Njemački lanac diskontnih supermarketa Lidl odlučio je cijelu svoju flotu baterijskih električnih vozila zamijeniti električnim vozilima s pogonom na gorivne članke, tj. na vodik. Time će Lidl postati prva europska tvrtka koja će se posve usmjeriti na vozila na vodik. Inače, tvrtka već koristi viličare na vodik i ima ih oko 100 u svojem logističkom cetru u Carquefou u zapadnoj Francuskoj. Ti viličari ujedno čine 80% tamošnje flote vozila, pri čemu bi se sva preostala vozila trebala zamijeniti onima na vodik do kraja godine. U tu svrhu logistički centar trebat će naručivati 75 kg/d zelenog vodika, tj. onoga proizvedenoga električnom energijom iz obnovljivih izvora. Točnije, proizvodit će se u pogonima Lhyfe, koji su udaljeni oko 75 km i to uz primjenu energije iz vjetroelektrana. Očekuje se da će se prelaskom na vodik značajno smanjiti vrijeme punjenja vozila. Naime, za punjenje olovno-kiselinskih baterija postojećih električnih viličara potrebno je nekoliko sati, dok se ona na vodik napune za 2 - 3 min. Zbog toga će se pojednostaviti i cijela infrastruktura za punjenje, što će uz skraćeno vrijeme punjenja i sve poslove vezane uz to, značiti dodatne uštede. Zbog svega toga Lidl kreće s projektom zamjene svoje cjelokupne flote dostavnih vozila onima koje će koristiti vodik. No, prvi korak bit će zamjena vozila u svim njegovim drugim logističkim centrima širom Europe onima na vodik, dok će dostavna vozila postupno biti zamjenjivana onima s gorivnim člancima, najavio je američki portal 'Hydrogen Fuel News', specijaliziran za vodikovu energetiku.
www.energetika-net.com

Predmet ovoga javnog poziva je Javni natječaj za dodjelu tržišne premije u okviru raspoloživih kvota za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovitih kogeneracija sukladno Uredbi o kvotama.

Pravo na sudjelovanje na Javnom natječaju imaju isključivo nositelji projekata za izgradnju novog proizvodnog postrojenja koje koristi obnovljive izvore energije za proizvodnju električne ili električne i toplinske energije, odnosno proizvodne jedinice koji ispunjavaju uvjete utvrđene Zakonom, Uredbom o poticanju, Uredbom o kvotama i Programu potpora.

Nositelji projekata koji su s HROTE-om sklopili ugovor o tržišnoj premiji temeljem Javnog natječaja za dodjelu tržišne premije i zajamčene otkupne cijene za poticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije broj 1/2020, nemaju pravo sudjelovanja na ovom Javnom natječaju za isto proizvodno postrojenje.

Sudionik natječaja na ovom Javnom natječaju sudjeluje podnošenjem uredne i potpune ponude za dodjelu tržišne premije za pojedino proizvodno postrojenje, a koja uključuje ispunjeni obrazac iz Priloga 1. ovoga Javnog poziva koji je njegov sastavni dio, kao i ostalu dokumentaciju određenu Prilogom 1. ovoga Javnog poziva.

Kriterij održivosti i uštede stakleničkih plinova za elektrane na biomasu i bioplin
Sudionik natječaja koji podnosi ponudu za proizvodno postrojenje iz grupe d.3. i d.4.dužan je, uz ponudu za Javni natječaj iz članka 5. stavka 1. ovog Javnog poziva, priložiti i tehnički opis proizvodnog postrojenja kojim se potvrđuje da je minimalno 30% biomase osigurano iz drvnog ostatka nastalog iz primarne obrade drva pravnog subjekta ili povezanih društava3.

Kao dokaz o raspolaganju traženih količina biomase iz stavka 1. ovoga članka sudionik natječaja dužan je u ponudi priložiti i dokumentaciju o ulaznoj drvnoj biomasi koja ide u obradu, pri čemu se uzima da se 50% ulazne drvne biomase u obradu pripisuje drvnom ostatku.

Sudionik natječaja koji podnosi ponudu za proizvodno postrojenje iz grupe f.3. u obvezi je u ponudi priložiti i javnobilježnički ovjerenu izjavu da udio sirovina dobivenih siliranjem žitarica, livadnih trava ili drugih poljoprivrednih ili energetskih usjeva neće biti veći od 30% masenog udjela u supstratu na godišnjoj razini u proizvodnom postrojenju sa zatvorenim spremnikom digestata, odnosno da će udio tekućeg i krutog gnoja u masenom udjelu supstratu na godišnjoj razini u proizvodnom postrojenju s otvorenim spremnikom digestata iznositi 100%.

(1) Sudionik natječaja može dostaviti samo jednu ponudu na Javni natječaj za pojedino proizvodno postrojenje ili proizvodnu jedinicu.
(2) U cilju provedbe konkurentnog i nediskriminirajućeg natječajnog postupka kojim se predviđa sudjelovanje dostatnog broja nositelja projekata potrebno je da HROTE za svaku grupu proizvodnih postrojenja iz članka 2. stavak 1. ovog Javnog poziva zaprimi najmanje 3 (tri) ponude osim za grupu e.2. za koju je dovoljno zaprimanje 1 (jedne) ponude2. (3) U slučaju da jedan sudionik natječaja dostavi više ponuda za isto proizvodno postrojenje ili za istu proizvodnu jedinicu bez da je do dana otvaranja ponuda odustao od predanih ponuda na način da je ostala samo jedna ponuda za predmetno proizvodno postrojenje odnosno jedna ponuda za predmetnu proizvodnu jedinicu, sve ponude dostavljene za to proizvodno postrojenje odnosno tu proizvodnu jedinicu smatrat će se nevaljanim i neće se uzeti u razmatranje, o čemu će HROTE pisanim putem obavijestiti sudionika natječaja.
(4) Sudionik natječaja može do isteka roka za dostavu ponuda, izvršiti izmjene i/ili dopune isključivo natječajne dokumentacije slanjem posebne pošiljke uz naznaku oznake ponude iz članka 5. stavka 7. ovog Javnog poziva, uz jasno navođenje koja se natječajna dokumentacija mijenja ili naknadno dodaje.
(5) Sudionik natječaja može do isteka roka za dostavu ponuda pisanim putem odustati od sudjelovanja na Javnom natječaju slanjem svoje potpisne izjave o odustajanju i naznakom oznake ponude iz članka 5. stavka 7. ovog Javnog poziva.
(6) Iznos referentne vrijednosti iz ponude nositelja projekta sudionika Javnog natječaja za sklapanje ugovora o tržišnoj premiji za određenu grupu proizvodnih postrojenja, ne smije biti veći od maksimalne referentne vrijednosti definirane za tu grupu proizvodnih postrojenja koja je objavljena u ovom Javnom pozivu.
(7) Minimalne i maksimalne instalirane snage proizvodnog postrojenja u kW u ponudama za pojedine grupe proizvodnih postrojenja utvrđene su klasifikacijom iz članka 2. ovog Javnog poziva, pri čemu je maksimalna vrijednost instaliranog kapaciteta za pojedinu ponudu ograničena i utvrđena kvotom za svaku grupu proizvodnog postrojenja.
(8) U slučaju da sudionik natječaja planira izgradnju nove dodatne proizvodne jedinice tada je na ovom Javnom natječaju dužan podnijeti ponudu za onu grupu proizvodnih postrojenja kojoj pripada planirana proizvodna jedinica, neovisno o grupi proizvodnog postrojenja kojem pripada cjelovito proizvodno postrojenje, prije ili poslije izgradnje proizvodne jedinice, odnosno proizvodnog postrojenja.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je Javni poziv sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije namijenjen raznim pravnim osobama. Budžet poziva je 100 milijuna kuna, a radi velikog interesa potencijalnih korisnika će se sa zaprimanjem prijava umjesto najavljenog 31. ožujka krenuti 12. travnja od 9 sati.

Poziv Fonda otvoren je za jedinice regionalne i lokalne samouprave, tijela državne uprave, ostale proračunske i izvanproračunske korisnike, ustanove, zadruge, trgovačka društva, obrtnike, obiteljska poljoprivredna gospodarstva, privatne iznajmljivače, kao i za samostalne djelatnosti te ostale pravne subjekte, osim udruga. Prijaviti se mogu i suvlasnici višestambenih zgrada putem svojih upravitelja, ali i vjerske zajednice. Važno je da se sustav ugrađuje na građevinu koja nije oštećena u potresu, a pojedini korisnik će uspješnom prijavom za svoj projekt moći osigurati najviše do 1.4 milijuna kuna.

Korisnicima će za nabavu i ugradnju sustava na jednoj ili više lokacija na raspolaganju biti 40, 60 ili 80% sufinanciranja, ovisno o statusu lokacije na kojoj se provodi projekt. Sustavi za koje je moguće dobiti sufinanciranje su dizalice topline, sunčani toplinski kolektori korisnog djelovanja najmanje 70%, kotlovi na drvnu sječku/pelete ili pirolitički kotlovi korisnog djelovanja najmanje 87% te integrirane fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju. Elektrane se sufinanciraju u izoliranom (off-grid) ili u mrežnom pogonu. Stupanj korisnog djelovanja fotonaponskih modula ne smije biti manji od 18%, a opravdana snaga (koja obuhvaća pripadnu podkonstrukciju i DC razvod) je najviše do 50% veća od vrijednosti odobrene priključne snage u smjeru predaje u mrežu.

Osim za ugradnju sustava, korisnici sredstva mogu dobiti i za izradu glavnog projekta, koji je jedan od obveznih dokumenata za sve planirane mjere, bez obzira na instalirane nazivne snage sustava. Za projekt je moguće dobiti do 40% opravdanog troška izrade, odnosno najviše do 70.000 kuna po lokaciji, a moguće je i njegovo retroaktivno sufinanciranje, ako nije stariji od 24.9.2020. godine, od kada se počeo primjenjivati Tehnički propis o racionalnoj uporabi energije i toplinskoj zaštiti u zgradama. Glavni projekt za fotonaponsku elektranu u mrežnom pogonu osim propisanih sastavnica obvezno treba sadržavati i proračun planirane godišnje proizvodnje elektrane s energetskom bilancom (proizvodnja/potrošnja) te iskazanim udjelom električne energije koja se predaje u mrežu. U slučaju off-grid elektrane, treba uzeti u obzir da se akumulatorska baterija treba dimenzionirati za kapacitet od najmanje 3 kišna dana.

Kako je riječ o kompleksnim projektima, kvaliteta njihovog postavljanja izuzetno je važna i za sigurnost i za ispravan rad sustava. Upravo zato se uz opremu i projektiranje sufinancira i provedba stručnog nadzora i to s do 40%, odnosno najviše 56.000,00 kuna po lokaciji.

Kako bi se prijavili, zainteresirani korisnici trebaju na vrijeme pripremiti svu potrebnu dokumentaciju, snimiti ju na prijenosni uređaj za pohranu podataka (npr. USB) te ju poslati preporučenom poštom ili osobno donijeti u prijamni ured Fonda od 12.travnja od 9 sati. Prijave će biti obrađivane redoslijedom zaprimanja, do trenutka iskorištenja sredstava.
www.fzoeu.hr

Siguran sam da će Slovenci ići u izgradnju drugog bloka i mi u tome moramo sudjelovati, kaže Tonči Tadić, nuklearni fizičar s Instituta Ruđer Bošković. Hrvatski i slovenski premijeri Andrej Plenković i Janez Janša ponovo su, nakon sastanak u ponedjeljka, aktualizirali sudjelovanje Hrvatske u gradnji drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (NEK 2), što je tema koja se povremeno pojavljuje u Hrvatskoj javnosti više od desetljeća, ali se zasad nije otišlo dalje od načelnog izražavanja želje da se nastavi suradnja koja je započela još 1970. sporazumom dvije tada jugoslavenske republike o gradnji NE Krško. O električnoj energiji iz nuklearnih elektrana sve se više govori unutar Europske unije u posljednjih godinu dana zbog rasta cijena fosilnih goriva, ali i plana da se smanji njihova upotreba. Tako se i električna energija iz nuklearnih elektrana tretira kao čista, ona koja bi mogla pomoći u dosezanju zelenih planova u EU-u, a zagovornici nuklearki još su glasniji otkad je rat u Ukrajini doveo u pitanje energetsku opskrbu EU-a. U tom kontekstu treba promatrati i spominjanje uključivanja Hrvatske u gradnju NEK 2 nakon sastanka Plenkovića i Janše.

Načelna faza
No, čini se da su i sada hrvatski akteri, kad je u pitanju gradnja drugog bloka, još uvijek u »načelnoj fazi«, ili više od toga trenutačno nisu spremni podijeliti s javnosti. Tako su na sva naša pitanja o potencijalnoj suradnji, ali i kapacitetima ili cijeni novog bloka iz Hrvatske elektroprivrede, koja je 50-postotni vlasnik NE Krško odgovorili tek da je nositelj projekta NEK 2 slovenska kompanija GEN Energija, te su poručili da HEP podržava taj projekt i da je spreman sa slovenskim partnerom razgovarati o mogućnostima i modalitetima suradnje. GEN Energija slovenski je suvlasnik NE Krško i prošle je godine dobila energetsku dozvolu za planiranje i gradnju drugog bloka, što je prvi korak višegodišnjeg procesa, a u jednom trenutku spominjao se i mogući referendum o gradnji novog bloka. Na to da je energetsko odobrenje koju je lani u srpnju dala slovenska Vlada, odnosno Ministarstvo za infrastrukturu tek početak procesa pripreme izgradnje energetskog objekta, podsjeća i hrvatsko Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, a na pitanje o cijeni projekta kažu da za NEK 2 još uvijek nije poznat niz elemenata i da će se tek daljnjim postupcima pripreme definirati svi parametri koji će utjecati na konačnu cijenu projekta. O cijeni se, pak, nakon dobivanja energetskog odobrenja i u Sloveniji govorilo kao o iznosu od nekoliko milijardi eura, pa se kao najniži iznos spominjalo pet milijardi eura, ali je dio procjena išao i do osam milijardi eura. Za nuklearnog fizičara s instituta »Ruđer Bošković« Tončija Tadića dvojbe nema, Hrvatska mora sudjelovati u gradnji drugog bloka i o tome treba potpisati međudržavni sporazum sa Slovenijom.

Brojna infrastruktura
Siguran sam da će Slovenci ići u izgradnju i mi u tome moramo sudjelovati. Da je taj drugi blok već izgrađen Hrvatska bi bila mirna po pitanju električne energije za budućnost. Oko 70 posto električne energije dobivamo iz obnovljivih izvora, što uključuje i hidrocentrale, a iz svakog bloka godinama bi još dobivali po 15 posto. Europa svoje zelene planove o dekarbonizaciji neće postići bez nuklearne energije, to je sada i njima jasno, napominje Tadić. U prilog njegovoj tvrdnji ide i činjenica da je Unija početkom veljače ove godine predstavila dokument po kojem će nova ulaganja u nuklearnu energiju i plinske termoelektrane i infrastrukturu smatrati ekološki održivim, odnosno zelenim, a to onda otvara i pitanje njihovog financiranja iz europskih fondova. No, kako god se financirao novi blok nuklearne elektrane u Krškom, Tadić napominje da će od konačne odluke o njegovoj gradnji morati proći sedam do deset godina, ali dodaje da situaciju, u odnosu na gradnju prve elektrane, olakšava to što sada već postoji brojna infrastruktura, od sustava hlađenja do dalekovoda. U Sloveniji se pak nadaju da bi drugi blok mogao biti završen do 2033. godine, te da će uz produžetak rada sadašnjeg bloka do 2043. godine, moći ostvariti zelene planove o dekarbonizaciji. Dok Slovenci pripremaju gradnju, a Hrvati načelno izražavaju planove da se pridruže tom projektu, najveći protivnici i produžetku rada postojećeg postrojenja do 2043. godine i gradnji novog su zapravo u Austriji. U više su navrata iz te države tražili da se postojeće postrojenje ugasi kako je planirano 1. siječnja 2023. godine, odnosno da mu se ne dopusti rad još 20 godina, a protive se gradnji novog bloka uz argument da je nuklearka u Krškom, od svih takvih elektrana u Europi, izgrađena na potresno najopasnijem području i da bi se prije odluke o njezinom eventualnom građenju trebalo napraviti sva seizmološka istraživanja. Austrijanci su posebice nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa pritiskali da se rad NE Krško završi 2023. godine.

Treba riješiti pitanje zbrinjavanja otpada
Prije nego što se sa Slovenijom dogovori oko gradnje novog bloka Hrvatska bi trebala konačno razriješiti pitanje zbrinjavanja nisko i srednjeaktivnog otpada koji mora zbrinuti na svome teritoriju, a namjeri Hrvatske da se taj otpad skladišti na Trgovskoj gori osim lokalnog stanovništva protivi se i susjedna Bosna i Hercegovina.
www.novilist.hr

Prve generacije vjetroelektrana u Europi stare. 38 GW vjetroelektrana na kopnu dostiže kraj svog normalnog radnog vijeka od 20 godina od sada do 2025. Kada dosegnu 20 godina, postoje tri opcije: produljenje vijeka trajanja, prestanak rada ili ponovno napajanje. Ponovno napajanje vjetroelektrane znači zamjenu starih turbina snažnijim i učinkovitijim modelima koji koriste najnoviju tehnologiju. U prosjeku ponovno napajanje više nego udvostručuje proizvodni kapacitet (u MW) vjetroelektrana i utrostručuje proizvodnju električne energije jer nove turbine proizvode više snage po jedinici kapaciteta. I to postiže uz smanjenje broja turbina u prosjeku za 27%. Očekujemo da će više od 20 GW vjetroelektrana na kopnu biti obnovljeno u sljedećih 10 godina. Ponovno napajanje je posebno učinkovita i važna stvar jer se najstarije (i po definiciji najmanje učinkovite) vjetroelektrane u Europi nalaze na mjestima s najboljim vjetropotencijalom – jer su tamo ljudi prirodno imali tendenciju graditi prve vjetroelektrane. Turbine s najnovijom tehnologijom ovdje mogu proizvesti mnogo više električne energije. Neki veliki projekti obnavljanja snage se već događaju. Dobar primjer je projekt Windplan Groen u nizozemskoj pokrajini Flevoland. Područje je nekada imalo 98 turbina ukupne snage 168 MW. Sada ih zamjenjuje 90 snažnijih turbina. Time će se ukupni kapacitet vjetroelektrane popeti na oko 500 MW – dovoljno za napajanje cijele Pokrajine. Polovicu projekta gradit će Vestas. Ugradit će se 37 turbina od 6 MW snage svaka. Ovo su Vestasove najsnažnije turbine i najsnažnije ikad napravljene u Nizozemskoj. Vjetroelektrana u Malpici u Galiciji u Španjolskoj doživjela je još veću transformaciju. Broj turbina pao je sa 69 na 7, ali se stvarna proizvodnja električne energije udvostručila. Ponovno napajanje može učiniti veliku razliku. Međutim, manje od 10% vjetroturbina koje su dosegnule kraj svog životnog vijeka trenutno se obnavlja. Operateri su obeshrabreni sporim i složenim postupcima izdavanja dozvola i promjenom zakonodavstva. Umjesto toga, većina vjetroelektrana na kopnu koje danas dosegnu 20 godina dobivaju produljenje vijeka trajanja. Direktiva EU-a o obnovljivoj energiji zahtijeva da se odluke o dozvolama za ponovno dobivanje ovlasti donose u roku od jedne godine od primjene. Ali većina zemalja ne poštuje taj rok. Vrijeme je da vlade uspostave jasne strategije ponovnog jačanja kako bi to popravile. Vlade moraju prepoznati da je prenamjena turbina moćno sredstvo. Izvršni direktor WindEuropea Giles Dickson rekao je: „Projekti poput Windplan Groen i Malpica pokazuju koliki utjecaj može imati ponovno napajanje. Zamjena starih turbina snažnijim je vrlo učinkovit način za brzu proizvodnju više obnovljive električne energije. Starije turbine su se uglavnom gradile tamo gdje vjetar najviše puše. Nova tehnologija može proizvesti mnogo više električne energije na ovim mjestima. Ali davanje dozvole za ponovno napajanje trenutno je presporo i komplicirano. Vlade moraju promijeniti svoj pristup i olakšati ponovno preuzimanje ovlasti drastičnim pojednostavljenjem postupaka izdavanja dozvola.”
windeurope.org

Službeno je otvorena Teslina gigatvornica u Berlinu. Prva i jedina Teslina tvornica u Europi ujedno je i njihova najnaprednija, najefikasnija i ekološki najodrživija lokacija. Elon Musk kupcima je uručio prve automobile sastavljene u Njemačkoj. Prva Teslina tvornica u Europi, Gigafactory Berlin-Brandenburg, počela se graditi prije samo 22 mjeseca, u svibnju 2020. godine. Manje od dvije godine nakon toga, i uz uloženih 5 milijardi eura, ovoga tjedna s tamošnje su proizvodne linije sišli prvi automobili. Prva serija uključivala je 30 Modela Y, a njih je osobno Elon Musk odlučio uručiti prvim kupcima. Već prema Teslinom običaju, prvo se proizvode i isporučuju nešto skuplji modeli, pa su u ovoj tvornici sastavljeni Modeli Y Performance, koji nude 514 kilometara autonomije i koštaju gotovo 64.000 eura po komadu. Na svečanom otvorenju tvornice su, osim Muska, prisustvovali i njemački visoki dužnosnici, predvođeni kancelarom Olafom Scholzom. Gigatvornica u blizini Berlina zapošljava trenutačno oko 3 tisuće ljudi, a plan je zaposliti ih ukupno 12 tisuća. Jednom kada dosegne puni proizvodni kapacitet, na ovoj će se lokaciji godišnje sklapati i do pola milijuna vozila, što je više baterijskih električnih automobila nego što ih je prošle godine u svijetu prodao Volkswagen. Isto tako, Gigatvornica će proizvoditi i oko 50 GWh kapaciteta baterija na godinu, što je više nego što proizvedu sve ostale tvornice baterija u Njemačkoj. Primarno će vozila proizvedena ovdje biti namijenjena europskom tržištu, pa ih Tesla ovamo više neće morati dopremati iz Kine, kao u posljednje vrijeme. Inače, tvornica u Berlinu trebala je biti otvorena još 1. srpnja prošle godine, no sve je bilo odgođeno zbog regulatornih zahtjeva i negodovanja lokalnih ekoloških aktivista koji su prosvjedovali protiv njezine izgradnje. Iz tih razloga u Tesli su morali ishoditi dodatne dozvole i dokazati da Gigatvornica neće zagađivati zrak i vodu u svojem okruženju.
www.autonet.hr

General Motors nije skrivao svoj cilj da prestigne Teslu i postane vodeći proizvođač električnih vozila u Sjedinjenim Američkim Državama do 2025. godine. Ford Motor Company ima sličan cilj, iako prvo nastoji prestići GM i proizvesti 600.000 EV-a godišnje do 2024., prije nego što izazove Teslu. Sada, na tu listu proizvođača koji žele "svrgnuti" Teslu možemo dodati i Stellantis, budući da je izvršni direktor Carlos Tavares rekao da je uvjeren da će kompanija sustići proizvođača električnih vozila u sljedećih nekoliko godina. U razgovoru s novinarima, Tavares je rekao da bi konkurencija mogla biti od koristi potrošačima. "Jako sam samouvjeren, trudim se ne biti arogantan, samo sam uvjeren u činjenicu da ćemo u sljedećih nekoliko godina sustići Teslu i da će to biti vrlo zdrava konkurencija, vrlo dobra za potrošača, usput". Tavaresovi komentari mogu se činiti hrabrim s obzirom na to da Stellantis trenutno nema niti jedno potpuno električno vozilo u prodaji u Sjevernoj Americi. Stellantisova električna ofenziva počet će sljedeće godine u SAD-u s električnim kombijem Ram ProMaster, i tri druga modela koja će vjerojatno također biti predstavljena 2023., uključujući mali Jeepov crossover koji će se proizvoditi u Italiji, kao i Maseratijev GranTurismo/GranCabrio i Grecale SUV. Potvrđeno je da će ova vozila biti lansirana sljedeće godine I u Europi. U 2024. godini, Stellantis u rokovniku ima dvije velike EV premijere - električni Ram 1500 pickup i Dodge "muscle" automobil. Iste godine također stiže Jeepov off-roader i Jeepov obiteljski SUV, a 2025. će donijeti prvi Chryslerov EV, opisan kao lifestyle obiteljski automobil. Prema nedavno objavljenoj strategiji, koja uključuje lansiranje 75 električnih modela diljem svijeta do 2030., globalna godišnja prodaja tvrtke trebala bi doseći 5 milijuna potpuno električnih vozila do kraja desetljeća. Sve ovo u teoriji zvuči fantastično, ali će pretvoriti ove planove u stvarnost biti vrlo teško. U međuvremenu, Tesla godišnje proizvodi više od 930.000 električnih vozila iz dvije tvornice, s dvije dodatne tvornice koje će se otvoriti ove godine u Njemačkoj i Teksasu 21. ožujka, odnosno 7. travnja.
www.jutarnji.hr

Gradu Bjelovaru odobrena su dva projekta namijenjena izgradnji geotermalne bušotine u prigradskom naselju Veliko Korenovo čija se vrijednost procjenjuje na 25 milijuna kuna, izvijestio je danas bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Odobreno je sufinanciranje za izradu dokumentacije vrijedne oko 2 milijuna kuna, ali i sufinanciranje gradnje same bušotine. Projekti su sufinancirani u sklopu programa Energija i klimatske promjene Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, kojega financiraju Kneževina Lihtenštajna, Norveška i Island u svojstvu zemalja donatora te programskog partnera Energetskog instituta Hrvoje Požar.

Grijat će Terme Bjelovar, Bjelovarski sajam i poslovnu zonu
Gradonačelnik Hrebak rekao je na tiskovnoj konferenciji kako je riječ o izgradnji bušotine potencijalne snage četiri megavata toplinske energije uz pomoć koje bi se trebale grijati buduće Terme Bjelovar, Bjelovarski sajam, ali i kompletna buduća poslovna zona u tom dijelu grada koja bi se uskoro trebala početi graditi na čak 80 hektara zemljišta. "Bjelovar ima ogromni geotermalni potencijal, jedan od najvećih u Hrvatskoj. Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je dobio dozvolu Ministarstva zaštite okoliša za istraživanje geotermalnog potencijala. S tom dozvolom javili su se na natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i EU fondova, koji financiraju Norveška, Island i Lihtenštajn i koji nam je u petak prvo odobrio dva milijuna kuna za dokumentaciju, a iste večeri doživjeli smo pozitivan šok, jer nam je odobren projekt izgradnje bušotine vrijedan 25 milijuna kuna", istaknuo je Hrebak.

Potrebno im je 15 milijuna kuna
Napominje kako je Gradu Bjelovaru potrebno još 15 milijuna kuna za zatvaranje financijske konstrukcije. Kazao je da će projekt trajati 24 mjeseci te da je dovršetak planiran u jesen 2023. godine. "Ova bušotina će grijati Terme, Bjelovarski sajam i cijelu poslovnu zonu u Velikom Korenovu. Naša vizija je da imamo najatraktivniju zonu u Hrvatskoj. Zona koja će biti 500 metara od brze ceste i zapošljavati tisuće ljudi. Zona u kojom ćemo investitorima dati sve za jednu kunu, koji će onda zapošljavati građane i koja će investitoru pružiti nešto što ni jedna zona u Hrvatskoj ne može, a to je zamjena za plin. A svi znamo što se sada i što bi se moglo događati s plinom", rekao je Hrebak. Ističe da je ovo povijesni projekt za Grad Bjelovar.
www.index.hr

Rusko-ukrajinska kriza je je pokazala da su poduzetnici posebno osjetljivi na promjenu cijena energenata, pa traže brza rješenja, ali Hrvatska je birokratizirana i spora da bi u kratkom roku mogla pokrenuti projekte zelene tranzicije. Još uvijek neiskorišteni potencijali su sunce, vjetar, vodik, pogotovo u Dalmaciji, ali dosadašnja praksa je pokazala da projekti od javnog interesa kaskaju za onima koje pokreću poduzetnici. Digitalizacija i zelena tranzicija, kao glavne sastavnice Nacionalnog plana Oporavka i otpornosti za gospodarstvo (NPOO) kojim je osigurano 25 milijardi kuna privatnom i javnom sektoru - teme su o kojima se raspravljalo u utorak, 16. ožujka, na online izdanju Poduzetničkog kafića koji STech akcelerator provodi u sklopu projekta 'STech Standard - Poduzetništvo na dlanu'. Panelisti su bili inženjer i ex pomoćnik ministra za gospodarstvo Zdeslav Matić (Renergis), stručnjak za obnovljive izvore Mate Rebić (Struya) te voditelj razvoja IT tvrtke s fokusom na obnovljive izvore energije Marin Curavić (IT SISTEMI), dok je sedmo izdanje kafića moderirao Marino Bezmalinović. Zdeslav Matić je naglasio kako 'zelena tranzicija kreće prema elektrifikaciji, i to ponajviše transporta, grijanja i hlađenja prostorija, kao i proizvodnje energije'. Ako želimo da turizam preživi, danas je vrijeme za elektrifikaciju prometa za turiste. Razlog je jednostavan - sve veći broj Europljana, pogotovo na sjeveru, vozi električne automobile, s kojima se još uvijek ne mogu zaputiti uz Hrvatsku jer nema dovoljno punionica za električna vozila - rekao je inženjer Matić te naglasio kako bi 'država, između ostalog, trebala poticati i proizvodnju energije na vlastitom krovu'. Komentirajući Nacionalni plan oporavaka i otpornosti (NPOO), Mate Rebić je rekao kako projekti obnovljivih izvora nemaju smisla bez stabilne infrastrukture na koje se mogu spojiti. Imamo situaciju da je trošak priključka na mrežu velik što je dokaz kako smo stihijski gradili mrežu. Imamo potencijala, ali sve traje predugo, naše šanse su sve manje i manje - kazao je ovaj stručnjak s 18 godina iskustva u razvoju i implementaciji energetskih projekata u Hrvatskoj i inozemstvu. Digitalna transformacija je potencijal, smatra Marin Curavić i nastavlja kako svi pričaju o njoj, ali da malo toga napravilo po tom pitanju jer 'procesi do uporabne dozvole traju 5 do 7 godina, teško je bilo što planirati i dobiti isplativost na projektu'. Sektor zelene energije je lakmus cijele priče, u samom procesu ishođenju dozvole nedostaje digitalizacije i informacijskih servisa koja bi tu priču ubrzali- uvidio je problem Curavić koji smatra kako je rješenje da država riješi papirologiju i dovede projekte do lokacijske dozvole. Online panel Zelena energija i digitalizacija organiziran je sredstvima iz EU fondova, a cilj ovog projekta je upoznati poduzetnike i stručnjake u određenom području u svrhu razmjene iskustava i savjeta.
dalmatinskiportal.hr

Hrvatska pošta obvezala se postići nulte stope ugljičnih emisija do 2040. godine. Hrvatska pošta pristupila je inicijativi The Climate Pledge kao tek drugi poštanski operator u svijetu. Cilj im je postići nulte emisije deset godina prije nego to nalaže Pariški klimatski sporazum. Hrvatska pošta objavila je kako je pristupila inicijativi The Climate Pledge, međunarodnoj, međusektorskoj zajednici tvrtki i organizacija koju su 2019. osnovali Amazon i organizacija Global Optimism. Uz Finsku poštu, Hrvatska pošta postala je drugi poštanski operator koji se priključivanjem ovoj inicijativi posvetio postizanju nulte stope emisije ugljika do 2040. – deset godina prije cilja postavljenog Pariškim klimatskim sporazumom. Trenutačno The Climate Pledge ima više od 300 potpisnika u 29 država. Potpisnici inicijative ostvaruju više od 24 bilijuna kuna globalnoga godišnjeg prihoda i imaju više od 8 milijuna zaposlenih. Tvrtke i organizacije koje se priključuju inicijativi imaju ključnu ulogu u poticanju ulaganja u razvoj niskougljičnih proizvoda i usluga. Svi potpisnici poduzimaju znanstveno utemeljene akcije s visokim učinkom u borbi protiv klimatskih promjena, poput inovacija u učinkovitosti opskrbnog lanca, održivog transporta, kružnoga gospodarstva i čiste energije.

Potpisnici inicijative The Climate Pledge sporazumni su:
- da će redovito mjeriti i izvještavati o emisijama stakleničkih plinova
- da će provoditi strategije dekarbonizacije u skladu s Pariškim sporazumom uvođenjem stvarnih poslovnih promjena i inovacija, uključujući poboljšanje učinkovitosti, obnovljivu energiju, smanjenje potrošnje materijala i druge strategije eliminacije emisija ugljika
- da će neutralizirati sve preostale emisije dodatnim, mjerljivim, stvarnim, trajnim i društveno korisnim kompenzacijama kako bi postigli neto nula godišnjih emisija ugljika do 2040. – desetljeće ispred cilja Pariškog sporazuma 2050.

Prvi korak – električna vozila
Hrvatska pošta u sklopu Razvojne strategije Pošta2022. provodi digitalnu transformaciju poslovanja uz koju je usko vezano i povećanje energetske učinkovitosti te smanjenje emisija štetnih plinova. U voznom parku Hrvatske pošte već je sada više od 200 električnih vozila koja uključuju 40 električnih četverocikala i gotovo 30 električnih mopeda. Osim kontinuiranog širenja zelenoga voznog parka, Hrvatska pošta postavila je nedavno i punionice za električna vozila u Velikoj Gorici, Zadru i Osijeku čime su stvoreni temelji za daljnje širenje flote električnih vozila. Prošle godine otvoren je i alternativni dostavni kanal koji će utjecati na smanjenje štetnih emisija – mreža paketomata. Paketomati povećavaju postotak uručenja u prvom pokušaju, a Poština dostavna vozila trebaju obići manje lokacija čime se također smanjuju emisije štetnih plinova, poručili su iz Hrvatske pošte.
www.bug.hr