U Brodosplitu je simbolično označen početak okrupnjavanja i spajanja limova i izrade sekcija za putnički jedrenjak s nultom emisijom ispušnih plinova kojemu su elektromotori glavni pogon.

‘Električni jedrenjak' tzv. trojarbolna škuna bit će duga 63,50 metara, široka 10 metara, visoka do glavne palube 5,35 metara. Trup i nadgrađe grade se od čelika, a jarboli će biti izgrađeni od aluminijske legure. Kada ne koristi jedra, brod će pogoniti dva elektromotora svaki po 150 kW koji se napajaju iz sustava baterija koje se kontinuirano pune iz različitih izvora. Kada postigne brzinu od 6 čvorova, trebat će samo 60 kilovata snage, što je za brod od 500 GT-a poprilično nezamjetna snaga. Brod će biti opremljen s 30 tona baterija koje imaju kapacitet od max 2300 kWh, ali zbog regulatornih zahtjeva imat će i dva dizelska agregata koji će se uključivati samo u slučaju potrebe ili nužde.

Sama ideja jedrenjaka s nultom emisijom došla je prije više godina te je uz rast i napredovanje DIV grupacije na području novih tehnologija sazrela do današnje realizacije. Rad na projektu je započeo u veljači 2020. godine, a sufinanciran je sredstvima u sklopu poziva Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI) - faza II iz EU fondova.

Cilj projekta je istraživanje, razvoj i izgradnja eko-inovacije u obliku putničkog jedrenjaka za krstarenje za optimalno 24 putnika za koji su se razvile alternativne pogonske tehnologije i izvori energije bazirane na ekološki prihvatljivom dizajnu usmjerenim ka održivoj mobilnosti s nultom emisijom ispušnih plinova koji podržava održivost okoliša i smanjenje emisije stakleničkih plinova, zagađenje zraka i buke.

Nositelj projekta je DIV grupa, a ostvarena je suradnja sa znanstvenim institucijama s ciljem poboljšanja interakcije i transfera znanja i tehnologije između industrije i ustanova visokog obrazovanja i javnih znanstveno-istraživačkih instituta od kojih koristi ostvaruju i tvrtke i istraživači iz javnog sektora.

Osječki FERIT je zadužen za razvoj sustava pohrane kinetičke energije vjetra pretvorbom hidrokinetičke energije (hidroturbina i reverzibilni propeleri) i sustava upravljanja baterijama/integrirani energetski sustav broda (pohrana energije, nadzor i praćenje rada, upravljanje...), dok splitski FESB radi na sustavu jedrilja, automatizacije jedrilja (robotizacija), vjetroturbinama i foto naponskim panelima.

Na pramcu i krmi postojat će dvije vertikalne vjetroturbine koje će opskrbljivati brod strujom dok je u luci sa spuštenim jedrima. Na krovu nadgrađa bit će postavljena fotonaponska solarna elektrana. Brod će tako biti opskrbljen strujom i vodom iz potpuno obnovljivih izvora, a svu će energiju dobiti bez ikakve emisije CO2. Tako da, osim što će biti 100% 'zelen', brod praktički neće imati nikakvih troškova za gorivo i napajanje pogonskih strojeva.

Ono što ovaj električni jedrenjak izdvaja od sličnih plovila je to što će prema ideji Tomislava Debeljaka brod prilikom plovidbe na jedra ujedno puniti baterije, i to na vrlo domišljat način. Naime, osim sustava vjetroturbina, hidroturbina i solarnih panela koristit će se i sustav brodskih vijaka s promjenjivim usponom, s posebnom geometrijom krila, koji prilikom jedrenja služi kao hidroturbina. Ovaj će "reverzibilni vijak" puniti baterije velikog kapaciteta u potpalublju. Osim toga moći će kontrolirati sve informacije na brodu koje će se skupljati na komandnom mostu. Od meteoroloških podataka, kako bi zapovjednik znao gdje je najpovoljniji vjetar, do apsolutno svih sustava broda i pogona, zalihe struje u baterijama, funkcioniranja motora, solarnih panela, vjetroelektrana, tople vode, potrošnje energije... Ujedno, kontroliranje svih "prihoda" i rashoda" energije na brodu.

Imat će klasu putničkih brodova neograničene plovidbe i moći će ploviti po svim morima svijeta. Tijekom domaće turističke sezone plovit će Jadranskim morem po obalama Hrvatske, Italije, Slovenije, Crne Gore, Albanije i Grčke, a van sezone Karipskim otočjem i drugim turističkim destinacijama.
www.dalmacijadanas.hr

Đuro Đaković TEP d.o.o je za Sherif grupu na lokaciji Brinje – Hrvatska (uz autocestu Zagreb – Split) po sistemu „ključ u ruke“ projektirao, izgradio i pustio u pogon novu kogeneracijsku elektranu na šumsku drvnu biomasu, BE-TO Brinje. To je, nakon BE-TO Glina i BE-TO Karlovac, treća kogeneracijska elektrana koju je Đuro Đaković TEP u zadnjih nekoliko godina izgradio za Sherif grupu.

Nazivna neto snaga elektrane je 5,0 MW, a toplinsku energiju (10 MW) vlasnik će koristiti u svojim pogonima za proizvodnju peleta i sušenje drvnih proizvoda. Za potrebe rada elektrane BE-TO Brinje potrebno je oko 60.000 tona šumske drvne biomase godišnje.

Kao i na velikoj većini elektrana na biomasu koje je ĐĐ TEP izgradio, izgaranje u kotlu se odvija na ĐĐ TEP vodom hlađenoj vibro rešetki. Vibro rešetka omogućava rad kotla i s vrlo mokrim gorivom, a kod svih goriva omogućava vrlo niske troškove njezinog održavanja, visoku raspoloživost kotla i manju vlastitu potrošnju elektrane.

Kotao na biomasu kapaciteta 26,4 t/h pare, 480°C i 72 bar (a) uključujući vodom hlađena vibro rešetka, te sva dodatna pripadajuća tlačna i netlačna oprema projektirana je i proizvedena u Đuro Đaković TEP-u u Slavonskom Brodu. Elektrana je projektirana, uključujući i ishođenje građevinske dozvole, izgrađena i puštena u pogon, kao i sve naše do sada izgrađene elektrane, u vrlo kratkom roku.

Primjenjujući najbolja tehničko-tehnološka rješenja, najbolje prakse u skoro stoljetnoj proizvodnji i montaži ove opreme te pažljivim odabirom opreme, elektrana ostvaruje visoku energetsku efikasnost, kao i visoku raspoloživost, uz emisije koje su znatno ispod propisanih vrijednosti.
www.ddtep.hr

Neom nije naslov nekog novog znanstvenofantastičnog filma, a nije ni kolokvijalni naziv za neku kancerogenu tvorevinu - riječ je o projektu budućeg grada koji Saudijska Arabija planira izgraditi u stjenovitoj pustinji kod obale Crvenog mora u pokrajini Tabuk na krajnjem sjeverozapadu zemlje.
Financiran novcem državnog fonda, Neom bi trebao poslužiti kao reprezentativni projekt prebogate naftne kraljevine, samoodrživi "zeleni" pametni grad usred neplodne pustinje u čiji su razvoj implementirane najnovije ekološke ideje i najmodernije tehnologije. Ipak, neki stručnjaci smatraju da je većina pretpostavki na kojima se temelji Neom - preoptimistična.

Saudijska Arabija najavila je projekt 2017. godine, a prva faza izgradnje trebala bi biti dovršena do 2025. godine. Ukupna površina na kojoj bi se protezao Neom trebala bi obuhvaćati 26.500 četvornih kilometara, što je nešto manje od polovice površine Hrvatske, no sam grad - radnog naziva The Line - trebao bi biti izgrađen u ravnoj liniji koja će se protezati od obale kroz pustinju do planinskog područja na granici s Jordanom u duljini većoj od 170 kilometara. Ideja je da se uz planiranu trasu postupno grade megablokovi koji bi imali sve urbane sadržaje - trgovine, restorane, kina, kulturne i sportske objekte, rezidencijalne četvrti - a povezivala bi ih jedna jedina linija superbrzog levitirajućeg vlaka koja bi omogućila dolazak u bilo koji dio grada u roku od pola sata. U takvom izduženom gradu, u kojemu uopće ne bi bilo automobila, a ni prometnica - sve bi se obavljalo pješice - živjelo bi oko milijun stanovnika.

Vrijedan ukupno više od 500 milijardi dolara, projekt Neom zapravo je dio nastojanja saudijske vlade da postigne ugljičnu neutralnost do 2050. godine na koju se obvezala u sklopu globalne borbe protiv klimatskih promjena. Na području Neoma trebalo bi biti zasađeno više od milijardu stabala, stanovnici bi svu hranu dobivali u vertikalnim farmama i golemim staklenicima, energiju bi dobivali isključivo iz obnovljivih izvora sunca i vjetra, a pitku vodu iz postrojenja za desalinizaciju morske vode. Čitav Neom trebao bi biti samoodrživ i ugljično neutralan - savršen primjer idealnog ekološkog futurističkog grada.

No, znanstvenici upozoravaju da se čitav projekt temelji na tzv. 'tehnološkom optimizmu', ideji da će do trenutka kad grad bude izgrađen tehnologija dovoljno napredovati da omogući samoodrživost i opravda golema ulaganja. Za to međutim nema baš nikakvih jamstava. Stručnjaci su izračunali da bi s najmodernijom trenutno dostupnom tehnologijom samo postrojenja za desalinizaciju trošila više energije nego što bi se moglo ukupno proizvesti iz obnovljivih izvora, a uz to bi stvarala i otpadnu smjesu salamure i toksičnih kemikalija koju bi trebalo negdje zbrinuti. Nasadi stabala zahtijevali bi goleme količine vode, a proizvodnja hrane u kontroliranim uvjetima staklenika još je uvijek jako skupa, energetski zahtjevna i ograničena na svega nekoliko desetaka vrsta namirnica.

Premda su već izgrađeni neki dijelovi projekta, poput velikog kompleksa u kojemu bi trebali živjeti građevinski radnici, te luksuzni hotel, helidrom i golf igralište uz more, zasad se čini da će Neom zauvijek ostati samo jedan od brojnih neostvarenih futurističkih projekata. A možda se tehnološki optimizam u ovome slučaju pokaže opravdanim, pa jednoga dana neplodna pustinja doista postane grad budućnosti, savršen dom za milijun Saudijaca.
www.tportal.hr

Čini se da bi ipak nešto moglo biti od ambicioznog projekta proizvodnje bioetanola u Sisku. Tim više što trenutačna energetska kriza i nejasna budućnost načina na koji će Europa u buduće dobavljati naftu (jer, treba biti iskren, nafta će trebati još desetljećima, sviđalo se to nekome ili ne) idu na ruku bilo kakvim zamjenama za naftne derivate, koji pak neće zahtijevati značajnije promjene u pogonskim sustavima vozila.

Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upravo je objavilo Informaciju o zahtjevu nositelja zahvata za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš postrojenja za proizvodnju naprednog bioetanola u Sisku, Grad Sisak, Sisačko-moslavačka županija. Radi se upravo o projektu biorafinerije koje INA već dulje vrijeme planira na lokaciji dosadašnje INA Rafinerije nafte Sisak, no za koji se činilo da je u posljednje vrijeme nekako stavljen u drugi plan. Kako stoji u dokumentu, površina planiranog zahvata, na kojem bi se trebalo raditi postrojenje iznosi 15 ha. U sklopu postrojenja za proizvodnju bioetanola također bi se trebali izgraditi energana, bioplinsko postrojenje, postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, jedinica za obradu ugljičnog dioksida i cjevodod za CO2 od Siska do naftnog polja Stružec.

Energana bi trebala biti izvedena kao kogeneracijsko postrojenje i služit će za proizvodnju električne energije i pare za pokrivanje potreba biorafinerije, a kao gorivo koristit će lignin koji je nusproizvod u procesu dobivanja bioetalnola. Bioplinsko postrojenje služit će za zbrinjavanje taloga s dna destilacijske kolone. Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda trebalo bi biti izvedeno s biološkim sustavom III. stupnja pročišćavanja za uklanjanje organskih tvari, dušikovih i fosfornih spojeva i s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, na kojem će se obrađivati sanitarne otpadne vode. U jedinici za obradu CO2 izdvajat će se CO2 koji nastaje u procesu, kako se ne bi ispuštao u okoliš, već bi se novoizgrađenim plinovodom trebao dovoditi do naftnog polja Stružec i trajno pohranjivati u podzemne strukture.

Na osnovi spomenutog dokumenta MINGOR je sada imenovao savjetodavno stručno povjerenstvo koje će donijeti odluku na osnovi koje će se studija zaštite okoliša budućeg postrojenja uputiti na javnu raspravu, na osnovi čega će se u konačnici donijeti rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Javna rasprava trebala bi trajati 30 dana, pri čemu će se održati javni uvid u studiju zaštite okoliša i javno izlaganje o projektu.

U svakom slučaju, ambiciozan i hvalevrijedan projekt INA-e pomaknuo se s 'mrtve točke' i valja mu poželiti dobrodošlicu.
www.energetika-net.com

Slijev Cetine bit će hrvatski energetski Mount Everest: plinska elektrana odlazi u zaborav, gradit će se dvije RHE s kojima će snaga ‘tvornice struje‘ prijeći fantastičnih 2000 megavata!

Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je skokovit porast cijena energenata iz fosilnih izvora, posljedično i ostalih. Nastalo stanje i kretanje u Hrvatskoj još je jednom podsjetilo na kratkovidnost hrvatskih vlasti kada je u pitanju nacionalna energetska politika.

Od dviju glavnih energetskih tvrtki u državi, Ine i HEP-a, prvoj su prepuštena upravljačka prava i strateško upravljanje Mađarima, što je rezultiralo stavljanje izvan pogona obiju rafinerija, u Rijeci i Sisku, te golemo smanjenje vlastite proizvodnje prirodnog plina i nafte. HEP je godinama raubovao davno izgrađene hidroelektrane dok ih nije počeo revitalizirati. Za to vrijeme novi proizvodni objekti svodili su se na elektrane-toplane u Zagrebu i Osijeku i svega jednu hodroelektranu snage 40-ak megavata.

STRUJA IZ VJETRA I SUNCA
Istodobno je, s velikim zakašnjenjem u odnosu na razvijene europske zemlje, počela ekspanzija gradnje vjetroelektrana i solarnih elektrana, i to privatnim kapitalom kojemu su u državnoj vlasti osigurali obilne poticaje na račun potrošača struje. I u tomu je, naravno, HEP bio isključen. Tek danas HEP ulazi u projekte vjetro i solarnih elektrana, i to bez državnih poticaja jer, po javnim izjavama njegovih čelnika, i bez poticaja proizvodnja struje iz vjetra i sunca ekonomski je isplativa, profitabilna. U takvim okolnostima s velikim optimizmom treba gledati na moguću izgradnju novih hidroelektrana velike snage, kao što su potencijalne na slijevu rijeke Cetine u Otoku i na Biteliću.

Struja iz vjetra i sunca nestalan je i nestabilan izvor koji ovisi o vremenskim uvjetima. Znajući za to, u više europskih država prihvat struje iz novoizgrađenih takvih izvora investitorima su uvjetovali obvezom propisanih izdvajanja sredstava za ulaganja u stalne izvore. U Hrvatskoj takve obveze, poznato je, nije bilo niti je ima danas. Unatoč tomu hrvatski elektroenergetski sustav još uvijek je sposoban prihvatiti električnu energiju iz nestalne proizvodnje iz obnovljivih izvora i osigurati kontinuitet u opskrbi. Zahvaljujući davno izgrađenim hidroelektranama koje spašavaju sustav kada iz proizvodnje ispadaju nestalni izvori.

Kako se, međutim, u nestalnim izvorima, primarno vjetru i solarima, grade nova postrojenja sve veće snage, kapaciteti spomenutih hidroelektrana sve su bliže granici izdržljivosti. Budući da su, kako danas stvari stoje, resursi koje pružaju vjetar i sunce golemi i tek načeti u korištenju, vrlo je izgledno, posebno zbog proklamirane antifosilne energetske politike, da će količina proizvedene energije iz tih izvora i u Hrvatskoj imati stalni rast. Stoga će biti nužno paralelno osiguravati strujne rezerve sposobne spašavati sustav kada zakažu nestalni izvori. Zato nije upitno hoće li se ideje o izgradnji reverzibilnih hidroelektrana (RHE) nazvanih "Blaca" (u Otoku) i "Vrdovo" (u Hrvacama), koje su u operacionalizaciji davno nadrasle samu ideju, ostvariti, već je, za sada, nepoznanica jedino kada će do toga doći.

PROTIV PLINSKIH ELEKTRANA
Na nedavno započeto HEP-ovo geomehaničko ispitivanje tla uz rijeku Cetinu kod sela Gale, gdje bi trebao biti donji bazen zamišljene RHE "Blaca", s negodovanjem su reagirali mještani. Na njihov javni prosvjed javno su odgovorili iz službe za odnose s javnošću HEP-a, navodeći:

"Ciljevi spomenutog višenamjenskog projekta su poboljšanje sustava zaštite od poplava na slijevu Cetine, omogućavanje navodnjavanja Sinjskog polja te doprinos elektroenergetskoj samodostatnosti Republike Hrvatske i sposobnosti prihvata nestalne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu izgradnjom RHE Blaca, predviđene instalirane snage oko 500 MW."

Naveli su, kako se vidi, četiri argumenta. Prva dva, poboljšanje sustava zaštite od poplava na slijevu Cetine i navodnjavanje Sinjskog polja, predstavljaju "smokvin list" i, bez obzira koliko ga političari naglašavali u javnosti, posve sporedni efekt. Druga dva argumenta imaju respektabilnu težinu: povećanje hrvatske strujne samodostatnosti i prihvata nestalne proizvodnje iz obnovljivih izvora energije u hrvatskom elektroenergetskom sustavu.

RHE "Blaca" na slijevu rijeke Cetine ima i svoga dvojnika. To je RHE "Vrdovo". Prije pet-šest godina javnosti je u paketu predstavljen projekt kombi-kogeneracijske plinske elektrane "Peruća" i RHE "Vrdovo". U neposrednoj blizini brane Peruća bilo je zamišljeno izgraditi plinsku elektranu snage 500 megavata, od kojih bi se 450 megavata odnosilo na proizvedenu struju, a 50 megavata na toplinsku energiju. Ta u stvarnosti termoelektrana, koja je imala i dodatna dva generatora na mazut snage 36 megavata, svojim kombi-kogeneracijskim nazivom bila je krinka za, navodno već osigurane, državne poticaje investitoru. Naravno, sve preko leđa potrošača, hrvatskih građana i tvrtki. Građani su se uspješno suprotstavili gradnji takve tvornice struje i topline za nepoznatog potrošača, za koju su stručnjaci argumentirano ustvrdili kako bi zagadila Perućko jezero, najveći rezervoar pitke vode u ovom dijelu Europe.

PERUĆA KAO DONJI BAZEN
U sjeni te kombi-kogeneracijske termoelektrane, koja je kao pogonsko gorivo najvjerojatnije računala na prirodni plin pribavljen iz Rusije, ostala je RHE "Vrdovo". Ta RHE gradila bi se na Biteliću, njegovu rubnom dijelu prema Vučipolju. Cijelo postrojenje bilo bi smješteno podzemno. Samo jezero Peruća imalo bi ulogu donjeg bazena. Gornji bazen planiran je na Ravnom Vrdovu (925 metara nad morem) na Dinari. Visinska razlika bila bi oko 600 metara, što bi osiguravalo pritisak od 60 atmosfera pod kojim bi se voda s Vrdova obrušavala na turbine centrale uz Peruću. Projektirana snaga te RHE je dva puta po 270 megavata u režimu proizvodnje električne energije, a isti generatori bi, radeći u režimu crpki za pumpanje vode iz jezera u bazen na Vrdovu, imali snagu od 245 megavata svaki.

Plinsku termoelektranu na Perući treba zaboraviti. Može ostati u sjećanju tek kao jedan ružni događaj koji je težio vrijednost pitke vode jezera Peruća podrediti nezasitnima profitom. S druge strane slijev rijeke Cetine već davno je izrastao u hrvatskoga hidroenergetskog diva. Na slijevu te rijeke struju uspješno proizvodi pet hidroelektrana, ukupno instalirane snage veće od 970 MW. To su, po redu izgradnje, "Kraljevac" (2 x 20,8 MW plus 1 x 4,8 MW), "Zakučac" (4 x 144 MW), "Peruća" (2 x 30,7), "Orlovac" (3 x 79) i "Đale" (2 x 20,4) te uz njih crpna stanica Buško blato (oko 10 MW). S dvije buduće RHE instalirana snaga "tvornica struje" na slijevu Cetine prijeći će fantastičnih 2000 megavata.

NIJE KONAČNA BROJKA
I to, sigurno, ne bi trebala biti konačna brojka. Ako u budućnosti glavni energetski oslonac bude iz vjetra i solara, što je zbog nužnosti supstituiranja ruskog prirodnog plina i općenito energije iz fosilnih izvora vrlo izvjesno, na slijevu Cetine izvjesno će se graditi i nove RHE jer za to postoje izvanredno povoljni prirodni uvjeti. S obje strane jezera Peruća su planine, Dinara i Svilaja, na čijim prostranstvima je moguće izgraditi gornje bazene u kojima bi se osiguravala akumulacija struje. I onda kada je najpotrebnije, tu struju preko RHE unositi u elektromrežu. Pri čemu se ista količina vode, iz donjeg bazena jezera Peruća, može višestruko koristiti.

Hidropotencijal Cetine počeo se pretvarati u struju još 1912.

Hidropotencijal rijeke Cetine počeo se pretvarati u struju još 1912. godine, puštanjem u rad prvog generatora HE "Kraljevac" kod Zadvarja, snage 12,8 megavata.

Od tada do danas instalirana snaga u još četiri izgrađene HE narasla je do gotovo 1000 megavata, pri čemu je Cetina i dalje ostala pitka.

Stoga su povike o zagađivanju Cetine proizvodnim potencijalima RHE "znanstvene" poput nedavnih priča antivaksera i pandemije koronavirusa. Pri izboru između uredne opskrbe električnom energijom i zahvata na slijevu Cetine koji neće zagaditi njezin vodostaj, što je dokazano stogodišnjim iskustvom, ne bi se trebalo previše premišljati.

Male rane na krajobrazu, gornji bazeni RHE, mogle bi predstavljati dodatni ukras i bogatstvo dinarskoj ljepoti.
slobodnadalmacija.hr

Premijer Dimitar Kovačevski otvorio je solarnu elektranu snage deset megavata u termoenergetskom kompleksu REK Oslomej i izjavio da Sjeverna Makedonija želi prijeći s fosilnih goriva na proizvodnju energije iz sunca i vjetra, hidroelektrana i plina.
Fotonaponska elektrana Oslomej 1, koja je među projektima iz Ekonomskog i investicijskog plana Europske unije za zapadni Balkan, počela je s probnim radom. Taj sustav snage 10 megavata izgrađen je na nekadašnjem rudniku ugljena u istoimenom termoenergetskom kompleksu u općini Kičevo u zapadnom dijelu Sjeverne Makedonije.

I rudnici i termoelektrana i solarna elektrana pripadaju državnoj tvrtki Elektrani na Severna Makedonija (ESM) koja već ima jednu vjetroelektranu Bogdanci i planira je proširiti. Tvrtka namjerava zatvoriti termoelektrane na ugljen i loživo ulje i prebaciti ih na plin ili zamijeniti termoelektranama na obnovljive izvore energije.

Za Oslomej su u pripremi još tri fotonaponske elektrane
Premijer Dimitar Kovačevski izjavio je na svečanom otvaranju da Vlada Sjeverne Makedonije i njeni partneri žele provesti tranziciju gospodarstva, u kojem dominiraju fosilna goriva, na proizvodnju energije iz sunca i vjetra, hidroelektrana i plina. Dodao je da će nova solarna elektrana imati godišnju proizvodnju između 15 i 17 gigavat-sati, što odgovara potrošnji električne energije za 2800 kućanstava.

ESM radi studiju za još jedan fotonaponski sustav od 10 megavata, a potpisani su ugovori za još dvije solarne elektrane koje će REK Oslomej potpuno prebaciti s ugljena na obnovljive izvore energije, naglasio je Kovačevski.

Ugovore su dobili privatni partneri Fortis Energy iz Turske i Solar Pro iz Bugarske. Dužni su plaćati naknade u visini od 18 i 18,5 posto ostvarenog učinka, što je ukupno milijun i pol eura godišnje, rekao je premijer.

Kovačevski je istaknuo i velike solarne i vjetroprojekte u razvoju, poput onog koji provodi francuski Akuo, te naveo da je u planu više od jednog gigavata sa statusom strateške investicije. Privatni partner za hidroelektranu Čebren bit će odabran do kraja lipnja, dodao je, ocijenivši to najvažnijim projektom za energetsku tranziciju zemlje.

Gospodarstvo Sjeverne Makedonije postat će klimatski neutralno do 2040
Ministar gospodarstva Kreshnik Bekteshi izjavio je da će korištenje ugljena i prelazak na obnovljive izvore prestati za deset godina te da će gospodarstvo postati klimatski neutralno do 2040. godine. Ministar okoliša i prostornog planiranja Naser Nuredini ranije je rekao da će se planirani rok za prestanak korištenja ugljena pomaknuti s 2027. na 2030. godinu.

Europska banka za obnovu i razvoj, koja je za Oslomej 1 osigurala kredit od 5,9 milijuna eura, podsjetila je da je za taj projekt, vrijedan 8,7 milijuna eura, iz Investicijskog okvira za zapadni Balkan dobiveno 1,6 milijuna eura bespovratnih sredstava.

EBRD je također najavio da s ESM-om radi na daljnjoj izgradnji solarnih elektrana. Ovaj vjerovnik odobrio je financiranje proširenja elektrane u Oslomeju i instalaciju još jedne u REK Bitola, ukupne snage 30 megavata. I tu je potporu pružila EU s bespovratnim sredstvima od 5,1 milijun eura.

Trenutno u zemlji postoji samo još jedna solarna elektrana srednje veličine, snage pet megavata, koju je izgradio EVN Makedonija u Negotinu.

Inače, naftna kompanija Hellenic Petroleum jučer je svečano pustila u rad najveću solarnu elektranu u Grčkoj i na Balkanu, snage 204,3 megavata.
balkangreenenergynews.com

Nova pasivna tehnologija može prikupiti sunčevu svjetlost koja dolazi iz bilo kojeg kuta i savijati je prema solarnoj ćeliji ispod. Sunčeve ćelije su sve važniji izvor obnovljive energije, ali još uvijek postoji prostor za poboljšanje. Stanfordski inženjeri sada su razvili leću u obliku piramide koja može fokusirati sunčevu svjetlost iz bilo kojeg kuta na solarnu ćeliju, održavajući je prikupljanjem energije od izlaska do zalaska Sunca.

Solarne ćelije najbolje rade na izravnoj sunčevoj svjetlosti, što znači da bi mnoge od njih mogle imati samo nekoliko sati proizvodnje energije dnevno. Drugi sustavi povećavaju radno vrijeme aktivnim kretanjem sunčevih ploča kako bi pratili Sunce preko neba, ali to troši energiju i dodaje mehaničku složenost, što se u konačnici odražava na cijenu proizvodnje energije.

Za novu studiju, tim sa Stanforda odlučio je razviti pasivnu tehnologiju koja može prikupiti sunčevu svjetlost koja dolazi iz bilo kojeg kuta i koncentrirati je prema solarnoj ćeliji ispod. Krajnji rezultat je niz struktura u obliku obrnute piramide koje tim naziva Axially Graded Index Lenses (AGILE), koje bi tvorile sloj koji zamjenjuje zaštitnu gornju površinu solarne ćelije.

U testovima, AGILE prototipovi uspjeli su uhvatiti više od 90 posto svjetlosti koja je pogađala površinu, fokusirajući je tako da bude tri puta svjetlija do trenutka kada stigne do solarne ćelije. Tim kaže da bi ovaj sustav mogao poboljšati učinkovitost solarnih ćelija dopuštajući im prikupljanje neizravne sunčeve svjetlosti, kao i povećanje njihove proizvodnje energije u manje idealnim vremenskim uvjetima.

Svaka mala piramida sastoji se od hrpe različitih stakla i polimera s različitim indeksima loma pa svaki sloj savija dolaznu svjetlost na različit stupanj, kao što možete vidjeti u ovom videu.

Gornji sloj ima nizak indeks loma kako bi svjetlost ušla iz bilo kojeg kuta, ali svaki korak prema dolje ga savija malo više dok se ne fokusira na solarnu ćeliju ispod. Stranice su zrcaljene da odbijaju svako strano svjetlo natrag tamo gdje treba.

Tim kaže da bi novi sustav mogao pomoći u proširenju područja na kojima se može proizvoditi solarna energija, smanjujući troškove i potrebno zemljište, a AGILE bi čak mogao poboljšati solarne ćelije za svemirske letjelice.
www.vidi.hr

Prvi punjač za električna vozila u stupu javne rasvjete postavljen je u Buzinu, riječ je o testnom punjaču koji će iduće godine u sklopu pilot projekta biti ugrađen u 200-tinjak stupova u nekoliko gradova, dok je u idućih desetak godina diljem Hrvatske cilj postaviti više od sto tisuća takvih punjača.

Riječ je o projektu širenja infrastrukture za električna vozila koji je pokrenula udruga za e-mobilnost Strujni krug, a kojim bi se u sljedećih desetak godina trebalo postaviti više od 100 tisuća punjača diljem hrvatskih gradova.

U pilot projekt zasad su se uključili Zagreb, Velika Gorica i Osijek, potencijalni je partner i Split, a punjače u stupovima javne rasvjete dobit će i Rijeka. Probno razdoblje za punjače, odnosno sam pilot projekt, predviđen je tijekom 2023. godine, a nakon toga cilj je infrastrukturu ovakvih punionica proširiti i na ostale hrvatske gradove.

Tvrtka Smart Energy, koja je dio M SAN grupe, napravila je prvu punionicu s dostupnom snagom od 3.5 kilovata (kW), a budući da je još uvijek u testnoj fazi, njezino je korištenje zasad dostupno bez plaćanja i to putem aplikacije PlugSurfing. Iako je ovo prvi prototip koji se može tako koristiti, u sljedećim tjednima očekuje se da svoje testne punjače u stupovima javne rasvjete postave još 3-4 operatora koji su trenutno u završnim fazama izrade, navedeno je u priopćenju.

Diljem Hrvatske postoji značajan broj punionica, no i broj električnih vozila svakodnevno raste pa je i povećanje broja punjača nužno radi lakšeg svakodnevnog korištenja vozila u budućnosti.

Istraživanje udruge Strujni krug tako je pokazalo da čak 60 posto vlasnika električnih vozila puni svoja vozila u privatnim garažama i dvorištima. No, jedna od otežavajućih okolnosti je nemogućnost punjenja električnih vozila “kod kuće”, ako vlasnici žive u stanovima, osobito u gradskim središtima, bez dediciranih parkirnih ili garažnih mjesta, navodi se u priopćenju.

Upravo zato, plan povećanja broja punionica, koji uključuje postavljanje 100 tisuća punjača u rasvjetne stupove pored velikih javnih parkirališta, bi uz kućne punjače zadovoljio više od 95 posto potreba hrvatskih vozača električnih vozila. Ostalih pet posto su vozila koja dnevno prelaze više od 200 do 300 kilometara i za koje su već postavljeni brzi punjači na svakoj pumpi autoceste od Zagreba do Splita, napominju iz Strujnog kruga.

Predsjednik udruge Strujni krug Hrvoje Prpić rekao je da je ugradnja punjača u rasvjetne stupove izuzetno jeftino i jednostavno rješenje problema za građane koji svoja vozila parkiraju na javnim parkiralištima, pri čemu su ti punjači 15 do 100 puta jeftiniji od dosadašnjih rješenja i ne zahtijevaju dedicirane parkinge za električna vozila.

“Nakon testnog razdoblja plan je njihovo korištenje naplaćivati, ali cijene punjenja ne bi bile previsoke jer je cilj da ovakvo sporije punjenje još uvijek preostane prihvatljivo za krajnje korisnike”, izjava je Prpića koja se prenosi u priopćenju.

Snaga takvih punjača prilagođena je električnim vozilima koja bi se na predviđenim parkirnim mjestima punila tijekom noći, osam do deset sati, te tijekom radnog vremena, čime bi se omogućilo da se baterija napuni dovoljno za potrebe sljedećeg dana. Pritom, kako je vidljivo, nije riječ o brzim punjačima, već o sporijim AC punionicama kojih bi bilo brojčano puno više, navodi se u priopćenju.
hr.n1info.com

Julije Domac: ‘Naše zgrade moraju hitno početi proizvoditi energiju i u isto vrijeme biti puno energetski učinkovitije‘

Usporedno s nezavidnim urbanističkim stanjem u kojem se nalazi većina hrvatskih gradova, nalazimo se u još jednoj nezavidnoj situaciji. Europska unija žurno treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima iz Rusije. Hrvatska, zahvaljujući prirodnom potencijalu, ima mogućnosti za puno veće korištenje energije Sunca za proizvodnju energije, bio je jedan od naglasaka izlaganja Julija Domca, ravnatelja Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA) na 6. Danima arhitekata koji su održani u Dubrovniku od 7. do 9. travnja. Središnja tema ovogodišnjih Dana arhitekata je “Grad i ljudi”.

Kako javljaju iz REGEA-e, Hrvatska treba mjere koje nisu samo požarne – subvencioniranje cijene energenata koje Vlada provodi ne može trajati dugo. Čeka nas vrlo neizvjesna jesen i zima i krajnji je čas za suštinske i strukturne promjene, istaknuto je.

- Arhitekti znaju svoj posao, znaju koliko je važno poštivati zadane okvire prostora, koliko je važna zelena infrastruktura svakom pojedinom kvartu, no politika je ta od koje kreće. Pojedinac može doprinijeti promjeni, ali bez politike svari za struku postaju frustrirajuće. Strašna je pomisao da se projekt poput studentskog doma u Dubrovniku radio 15 godina i da se tijekom tog vremena dva puta mijenjao Zakon o javnoj nabavi – tako se otežavaju i usporavaju bilo kakve inovativne ideje. Ista je stvar danas s obnovljivim izvorima energije i energetskom učinkovitosti – kazao je dr.sc. Domac.

Dodao je kako se troše znatna sredstva na subvencioniranje povećane cijene energije. Ali to, istaknuo je, neće donijeti veću otpornost na buduće visoke cijene energenata i njihove nagle promjene.

- Upravo zato tim iz REGEA razvija nove koncepte za obiteljske kuće, javne i višestambene zgrade s kojima će izići pred sve ključne donosioce odluka. Naše zgrade moraju hitno početi proizvoditi energiju i u isto vrijeme biti puno energetski učinkovitije. Moramo biti spremni na zimu koja dolazi. To u ovom trenutku nismo niti imamo vizije kako, bavimo se jednokratnim poticajima, tjednim promjenama cijena, maskama i covid mjerama i rekonstrukcijama Vlade - poručio je Domac te dodao kako se ne priča dovoljno o štednji energije i o mjerama energetske učinkovitosti koje mogu već danas pomoći našim građanima.

Poznato je, naveo je, da smanjenje temperature prostora od 10C smanjuje potrošnju prirodnog plina za 7-8%, a na zgrade ukupno otpada 40% potrošnje energije. U takvim uvjetima sunčane elektrane, istaknuo je, moraju postati obveza u priobalju, jednako kao i centralizirana proizvodnja toplinske energije u kontinentalnoj Hrvatskoj. Individualne grijanje na plin mora postati dio povijesti – zbog sigurnosnih, gospodarskih i klimatskih razloga.

Gradovi koji se bore s neredom u gradnji i nedostatkom urbanizma, a posebno Zagreb čiji je centar napustilo 50 % obitelji, Sisak i Petrinja koji još uvijek tragaju za cjelovitim rješenjem i klimatske promjene kojima svjedočimo, kontekst je u kojem su se odvili šesti Dani arhitekata, poručili su iz REGEA-e.

Procjenjuje se da su u Europskoj uniji zgrade odgovorne za 40 posto potrošnje energije i 36 posto emisije CO2, za 35 posto potrošnje građevinskog materijala te za 35 posto proizvodnje otpada u graditeljskom sektoru.

S obzirom da se sektor zgradarstva širi, kako je istaknuto u Direktivi Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 2010. o energetskoj učinkovitosti zgrada, neumitno se povećava potrošnja energije. Stoga je neophodno smanjenje potrošnje energije i korištenje energije iz obnovljivih izvora u zgradarstvu. Mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti zgrada, kako je navedeno, trebalo bi uzeti u obzir klimatske i lokalne uvjete te unutarnju klimu prostora i troškovnu učinkovitostost.

Europska unija u međuvremenu je donijela Europski zeleni plan kojim je zacrtala da će Europa do 2050. postati prvi klimatski neutralni kontinent, a nakon što je u lipnju 2021. godine Europski parlament usvojio europski propis o klimi, politička predanost klimatskoj neutralnosti mijenja se u obvezujuću zadaću za EU i države članice. Također povećan je cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2030. sa 40 posto na najmanje 55 posto, u usporedbi s razinom iz 1990. godine. U srpnju 2021. godine Komisija je predstavila paket „Fit for 55“ kako bi EU mogao postići ambicioznije ciljeve do 2030. godine.
www.jutarnji.hr

Već od sljedeće godine plinski kotlovi se neće moći ugrađivati u novoizgrađene zgrade. Prema odredbama novog Zakona o toplini iz obnovljivih izvora (EWG) u Austriji bi se trebao ubrzati proces napuštanja plina kao energenta za sustave grijanja. U skladu s time, već od sljedeće godine u Austriji neće biti dopuštena ugradnja plinskih kotlova kao izvora topline sustava grijanja u novoizgrađenim zgradama.

O spomenutom Zakonu usuglasila se austrijska Savezna vlada u odluci od 13. lipnja ove godine i njime se do 2040. godine predviđa napuštanje primjene fosilnih goriva (na plin, loživo ulje i ugljen) kao energenata za sustave grijanja. Uz to, njime je predviđena postupna zamjena svih izvora topline sustava grijanja koji rade na fosilna goriva, a koja su puštena u pogon prije 1980. godine.

Smatra se kako u Austriji trenutačno ima oko 1,25 mil. izvora topline koji kao energent koriste plin, 630 000 koji koriste loživo ulje i čak 11 000 koji i dalje koriste ugljen. U skladu s time, predviđeni su sljedeći rokovi:
• od 2023. godine plinski kotlovi više se neće smjeti koristiti kao izvori topline u novoizgrađenim zgradama (naravno, iznimke su projekti koji su već odobreni i dovršeni i zgrade koje se upravo grade)
• od 2023. godine svi neispravni sustavi grijanja na loživo ulje i ugljen moći će se zamijeniti jedino onima na obnovljive izvore (pri čemu treba napomenuti da ugradnja sustava grijanja na loživo ulje i ugljen u Austriji nije dopuštena još od 2020.)
• od 2025. započinje obvezna zamjena starih sustava grijanja na ugljen i loživo ulje, tj. onih koji su u pogon pušteni prije 1980., a za takve projekte već su na raspolaganju opsežni programi potpore
• do 2035. svi sustavi grijanja na ugljen i loživo ulje moraju biti zamijenjeni suvremenima, na obnovljive izvore
• do 2040. svi sustavi grijanja na plin moraju biti zamijenjeni suvremenima koji kao energent koriste obnovljive izvore ili plin biološkog porijekla, objavio je njemački stručni portal 'CCI.Dialog'.
www.energetika-net.com