Strategija prilagodbe klimatskim promjenama
Srijeda, 08 Studeni 2017 18:01

Strategija prilagodbe klimatskim promjenama

U Kući Europe održana je završna konferencija projekta „Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama“. Riječ je o projektu vrijednom 770.000 eura koji je financiran kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, projekt je tijekom proteklih godinu i pol dana provela tvrtka Eptisa Adria s timom vodećih hrvatskih stručnjaka sa svrhom izrade nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i nacrta Akcijskog plana. Kako se navodi u priopćenju, izrađeno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. godine na superračunalu VELEbit koje je MZOIE kupilo u te svrhe, također kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku u iznosu od 521.145 eura. Analizama je obuhvaćena cijela Hrvatska i izrađena je procjena utjecaja klimatskih promjena na ranjive sektore te su prepoznate prioritetne mjere i aktivnosti koje treba poduzeti radi prilagodbe očekivanim klimatskim promjenama. „Klimatske promjene su kao globalni fenomen jedan od najvećih okolišnih izazova našeg stoljeća. I Hrvatska je izložena negativnim učincima klimatskih promjenama. Recentna događanja poput ekstremnih hladnoća i pucanja cijevi za vodu u Dalmaciji i ledoloma u Gorskom Kotaru, pa ekstremne ljetne vrućine, visoke vode, klizišta i bujica kao na primjer nedavno u Ninu i Zadru, ukazuju na prijetnje kojima smo već sada izloženi. Ovi podaci pokazuju kako se i naša infrastruktura i način organiziranja društva trebaju mijenjati i unaprijediti. Ključno je povezivanje sektora i razina vlasti i ulaganje u istraživanje i obrazovanje, kako bi se smanjila ranjivost ekosustava i gospodarstva odnosno, stvorila otpornost hrvatskog društva na klimatske promjene kojima ćemo u budućnosti sve više biti izloženi“, rekao je državni tajnik doc.dr.sc. Mario Šiljeg. Projekt Strategija prilagodbe klimatskim promjenama provodio se kroz dvije komponente: prva komponenta bila je u većem dijelu fokusirana na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene. Druga komponenta bila je fokusirana na klimatsko modeliranje, izradu analize utjecaja i ranjivosti te izradu nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine i Akcijskog plana za prvo petogodišnje razdoblje. Glavni, dugoročni cilj Strategije prilagodbe jest smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja. Poznavanje utjecaja klimatskih promjena potrebno je zbog razvoja sektorskih politika i zakonodavstva, zbog planiranja dugoročnog razvoja i razvoja strukturnih projekata od javnog značaja. Strategija obuhvaća sljedeća područja: hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, zdravlje/zdravstvo, upravljanje rizicima, prostorno planiranje, turizam i energetika. “Sam proces prilagodbe klimatskim promjenama mogao bi se svesti na nekoliko pojmova: educirati, opažati, planirati i djelovati. Nema jedinstvenog recepta kako se prilagoditi no sve što poduzmemo mora uzeti u obzir da dugoročne ne izazove neke druge štete. Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbu Strategije prilagodbe i njenih 80-tak mjera u dugom vremenskom razdoblju u ovom trenutku može se procijeniti na nešto više od 3,5 milijarde eura. Najveći dio toga iznosa osigurat će se iz fondova EU-a, dok će sredstva državnog proračuna iznositi manje od 1% ukupnog iznosa ulaganja i iskoristit će se u svrhu provedbe regulativnih i administrativnih mjera. Pod pretpostavkom da će ove mjere doprinijeti pozitivnim gospodarskim učincima, može se zaključiti da će korist od provedbe Strategije prilagodbe unatoč visokim troškovima biti značajna. Edukacija je jedna od najjefitnijih stavki prilagodbe, a vraća se višestruko", zaključio je voditelj projektne skupine dr.sc. Vladimir Kalinski.
www.energetika-net.com

 

Što stoji u Nacrtu Strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH?
Završna konferencija projekta "Jačanje kapaciteta Ministarstva zaštite okoliša i energetike za prilagodbu klimatskim promjenama te priprema Nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama" održana je ovaj tjedan u Kući Europe u Zagrebu. Riječ je o projektu vrijednom 770.000 eura koji je financiran kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku. U suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i energetike, projekt je tijekom proteklih godinu i pol dana provela tvrtka Eptisa Adria d.o.o. s timom vodećih hrvatskih stručnjaka sa svrhom izrade nacrta nacionalne Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom na 2070. godinu i nacrta Akcijskog plana. Izrađeno je klimatsko modeliranje do kraja 2070. godine na superračunalu VELEbit koje je Ministarstvo zaštite okoliša i energetike kupilo u te svrhe, također kroz fond Prijelazni instrument Europske unije za Hrvatsku u iznosu od 521.145 eura. Analizama je obuhvaćena cijela Hrvatska i izrađena je procjena utjecaja klimatskih promjena na ranjive sektore te su prepoznate prioritetne mjere i aktivnosti koje treba poduzeti radi prilagodbe očekivanim klimatskim promjenama. "Klimatske promjene su kao globalni fenomen jedan od najvećih okolišnih izazova našeg stoljeća. I Hrvatska je izložena negativnim učincima klimatskih promjenama. Recentna događanja poput ekstremnih hladnoća i pucanja cijevi za vodu u Dalmaciji i ledoloma u Gorskom Kotaru, pa ekstremne ljetne vrućine, visoke vode, klizišta i bujica kao na primjer nedavno u Ninu i Zadru, ukazuju na prijetnje kojima smo već sada izloženi. Ovi podaci pokazuju kako se i naša infrastruktura i način organiziranja društva trebaju mijenjati i unaprijediti. Ključno je povezivanje sektora i razina vlasti i ulaganje u istraživanje i obrazovanje, kako bi se smanjila ranjivost ekosustava i gospodarstva odnosno, stvorila otpornost hrvatskog društva na klimatske promjene kojima ćemo u budućnosti sve više biti izloženi", kazao je državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike doc.dr.sc. Mario Šiljeg. U ime Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj okupljenima se pozdravnim govorom obratila Mirella Rašić, zamjenica šefa Predstavništva, istaknuvši: "Europska komisija želi da Europa bude lider kad je u pitanju borba protiv klimatskih promjena. U tom smislu, EU ostaje predana kolektivnom globalnom cilju mobilizacije od oko 100 milijardi US$ godišnje do 2020. godine sve do 2025.g, za financiranje aktivnosti vezanih uz klimatske promjene u zemljama u razvoju, a planiramo i nastavak i značajna povećanja financiranja". Projekt Strategija prilagodbe klimatskim promjenama provodio se kroz dvije komponente: prva komponenta bila je u većem dijelu fokusirana na pregled dosadašnjeg stanja u sektorima te na edukaciju i osvješćivanje stručne i šire javnosti o klimatskim promjenama, utjecaju klimatskih promjena, ranjivosti pojedinih sektora te konačno mogućnosti prilagodbe na klimatske promjene. Druga komponenta bila je fokusirana na klimatsko modeliranje, izradu analize utjecaja i ranjivosti te izradu nacrta Strategije prilagodbe klimatskim promjenama za razdoblje do 2040. godine s pogledom do 2070. godine i Akcijskog plana za prvo petogodišnje razdoblje. Glavni, dugoročni cilj Strategije prilagodbe jest smanjenje ranjivosti društvenih i prirodnih sustava na negativne utjecaje klimatskih promjena, odnosno jačanje njihove otpornosti i sposobnosti oporavka od tih utjecaja. Poznavanje utjecaja klimatskih promjena potrebno je zbog razvoja sektorskih politika i zakonodavstva, zbog planiranja dugoročnog razvoja i razvoja strukturnih projekata od javnog značaja. Strategija obuhvaća sljedeća područja: hidrologija i upravljanje vodnim i morskim resursima, poljoprivreda, šumarstvo, ribarstvo, bioraznolikost, zdravlje/zdravstvo, upravljanje rizicima, prostorno planiranje, turizam i energetika. Voditelj projektne skupine dr.sc. Vladimir Kalinski, osvrnuvši se na tijek provedbe projekta i pripremljene dokumente, istaknuo je sljedeće: "Sam proces prilagodbe klimatskim promjenama mogao bi se svesti na nekoliko pojmova: educirati, opažati, planirati i djelovati. Nema jedinstvenog recepta kako se prilagoditi no sve što poduzmemo mora uzeti u obzir da dugoročne ne izazove neke druge štete. Ukupni iznos potrebnih ulaganja u provedbu Strategije prilagodbe i njenih 80-tak mjera u dugom vremenskom razdoblju u ovom trenutku može se procijeniti na nešto više od 3,5 milijarde eura. Najveći dio toga iznosa osigurat će se iz fondova EU-a, dok će sredstva državnog proračuna iznositi manje od 1% ukupnog iznosa ulaganja i iskoristit će se u svrhu provedbe regulativnih i administrativnih mjera. Pod pretpostavkom da će ove mjere doprinijeti pozitivnim gospodarskim učincima, može se zaključiti da će korist od provedbe Strategije prilagodbe unatoč visokim troškovima biti značajna. Edukacija je jedna od najjefitnijih stavki prilagodbe, a vraća se višestruko".
Portal croenergo.eu


Prilagodbe klimatskim promjenama
Klimatske su promjene već prisutne, a sasvim izvjesno možemo očekivati da će se nastaviti: temperature rastu, mijenjaju se oborinski obrasci, tope se ledenjaci i snijeg, a razina mora raste. Događaji povezani s ekstremnim vremenskim i klimatskim prilikama koji uzrokuju nepogode poput poplava i suša u mnogim će regijama postajati sve češći i silovitiji. Utjecaji promjene klime na ekosustave, gospodarske sektore te ljudsko zdravlje i dobrobit, razlikuju se diljem Europe. Čak i ako se svjetski napori za smanjenje emisija pokažu učinkovitima, neke su klimatske promjene neizbježne te su stoga potrebne dodatne aktivnosti kako bismo se prilagodili učincima tih promjena. Kako bi spriječile najopasnije učinke klimatskih promjena, zemlje potpisnice Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) usuglasile su se da će ograničiti globalni rast temperature na manje od 2 °C od predindustrijskog doba. Da bi se postigao taj cilj, globalne emisije stakleničkih plinova moraju se drastično smanjiti. Više informacija možete potražiti u globalnim politikama o klimatskim promjenama. EU i druge države članice EGP-a poduzimaju razne aktivnosti kako bi smanjile svoje emisije stakleničkih plinova, a te napore nadopunjuju i politike prilagodbe klimatskim promjenama.

Utjecaji i ranjivost sustava
Najveći porasti temperature u Europi bilježe se u južnoj Europi tijekom ljeta i na području Arktika tijekom zime. Smanjenje oborina bilježi se u južnoj Europi, a porast oborina na sjeveru. Predviđeni porasti jačine i učestalosti toplinskih valova i poplava te promjene u rasprostranjenosti nekih zaraznih bolesti i peluda mogu štetno utjecati na zdravlje ljudi. Klimatske promjene izazivaju dodatan pritisak na ekosustave i dovode do premještanja mnogih biljnih i životinjskih vrsta prema sjeveru i na više nadmorske visine, a sve to utječe na sektore kao što su poljoprivreda, šumarstvo, proizvodnja energije, turizam te općenito na infrastrukturu. Većinu ovih projekcija možemo smatrati nepovoljnima.

Europske regije koje su posebno osjetljive na klimatske promjene, a pri čemu mislimo i na urbana područja, uključuju:
južnu Europu i mediteranski bazen;
planinska područja;
obalne predjele, delte i poplavne doline;
daleki sjever Europe i Arktik.

Stoga je izvjesno da su potrebne prilagodbe kako bi se mogle poduzeti odgovarajuće aktivnosti da se utjecaj klimatskih promjena spriječi ili svede na najmanju moguću mjeru. Potrebne su strategije i djelovanje na lokalnoj, nacionalnoj, transnacionalnoj razini te na razini EU-a. Integracija s politikama iz drugih područja je nužna i sve se češće provodi; primjerice s područjima kao što su gospodarenje ekosustavima i vodama, smanjenje rizika od katastrofa, gospodarenje obalnim područjima, poljoprivreda i ruralni razvoj, zdravstvene usluge, urbanističko planiranje i regionalni razvoj. Djelovanje uključuje tehnološke mjere, mjere koje se temelje na održivom gospodarenju ekosustavima i mjere koje se bave promjenama ponašanja.

Politike EU-a
U travnju 2013. Europska komisija objavila je Strategiju EU-a o prilagodbi klimatskim promjenama, koja ima tri glavna cilja:
* Promicanje djelovanja država članica: poticanje svih država članica na donošenje sveobuhvatne strategije prilagodbe te pružanje financijskih sredstava kojima bi se državama članicama pomoglo da izgrade svoje kapacitete za prilagodbu i poduzmu potrebne radnje. Podržavanje prilagodbe u gradovima pokretanjem dobrovoljnih obveza koje se temelje na inicijativi „Sporazum gradonačelnika“ (koja je od 2015. spojena sa Sporazumom gradonačelnika za klimu i energiju).
* Rad na prilagodbama klimatskim promjenama na razini EU-adaljnjim promicanjem prilagodbi u ključnim osjetljivim sektorima kao što su poljoprivreda, ribarstvo i kohezijska politika, čime se osigurava bolja otpornost europske infrastrukture i promiče osiguranje od prirodnih katastrofa i katastrofa uzrokovanih ljudskim djelovanjem.
* Bolje informirano odlučivanjepopunjavanjem praznina u znanju o prilagodbama i daljnjim razvojem Europske platforme za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT). Sve veći broj država članica EGP-a donosi nacionalne strategije o prilagodbama, a nekoliko njih razvilo je i provodi nacionalne akcijske planove za prilagodbu. Strategije i djelovanje provode se i u mnogim gradovima te u transnacionalnim regijama diljem Europe, uključujući i područje Baltičkog mora, Karpata i Alpi.

Aktivnosti EEA-e
EEA podržava razvoj i provedbu aktivnosti vezanih za prilagodbe klimatskim promjenama u Europi, vrednovanje politika EU-a i razvoj dugoročnih strategija za prilagodbu klimatskim promjenama i smanjivanje rizika od katastrofa pružanjem relevantnih informacija. EEA informacije (primjedbe, projekcije, pokazatelji, procjene) usredotočene su na klimatske promjene, učinke, osjetljivost sustava i mjere prilagođavanja u Europi. EEA blisko surađuje s Europskom komisijom (GU za klimatsku politiku, GU za Zajednički istraživački centar, Eurostat), sa stručnjacima iz svojeg Europskog tematskog centra o utjecajima, osjetljivosti i prilagodbi klimatskim promjenama (ETC/CCA) te s mrežom zemalja EEA-e (Eionet). EEA surađuje, među ostalima, sa službom za klimatske promjene Copernicus, s ECDC-om, regionalnim uredom SZO-a za Europu, regionalnim uredom ISDR-a za Europu, OECD-om i IPCC-om. Ključne aktivnosti i proizvodi uključuju procjenu utjecaja klimatskih promjena i osjetljivosti na klimatske promjene u Europi te analizu nacionalnih, gradskih i sektorskih strategija te akcijskih planova za klimatske promjene. EEA također održava Europsku platformu za prilagodbu klimatskim promjenama (Climate-ADAPT) i upravlja njome.
www.eea.europa.eu

Pročitano 16 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive