Bruxelles je donio dokumet kojim se nuklearne elektrane te one na plin smatraju održivima. Kao što je krajem prošle godine bilo i najavljeno, Europska unija je jučer predstavila, za mnoge kontroverzan, plan kojim će nove investicije u nuklearnu energiju i plinske termoelektrane i infrastrukturu smatrati ekološki održivim, odnosno zelenim, a što pak znači da će biti olakšano institucionalno preko EU fondova i privatno investiranje u takve projekte.

Dopunski delegirani akt o taksonomiji klimatski održivih djelatnosti radi ublažavanja i prilagodbe klimatskim promjenama kojim su obuhvaćene određene energetske djelatnosti u sektorima plina i nuklearne energije, kako se EU dokument službeno zove, za Hrvatsku je to posebno zanimljivo jer postoji nekoliko projekta koja bi se mogla financirati iz EU fondova po toj osnovi.

Prije svega se radi o 2. bloku Nuklearne elektrane Krško kojeg primarno planiraju izgraditi Slovenci, a za što su lani izdane i prve dozvole, a prema projektu nije ravnodušna ni Hrvatska te su, od HEP-a do resornog ministarstva Vlade, stigle potvrde da će naša zemlja vjerojatno sudjelovati u tom projektu. Kada je 1983. izgrađena NE Krško, do danas je ostalo nepromijenjeno da se radi o investiciji, održavanju i podjeli energije u jednakim omjerima između Slovenije i Hrvatske. Iako za sad još nema detalja o tome, izvjesno je da bi takav model bio primijenjen i za Blok 2. Procijenjena cijena tog projekta je između šest i 10 milijardi dolara, a koliko navode zeleni aktivisti u široj regiji koji se protive proširenju nuklearnih kapaciteta u Krškom i ističu da se radi, osim što je opasna i arhaična, o preskupoj i neisplativoj tehnologiji. Zanimljivo je da najviše protivljenja nadogradnji Krškog dolazi iz Austrije gdje postoji zajednički stav politike, javnosti i aktivista da se taj projekt mora spriječiti pod svaku cijenu. Hrvatska je zadnjih godina ulagala velika sredstva u plinsku infrastrukturu, a sličan trend se očekuje u narednom razdoblju. LNG projekt na Krku se pokazao kao važan i funkcionalan puno prije nego što se to očekivalo. Naime, svi energetski stručnjaci su proteklih 20-ak godina, koliko je taj projekt aktualan, upozoravali da je LNG plin preskup i neisplativ u odnosu na zemni plin koji dolazi plinovodima.

No, isto tako nisu niti oni negirali da se radi o strateškom infrastrukturnom projektu koji će Hrvatskoj, a i široj regiji, kroz energetsku diverzifikaciju dati puno veću geopolitičku snagu u slučaju političke ili energetske krize na Istoku Europe ili Bliskom istoku. Nestabilnost na Bliskom istoku je postalo već normalno stanje kroz nekoliko desetljeća te su se trgovinski i energetski tokovi naučili “živjeti” s tim. Kriza na relaciji Rusija – Ukrajina traje već 10-ak godina, a ovih dana je ponovno doživjela svoju eskalaciju te se ne isključuje i mogućnost rata koji bi mogao biti od nekog hibridnog sukoba niskog intenziteta preko prostorno i vremenski ograničenog oružanog sukoba sve do nečeg kontinentalnih i globalnih razmjera o čemu ovog trenutka ne želimo niti razmišljati. Cijene plina su s 30-ak dolara za megavat (MWh) popele na razinu od skoro 100 dolara – jučer se plin na referentnoj europskoj burzi plina TTF u Nizozemsko kretao na razini od nešto manje od 80 dolara. Stoga je jasno da je postojeći plutajući LNG, vrijedan 234 milijuna eura, o od čega nam EU dala 100 milijuna, već danas opravdao svoje postojanje te nadležni vjerojatno već planiraju drugu fazu toga projekta – izgradnja fiksnog terminala na obali i povećanje postojećeg kapaciteta od 2,6 milijardi kubnih metara plina godišnje na dva puta ili možda u novonastalim okolnostima i višestruko više.

Hrvatska je gotovo sve svoje gradske toplane, uglavnom u vlasništvu HEP-a, pretvorila u plinske elektrane, a iako se nadležni zadnjih godina prave da projekt Plomin C ne postoji, niti je ikad postojao, sve je vjerojatnije da će i on sa svoje prvobitno planirane tehnologije ugljena biti napravljen kao velika plinska elektrana, možda i na LNG s obzirom da ta termoelektrana ima vlastitu luku za pristajanje brodova, bilo za istovar ugljena, bilo u budućnosti na LNG. Isto tako, već je 15-ak godina operativan plan privatne investicije u hibridnu plinsku termoelektranu u Slavonskom Brodu ukupne snage 500 MW i procijenjene vrijednosti investicije od 420 milijuna eura. Samo nabrojani projekti u polovicu NE Krško, fiksni LNG terminal, Plomin C te TE Slavonski Brod teški su gotovo šest milijardi eura te je jasno da će nova i zelena EU klasifikacija nuklearne i plinske tehnologije imati veliki pozitivni efekt na Hrvatsku.

Predstavljeni EU prijedlog će u narednom razdoblju morati proučiti nacionalne vlade, a prije nego šo bude i službeno donijet. Činjenica je da EU ima 27 država članica i da svaka od njih ima svoju energetsku strategiju i stav o pozitivnim ili negativnim efektima neke energije, no EU je tome doskočila na način da veto na odluku ne može donijeti jedna ili nekoliko zemalja nego će ovaj novi smjer EU biti odbačen tek ako mu se usprotivi 20 zemalja članica. Već sad je jasno da zemlje poput Nizozemske i Danske ne žele da u Zelenom planu bude plin, jer ga one koriste sve manje ili ga čak i odbacuju, dok s druge strane je plin za Njemačku od egzistencijalne važnosti. Nuklearni lobi u EU predvode Francuska i Češka koje su najglasnije, a ne protive mu se ni mnoge druge zemlje koje su uvidjele da će im NE još mnogo godina osiguravati energetsku neovisnost. Mnoge zelene udruge i institucije pak upozoravaju da će on biti korak unatrag jer će otežati i zaustaviti mnoge projekte obnovljivih izvora energije i javnosti dati tzw. Greenwashing, odnosno lažnu predodžbu da se javnost uvjeri da su proizvodi, ciljevi i politike ovog plana ekološki prihvatljivi.

Iz resornog Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja ističu da Hrvatska u skladu s navedenom politikom i svojim strateškim dokumentima iz područja energetike, “Strategija energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050.” i “Integrirani nacionalni energetski i klimatski plan za Republiku Hrvatsku”, potiče razvoj obnovljivih izvora energije te jačanje energetske učinkovitosti. “U ovakvoj politici vidimo i niz prilika za gospodarstvo Hrvatske, posebice u razvoju novih tehnologija posvećenih obnovljivim izvorima energije. Da bi osigurali daljnji razvoj gospodarstva, kao i održivi prelazak na čiste i klimatski neutralne tehnologije, smatramo kako uvrštavanje investicija vezanih uz prirodni plin i nuklearnu energiju može imati pozitivan učinak na dekarbonizacijske procese. Naravno, sve navedeno mora biti posvećeno krajnjem cilju dekarbonizacije, kako energetskog sektora tako i cjelokupnog gospodarstva”, navode iz ministarstva kojem je na čelu ministar Tomislav Ćorić.
www.poslovni.hr

SWAC Coastenergy 2021, Projekt Coastenergy fokusiran je na korištenje toplinske energije mora u priobalnom području, lukama te posebno u sklopu postojeće i buduće infrastrukture urbanih zona s posebnom analizom potencijala primjene energija mora s tehnologijama dizalice topline za grijanje i hlađenje. 

Analizirati dostupne tehnologije korištenja toplinske energije mora te odabir tehnologija koje imaju potencijal ugradnje u predmetnom području Dubrovnika. Projekt Coastenergy fokusiran je na korištenje toplinske energije mora u priobalnom području, lukama te posebno u sklopu postojeće i buduće infrastrukture s posebnom analizom potencijala primjene tehnologije dizalice topline na upravo navedeni način, posebno uzimajući u obzir buduće projekte (infrastrukturne i sl.) predviđene prostornim planovima i ostalim relevantnim dokumentima gradova i općina koje pripadaju predmetnom području Dubrovnika.

Porast potražnje za grijanjem i hlađenjem dovodi do potrebe za učinkovitijim rashladnim rješenjima koja se temelje na obnovljivoj energiji. Klimatizacija s morskom vodom (SWAC) može pružiti usluge hlađenja s osnovnim opterećenjem u obalnim područjima koristeći duboku hladnu morsku vodu. Dodatno se centralni sustavi mogu proširiti uporabom spremnika toplinske energije koji bi stabilizirali odnos proizvodnje i potražnje za toplinskom energijom.

Duboka mora gotovo su neograničen hladnjak (izvor hlađenja) koji stvara priliku za razvoj jeftinijih sustava daljinskog hlađenja u blizini mora. Klimatizacija s morskom vodom (SWAC) je tehnologija daljinskog hlađenja koja za hlađenje koristi duboku hladnu morsku vodu koja može biti hladna i do 3-5 °C na dubinama između 700 i 2000 m.

SWAC se počeo razmatrati 1970-ih, a zamah je dobio početkom 1990-ih. Predlaže se za regije gdje batimetrija morskog dna dopušta razumno kratak cjevovod za unos hladne morske vode. SWAC zamjenjuje rashladne uređaje koji se koriste u konvencionalnim AC sustavima, uvelike smanjujući potrošnju električne energije i troškove hlađenja. Trošak električne energije SWAC sustava obično je 50-80% niži od konvencionalnih sustava. SWAC također doprinosi smanjenju toplinskih otoka zbog klimatizacije.

SWAC sustavi sa skladištenjem toplinske energije mogu se proširti sa sustavima generiranja obnovljivim izvorima električne energije. Prekomjerna proizvodnja električne energije iz varijabilnih obnovljivih izvora energije (VRE), odnosno energije vjetra i sunca, može se uravnotežiti s varijacijama u protoku morske vode u cjevovodu postrojenja SWAC. Ova hladna voda bi se zatim pohranila u spremnike toplinske energije kako bi se zadovoljila potreba za hlađenjem u bilo kojem trenutku.

Konvencionalna SWAC postrojenja sastoje se od:
- dovod morske vode je cjevovod koji služi za transport morske vode do obale
- pumpa za morsku vodu isporučuje vodu iz mora preko izmjenjivača te natrag u more
- izlaz za morsku vodu je cjevovod koji se koristi za vraćanje morske vode natrag u ocean
- izmjenjivač topline ili postrojenje za proizvodnju rashlađene vode koristi se za izmjenu topline iz morske vode i sustava daljinskog hlađenja ili grijanja
- distribucijska mreža distribuira hladnu slatku vodu iz postrojenja SWAC do toplinske podstanice grijanja i hlađenja lokalne zgrade

Ulaz hladne morske vode sastoji se od cjevovoda i tunela koji povezuju more na oko 700 do 2000 m dubine s izmjenjivačem topline na obali. Duljina cijevi može varirati od 1 do 20 km. Što je ulazni cjevovod duži, veći su njegovi kapitalni troškovi, opterećenje električne energije za crpljenje i gubici energije u okolini. Troškovi ugradnje i troškovi održavanja cjevovoda ne variraju značajno s promjenom promjera cjevovoda. Ulazni cjevovod obično se sastoji od polietilena visoke gustoće (HDPE), koji ima nekoliko prednosti u odnosu na alternativne materijale (čvrstoća, izdržljivost, fleksibilnost, inertnost, izolacija, otpornost na visoki tlak, isplativost i blagi negativan uzgoj). HDPE cjevovod je balastiran korištenjem raznih konstrukcija betonskih težina, najčešće varijacije betonskog sidra čvrsto stegnutog oko HDPE cjevovoda. Fleksibilnost cjevovoda je kritični faktor pitanje, jer može biti izložen stresu zbog morskih struja, seizmičkih aktivnosti, kao i širenja te kontrakcija zbog temperaturnih promjena. HDPE cijevi također zahtijevaju manje izolacije jer je plastika inherentno manje vodljiva od metala.

Izlaz tople morske vode trebao bi vraćati duboku morsku vodu na otprilike polovici duljine ulaznog cjevovoda ili na dubini od najmanje 50 m. Time se smanjuje utjecaj hladne, slane vode na morski okoliš. De Profundis propisuje izlaz na minimalno oko 200 m kako bi se izbjeglo cvjetanje algi. Studije okoliša obalnih područja Havaja razvijene su kako bi se pružilo razumijevanje uvjeta prije ugradnje na budućem mjestu SWAC i omogućila točnija procjena okoliša. Alternativno korištenje toplijeg ispusta morske vode, koji može biti bogat hranjivim tvarima, je za proizvodnja algi, ribe i rakova u kontroliranim spremnicima ili na otvorenom oceanu.

Izmjenjivač topline omogućuje hladnoj morskoj vodi da ohladi recirkulaciju svježe rashladne vode koja se koristi za klimatizaciju. U tipičnom SWAC sustavu, hladna morska voda se pumpa na 5 °C, dolazi na 7–8 °C u izmjenjivač topline, prolazi kroz izmjenjivač topline i izlazi na 12–13 °C. Slatka voda klimatizacijskog sustava dolazi na 13 °C i izlazi na 8 °C. Izmjenjivači topline od titana se često koriste jer kombiniraju otpornost na koroziju u slanoj vodi s visokom toplinskom vodljivošću. Izvještava se da su dugotrajna ispitivanja izmjenjivača topline pokazala da onečišćenje nije ozbiljan problem s dubokom morskom vodom. Nakon što morska voda prođe kroz izmjenjivač topline, vraća se kroz izlaz tople morske vode.

Daljinsko hlađenje se koristi za distribuciju rashladnog opterećenja iz SWAC postrojenja na zahtjeve hlađenja. Daljinsko hlađenje je obično manje održivo od sustava daljinskog grijanja. To je zato što je para bolji energetski nositelj od vode, a temperaturna razlika dovodne i povratne vode u sustavima grijanja obično je mnogo veća nego kod rashladnih sustava. To rezultira većim promjerom cijevi i većom potrošnjom električne energije u crpnim sustavima daljinskog hlađenja nego u sustavima daljinskog grijanja. Međutim, s obzirom na to da troškovi hlađenja sa SWAC procesima mogu biti prilično niski, daljinsko hlađenje na kratkim udaljenostima postaje održiva alternativa. Ponekad su troškovi daljinskog hlađenja veći od troškova projekta SWAC. To se može dogoditi tamo gdje je potražnja za hlađenjem vrlo fragmentirana.

Hibridni dizajn konvencionalnog SWAC postrojenja sastoji se od:
(1) ulaz hladne morske vode
(2) izlaz tople morske vode
(3) pumpa za morsku vodu, koja se iskopava na razumnoj dubini kako bi se omogućilo buduće povećanje protoka bez kavitacije
(4) izmjenjivač topline
(5) spremnik toplinske energije
(6) rashladni sustavi ili sustav daljinskog hlađenja
(7) obnovljivi izvori energije.

SWAC velike brzine koristi se da se protok SWAC sustava može povećati bez potrebe za izgradnjom novih ulaznih i izlaznih cjevovoda morske vode, koji imaju velike kapitalne troškove. Umjesto toga, brzina morske vode može se povećati kako bi se povećao protok i, na taj način, povećalo opterećenje hlađenja SWAC sustava. Međutim, kako bi se omogućila nadogradnja sustava, pumpa za morsku vodu mora se zakopati kako bi se spriječila kavitacija s povećanjem brzine protoka u cjevovodu. Kavitacija je čest problem u SWAC postrojenjima, pa su čak i sustavi zatvorene petlje predloženi za smanjenje utjecaja kavitacije. Sljedeći dio predstavlja promjene u dizajnu pumpe za morsku vodu kako bi se omogućilo povećanje rashladnog opterećenja u SWAC postrojenju i izbjegla kavitacija.

Crpna stanica za morsku vodu obično je projektirana pomoću mokre ili suhe jame na kopnu u blizini obale i mora biti instalirana dovoljno duboko kako bi se izračunao ukupni gubitak u usisnoj cijevi od obale. Dubinski dovodni cjevovod i crpna stanica morske vode iskopavaju se do 2 do 5 m od razine mora. Morska voda u cjevovodu tijekom rada ima konstantan salinitet ekvivalentan dubini morske vode u kojoj se nalazi. Ova gustoća je veća od prosječnog profila gustoće do dubine u kojoj se crpi morska voda. Drugi čimbenik koji pridonosi dubini iskopa crpke za morsku vodu je gubitak visine uslijed strujanja u cjevovodu tijekom rada SWAC sustava. Glavni aspekt koji utječe na gubitak glave je trenje u cjevovodu.

Za pokretanje pumpe potrebno je dodati svježu vodu u ulaz za morsku vodu na kraju pumpe kako bi razina ulazne glave morske vode mogla porasti i doći do pumpne stanice za morsku vodu. Zatim će pumpa raditi tako što će usisati morsku vodu iz ulaza vodene pumpe. Morska voda na 7 °C (temperatura na crpki tijekom normalnog rada) ima tlak pare od 0,00982 bara tako bi maksimalna teoretska visina usisa bila oko 10 m na ovoj temperaturi. Ako se snaga usisavanja poveća iznad doći će do kavitacije zadane vrijednosti, što bi oštetilo crpku i cjevovod.

SWAC postrojenja velike brzine dimenzioniraju se s projektima iskopa crpnih stanica velike dubine. S povećanjem dubine crpne stanice za morsku vodu, u cjevovodu se mogu postići veće brzine morske vode. Povećanje brzine u cijevima je korisno jer proporcionalno povećava rashladno opterećenje i smanjuje vrijeme zadržavanja vode u cjevovodu i može smanjiti gubitak topline u okolinu. Međutim, to bi moglo povećati kapitalne troškove zbog povećanja potreba za iskopom ulaznog tunela za morsku vodu i pumpne stanice za morsku vodu te povećati gubitak glave trenja, a time i potrošnju električne energije. Sve ove parametre potrebno je izjednačiti kako bi se pronašao najoptimalniji i najisplativiji dizajn SWAC postrojenja.

Kako SWAC projekti imaju visoke kapitalne troškove, cijevi, crpke i izmjenjivač topline trebaju raditi s visokim faktorima opterećenja kako bi opravdali ulaganje u tehnologiju, pod pretpostavkom da su cijene električne energije konstantne. Međutim, potražnja za uslugama hlađenja može značajno varirati u dnevnim ciklusima; obično je niža ili ne postoji tijekom noći i visoka tijekom dana, a vrhunac je tijekom poslijepodneva. Dnevno skladištenje toplinske energije važno je kako bi se omogućilo da ulazne cijevi za morsku vodu, pumpe i izmjenjivač topline SWAC sustava rade konstantno i jamče potrebu za hlađenjem tijekom različitih sati dana. Tijekom razdoblja slabog hlađenja opterećenja (tj. noću), spremnik za pohranu toplinske energije se puni hladnom morskom vodom. Tijekom dana, uskladištena ohlađena morska voda koristi se za snižavanje temperature sustava daljinskog hlađenja.

S obzirom na to da cijene električne energije mogu varirati u skladu s dostupnošću izvora za proizvodnju vjetra i Sunca te tijekom vršnih i izvan vršnih razdoblja, količina električne energije koja se koristi za crpljenje može varirati s troškovima električne energije. Slično kao u gornjem odjeljku, kada su troškovi električne energije niski, a pumpana hladna morska voda osigurava veće opterećenje hlađenja nego što je potrebno, dio vode se pohranjuje. Kada su troškovi električne energije visoki, a pumpana morska voda osigurava manje rashladno opterećenje od potražnje, uskladištena voda se koristi za dopunu preostalih potreba za hlađenjem.

Ako je potražnja za hlađenjem sezonska, veliki spremnik slatke vode može se koristiti za pohranu toplinske energije zamrzavanjem vode. Tijekom mjeseci kada hlađenje nije potrebno, hladna morska voda iz SWAC postrojenja koristi se za povećanje učinkovitosti rashladnog uređaja za zamrzavanje slatke vode u spremniku. Tijekom mjeseci kada je potražnja za hlađenjem velika, i SWAC sustav i energija pohranjena u obliku leda u spremniku slatke vode koriste se za opskrbu potražnje za hlađenjem.

Trenutačno sektor proizvodnje električne energije prolazi kroz temeljne promjene s namjerom smanjenja emisije CO2 i ovisnosti o fosilnim gorivima s prodiranjem na tržište obnovljivih izvora energije poput vjetra i sunca. Međutim, električna energija proizvedena iz ovih izvora može biti isprekidana, teško je predvidjeti i ne odgovarati vremenu potražnje. Stoga je skladištenje energije važan aspekt koji omogućuje susret povremene i nepredvidive obnovljive energije potražnje za električnom energijom i za povećanje održivosti ovih obnovljivih izvora energije.

Uspoređujući pumpnu pohranu, standardnu tehnologiju koja se koristi za skladištenje energije, sa SWAC sustavima za pohranu toplinske energije, potonji ima nekoliko prednosti kada se razmatra za usluge hlađenja za skladištenje energije. Volumen vode s temperaturnom razlikom od 10 °C pohranjuje istu količinu energije kao pumpno skladište s 2092 m (pretpostavljajući učinkovitost od 80% i rashladno sredstvo s 2,5 COP).

Crpno skladište zahtijeva dva rezervoara (gornji i donji); tunel koji povezuje oba rezervoara; elektrana s turbinom, generatorom i pomoćnom opremom; dalekovod koji povezuje crpno skladište i potražnju za hlađenjem; i rashladni sustav za pretvaranje električne energije u hlađenje. Uobičajeni kapitalni troškovi projekata crpnog skladištenja su u rasponu od 2000 USD/kWe instalirane tj. 800 USD/kWt instalirane (pod pretpostavkom da je rashladno sredstvo s 2,5 COP). Zbog povećanja razmjera, crpna pohrana obično je održiva s kapacitetom od 100 MWe ili više.

Crpka je jedina električna komponenta SWAC sustava. Pohranjivanje hladne vode pumpane u trenucima viška proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora jednako je skladištenju električne energije u operativnoj perspektivi mreže. Ako se projekt SWAC gradi prema prijedlozima u ovom radu, sustavi za pohranu toplinske energije zahtijevali bi samo hladnu morsku ili slatku vodu. Gubitak topline u sustavu za pohranu toplinske energije iznosi 0,5 °C što čini sustav učinkovitim od ~ 95%, uz pretpostavku da se temperaturna razlika pohranjene hladne vode od 10 °C koristi u proces hlađenja.

Kapitalni trošak skladištenja toplinske energije SWAC-a procjenjuje se na 585 USD/ kWt što je znatno manje od troškova pumpnog sustava skladištenja. Osim toga, sustavi za pohranu toplinske energije održivi su sa zahtjevima za hlađenjem od čak 20 MWt.

Osim toga, projekt SWAC sa spremnicima za pohranu toplinske energije i sustavom daljinskog hlađenja mogao bi se poboljšati toplinskom pumpom koja troši električnu energiju u razdobljima kada su cijene električne energije niske kako bi zamrznula dio svježe vode u sezonskom spremniku toplinske energije. To bi značajno povećalo kapacitet skladištenja energije u spremniku topline i povećalo sinergije za optimizaciju sustava. SWAC procesi sa pohranom toplinske energije imat će važnu ulogu u podržavanju širenja obnovljivih izvora energije u nadolazećim godinama u regijama u kojima je SWAC održiva alternativa za hlađenje.

Glavni aspekti koji utječu na cijenu SWAC sustava su udaljenost od obale do dubine oceana u kojoj je temperatura morske vode 5 °C ili manje (što je udaljenost manja, to bolje), dubina potrebna za postizanje ove temperature, koja varira od 700 do 2000 m (što je manja dubina to bolje), potražnja za hlađenjem (što veća potražnja to bolje), troškovi sustava daljinskog hlađenja (što je manje defragmentiran, to bolje) i troškovi električne energije (što veći, to bolje). Prosječna investicija potrebna za SWAC sustave je oko 4000 USD/kW klimatizacijskog opterećenja, a prosječni nivelirani trošak toplinske energije je 0,055 USD/ kWh, a razdoblje povrata je između 5 i 11 godina. Međutim, ovi se troškovi znatno smanjuju s povećanjem potražnje za hlađenjem.

Sinergije između VRE, poput sunca i vjetra, i SWAC-a sa pohranom toplinske energije posebno su vrijedne daljnje analize. To je zato što bi rad SWAC postrojenja mogu varirati ovisno o dostupnosti solarne i vjetro generacije kao alternative upravljanja potražnjom za smanjenje utjecaja isprekidanosti u mreži. Stoga će SWAC procesi sa skladištenjem toplinske energije imati važnu ulogu u podršci integraciji obnovljivih u regijama u kojima je SWAC održiva alternativa za daljinsko hlađenje i gdje je udio obnovljivih visok u mreži.

Autor strojarske tehničke studije
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Francuska tvrtka, koja je sada u vlasništvu Rimca, udružila se s tvrtkom Bytech International kako bi predstavila potpuno električni sklopivi romobil dizajniran za svakodnevnu upotrebu. Sajam potrošačke elektronike CES 2022 u Las Vegasu upravo traje, a legendarna sportska marka automobila Bugatti, odnedavno u vlasništvu našeg Rimca također bio na sajmu s jednim potpuno električnim vozilom. Ipak, ne radi se o nekom automobilu, već o električnom gradskom romobilu. Iako na službenim stranicama niti Rimca, Bugattija ili tvrtke Bytech International nema nikakvih detalja o ovom romobilu, dobro informirani Motor1 nam donosi sve pojedinosti. Francuska tvrtka, koja je sada u vlasništvu Rimca, udružila se s tvrtkom Bytech International kako bi predstavila potpuno električni sklopivi romobil dizajniran za svakodnevnu upotrebu. Dostupan u tri boje, Agile Blue, Silver i Black, romobil je težak samo 15,9 kilograma i pokreće ga električni motor od 700 W. Dizajn romobil, kažu iz Bugattija, je aerodinamičan i funkcionalan s okvirom od legure magnezija koji drži prijenosni i lako uklonjivu bateriju. Omogućuje domet do 35 km s jednim punjenjem uz brzinu do 46 km na sat. Postoje tri načina vožnje - Economy, City i Sport - i dostupna funkcija tempomata. Ovaj se električni romobil oslanja na sustav dvostrukog kočenja s elektroničkim ABS-om na stražnjem kotaču, nešto što se ne viđa često na romobilu. Električni dvokotač također je opremljen pokazivačima smjera, osvijetljenom bazom i stražnjim logotipom projekcije monograma 'EB' od imena osnivača tvrtke Ettore Bugattija, koji dolazi od imena osnivača tvrtke Ettorea Bugattija i poboljšava 'umjetnost, stil i performanse' vozila. 'Bugatti je na vrhuncu automobilske izvrsnosti,' rekao je Wiebke Stahl, izvršni direktor u Bugatti International. 'Partnerstvo s tvrtkom kao što je Bytech daje nam priliku da proširimo svoj doseg u prostoru električne mobilnosti s iskusnim partnerom i proizvodom u kojem mogu uživati ​​potrošači diljem svijeta.' Vrijedi spomenuti da ovo nije prvi električni Bugatti, već je to prvi električni Bugatti s dva kotača. Bugatti Baby II s četiri kotača ima najveću snagu do 13,4 KS (10 kW) i najveću brzinu od 70 km/h.
www.tportal.hr

Europska komisija odobrila je, sukladno pravilima EU-a o državnim potporama, hrvatski program potpore proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora vrijedan 783 milijuna eura. Ta će mjera pomoći Hrvatskoj da ostvari svoje ciljeve kad je riječ o energiji iz obnovljivih izvora, uključujući ciljeve utvrđene u njezinu Planu za oporavak i otpornost, ali i pridonijeti europskom cilju postizanja klimatske neutralnosti do 2050. bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu, izvijestila je Europska komisija.

“Ovim programom vrijednim 783 milijuna eura Hrvatskoj će se omogućiti potpora proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora s pomoću brojnih tehnologija. Ta će mjera pridonijeti smanjenju emisija CO2 i drugih stakleničkih plinova, u skladu s ciljevima Zelenog plana EU-a i ciljeva za zaštitu okoliša iz hrvatskog Plana za oporavak i otpornost bez neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu”, istaknula je izvršna potpredsjednica nadležna za politiku tržišnog natjecanja Margrethe Vestager.

Hrvatska je obavijestila Komisiju o svojoj namjeri uvođenja novog programa potpore za električnu energiju iz obnovljivih izvora, odnosno vjetroelektrana, solarnih elektrana, hidroelektrana, elektrana na biomasu, elektrana na bioplin i geotermalnih elektrana. U okviru programa potpora će se pružati u obliku premije povrh tržišne cijene električne energije. Premija će se odrediti natječajnim postupkom i neće biti viša od razlike između prosječnog troška proizvodnje za svaku tehnologiju proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i cijene na tržištu električne energije. Korisnici će biti odabrani u natječajima koji će se održati u razdoblju 2021.-2023. Ta mjera bit će otvorena do 2023., a potpore će isplatiti odabranim korisnicima na razdoblje od 12 godina.

Program će pomoći Hrvatskoj da poveća svoj udio električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora energije i smanji emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova. Podržat će hrvatsku predanost postizanju europskih klimatskih ciljeva i ekoloških ciljeva, kao što je također navedeno u njezinom Nacionalnom energetskom klimatskom planu (NECP) i planu za oporavak i otpornost, izvijestila je EK.

Komisija je ocijenila da je taj program u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, a posebno sa Smjernicama o državnim potporama za zaštitu okoliša i energiju iz 2014. Utvrdila je da je potpora potrebna za daljnji razvoj proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i za pomoć Hrvatskoj u ostvarivanju europskih i nacionalnih ciljeva za zaštitu okoliša. Potpora ima i poticajni učinak jer cijene električne energije ne pokrivaju u potpunosti troškove proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora. Stoga bez potpore ne bi bilo ni ulaganja odabranih korisnika.

Također, Komisija ocjenjuje da je potpora razmjerna i ograničena na nužni minimum jer će se razina potpore utvrditi putem natječaja i ne može premašiti razliku između tržišne cijene električne energije i troškova proizvodnje. Komisija je također utvrdila da pozitivni učinci te mjere, posebno učinci na okoliš, nadmašuju moguće negativne učinke u smislu mogućeg narušavanja tržišnog natjecanja.
www.oie.hr

Kroz Mehanizam oporavka i otpornosti EU za turizam je Republici Hrvatskoj odobreno 2,2 milijarde kuna. U okviru podkomponente Nacionalnog plana oporavka i otpornosti koja se odnosi na turizam, Ministarstvo turizma i sporta navelo je investicije koje doprinose oporavku, otpornosti te zelenoj i digitalnoj tranziciji turističkog sektora. Od 2,2 milijarde kuna čak će 60% sredstava biti namijenjeno poduzetnicima s ciljem izravnih ulaganja u privatni sektor, dok će preostali dio biti namijenjen ulaganjima u javnu turističku infrastrukturu.

Prilike za poduzetnike
Investicija „Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma“ procijenjene alokacije 1.250.000.000 kn odnosi se na ulaganja poduzetnika u lancu vrijednosti turizma u razvoj turističke ponude veće dodane vrijednosti. Ulaganja će također biti usmjerena u digitalnu tranziciju poduzetnika u turizmu i ugostiteljstvu, posebno kod malih i srednjih poduzetnika s ciljem povećanja produktivnosti njihovih poduzeća i boljeg pozicioniranja na turističkom tržištu

U okviru investicije predviđen je Poziv za dodjelu bespovratnih sredstava za razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju procijenjene alokacije 1.020.000.000 kn.

Prihvatljivi prijavitelji
Na natječaj će se moći prijaviti mala, srednja i velika poduzeća u djelatnosti turizma i ugostiteljstva, uključujući putničke agencije, turoperatore i pružatelje ostalih rezervacijskih usluga te djelatnosti iznajmljivanja i davanja u zakup (leasing) plovnih prijevoznih sredstava i djelatnosti zabavnih i tematskih parkova te javno-privatno partnerstvo.

Prihvatljivi prijavitelji morat će do trenutka prijave projekta imati registriranu djelatnost iz sektora turizma, ali ta djelatnost neće morati biti registrirana kao primarna djelatnost. Projekt će, dakle, moći prijaviti poduzeća koja po prvi puta stupaju u tu djelatnost.

Partneri će moći biti trgovačka društva u državnom vlasništvu ili JLP(R)S, pravne osobe u JPP, korisnici koncesija, mala, srednja i velika poduzeća u vezanim proizvodnim i uslužnim djelatnostima u lancu vrijednosti turizma i drugi.

Baza projektnih ideja
Do kraja 2021. godine na web stranici Ministarstva turizma i sporta otvoren je upitnik putem kojeg će biti moguće upisati projekt u bazu projektnih ideja. Upravo temeljem iskazanih interesa razmatrat će se minimum i maksimum iznosa bespovratnih sredstava te spektar prihvatljivih aktivnosti i troškova. Takva baza ima cilj utvrditi spremnost projekata sa svim preduvjetima i dozvolama za početak rada.

Prilikom apliciranja projekta na natječaj, za one projekte koji imaju takvu zakonsku obvezu, bit će potrebno priložiti pravomoćnu građevinsku dozvolu i drugu traženu dokumentaciju, uključujući i onu za dokazivanje zelenih ciljeva. Drugim riječima, moći će se prijaviti isključivo potpuno spremne investicije.

S obzirom na to da okviri iznosa bespovratnih sredstava još nisu poznati, a namjera je financiranje većih projekata, očekivani minimalni iznos dodijeljenih bespovratnih sredstava po projektu procjenjuje se na 1 mil eura.

Opće informacije o natječaju
Kod aktivnosti izgradnje novih objekata, za projekte na području Indeksa turističke razvijenosti I. kategorije nije prihvatljiva nova izgradnja (greenfield) – bit će prihvatljiva samo ulaganja u zelenu i digitalnu tranziciju postojeće turističke infrastrukture.

Ulaganja će biti usredotočena na projekte koji mogu povećati zeleni i digitalni aspekt kvalitete turističke infrastrukture i smanjiti utjecaj na okoliš, a posljedično i koncentraciju gostiju u sezoni. Projekti će morati biti usmjereni na kružno gospodarstvo, održivu mobilnost kao i digitalna rješenja za ublažavanje ili prilagodbu klimatskim promjenama i razvoj turističkog proizvoda/usluge, a favorizirat će se ulaganja u slabije razvijena turistička područja.

Prihvatljivi troškovi bit će vezani uz aktivnosti izgradnje, obnove i/ili rekonstrukcije objekata, opremanje objekta, energetske obnove objekata i postavljanja sustava za korištenje obnovljivih izvora energije, usavršavanje djelatnika i edukacije te promociju, vidljivost i marketing.

Bit će moguća prijava projekata iz područja kulture, prirodne i kulturne baštine i zdravstva ako je projekt u funkciji turizma. Za kupnju opreme postojat će potencijalno i neki posebni uvjeti (npr. propisani energetski razredi).

U prvom kvartalu 2022. očekuje se objava nacrta poziva na javnom savjetovanju, u trećem kvartalu iste godine planirana je objava javnog poziva, što će ujedno biti i najraniji početak provedbe projekata, dok će najkasnije do kraja 2025. godine svi projekti morati biti završeni.

Vrste potpora
Sukladno programu državnih potpora dodjeljivat će se sljedeće vrste potpora:
1. regionalne potpore za početna ulaganja – državne potpore koje se dodjeljuju poduzetnicima radi doprinosa gospodarskom razvoju ovisno o zemljopisnom području
* prihvatljivi troškovi uključuju: troškove ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu i troškove plaća proizašle iz otvaranja radnih mjesta uslijed početnog ulaganja
* dodjela prema novoj karti regionalnih potpora za razdoblje 2022. – 2027.
2. potpore za MSP-ove – u okviru ove investicije dodjeljivat će se potpore za savjetodavne usluge, potpore za inovacijske klastere, potpore za inovacije MSP-a te potpore za inovacije procesa i organizacije poslovanja
* intenzitet potpore ne premašuje 50% prihvatljivih troškova
3. potpore za energetsku učinkovitost – dodatni troškovi ulaganja neophodni za postizanje više razine energetske učinkovitosti
* intenzitet potpore ne može premašiti 45% prihvatljivih troškova za velika poduzeća, a može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja i za 20 postotnih bodova za mala poduzeća
4. potpore za promicanje energije iz obnovljivih izvora – dodatni troškovi ulaganja neophodni za poticanje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora
* intenzitet potpore ne može premašiti 60% prihvatljivih troškova za velika poduzeća, a može se povećati za 10 postotnih bodova za srednja i za 20 postotnih bodova za mala poduzeća

Okolišni uvjeti i dokazi
Projekti koji će se financirati u okviru ove investicije uključivat će obavezu uključivanja načela održivog razvoja, odnosno bodovanje projekata bit će u vezi s doprinosom održivom turizmu.

Razvoj održivog turizma definirat će se kroz Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine, Nacionalni plan razvoja održivog turizma do 2027. godine, Strateške procjene utjecaja na okoliš i kroz novi Zakon o turizmu koji se mora donijeti u sklopu reforme iz NPOO-a.

S obzirom da navedeni Zakon predstavlja podlogu financiranja ove investicije, jako je važno svim prijaviteljima da ga razmotre kada bude donesen i da njihovi projekti budu usklađeni s kriterijima koje će Zakon propisati za održivost turizma.

Također, kriterij za odabir projekata bit će i doprinos zelenoj tranziciji, a najmanje 50% investicije morat će biti usmjereno na ublažavanje ili prilagodbu klimatskim promjenama. Novost je da će se analizirati i negativne eksternalije projekata u turizmu. Pazit će se primjerice na plan i način upravljanja otpadom, mogućnost korištenja dizalica topline i solara kao obnovljive izvore energije i slično.

Sva ulaganja doprinosit će bar jednom od ciljeva Uredbe (EU) 2020/852 Europskog Parlamenta i Vijeća od 18. lipnja 2020. o uspostavi okvira za olakšavanje održivih ulaganja i izmjeni Uredbe (EU) 2019/2088. Zahtjev za dokazivanjem da projekti podržavaju jedan ili više ciljeva Uredbe bit će jedan od kriterija pri odabiru ulaganja. Uvjet je jedan podržani cilj, a svaki dodatni podržani cilj dodatno će se bodovati.

Šest okolišnih ciljeva koji bi trebali biti obuhvaćeni ovom Uredbom jesu:

ublažavanje klimatskih promjena (nZEB – smanjenje emisija CO2),
prilagodba klimatskim promjenama (zelena i plava infrastruktura),
održiva uporaba i zaštita vodnih i morskih resursa (rješenja za uštedu vode),
prijelaz na kružno gospodarstvo (odvajanje i recikliranje otpada),
sprečavanje i kontrola onečišćenja (izbjegavanje korištenja štetnih tvari),
zaštita i obnova bioraznolikosti i ekosustava (odgovornost u zaštićenoj prirodi).

Nadalje, u skladu s Uredbom EU-a 2021/241 o uspostavljanju Instrumenta za oporavak i otpornost, sva ulaganja moraju udovoljavati načelu „ne nanosi bitnu štetu” (eng. do no significant harm (DNSH) principle). Načelo je posebno regulirano Zakonom o zaštiti okoliša te Uredbom o strateškoj procjeni utjecaja strategije, plana i programa na okoliš kojima je jasno propisana procedura kojom se procjenjuje potencijalna šteta projekta na okoliš i prirodu te se na temelju postupka određuje može li se projekt realizirati, treba li za realizaciju posebne uvjete i aktivnosti kojima bi se osiguralo smanjenje štete ili projekt kao takav ima preveliki utjecaj na okoliš i prirodu da ga se ne može provesti.

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju dobila mogućnost pristupanja Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Pregovori oko pristupanja završeni su u travnju 2014. godine potpisivanjem Sporazuma o sudjelovanju u EGP-u čime je Republici Hrvatskoj omogućeno korištenje sredstava iz EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma. Temelj za uspostavu dvaju financijskih mehanizama je Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru iz 1994. godine koji je Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj omogućio sudjelovanje na zajedničkom europskom tržištu. Sporazumom je utvrđen zajednički cilj smanjenja društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te jačanja suradnje među europskim zemljama. EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica. Za razdoblje od 2014. do 2021. godine države darovateljice odvojile su ukupno 2,8 milijardi EUR za 15 europskih zemalja: 1,5 milijardi EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 1,3 milijardi EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma. U okviru financijskih mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. godine Republika Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 103,4 milijuna EUR (56,8 milijuna EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 46,6 milijuna EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma). Dodatnih 9,8 milijuna EUR osigurano je iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, čime ukupna raspoloživa sredstva iznose 113,2 milijuna EUR. Sredstva su namijenjena programima u sljedećim prioritetnim područjima: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi . Predmetni Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Poziv) planira se objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, što je sukladno ključnim ciljevima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma. Program „Energija i klimatske promjene“ osnovan je od strane Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. Na temelju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, potpisanoga 3. srpnja 2018. godine, i Ugovora o partnerstvu za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“, potpisanoga 21. prosinca 2020. godine, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravi za europsku teritorijalnu suradnju, dodijeljena je uloga Upravitelja Programa.

Suština ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti i prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:
• Obnovljiva energija
• Energetska učinkovitost
• Energetska sigurnost
• Ublažavanje efekata klimatskih promjena
• Prilagodba na klimatske promjene
Cilj Programa „Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe“ postići će se kroz dva ishoda:
• Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“
• Ishod 2: „Povećana proizvodnja obnovljive energije“
Ukupni proračun Programa je 20.000.000,00 EUR, od čega financiranje EGP financijskog mehanizma iznosi 17.000.000,00 EUR (85% iznosa Programa), dok nacionalno financiranje iznosi 3.000.000,00 EUR (15% iznosa Programa).

PREDMET POZIVA I OPĆE INFORMACIJE
Republika Hrvatska je vrlo pogodna za iskorištavanje obnovljivih izvora energije (OIE) zbog svog zemljopisnog položaja i klime. U Strategiji energetskog razvoja i zakonodavnom okviru o energiji, upotreba obnovljivih izvora energije (uključujući vjetar, sunce, vodu, biomasu i geotermalnu energiju) definirana je kao poseban nacionalni interes. Unutar Republike Hrvatske na geotermalni potencijal ukazivalo je više od 25 prirodnih termalnih izvora i više od 4.000 dubokih bušotina izbušenih tijekom istraživanja nafte i plina u drugom dijelu 20. stoljeća. Međutim, još uvijek nema cjelovitog pregleda geotermalnog potencijala Hrvatske, što ometa daljnji razvoj tog područja. Razvojem tehnologija OIE ovaj potencijal postaje sve zanimljiviji i nema opravdanih razloga da ga se ne iskoristi. S obzirom na geološka svojstva i geotermalni potencijal, Hrvatska se može podijeliti na dva teritorija / regije:
• Panonski bazen - područje s najviše potencijala u pogledu geotermalne energije sa prosječnim geotermalnim gradijentom većim od 40 °C/km koji lokalno doseže vrijednosti veće od 70 °C/km, dok se gustoća kopnenog toplotnog protoka kreće od 60 do više 100 mW/m2. Budući da je geotermalni gradijent na panonskom području znatno veći od europskog prosjeka, očekuje se otkrivanje novih geotermalnih resursa.
• Dinaridi - u usporedbi s Panonskim bazenom, ovo područje ima manji geotermalni potencijal, ali je još uvijek nedovoljno istraženo. Geotermalni gradijent kreće se između 10 i 30 °C/km, a gustoća zemaljskog protoka topline između 20 i 60 mW/m2.
Većina geotermalnih resursa u Hrvatskoj ima temperaturu u rasponu između 50-120 °C, što omogućuje samo korištenje toplinske energije (grijanje). Transport toplinske energije na veće udaljenosti skup je i trenutno nije ekonomski opravdan, što znači da je upotreba isplativa samo u neposrednoj blizini pronađenih resursa. Proizvodnja električne energije iz geotermalnih izvora nije uzeta u obzir u ovom programu zbog ograničenih raspoloživih financijskih sredstava.

CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA
Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financirat će se projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija, a koje predlaže subjekt hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalna ili nekomercijalna organizacija, kao i nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba.. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja obnovljive energije . Očekivani neposredni rezultati su povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije . Poziv će podržati projekte koji planiraju razviti tehničku dokumentaciju za geotermalnu energiju. Prijavitelji mogu se prijaviti za financiranje studija i tehničke dokumentacije kao što su koncept, pred-izvedivost, izvedivost i inženjering i dizajn potrebni za sazrijevanje projekata potrebnih za pripremu potencijalne buduće investicijske odluke.

POKAZATELJI PROVEDBE
U skladu s Programskim sporazumom, projektni prijedlozi moraju pokazati doprinos ishodima i neposrednim rezultatima Programa na sljedeći način:
Cilj Programa : " Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe"
Ishodi :
Ishod 2 - "Povećana proizvodnja obnovljive energije"
Neposredni rezultati :
Neposredni rezultat 2.1 - "Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije"
Neposredni rezultat 2.2 - "Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije"
Bilateralni neposredni rezultat 1 : "Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima"
Projekti odabrani u okviru ovog Poziva moraju doprinijeti postizanju Programskog ishoda 2 : „Povećana proizvodnja obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.1 „Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.2 „Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije“ čiji su pokazatelji i ciljevi navedeni su u sljedećoj tablici, a u skladu s Prilogom 1 Programskog sporazuma:

Svaki projekt (i odgovarajući rezultati) mora pridonijeti postizanju Programskih pokazatelja, a taj doprinos treba biti jasno opisan, demonstriran i provjerljiv (mjerljiv brojevima ili postocima) u prijavnom obrascu.
U skladu s ciljem Poziva i okvirnom tablicom programskih rezultata (ishod, neposredni rezultati i pokazatelji), projektni prijedlozi moraju:
• Ukoliko je primjenjivo, doprinijeti postizanju ciljne vrijednosti svih pokazatelja ishoda 2: Povećana proizvodnja obnovljive energije;
• Ukoliko je primjenjivo, doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja neposrednog rezultata 2.1;
• Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti pokazatelja neposrednog rezultata 2.2.
Doprinos bilateralnom neposrednom rezultatu „Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima“ nije obvezan. Međutim, doprinoseći postizanju navedenog pokazatelja projektni prijedlog može dobiti dodatne bodove.
Odnos između projektnih rezultata, ishoda, neposrednih rezultata Poziva i doprinos obveznim pokazateljima sastavni je dio ocjene prihvatljivosti projektnog prijedloga, dok je razina doprinosa predmet ocjene kvalitete.
Upravitelj Programa zadržava pravo prilagodbe planiranog doprinosa pokazateljima neposredno prije zaključenja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s odabranim prijaviteljem sukladno zaključcima vezanim za postupak dodjele bespovratnih sredstava.
Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) dužan je izvještavati o ispunjavanju ugovorenih ciljanih vrijednosti pokazatelja projekta, tijekom i na kraju provedbe projekta, te dostaviti dokaze o postignućima.
Nositelj projekta kvartalno izvještava o postignutom doprinosu pokazateljima kroz privremena izvješća i završno izvješće.

FINANCIRANJE
Iznos alokacije za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 3.000.000,00 EUR.
Minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000,00 EUR.
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 1.300.000,00 EUR.
Iznos potpore odnosi se samo na programski doprinos (isključujući doprinos prijavitelja) i odnosi se na cjelokupni proračun projekta, a ne na proračun pojedinog projektnog partnera.

Stope bespovratnih sredstava i sufinanciranje
Financijski doprinos iz ovog Programa utvrđuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući opći financijski status prijavitelja. Mjerodavna pravila o javnoj nabavi i državnim potporama, proceduralno i sadržajno, moraju se poštivati.
Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) treba osigurati sufinanciranje projekta. Prijavitelj i/ili projektni partner/partneri osigurat će potrebno sufinanciranje u vidu vlastitih sredstava. Svi prihvatljivi izdaci projekta mogu biti osnova za sufinanciranje, dok doprinos u naravi nije prihvatljiv kao sufinanciranje.

Stopa bespovratnih sredstava za subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima
Stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se na temelju primjenjivih odredbi Programa dodjele državnih potpora za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene” u skladu s Uredbom Komisije 651/2014 prema kojem su određene kategorije potpora sukladne unutarnjem tržištu u smislu članka 107. i 108. Ugovora, kako je izmijenjeno Uredbom Komisije 2017/1084, odnosno Uredbom 2020/972.
Za ovaj Poziv bit će primijenjene sljedeće kategorije državnih potpora, detaljno opisane u članku 10. Programa dodjele državnih potpora za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“ :
• potpore za studije zaštite okoliša (u skladu s člankom 49. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).

Prijavitelji ne bi trebali očekivati maksimalne stope bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva. Točnije, stopa bespovratnih sredstava iznosit će 30% ukupno prihvatljivih troškova za velike poduzetnike, 40% za srednje poduzetnike i 50% za male poduzetnike za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora. Stopa bespovratnih sredstava za izradu studija zaštite okoliša iznosit će 50% ukupno prihvatljivih troškova.
Prijavitelj treba obrazložiti kako predviđene projektne aktivnosti i odgovarajući troškovi ispunjavaju kriterije za svaku od relevantnih kategorija državnih potpora.
Financijska potpora također će se dodijeliti kao de minimis (potpora minimalne vrijednosti) u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013 (maksimalno 200.000,00 EUR tijekom tri fiskalne godine). Maksimalna stopa bespovratnih sredstava iznosit će 85%. De minimis potpora dodijelit će se isključivo (1) za aktivnosti upravljanja projektom i administraciju, (2) za aktivnosti promocije i vidljivosti povezane s postizanjem rezultata 2.2. i (3) za aktivnosti povezane s pripremom tehničke dokumentacije projekta.

Stope bespovratnih sredstava za neprofitne organizacije
• Za javne subjekte koji predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može odobriti za projekt.
• Za nevladine udruge koje predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može dodijeliti za projekt.
Za javne subjekte i nevladine udruge koje predlažu investicijske projekte povezane s gospodarskom djelatnošću, stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se u skladu s pravilima o državnim potporama.

Period prihvatljivosti troškova
Razdoblje prihvatljivosti troškova započinje donošenjem Odluke o financiranju projekta i završava datumom definiranim Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Troškovi nastali prije donošenja Odluke o financiranju nisu prihvatljivi trošak.
Datumi koji označavaju početak i kraj perioda unutar kojega su troškovi prihvatljivi za financiranje bit će pojedinačno za svaki projekt naznačeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.
Konačni datum prihvatljivosti izdataka je 30. travnja 2024 .

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA I PARTNERA
Prihvatljivi prijavitelji i projektni partneri
Prihvatljivi nositelji projekta/prijavitelji : bilo koji subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Hrvatskoj.
Prihvatljivi projektni partneri : bilo koji javni ili privatni subjekt , komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u državama donatorima (Norveška, Island, Lihtenštajn) ili u Republici Hrvatskoj.

Partnerski projekti
Na projektu nije obvezno imati projektnog partnera/partnere. Međutim, dodatni bodovi bit će dodijeljeni za suradnju sa subjektima iz država donatora u sklopu donatorskih partnerskih projekata. Donatorski partnerski projekt je definiran kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i barem jednog subjekta (donatorski projektni partner) u prihvatljivoj državi donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška). Riječ je o projektu gdje su svi uključeni subjekti neovisni jedni od drugih te provode bitne i relevantne zadaće u ispunjenju projektnih ciljeva. Partnerstva nisu obvezna, ali će donatorskom partnerskom projektu biti dodijeljeni dodatni bodovi prilikom ocjene projekta. Preduvjet je da je projektni partner iz države donatora (Islanda, Lihtenštajna ili Norveške) te da je aktivno uključen i učinkovito doprinosi provedbi projekta. Također bi trebao dijeliti zajednički ekonomski ili socijalni cilj s nositeljem projekta koji se treba ostvariti provedbom projekta. Jednostavno pružanje usluga neće se smatrati donatorskim partnerskim projektom. Partnerski projekt definiran je kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i najmanje jedne pravne osobe (projektnog partnera) u Hrvatskoj. Provodi se kao projekt u kojem su svi subjekti neovisni i obavljaju značajne i relevantne zadatke u ispunjavanju ciljeva projekta. Partnerstva nisu obavezna, a dodatni bodovi dodjeljuju se samo u slučaju partnerstva sa subjektima iz država donatora (Islanda, Lihtenštajna i Norveške), uz napomenu kako se jednostavno pružanje usluga neće smatrati partnerskim projektom. Partnerske organizacije su u postupku prijave dužne potpisati Izjavu o partnerstvu, a predmetna Izjava predstavljat će sastavni dio dokumentacije Poziva te će se prilagati uz prijavu. Uspješni prijavitelj sklopit će Partnerski sporazum sa svim projektnim partnerima neposredno prije potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Upraviteljem Programa. Predložak Partnerskog sporazuma bit će dio dokumentacije Poziva.

Broj prijava
Svaki prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Poziva u ulozi nositelja projekta. Prijavitelj koji je predao projektni prijedlog u ulozi nositelja projekta može sudjelovati u drugom projektnom prijedlogu kao projektni partner. Projektni partneri mogu sudjelovati u više projektnih prijedloga kao projektni partner.

Dodatni kriteriji za prijavitelje i projektne partnere
1) Prijavitelj i projektni partner/partneri moraju poslovati najmanje godinu dana, na datum krajnjeg roka trajanja ovog Poziva.
2) Prijavitelj i njegov pravni zastupnik koji potpisuje prijavu moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.
3) Projektni partner i njegov pravni zastupnik koji potpisuje Partnerski sporazum moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.
4) Ukoliko prijavitelj ima jednog ili više projektnih partnera, Izjava o partnerstvu prilaže se uz prijavu. Obrazac za Izjavu o partnerstvu (Obrazac 3) bit će dio dokumentacije Poziva.

Nadalje, prijavitelji/projektni partneri nisu prihvatljivi za financiranje ukoliko:
a) je poduzetnik u poteškoćama (definicija pojma „poduzetnik u poteškoćama“ uključena je u članak 2. stavak 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 kojim se određene kategorije potpora proglašavaju kompatibilnima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora);
b) su u stečaju, upisani su u sudski registar ili su pod likvidacijom, obustavili su poslovne aktivnosti, protiv njih se vode postupci ili su u bilo kojoj analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom;
c) su bili pravomoćno osuđeni ( “res judicata ”) zbog prijevare, korupcije, umiješanosti u zločinačku organizaciju ili bilo koje druge nezakonite radnje od značaja za prijavu, bez dokaza o značajnim mjerama korekcije poduzetih proteklih godina;
d) podliježu nepodmirenom nalogu za povrat zbog nezakonite ili nespojive državne potpore.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA
Vrijeme trajanja projekta
Planirano (prihvatljivo) vrijeme trajanja provedbe projekta je od 12 do 24 mjeseca.

Prihvatljivo područje projekta
Odabrani projekti provodit će se na području Hrvatske. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu biti implementirane na teritoriju države donatora.
Teritorijalni raspon i mjesto provedbe ograničeni su na kontinentalno područje (hrvatski dio Panonskog bazena i njegovo rubno područje) na temelju karte gustoće toplinskog toka i karte geotermalnih gradijenata. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu se provoditi na teritoriju države donatora.
Napomena: Svi kriteriji prihvatljivosti prijavitelja/projektnog partnera i projekta navode se u dijelu Poziva koji se referira na Administrativnu provjera i provjeru prihvatljivosti projektnih prijedloga.

PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI
Prihvatljive su one aktivnosti koje doprinose ciljevima navedenima u okvirnoj tablici programskih rezultata, dijelu „Pokazatelji provedbe“ predmetnog sadržaja. Podrška će se pružiti projektima koji će provoditi aktivnosti koji doprinose:
CO 2
a) Izradi tehničke dokumentacije za proizvodnju geotermalne energije;
Napomena: izrađena dokumentacija koristit će se za povećanje proizvodnje geotermalne energije i godišnje smanjenje emisije CO 2 ;
b) upravljanju i administriranju projekta,
c) promociji i povećanju vidljivosti aktivnosti povezanih s ostvarenjem neposrednog rezultata 2.2.
Napomena: Donatorski partneri su prikladni isključivo za aktivnosti navedene pod b) i c).

NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI
Ostale aktivnosti koje ne spadaju u kategorije navedene u prethodnom paragrafu.

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI
VAŽNO: Ocjena bespovratnih sredstava dodijeljenih određenom projektu izvršit će se na temelju mjerodavne pravne osnove za državne potpore. Međutim, u slučajevima kada su odredbe o prihvatljivosti u zakonodavstvu o državnim potporama opsežnije od odredbi o prihvatljivosti navedene u nastavku, odredbe propisane ovim Pozivom smatrat će se mjerodavnim.

Opća pravila prihvatljivosti
Prihvatljivi projektni troškovi su oni troškovi koji su stvarno nastali od strane nositelja projekta ili projektnog partnera, a udovoljavaju sljedećim kriterijima:
• nastali su između prvog i zadnjeg datuma prihvatljivosti projekta utvrđenog u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
• povezani su s predmetom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i naznačeni su u detaljnom proračunu projekta;
• razmjerni su i nužni za provedbu projekta;
• koriste se isključivo za postizanje cilja/ciljeva projekta i očekivanog/očekivanih ishoda, na način koji je u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;
• mogu se identificirati i provjeriti tako što su zabilježeni u računovodstvenim evidencijama nositelja projekta i/ili projektnog partnera te su utvrđeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima;
• udovoljavaju zahtjevima mjerodavnog poreznog i socijalnog zakonodavstva.

Troškovi se smatraju nastalim kad se trošak fakturira, plati i predmet nabave isporuči (u slučaju robe) ili izvrši (u slučaju usluga i radova).
Iznimno, plaćanje troškova nastalih u zadnjem izvještajnom razdoblju se mora izvršiti u roku trideset (30) dana od konačnog datuma prihvatljivosti (datum završetka provedbe projekta). Smatra se da su režijski troškovi i troškovi amortizacije opreme nastali kada su evidentirani na računima nositelja projekta i/ili projektnog partnera. Interne računovodstvene i revizijske procedure nositelja projekta moraju omogućiti izravno usklađivanje rashoda i prihoda prijavljenih u vezi s projektom shodno odgovarajućim računovodstvenim izvještajem i popratnim dokumentima.

Prihvatljivi izravni troškovi
Prihvatljivi izravni troškovi projekta su oni troškovi koje je utvrdio nositelj projekta i/ili projektni partner, u skladu sa svojim računovodstvenim načelima i uobičajenim internim pravilima, kao specifične troškove izravno povezane s provedbom projekta i koji se stoga mogu izravno knjižiti na projekt. Uz uvjet da udovoljavaju kriterijima u dijelu „Opća pravila prihvatljivosti“ predmetnog sadržaja, prihvatljivi su sljedeći izravni troškovi:
a) troškovi osoblja koji rade na projektu, a obuhvaćaju stvarne plaće uvećane za naknade za socijalno osiguranje i ostale zakonske troškove koji su uključeni u naknadu, pod uvjetom da to odgovara uobičajenoj praksi o naknadama djelatnika nositelja projekta i projektnog partnera;
b) putne naknade i dnevnice za osoblje koje sudjeluje u projektu, pod uvjetom da su u skladu s uobičajenom praksom vezanom uz troškove putovanja nositelja projekta i projektnog partnera;
c) trošak opreme ako je amortiziran u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima nositelja projekta i projektnog partnera te je općenito prihvaćen za predmete iste vrste. Upravitelj Programa može uzeti u obzir samo onaj dio amortizacije koji odgovara trajanju projekta i stopi njegove stvarne upotrebe. U slučaju da Upravitelj Programa utvrdi da je oprema sastavna i neophodna komponenta za postizanje ishoda projekta, cjelokupna nabavna cijena te opreme može biti prihvatljiva;
d) troškovi potrošnog materijala i potrepština pod uvjetom da ih je moguće identificirati i dodijeliti projektu;
e) troškovi koji proizlaze iz drugih ugovora dodijeljenih od strane nositelja projekta i projektnog partnera u svrhu provedbe projekta, pod uvjetom da je dodjela provedena u skladu s važećim pravilima o javnoj nabavi;
f) troškovi koji izravno proizlaze iz zahtjeva definiranih Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za svaki projekt.

Ukoliko je cjelokupna nabavna cijena opreme prihvatljiva prema prethodno navedenoj točki (c), nositelj projekta i/ili projektni partner moraju:
a) zadržati opremu u svom vlasništvu najmanje pet godina nakon završetka projekta i nastaviti koristiti opremu u svrhu općih ciljeva projekta za isto razdoblje;
b) prikladno osigurati opremu od gubitaka kao što su požar, krađa ili drugih slučajeva koji se uobičajeno osiguravaju tijekom provedbe projekta i to najmanje pet godina nakon završetka projekta;
c) osigurati odgovarajuće resurse za održavanje opreme najmanje pet godina nakon završetka projekta.

Prihvatljivi neizravni troškovi u projektima (režijski troškovi)
Neizravni troškovi su svi prihvatljivi troškovi koje Nositelj projekta i/ili projektni partner/partneri ne mogu izravno pripisati projektu, ali koje računovodstveni sustav može identificirati i opravdati kao nastale troškove u okviru prihvatljivih izravnih troškova pripisanih projektu. Isti ne moraju uključivati bilo kakve prihvatljive izravne troškove. Neizravni troškovi projekta predstavljat će pravednu raspodjelu općih režijskih troškova Nositelja projekta ili projektnog partnera.
Nositelj projekta i projektni partner/partneri izračunavaju neizravne troškove kao paušalnu stopu do 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja bez potrebe za daljnjim zahtjevom Upravitelju Programa da provede izračun radi utvrđivanja primjenjive stope.
Način izračuna neizravnih troškova i njihov maksimalni iznos moraju biti navedeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Također, način raspodjele neizravnih troškova između projektnih partnera mora biti propisan u partnerskom sporazumu, između nositelja projekta i projektnog/projektnih partnera.

Dokumentacija prihvatljiva za izradu
Prvi set tehničke dokumentacije za geotermalnu energiju:
• Studija geotermalnog potencijala;
• Prijedlog za objavu poziva za nabavu;
• Javni natječaj za dozvolu za istraživanje;
• Ponuda;
• Odluka o odabiru;
• Dozvola za istraživanje geotermalne vode;
• Zaključivanje sporazuma (ugovor između naručitelja i ponuditelja).
Drugi set tehničke dokumentacije za geotermalnu energiju:
• Idejni projekt;
• Rješenje idejnog projekta;
• Studija utjecaja na okoliš;
• Rješenje o prihvatljivosti za okoliš;
• Osnovni dizajn;
• Dokazi o uređenim imovinskim odnosima;
• Lokacijska dozvola;
• Projekt bušenja istražnih bušotina;
• Rješenje o pregledu projekta bušotine;
• Bušenje.
Treći set tehničke dokumentacije za geotermalnu energiju:
• Izjava o komercijalnom otkriću;
• Studija o stanju rezervi;
• Rješenje o utvrđivanju količine i kakvoće rezervi;
• Idejni projekt;
• Odobrenje idejnog projekta;
• Potvrda o usklađenosti s prostornim planom;
• Studija utjecaja na okoliš;
• Rješenje o prihvatljivosti za okoliš;
• Osnovni dizajn;
• Lokacijska dozvola;
• Studija o stanju rezervi;
• Naredba o utvrđivanju količine i kvalitete rezervi;
• Rješenje o određivanju eksploatacijskog polja;
• (dodatni) projekt razvoja i proizvodnje;
• Nalog o pregledu (dodatnog) projekta razvoja i proizvodnje;
• Dokazi o uređenim imovinskim odnosima;
• Licenca za proizvodnju;
• Sporazum o proizvodnji geotermalne vode;
• Glavni projekt gradnje;
• Građevinska dozvola.
Četvrti set tehničke dokumentacije za geotermalnu energiju:
• Tehnička dokumentacija za infrastrukturu za grijanje / hlađenje i veze prema sustavu daljinskog grijanja, zgradama ili bilo kojem drugom mjestu komercijalne uporabe.

NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI
Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
• kamate na dug, troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza, troškovi zbog zakašnjelog kamate na dug, troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza, troškovi zbog zakašnjelog plaćanja;
• naknade za financijske transakcije i druge isključivo financijske troškove, osim troškova povezanih s računima i financijskim uslugama koji su nametnuti Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;
• rezerve za gubitke ili potencijalne buduće obveze;
• negativne tečajne razlike;
• PDV za koji je moguć povrat;
• troškovi koji su financirani iz drugih izvora;
• globe, novčane kazne i izdaci povezani s pravnim sporovima i parničenjem;
• prekomjerni ili nepotrebni troškovi;
• rabljena oprema osim ako je izričito navedena u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
• već postojeći dugovi i krediti prema trećim osobama;
• kupnja ili najam nekretnina i zemljišta;
• priprema projektnog prijedloga;
• drugi troškovi koji ne spadaju pod kategorije navedene u dijelovima „Prihvatljivi izravni troškovi“ i „Prihvatljiva oprema“ predmetnog sadržaja.

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju dobila mogućnost pristupanja Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Pregovori oko pristupanja završeni su u travnju 2014. godine potpisivanjem Sporazuma o sudjelovanju u EGP-u čime je Republici Hrvatskoj omogućeno korištenje sredstava iz EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma. Temelj za uspostavu dvaju financijskih mehanizama je Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru iz 1994. godine koji je Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj omogućio sudjelovanje na zajedničkom europskom tržištu. Sporazumom je utvrđen zajednički cilj smanjenje društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te jačanje suradnje među europskim zemljama. EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica. Za razdoblje od 2014. do 2021. godine države darovateljice odvojile su ukupno 2,8 milijardi EUR za 15 europskih zemalja: 1,5 milijardi EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 1,3 milijardi EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma. U okviru financijskih mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. godine Republika Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 103,4 milijuna EUR (56,8 milijuna EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 46,6 milijuna EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma). Dodatnih 9,8 milijuna EUR osigurano je iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, čime ukupna raspoloživa sredstva iznose 113,2 milijuna EUR. Sredstva su namijenjena programima u sljedećim prioritetnim područjima: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi. Predmetni Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Poziv) planira se objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, što je sukladno ključnim ciljevima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma. Program „Energija i klimatske promjene“ osnovan je od strane Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. Na temelju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, potpisanoga 3. srpnja 2018. godine, i Ugovora o partnerstvu za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“, potpisanoga 21. prosinca 2020. godine, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravi za europsku teritorijalnu suradnju, dodijeljena je uloga Upravitelja Programa.

Suština ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti te prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:
• Obnovljiva energija
• Energetska učinkovitost
• Energetska sigurnost
• Ublažavanje efekata klimatskih promjena
• Prilagodba na klimatske promjene
Cilj Programa „Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe“ postići će se kroz dva ishoda:
• Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“
• Ishod 2: „Povećana proizvodnja obnovljive energije“

Ukupni proračun Programa je 20.000.000,00 EUR, od čega financiranje EGP financijskog mehanizma iznosi 17.000.000,00 EUR (85% iznosa Programa), dok nacionalno financiranje iznosi 3.000.000,00 EUR (15% iznosa Programa).

PREDMET POZIVA I OPĆE INFORMACIJE
Republika Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu fotonaponskih tehnologija. Primjerice, hrvatska je obala svrstana među najsunčanije u Europi zbog blage mediteranske klime s 2400 do 2800 sunčanih sati godišnje, što u prosjeku znači šest do više od sedam sunčanih sati dnevno.
Cilj Poziva je podržati više pilot projekata integriranih fotonaponskih elektrana koje bi povećale instalirane kapacitete za korištenje sunčeve energije. Veći broj projekata također bi povećao kapacitete i vještine komunalnih poduzeća, dobavljača i programera te posljedično doprinio nižim troškovima integriranih fotonaponskih instalacija u budućnosti. Stoga ovaj Poziv ima izuzetnu važnost u doprinosu krajnjim ishodima Europskog zelenog sporazuma ( European Green Deal ) kao pomoć Republici Hrvatskoj u ispunjavanju postavljenih ciljeva.

CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA
Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financirat će se projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija , a koje predlaže subjekt hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalna ili nekomercijalna organizacija, kao i nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja obnovljive energije . Očekivani neposredni rezultati su povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije . Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO 2 i povećanoj sigurnosti opskrbe.
Poziv će podržati projekte koji povećavaju instalirane kapacitete solarne energije . Instalirani kapaciteti za proizvodnju solarne energije moraju biti povezani na elektroenergetsku mrežu. Osim proizvodnje energije, prijavitelji se također mogu prijaviti za financiranje kapaciteta skladištenja ako je dodana vrijednost skladišnih kapaciteta jasno opravdana i kvantificirana u prijavi;
Provedba projekata trebala bi rezultirati velikim smanjenjem CO 2 emisija uz zadržavanje najveće troškovne učinkovitosti.

POKAZATELJI PROVEDBE
U skladu s Programskim sporazumom, projektni prijedlozi moraju pokazati doprinos ishodima i neposrednim rezultatima Programa na sljedeći način:
Cilj Programa : " Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe"
Ishodi :
Ishod 2 - "Povećana proizvodnja obnovljive energije"
Neposredni rezultati :
Neposredni rezultat 2.1 - "Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije"
Neposredni rezultat 2.2 - "Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije"
Bilateralni neposredni rezultat 1 : "Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima"
Projekti odabrani u okviru ovog Poziva moraju doprinijeti postizanju Programskog ishoda 2 : „Povećana proizvodnja obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.1 „Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.2 „Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije“ čiji su pokazatelji i ciljevi navedeni su u sljedećoj tablici, a u skladu s Prilogom 1 Programskog sporazuma:

Svaki projekt (i odgovarajući rezultati) mora pridonijeti postizanju Programskih pokazatelja, a taj doprinos treba biti jasno opisan, demonstriran i provjerljiv (mjerljiv brojevima ili postocima) u prijavnom obrascu.
U skladu s ciljem Poziva i okvirnom tablicom programskih rezultata (ishod, neposredni rezultati i pokazatelji), projektni prijedlozi moraju:
• Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja ishoda 2: Povećana proizvodnja obnovljive energije;
• Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja neposrednog rezultata 2.1 i neposrednog rezultata 2.2.
Doprinos bilateralnom neposrednom rezultatu „Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima“ nije obvezan. Međutim, doprinoseći postizanju navedenog pokazatelja projektni prijedlog može dobiti dodatne bodove.
Odnos između projektnih rezultata, ishoda, neposrednih rezultata Poziva i doprinos obveznim pokazateljima sastavni je dio ocjene prihvatljivosti projektnog prijedloga, dok je razina doprinosa predmet ocjene kvalitete.
Upravitelj Programa zadržava pravo prilagodbe planiranog doprinosa pokazateljima neposredno prije zaključenja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s odabranim prijaviteljem sukladno zaključcima vezanim za postupak dodjele bespovratnih sredstava.
Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) dužan je izvještavati o ispunjavanju ugovorenih ciljanih vrijednosti pokazatelja projekta, tijekom i na kraju provedbe projekta, te dostaviti dokaze o postignućima.
Nositelj projekta kvartalno izvještava o postignutom doprinosu pokazateljima kroz privremena izvješća i završno izvješće.

FINANCIRANJE
Iznos alokacije za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 7.400.000,00 EUR.
Minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000,00 EUR.
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 1.300.000,00 EUR.
Iznos potpore odnosi se samo na programski doprinos (isključujući doprinos prijavitelja) i odnosi se na cjelokupni proračun projekta, a ne na proračun pojedinog projektnog partnera.

Stope bespovratnih sredstava i sufinanciranje
Financijski doprinos iz ovog Programa utvrđuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući opći financijski status prijavitelja. Mjerodavna pravila o javnoj nabavi i državnim potporama, proceduralno i sadržajno, moraju se poštivati.
Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) treba osigurati sufinanciranje projekta. Prijeavitelj projekta i/ili projektni partner/partneri osigurat će potrebno sufinanciranje u vidu vlastitih sredstava. Svi prihvatljivi izdaci projekta mogu biti osnova za sufinanciranje, dok doprinos u naravi nije prihvatljiv kao sufinanciranje.

Stopa bespovratnih sredstava za subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima
Stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se na temelju primjenjivih odredbi Programa dodjele državnih potpora za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene” u skladu s Uredbom Komisije 651/2014 prema kojem su određene kategorije potpora sukladne unutarnjem tržištu u smislu članka 107. i 108. Ugovora, kako je izmijenjeno Uredbom Komisije 2017/1084, odnosno Uredbom 2020/972.
Za ovaj Poziv bit će primijenjene sljedeće kategorije državnih potpora, detaljno opisane u člancima 8. i 10. Programa državne potpore za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“ :
• potpore za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije (u skladu s člankom 41. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).
• potpore za studije zaštite okoliša (u skladu s člankom 49. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).

Prijavitelji ne bi trebali očekivati maksimalne stope bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva. Točnije, stopa bespovratnih sredstava iznosit će 30% ukupno prihvatljivih troškova za velike poduzetnike, 40% za srednje poduzetnike i 50% za male poduzetnike za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora. Stopa bespovratnih sredstava za izradu studija zaštite okoliša iznosit će 50% ukupno prihvatljivih troškova.
Prijavitelj treba obrazložiti kako predviđene projektne aktivnosti i odgovarajući troškovi ispunjavaju kriterije za svaku od relevantnih kategorija državnih potpora.
Financijska potpora također će se dodijeliti kao de minimis (potpora minimalne vrijednosti) u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013 (maksimalno 200.000,00 EUR tijekom tri fiskalne godine). Maksimalna stopa bespovratnih sredstava iznosit će 85%. De minimis potpora dodijelit će se isključivo (1) za aktivnosti upravljanja projektom i administraciju, (2) za aktivnosti promocije i vidljivosti povezane s postizanjem rezultata 2.2. i (3) za aktivnosti povezane s pripremom tehničke dokumentacije projekta.

Stope bespovratnih sredstava za neprofitne organizacije
• Za javne subjekte koji predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može odobriti za projekt.
• Za nevladine udruge koje predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može dodijeliti za projekt.
• Za javne subjekte i nevladine udruge koje predlažu investicijske projekte povezane s gospodarskom djelatnošću, stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se u skladu s pravilima o državnim potporama.

Period prihvatljivosti troškova
Razdoblje prihvatljivosti troškova započinje donošenjem Odluke o financiranju projekta i završava datumom definiranim Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Troškovi nastali prije donošenja Odluke o financiranju nisu prihvatljivi trošak.
Datumi koji označavaju početak i kraj perioda unutar kojega su troškovi prihvatljivi za financiranje bit će pojedinačno za svaki projekt naznačeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.
Konačni datum prihvatljivosti izdataka je 30. travnja 2024 .

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA I PARTNERA

Prihvatljivi prijavitelji i projektni partneri
Prihvatljivi nositelji projekta/prijavitelji : bilo koji subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Hrvatskoj.
Prihvatljivi projektni partneri : bilo koji javni ili privatni subjekt , komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u državama donatorima (Norveška, Island, Lihtenštajn) ili u Republici Hrvatskoj.

Partnerski projekti
Na projektu nije obvezno imati projektnog partnera/partnere. Međutim, dodatni bodovi bit će dodijeljeni za suradnju sa subjektima iz država donatora u sklopu donatorskih partnerskih projekata. Donatorski partnerski projekt je definiran kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i barem jednog subjekta (donatorski projektni partner) u prihvatljivoj državi donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška). Riječ je o projektu gdje su svi uključeni subjekti neovisni jedni od drugih i provode bitne te relevantne zadaće u ispunjenju projektnih ciljeva. Partnerstva nisu obvezna, ali će donatorskom partnerskom projektu biti dodijeljeni dodatni bodovi prilikom ocjene projekta. Preduvjet je da je projektni partner iz države donatora (Islanda, Lihtenštajna ili Norveške) te da bude aktivno uključen i učinkovito doprinosi provedbi projekta. Također bi trebao dijeliti zajednički ekonomski ili socijalni cilj s nositeljem projekta koji se treba ostvariti provedbom projekta. Jednostavno pružanje usluga neće se smatrati donatorskim partnerskim projektom. Partnerski projekt definiran je kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i najmanje jedne pravne osobe (projektnog partnera) u Hrvatskoj. Provodi se kao projekt u kojem su svi subjekti neovisni i obavljaju značajne i relevantne zadatke u ispunjavanju ciljeva projekta. Partnerstva nisu obavezna, a dodatni bodovi dodjeljuju se samo u slučaju partnerstva sa subjektima iz država donatora (Islanda, Lihtenštajna i Norveške), , uz napomenu kako se jednostavno pružanje usluga neće smatrati partnerskim projektom. Partnerske organizacije su u postupku prijave dužne potpisati Izjavu o partnerstvu, a predmetna Izjava predstavljat će sastavni dio dokumentacije Poziva te će se prilagati uz prijavu. Uspješni prijavitelj sklopit će Partnerski sporazum sa svim projektnim partnerima neposredno prije potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Upraviteljem Programa. Predložak Partnerskog sporazuma bit će dio dokumentacije Poziva.

Broj prijava
Svaki prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Poziva u ulozi nositelja projekta. Prijavitelj koji je predao projektni prijedlog u ulozi nositelja projekta može sudjelovati u drugom projektnom prijedlogu kao projektni partner. Projektni partneri mogu sudjelovati u više projektnih prijedloga kao projektni partner.

Dodatni kriteriji za prijavitelje i projektne partnere
1) Prijavitelj i projektni partner/partneri moraju poslovati najmanje godinu dana, na datum krajnjeg roka trajanja ovog Poziva.
2) Prijavitelj i njegov pravni zastupnik koji potpisuje prijavu moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.
3) Projektni partner i njegov pravni zastupnik koji potpisuje Partnerski sporazum moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.
4) Ukoliko prijavitelj ima jednog ili više projektnih partnera, Izjava o partnerstvu prilaže se uz prijavu. Obrazac za Izjavu o partnerstvu (Obrazac 3) bit će dio dokumentacije Poziva.

Nadalje, prijavitelji/projektni partneri nisu prihvatljivi za financiranje ukoliko:
a) je poduzetnik u poteškoćama (definicija pojma „poduzetnik u poteškoćama“ uključena je u članak 2. stavak 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 kojim se određene kategorije potpora proglašavaju kompatibilnima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora);
b) su u stečaju, upisani su u sudski registar ili su pod likvidacijom, obustavili su poslovne aktivnosti, protiv njih se vode postupci ili su u bilo kojoj analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom;
c) su bili pravomoćno osuđeni ( “res judicata ”) zbog prijevare, korupcije, umiješanosti u zločinačku organizaciju ili bilo koje druge nezakonite radnje od značaja za prijavu, bez dokaza o značajnim mjerama korekcije poduzetih proteklih godina;
d) podliježu nepodmirenom nalogu za povrat zbog nezakonite ili nespojive državne potpore.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA

Vrijeme trajanja projekta
Planirano (prihvatljivo) vrijeme trajanja provedbe projekta je od 12 do 24 mjeseca.

Prihvatljivo područje projekta
Odabrani projekti provodit će se na području Hrvatske. Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu se provoditi na teritoriju države donatora.
Napomena: Svi kriteriji prihvatljivosti prijavitelja/projektnog partnera i projekta navode se u dijelu Poziva koji se referira na Administrativnu provjera i provjeru prihvatljivosti projektnih prijedloga.

PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI
Prihvatljive su one aktivnosti koje doprinose ciljevima navedenima u okvirnoj tablici programskih rezultata, dijelu „Pokazatelji provedbe“ predmetnog sadržaja. Podrška će se pružiti projektima koji će provoditi aktivnosti koji doprinose:
a) Pripremi tehničke dokumentacije potrebne za instaliranje integriranih fotonaponskih elektrana
b) Povećanju instaliranih kapaciteta za proizvodnju solarne energije (integriranih fotonaponskih elektrana);
c) Povećanju proizvodnje solarne energije i smanjenju godišnjih emisija CO 2 ;
Napomena: Instalirani kapaciteti za proizvodnju solarne energije moraju biti povezani na elektroenergetsku mrežu a proizvedena energija namijenjena uporabi od strane prijavitelja. Osim proizvodnje energije, prijavitelji se također mogu prijaviti za financiranje kapaciteta skladištenja ako je dodana vrijednost skladišnih kapaciteta jasno opravdana i kvantificirana u prijavi;
d) Upravljanju i administriranju projekta,
e) Promociji i povećanju vidljivosti aktivnosti povezanih s ostvarenjem neposrednog rezultata 2.2.
Napomena: Donatorski partneri su prikladni isključivo za aktivnosti navedene pod d) i e).

NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI
Ostale aktivnosti koje ne spadaju u kategorije navedene u prethodnom paragrafu.

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI
VAŽNO: Ocjena bespovratnih sredstava dodijeljenih određenom projektu izvršit će se na temelju mjerodavne pravne osnove za državne potpore. Međutim, u slučajevima kada su odredbe o prihvatljivosti u zakonodavstvu o državnim potporama opsežnije od odredbi o prihvatljivosti navedene u nastavku, odredbe propisane ovim Pozivom smatrat će se mjerodavnim.

Opća pravila prihvatljivosti
Prihvatljivi projektni troškovi su oni troškovi koji su stvarno nastali od strane nositelja projekta ili projektnog partnera, a udovoljavaju sljedećim kriterijima:
• nastali su između prvog i konačnog datuma prihvatljivosti projekta utvrđenog u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
• povezani su s predmetom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i naznačeni su u detaljnom proračunu projekta;
• razmjerni su i nužni za provedbu projekta;
• koriste se isključivo za postizanje cilja/ciljeva projekta i očekivanog/očekivanih ishoda, na način koji je u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;
• mogu se identificirati i provjeriti tako što su zabilježeni u računovodstvenim evidencijama nositelja projekta i/ili projektnog partnera te su utvrđeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima;
• udovoljavaju zahtjevima mjerodavnog poreznog i socijalnog zakonodavstva.

Troškovi se smatraju nastalim kad se trošak fakturira, plati i predmet nabave isporuči (u slučaju robe) ili izvrši (u slučaju usluga i radova).
Iznimno, plaćanje troškova nastalih u zadnjem izvještajnom razdoblju se mora izvršiti u roku trideset (30) dana od zadnjeg datuma prihvatljivosti (datum završetka provedbe projekta). Smatra se da su režijski troškovi i troškovi amortizacije opreme nastali kada su evidentirani na računima nositelja projekta i/ili projektnog partnera. Interne računovodstvene i revizijske procedure nositelja projekta moraju omogućiti izravno usklađivanje rashoda i prihoda prijavljenih u vezi s projektom shodno odgovarajućim računovodstvenim izvještajem i popratnim dokumentima.

Prihvatljivi izravni troškovi
Prihvatljivi izravni troškovi projekta su oni troškovi koje je utvrdio nositelj projekta i/ili projektni partner, u skladu sa svojim računovodstvenim načelima i uobičajenim internim pravilima, kao specifične troškove izravno povezane s provedbom projekta i koji se stoga mogu izravno knjižiti na projekt. Uz uvjet da udovoljavaju kriterijima u dijelu „Opća pravila prihvatljivosti“ predmetnog sadržaja, prihvatljivi su sljedeći izravni troškovi:
a) troškovi osoblja koji rade na projektu, a obuhvaćaju stvarne plaće uvećane za naknade za socijalno osiguranje i ostale zakonske troškove koji su uključeni u naknadu, pod uvjetom da to odgovara uobičajenoj praksi o naknadama djelatnika nositelja projekta i projektnog partnera;
b) putne naknade i dnevnice za osoblje koje sudjeluje u projektu, pod uvjetom da su u skladu s uobičajenom praksom vezanom uz troškove putovanja nositelja projekta i projektnog partnera;
c) trošak opreme ako je amortiziran u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima nositelja projekta i projektnog partnera te je općenito prihvaćen za predmete iste vrste. Upravitelj Programa može uzeti u obzir samo onaj dio amortizacije koji odgovara trajanju projekta i stopi njegove stvarne upotrebe. U slučaju da Upravitelj Programa utvrdi da je oprema sastavna i neophodna komponenta za postizanje ishoda projekta, cjelokupna nabavna cijena te opreme može biti prihvatljiva;
d) troškovi potrošnog materijala i potrepština pod uvjetom da ih je moguće identificirati i dodijeliti projektu;
e) troškovi koji proizlaze iz drugih ugovora dodijeljenih od strane nositelja projekta i projektnog partnera u svrhu provedbe projekta, pod uvjetom da je dodjela provedena u skladu s važećim pravilima o javnoj nabavi;
f) troškovi koji izravno proizlaze iz zahtjeva definiranih Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za svaki projekt.
Ukoliko je cjelokupna nabavna cijena opreme prihvatljiva prema prethodno navedenoj točki (c) , nositelj projekta i/ili projektni partner moraju:
a) zadržati opremu u svom vlasništvu najmanje pet godina nakon završetka projekta i nastaviti koristiti opremu u svrhu općih ciljeva projekta za isto razdoblje;
b) prikladno osigurati opremu od gubitaka kao što su požar, krađa ili drugih slučajeva koji se uobičajeno osiguravaju tijekom provedbe projekta i to najmanje pet godina nakon završetka projekta;
c) osigurati odgovarajuće resurse za održavanje opreme najmanje pet godina nakon završetka projekta.

Prihvatljivi neizravni troškovi u projektima (režijski troškovi)
Neizravni troškovi su svi prihvatljivi troškovi koje Nositelj projekta i/ili projektni partner/partneri ne mogu izravno pripisati projektu, ali koje računovodstveni sustav može identificirati i opravdati kao nastale troškove u okviru prihvatljivih izravnih troškova pripisanih projektu. Isti ne moraju uključivati bilo kakve prihvatljive izravne troškove. Neizravni troškovi projekta predstavljat će pravednu raspodjelu općih režijskih troškova Nositelja projekta ili projektnog partnera.
Nositelj projekta i projektni partner/partneri izračunavaju neizravne troškove kao paušalnu stopu do 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja bez potrebe za daljnjim zahtjevom Upravitelju Programa da provede izračun radi utvrđivanja primjenjive stope.
Način izračuna neizravnih troškova i njihov maksimalni iznos moraju biti navedeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Također, način raspodjele neizravnih troškova između projektnih partnera mora biti propisan u partnerskom sporazumu, između nositelja projekta i projektnog/projektnih partnera.

NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI
Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
• kamate na dug, troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza, troškovi zbog zakašnjelog plaćanja;
• naknade za financijske transakcije i druge isključivo financijske troškove, osim troškova povezanih s računima i financijskim uslugama koji su nametnuti Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;
• rezerve za gubitke ili potencijalne buduće obveze;
• negativne tečajne razlike;
• PDV za koji je moguć povrat;
• troškovi koji su financirani iz drugih izvora;
• globe, novčane kazne i izdaci povezani s pravnim sporovima i parničenjem;
• prekomjerni ili nepotrebni troškovi;
• rabljena oprema osim ako je izričito navedena u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
• već postojeći dugovi i krediti prema trećim osobama;
• nova krovišta na parkiralištima izgrađenima za postavljanje fotonaponskih panela;
• kupnja ili najam nekretnina i zemljišta;
• priprema projektnog prijedloga;
• drugi troškovi koji ne spadaju pod kategorije navedene u dijelovima „Prihvatljivi izravni troškovi“ i „Prihvatljiva oprema“ predmetnog sadržaja.

Republika Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju dobila mogućnost pristupanja Europskom gospodarskom prostoru (EGP). Pregovori oko pristupanja završeni su u travnju 2014. godine potpisivanjem Sporazuma o sudjelovanju u EGP-u čime je Republici Hrvatskoj omogućeno korištenje sredstava iz EGP financijskog mehanizma i Norveškog financijskog mehanizma. Temelj za uspostavu dvaju financijskih mehanizama je Sporazum o Europskom gospodarskom prostoru iz 1994. godine koji je Islandu, Lihtenštajnu i Norveškoj omogućio sudjelovanje na zajedničkom europskom tržištu. Sporazumom je utvrđen zajednički cilj smanjenja društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te jačanja suradnje među europskim zemljama. EGP financijski mehanizam i Norveški financijski mehanizam pridonose smanjenju društvenih i gospodarskih nejednakosti u Europi te istovremeno jačaju bilateralnu suradnju između država donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška) i država korisnica. Za razdoblje od 2014. do 2021. godine države darovateljice odvojile su ukupno 2,8 milijardi EUR za 15 europskih zemalja: 1,5 milijardi EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 1,3 milijardi EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma. U okviru financijskih mehanizama za razdoblje od 2014. do 2021. godine Republika Hrvatska na raspolaganju ima ukupno 103,4 milijuna EUR (56,8 milijuna EUR u okviru EGP financijskog mehanizma i 46,6 milijuna EUR u okviru Norveškog financijskog mehanizma). Dodatnih 9,8 milijuna EUR osigurano je iz Državnog proračuna Republike Hrvatske, čime ukupna raspoloživa sredstva iznose 113,2 milijuna EUR. Sredstva su namijenjena programima u sljedećim prioritetnim područjima: Inovacije, istraživanje, obrazovanje i konkurentnost, Socijalni dijalog, Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva, Energija i klimatske promjene, Civilno društvo i Pravosuđe i unutarnji poslovi . Predmetni Poziv na dostavu projektnih prijedloga (Poziv) planira se objaviti u okviru Programa „Energija i klimatske promjene“ koji ima za cilj povećanje korištenja tehnologija s manjom emisijom ugljika i povećanje sigurnosti opskrbe energijom u Republici Hrvatskoj, što je sukladno ključnim ciljevima Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora i Norveškog financijskog mehanizma. Program „Energija i klimatske promjene“ osnovan je od strane Financijskog mehanizma Europskog gospodarskog prostora 2014. – 2021. Na temelju Memoranduma o suglasnosti o provedbi EGP financijskog mehanizma za razdoblje od 2014. do 2021. između Islanda, Kneževine Lihtenštajna, Kraljevine Norveške i Republike Hrvatske, potpisanoga 3. srpnja 2018. godine, i Ugovora o partnerstvu za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“, potpisanoga 21. prosinca 2020. godine, Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Upravi za europsku teritorijalnu suradnju, dodijeljena je uloga Upravitelja Programa.

Suština ovog Programa je podizanje svijesti i znanja o nužnosti i prednostima povećanja energetske učinkovitosti te sufinanciranje kvalitetnih projekata iz područja obnovljivih izvora energije. Područja programskog fokusa su:
• Obnovljiva energija
• Energetska učinkovitost
• Energetska sigurnost
• Ublažavanje efekata klimatskih promjena
• Prilagodba na klimatske promjene
Cilj Programa „Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe“ postići će se kroz dva ishoda:
• Ishod 1: „Poboljšana energetska učinkovitost“
• Ishod 2: „Povećana proizvodnja obnovljive energije“

Ukupni proračun Programa je 20.000.000,00 EUR, od čega financiranje EGP financijskog mehanizma iznosi 17.000.000,00 EUR (85% iznosa Programa), dok nacionalno financiranje iznosi 3.000.000,00 EUR (15% iznosa Programa).

PREDMET POZIVA I OPĆE INFORMACIJE
Republika Hrvatska ima značajan potencijal za razvoj obnovljivih izvora energije, posebno za primjenu tehnologija morske vode. Jedno od rješenja koje bi moglo biti posebno primjenjivo na Hrvatsku, zbog duge obale, odnosi se na sustave dizalica topline s morskom vodom (u nastavku: SDTMV). Budući da razina razvoja morskih tehnologija u Hrvatskoj nije visoka, uzet će se u obzir samo SDTMV. SDTMV pružaju općenito stabilan i neprekidan izvor grijanja i hlađenja, s morskom vodom koja djeluje kao stabilan i pouzdan toplinski izvor i ponor. Iako mogu postojati visoki investicijski troškovi, pilot projekt treba istražiti. Cilj Poziva je pružiti potporu pilot projektima i pred-investicijskim studijama za ugradnju sustava grijanja i hlađenja pomoću toplinskih pumpi putem energije iz mora. Projektima bi se analizirale mogućnosti zamjene energenata koji se koriste za grijanje i hlađenje u gradskim središtima u obalnim područjima i na otocima. Uspješno provedeni pilot projekti također bi povećali kapacitete i vještine dobavljača i programera te posljedično pridonijeli nižim troškovima SDTMV instalacija u budućnosti. Stoga je ovaj Poziv izuzetno relevantan za doprinos ambicijama Europskog zelenog sporazuma i pomoći će Hrvatskoj da ispuni svoje ciljeve.

CILJEVI POZIVA NA DOSTAVU PROJEKTNIH PRIJEDLOGA
Ovim Pozivom na dostavu projektnih prijedloga financirat će se projekti koji se odnose na programsko područje: Obnovljiva energija , a koje predlaže subjekt hrvatskog javnog ili privatnog sektora, komercijalna ili nekomercijalna organizacija, kao i nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba. Očekivani ishod projekata je povećana proizvodnja obnovljive energije . Očekivani neposredni rezultati su povećanje ugrađenih kapaciteta obnovljive energije i ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije . Također se očekuje da će projekti pridonijeti smanjenju emisije CO 2 i povećanoj sigurnosti opskrbe. Poziv će podržati projekte koji povećavaju ugrađene kapacitet vezane za proizvodnju energije iz mora.
Provedba projekata trebala bi rezultirati velikim smanjenjem emisija CO 2 uz zadržavanje najveće troškovne učinkovitosti.

POKAZATELJI PROVEDBE
U skladu s Programskim sporazumom, projektni prijedlozi moraju pokazati doprinos ishodima i neposrednim rezultatima Programa na sljedeći način:
Cilj Programa : " Energija s manjom emisijom ugljika i povećanom sigurnošću opskrbe"
Ishodi :
Ishod 2 - "Povećana proizvodnja obnovljive energije"
Neposredni rezultati :
Neposredni rezultat 2.1 - "Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije"
Neposredni rezultat 2.2 - "Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije"
Bilateralni neposredni rezultat 1 : "Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima"
Projekti odabrani u okviru ovog Poziva moraju doprinijeti postizanju Programskog ishoda 2 : „Povećana proizvodnja obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.1 „Ugrađeni kapaciteti za korištenje obnovljive energije“ i neposrednog rezultata 2.2 „Ojačani kapaciteti za upravljanje i promicanje obnovljive energije“ čiji su pokazatelji i ciljevi navedeni su u sljedećoj tablici, a u skladu s Prilogom 1 Programskog sporazuma:

Svaki projekt (i odgovarajući rezultati) mora pridonijeti postizanju Programskih pokazatelja, a taj doprinos treba biti jasno opisan, demonstriran i provjerljiv (mjerljiv brojevima ili postocima) u prijavnom obrascu.
U skladu s ciljem Poziva i okvirnom tablicom programskih rezultata (ishod, neposredni rezultati i pokazatelji), projektni prijedlozi moraju:
• Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja ishoda 2: Povećana proizvodnja obnovljive energije;
• Doprinijeti postizanju ciljane vrijednosti svih pokazatelja neposrednog rezultata 2.1 i neposrednog rezultata 2.2.
Doprinos bilateralnom neposrednom rezultatu „Povećana suradnja između subjekata u državi korisnici i državama donatorima“ nije obvezan. Međutim, doprinoseći postizanju navedenog pokazatelja projektni prijedlog može dobiti dodatne bodove.
Odnos između projektnih rezultata, ishoda, neposrednih rezultata Poziva i doprinos obveznim pokazateljima sastavni je dio ocjene prihvatljivosti projektnog prijedloga, dok je razina doprinosa predmet ocjene kvalitete.
Upravitelj Programa zadržava pravo prilagodbe planiranog doprinosa pokazateljima neposredno prije zaključenja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s odabranim prijaviteljem sukladno zaključcima vezanim za postupak dodjele bespovratnih sredstava.
Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) dužan je izvještavati o ispunjavanju ugovorenih ciljanih vrijednosti pokazatelja projekta, tijekom i na kraju provedbe projekta, te dostaviti dokaze o postignućima.
Nositelj projekta kvartalno izvještava o postignutom doprinosu pokazateljima kroz privremena izvješća i završno izvješće.

FINANCIRANJE
Iznos alokacije za ovaj Poziv na dostavu projektnih prijedloga iznosi 1.534.000,00 EUR.
Minimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 200.000,00 EUR.
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava za jedan projekt iznosi 1.300.000,00 EUR.
Iznos potpore odnosi se samo na programski doprinos (isključujući doprinos prijavitelja) i odnosi se na cjelokupni proračun projekta, a ne na proračun pojedinog projektnog partnera.

Stope bespovratnih sredstava i sufinanciranje
Financijski doprinos iz ovog Programa utvrđuje se od slučaja do slučaja, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike, uključujući opći financijski status prijavitelja. Mjerodavna pravila o javnoj nabavi i državnim potporama, proceduralno i sadržajno, moraju se poštivati.
Uspješni prijavitelj (Nositelj projekta) treba osigurati sufinanciranje projekta. Prijavitelj i/ili projektni partner/partneri osigurat će potrebno sufinanciranje u vidu vlastitih sredstava. Svi prihvatljivi izdaci projekta mogu biti osnova za sufinanciranje, dok doprinos u naravi nije prihvatljiv kao sufinanciranje.

Stopa bespovratnih sredstava za subjekte koji se bave gospodarskim djelatnostima
Stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se na temelju primjenjivih odredbi Programa dodjele državnih potpora za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene” u skladu s Uredbom Komisije 651/2014 prema kojem su određene kategorije potpora sukladne unutarnjem tržištu u smislu članka 107. i 108. Ugovora, kako je izmijenjeno Uredbom Komisije 2017/1084, odnosno Uredbom 2020/972.
Za ovaj Poziv bit će primijenjene sljedeće kategorije državnih potpora, detaljno opisane u člancima 8. i 10. Programa državne potpore za provedbu Programa „Energija i klimatske promjene“ :
• potpore za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije (u skladu s člankom 41. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).
• potpore za studije zaštite okoliša (u skladu s člankom 49. Uredbe br. 651/2014 i njezinim izmjenama i dopunama).

Prijavitelji ne bi trebali očekivati maksimalne stope bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva. Točnije, stopa bespovratnih sredstava iznosit će 30% ukupno prihvatljivih troškova za velike poduzetnike, 40% za srednje poduzetnike i 50% za male poduzetnike za ulaganja u promicanje energije iz obnovljivih izvora. Stopa bespovratnih sredstava za izradu studija zaštite okoliša iznosit će 50% ukupno prihvatljivih troškova.
Prijavitelj treba obrazložiti kako predviđene projektne aktivnosti i odgovarajući troškovi ispunjavaju kriterije za svaku od relevantnih kategorija državnih potpora.
Financijska potpora također će se dodijeliti kao de minimis (potpora minimalne vrijednosti) u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1407/2013 (maksimalno 200.000,00 EUR tijekom tri fiskalne godine). Maksimalna stopa bespovratnih sredstava iznosit će 85%. De minimis potpora dodijelit će se isključivo (1) za aktivnosti upravljanja projektom i administraciju, (2) za aktivnosti promocije i vidljivosti povezane s postizanjem rezultata 2.2. i (3) za aktivnosti povezane s pripremom tehničke dokumentacije projekta.

Stope bespovratnih sredstava za neprofitne organizacije
• Za javne subjekte koji predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može odobriti za projekt.
• Za nevladine udruge koje predlažu projekte koji ne spadaju pod odredbe o državnim potporama (tj. Uredbu 651/2014 i njezine izmjene i dopune), stopa bespovratnih sredstava iznosi 85% ukupno prihvatljivih troškova u sklopu projekta, bez prekoračenja maksimalnog iznosa koji se može dodijeliti za projekt.
• Za javne subjekte i nevladine udruge koje predlažu investicijske projekte povezane s gospodarskom djelatnošću, stopa bespovratnih sredstava utvrdit će se u skladu s pravilima o državnim potporama.

Period prihvatljivosti troškova
Razdoblje prihvatljivosti troškova započinje donošenjem Odluke o financiranju projekta i završava datumom definiranim Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava. Troškovi nastali prije donošenja Odluke o financiranju nisu prihvatljivi trošak.
Datumi koji označavaju početak i kraj perioda unutar kojega su troškovi prihvatljivi za financiranje bit će pojedinačno za svaki projekt naznačeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava.
Konačni datum prihvatljivosti izdataka je 30. travnja 2024 .

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PRIJAVITELJA I PARTNERA

Prihvatljivi prijavitelji i projektni partneri
Prihvatljivi nositelji projekta/prijavitelji : bilo koji subjekt, javni ili privatni, komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u Hrvatskoj.
Prihvatljivi projektni partneri : bilo koji javni ili privatni subjekt , komercijalna ili nekomercijalna organizacija te nevladina organizacija osnovana kao pravna osoba u državama donatorima (Norveška, Island, Lihtenštajn) ili u Republici Hrvatskoj.

Partnerski projekti
Na projektu nije obvezno imati projektnog partnera/partnere. Međutim, dodatni bodovi bit će dodijeljeni za suradnju sa subjektima iz država donatora u sklopu donatorskih partnerskih projekata. Donatorski partnerski projekt je definiran kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i barem jednog subjekta (donatorski projektni partner) u prihvatljivoj državi donatora (Island, Lihtenštajn i Norveška). Riječ je o projektu gdje su svi uključeni subjekti neovisni jedni od drugih te provode bitne i relevantne zadaće u ispunjenju projektnih ciljeva. Partnerstva nisu obvezna, ali će donatorskom partnerskom projektu biti dodijeljeni dodatni bodovi prilikom ocjene projekta. Preduvjet je da je projektni partner iz države donatora (Islanda, Lihtenštajna ili Norveške) te da je aktivno uključen i učinkovito doprinosi provedbi projekta. Također bi trebao dijeliti zajednički ekonomski ili socijalni cilj s nositeljem projekta koji se treba ostvariti provedbom projekta. Jednostavno pružanje usluga neće se smatrati donatorskim partnerskim projektom. Partnerski projekt definiran je kao suradnja između nositelja projekta u Hrvatskoj i najmanje jedne pravne osobe (projektnog partnera) u Hrvatskoj. Provodi se kao projekt u kojem su svi subjekti neovisni i obavljaju značajne i relevantne zadatke u ispunjavanju ciljeva projekta. Partnerstva nisu obavezna, a dodatni bodovi dodjeljuju se samo u slučaju partnerstva sa subjektima iz država donatora (Islanda, Lihtenštajna i Norveške), uz napomenu kako se jednostavno pružanje usluga neće smatrati partnerskim projektom. Partnerske organizacije su u postupku prijave dužne potpisati Izjavu o partnerstvu, a predmetna Izjava predstavljat će sastavni dio dokumentacije Poziva te će se prilagati uz prijavu. Uspješni prijavitelj sklopit će Partnerski sporazum sa svim projektnim partnerima neposredno prije potpisivanja Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava s Upraviteljem Programa. Predložak Partnerskog sporazuma bit će dio dokumentacije Poziva.

Broj prijava
Svaki prijavitelj može podnijeti samo jedan projektni prijedlog u okviru ovog Poziva u ulozi nositelja projekta. Prijavitelj koji je predao projektni prijedlog u ulozi nositelja projekta može sudjelovati u drugom projektnom prijedlogu kao projektni partner. Projektni partneri mogu sudjelovati u više projektnih prijedloga kao projektni partner.

Dodatni kriteriji za prijavitelje i projektne partnere
1) Prijavitelj i projektni partner/partneri moraju poslovati najmanje godinu dana, na datum krajnjeg roka trajanja ovog Poziva.
2) Prijavitelj i njegov pravni zastupnik koji potpisuje prijavu moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.
3) Projektni partner i njegov pravni zastupnik koji potpisuje Partnerski sporazum moraju imati čistu kaznenu i poreznu evidenciju.
4) Ukoliko prijavitelj ima jednog ili više projektnih partnera, Izjava o partnerstvu prilaže se uz prijavu. Obrazac za Izjavu o partnerstvu (Obrazac 3) bit će dio dokumentacije Poziva.

Nadalje, prijavitelji/projektni partneri nisu prihvatljivi za financiranje ukoliko:
a) je poduzetnik u poteškoćama (definicija pojma „poduzetnik u poteškoćama“ uključena je u članak 2. stavak 18. Uredbe Komisije (EU) br. 651/2014 kojim se određene kategorije potpora proglašavaju kompatibilnima s unutarnjim tržištem u primjeni članaka 107. i 108. Ugovora);
b) su u stečaju, upisani su u sudski registar ili su pod likvidacijom, obustavili su poslovne aktivnosti, protiv njih se vode postupci ili su u bilo kojoj analognoj situaciji koja proizlazi iz sličnog postupka predviđenog nacionalnim zakonodavstvom;
c) su bili pravomoćno osuđeni ( “res judicata ”) zbog prijevare, korupcije, umiješanosti u zločinačku organizaciju ili bilo koje druge nezakonite radnje od značaja za prijavu, bez dokaza o značajnim mjerama korekcije poduzetih proteklih godina;
d) podliježu nepodmirenom nalogu za povrat zbog nezakonite ili nespojive državne potpore.

KRITERIJI PRIHVATLJIVOSTI PROJEKTA

Vrijeme trajanja projekta
Planirano (prihvatljivo) vrijeme trajanja provedbe projekta je od 12 do 24 mjeseca.

Prihvatljivo područje projekta
Odabrani projekti provodit će se u obalnom području Hrvatske. Sam projekt mora biti smješten u blizini obale Jadranskog mora, stoga bi se prijavitelj trebao nalaziti na obali (a ne u unutrašnjosti). Dodatno, aktivnosti bilateralne suradnje mogu se provoditi na teritoriju države donatora.
Napomena: Svi kriteriji prihvatljivosti prijavitelja/projektnog partnera i projekta navode se u dijelu Poziva koji se referira na Administrativnu provjera i provjeru prihvatljivosti projektnih prijedloga.

PRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI

Prihvatljive su one aktivnosti koje doprinose ciljevima navedenima u okvirnoj tablici programskih rezultata, dijelu „Pokazatelji provedbe“ predmetnog sadržaja. Podrška će se pružiti projektima koji će provoditi aktivnosti koji doprinose:
a) Pripremi tehničke dokumentacije potrebne za ugradnju dizalica topline s morskom vodom;
b) Povećanju instaliranih kapaciteta energije iz mora;
c) Povećanju proizvodnje energije iz mora i smanjenju godišnjih emisija CO 2 ;
d) Upravljanju i administriranju projekta,
e) Promociji i povećanju vidljivosti aktivnosti povezanih s ostvarenjem neposrednog rezultata 2.2.
Napomena : Donatorski partneri su prikladni isključivo za aktivnosti navedene pod d) i e).

NEPRIHVATLJIVE AKTIVNOSTI
Ostale aktivnosti koje ne spadaju u kategorije navedene u prethodnom paragrafu.

PRIHVATLJIVI TROŠKOVI
VAŽNO: Ocjena bespovratnih sredstava dodijeljenih određenom projektu izvršit će se na temelju mjerodavne pravne osnove za državne potpore. Međutim, u slučajevima kada su odredbe o prihvatljivosti u zakonodavstvu o državnim potporama opsežnije od odredbi o prihvatljivosti navedene u nastavku, odredbe propisane ovim Pozivom smatrat će se mjerodavnim.

Opća pravila prihvatljivosti
Prihvatljivi projektni troškovi su oni troškovi koji su stvarno nastali od strane nositelja projekta ili projektnog partnera, a udovoljavaju sljedećim kriterijima:
• nastali su između prvog i konačnog datuma prihvatljivosti projekta utvrđenog u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
• povezani su s predmetom Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava i naznačeni su u detaljnom proračunu projekta;
• razmjerni su i nužni za provedbu projekta;
• koriste se isključivo za postizanje cilja/ciljeva projekta i očekivanog/očekivanih ishoda, na način koji je u skladu s načelima ekonomičnosti, učinkovitosti i djelotvornosti;
• mogu se identificirati i provjeriti tako što su zabilježeni u računovodstvenim evidencijama nositelja projekta i/ili projektnog partnera te su utvrđeni u skladu s primjenjivim računovodstvenim standardima i općeprihvaćenim računovodstvenim načelima;
• udovoljavaju zahtjevima mjerodavnog poreznog i socijalnog zakonodavstva.

Troškovi se smatraju nastalim kad se trošak fakturira, plati i predmet nabave isporuči (u slučaju robe) ili izvrši (u slučaju usluga i radova).
Iznimno, plaćanje troškova nastalih u zadnjem izvještajnom razdoblju se mora izvršiti u roku trideset (30) dana od zadnjeg datuma prihvatljivosti (datum završetka provedbe projekta). Smatra se da su režijski troškovi i troškovi amortizacije opreme nastali kada su evidentirani na računima nositelja projekta i/ili projektnog partnera. Interne računovodstvene i revizijske procedure nositelja projekta moraju omogućiti izravno usklađivanje rashoda i prihoda prijavljenih u vezi s projektom shodno odgovarajućim računovodstvenim izvještajem i popratnim dokumentima.

Prihvatljivi izravni troškovi
Prihvatljivi izravni troškovi projekta su oni troškovi koje je utvrdio nositelj projekta i/ili projektni partner, u skladu sa svojim računovodstvenim načelima i uobičajenim internim pravilima, kao specifične troškove izravno povezane s provedbom projekta i koji se stoga mogu izravno knjižiti na projekt. Uz uvjet da udovoljavaju kriterijima u dijelu „Opća pravila prihvatljivosti“ predmetnog sadržaja, prihvatljivi su sljedeći izravni troškovi:
a) troškovi osoblja koji rade na projektu, a obuhvaćaju stvarne plaće uvećane za naknade za socijalno osiguranje i ostale zakonske troškove koji su uključeni u naknadu, pod uvjetom da to odgovara uobičajenoj praksi o naknadama djelatnika nositelja projekta i projektnog partnera;
b) putne naknade i dnevnice za osoblje koje sudjeluje u projektu, pod uvjetom da su u skladu s uobičajenom praksom vezanom uz troškove putovanja nositelja projekta i projektnog partnera;
c) trošak opreme ako je amortiziran u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima nositelja projekta i projektnog partnera te je općenito prihvaćen za predmete iste vrste. Upravitelj Programa može uzeti u obzir samo onaj dio amortizacije koji odgovara trajanju projekta i stopi njegove stvarne upotrebe. U slučaju da Upravitelj Programa utvrdi da je oprema sastavna i neophodna komponenta za postizanje ishoda projekta, cjelokupna nabavna cijena te opreme može biti prihvatljiva;
d) troškovi potrošnog materijala i potrepština pod uvjetom da ih je moguće identificirati i dodijeliti projektu;
e) troškovi koji proizlaze iz drugih ugovora dodijeljenih od strane nositelja projekta i projektnog partnera u svrhu provedbe projekta, pod uvjetom da je dodjela provedena u skladu s važećim pravilima o javnoj nabavi;
f) troškovi koji izravno proizlaze iz zahtjeva definiranih Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava za svaki projekt.
Ukoliko je cjelokupna nabavna cijena opreme prihvatljiva prema prethodno navedenoj točki (c) , nositelj projekta i/ili projektni partner moraju:
a) zadržati opremu u svom vlasništvu najmanje pet godina nakon završetka projekta i nastaviti koristiti opremu u svrhu općih ciljeva projekta za isto razdoblje;
b) prikladno osigurati opremu od gubitaka kao što su požar, krađa ili drugih slučajeva koji se uobičajeno osiguravaju tijekom provedbe projekta i to najmanje pet godina nakon završetka projekta;
c) osigurati odgovarajuće resurse za održavanje opreme najmanje pet godina nakon završetka projekta.

Prihvatljivi neizravni troškovi u projektima (režijski troškovi)
Neizravni troškovi su svi prihvatljivi troškovi koje Nositelj projekta i/ili projektni partner/partneri ne mogu izravno pripisati projektu, ali koje računovodstveni sustav može identificirati i opravdati kao nastale troškove u okviru prihvatljivih izravnih troškova pripisanih projektu. Isti ne moraju uključivati bilo kakve prihvatljive izravne troškove. Neizravni troškovi projekta predstavljat će pravednu raspodjelu općih režijskih troškova Nositelja projekta ili projektnog partnera.
Nositelj projekta i projektni partner/partneri izračunavaju neizravne troškove kao paušalnu stopu do 15% prihvatljivih izravnih troškova osoblja bez potrebe za daljnjim zahtjevom Upravitelju Programa da provede izračun radi utvrđivanja primjenjive stope.
Način izračuna neizravnih troškova i njihov maksimalni iznos moraju biti navedeni u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava. Također, način raspodjele neizravnih troškova između projektnih partnera mora biti propisan u partnerskom sporazumu, između nositelja projekta i projektnog/projektnih partnera.

Prihvatljiva oprema
Prihvatljiva oprema su svi elementi sustava dizalice topline s morskom vodom kao toplinskim spremnikom, za potrebe grijanja i hlađenja objekata uz/blizu obale, i to od zahvata bočate ili morske vode (direktni zahvat, proizvodni i utisni zdenci i sl.) do svih ostalih elemenata sustava unutar strojarnice (dizalice topline, spremnici, razdjeljivači i sabirnici, izmjenjivači topline, pumpe, mjerna oprema, cjevovodi unutar strojarnice i sl.). Sljedeći popis predstavlja komponente koje su prihvatljivi trošak opreme:
• Zahvat morske vode;
o Direktni zahvat morske vode (usisni cjevovod, zaštitne rešetke, pumpe, povratni cjevovod i sl.);
o Zahvat boćate vode iz zdenaca uz more (vertikalni i horizontalni zdenci, pumpe, cjevovodi, međuizmjenjivač i sl.);
• Dizalica topline (isparivač, kompresor, kondenzator, ekspanzijski ventil);
• Spremnici ogrjevne i rashladne vode te pripadajuća oprema (izolacija, ventili, filtri, mjerni uređaji, omekšivač i sl.);
• Spremnici potrošne tople vode (izolacija, sigurnosni ventili i sl.);
• Ekspanzijske posude;
• Razdjeljivači i sabirnici;
• Izmjenjivači topline;
• Mjerna oprema (kalorimetri, osjetnici temperature, mjerila potrošnje električne energije i snage, mjerila protoka, manometri, termometri i sl.) i komunikacijska oprema;
• Upravljački ormar i centralni nadzorno-upravljački sustav strojarnice;
• Pumpe i armatura (frekventno upravljane pumpe, potopne crpke i sl.);
• Cjevovod strojarnice i pripadajuća oprema (oslonci, konzole i ovjesi, izolacija i sl.);
• Troškovi montaže, sitnog potrošnog materijala neophodnog za montažu opreme, natpisne pločice, čišćenje gradilišta i prijevoz opreme;
• Troškovi puštanja u pogon cijelog sustava (dizalice topline);
• Dobava i dostava svih atesta, mjerenja, izrada uputa, radioničke dokumentacije i sl.;
Ostala oprema unutar strojarnice povezana sa sustavom dizalice topline (ventili, zaklopke, kompenzatori, filtri i hvatači nečistoća za vodu i sl.).

NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI
Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi:
• kamate na dug, troškovi koji proizlaze iz dužničkih obveza, troškovi zbog zakašnjelog plaćanja;
• naknade za financijske transakcije i druge isključivo financijske troškove, osim troškova povezanih s računima i financijskim uslugama koji su nametnuti Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava;
• rezerve za gubitke ili potencijalne buduće obveze;
• negativne tečajne razlike;
• PDV za koji je moguć povrat;
• troškovi koji su financirani iz drugih izvora;
• globe, novčane kazne i izdaci povezani s pravnim sporovima i parničenjem;
• prekomjerni ili nepotrebni troškovi;
• rabljena oprema osim ako je izričito navedena u Ugovoru o dodjeli bespovratnih sredstava;
• već postojeći dugovi i krediti prema trećim osobama;
• kupnja ili najam nekretnina i zemljišta;
• cijevni razvod nakon dizalice topline (mreža grijanja i hlađenja);
• ogrjevna/rashladna tijela (radijatori, ventilokonvektori, cijevi za podno/zidno/stropno grijanje i hlađenje itd.);
• vanjska podstanica;
• priprema projektnog prijedloga;
• sustav distribucije grijanja i hlađenja u zgradama (vodovod);
• grijaća tijela (toplo vodni radijatori i zračne ploče, ventilokonvektori, cijevi za podno/zidno/stropno grijanje i hlađenje itd.);
• vanjske trafostanice;
• priprema projektnog prijedloga;
• drugi troškovi koji ne spadaju pod kategorije navedene u dijelovima „Prihvatljivi izravni troškovi“ i „Prihvatljiva oprema“ predmetnog sadržaja.

Kompaija FPL (Florida Power & Light Company) je počela sa izgradnjom najvećeg baterijskog kompleksa za skladištenje električne energije dobivene solarnim putem. Cilj je da se pored očuvanja životne sredine podigne pouzdanost snabdjevanja električnom energijom, koja se proizvodi iz već postojećeg solarnog parka FPL Manatee Solar Energy Center. Integratorske kompanije su započele posao izgradnje prvih jedinica baterija za skladištenje energije u masivnom centru za skladištenje energije Manatee Florida Power & Light. Iz kompanije FPL kažu da će FPL Manatee Centar za skladištenje energije biti najveće skladište solarnih baterija na svijetu kada bude funkcionirao. Centar Parrish, Florida, imat će 400 MW izlazne snage i 900 MWh kapaciteta, dovoljno za napajanje oko 329.000 domova duže od dva sata, navodi se u obavijesti. Očekuje se da će ova investicija biti završena tijekom ove godine. Kompanija Irbi (Irby), distributer električne opreme i usluga dobila je ugovor o izvođenju radova na projektu. „Skladištenje energije je suštinski dio slagalice, kada je u pitanju nadogradnja na našem brzom solarnom širenju i pružanje svjetlije, održivije energetske budućnosti od koje svi možemo da zavisimo, uključujući i slijedeću generaciju“, rekao je izvršni direktor FPL-a Erik Silagi. „Ali Centar za skladištenje energije Manatee ne samo da približava Sunshine State korak bliže solarnoj energiji, koja radi non-stop, već također pomaže Floridi da postane svjetski lider u čistoj energiji i održivosti.“ Novopostavljeni kontejner za skladištenje prva je od 132 jedinice koje će na kraju biti instalirane na licu mjesta. Svaka jedinica teži otprilike 38 tona, dugačka je otprilike 36 stopa sa 11 stopa visine i širine i imat će približno 400 baterijskih modula, pri čemu je svaki baterijski modul ekvivalentan oko 2.000 iPhone baterija. Moduli baterija čuvat će dodatnu sunčevu energiju koju proizvodi susjedni FPL Manatee Solar Energy Centar kada su sunčevi zraci najjači, a također distribuirat će u mrežu kada je veća potražnja za električnom energijom. FPL upravlja 41 centrom solarne energije u više od 20 okruga Floride. Pored završetka Centra za skladištenje energije Manatee, FPL je usred izgradnje devet dodatnih centara za sunčevu energiju. Do kraja desetljeća FPL predviđa da će skoro 40% snage kompanije generirati izvori energije sa nultom emisijom – povećanje od 65% od 2020.
energijabalkana.net

Na rijeci Jinsha, jednoj od gornjih pritoka rijeke Jangce u Kini u pogon je puštena po instaliranoj snazi druga hidroelektrana na svijetu. Riječ je o HE Baihetan snage 16 GW, što znači da je po snazi odmah iza HE Tri doline, također u Kini (22,4 GW), dok HE Itaipu u Južnoj Americi ima snagu 14 GW. Zapravo, u pogon je, nakon tri dana probnog rada, za početak puštena samo jedna proizvodna jedinica, pojedinačne snage 1 GW. U konačnici će biti ugrađeno još 16 x 1 GW agregata, a dovršetak radova očekuje se u srpnju 2022. godine. Elektrana se nalazi na granici kineskih pokrajina Junan i Sečuan i druga je od četiri kaskadne hidroelektrane u donjem toku rijeke Jinsha. Dio tog projekta je i gradnja ultravisokonaponskog dalekovoda koja bi trebala započeti 2022. godine i kojim će se nova elektrana povezati s pokrajinom Jiangsu. Uz to, sličan dalekovod bi se trebao graditi od elektrane do pokrajine Zhejiang, također u istočnom dijelu Kine, a za taj projekt čeka se odobrenje kineske vlade, objavio je američki hidroenergetski portal 'HydroWorld'.
www.energetika-net.com

INFRASTRUKTURNO ČUDO
Gradnja druge najveće hidroelektrane bliži se kraju, pogledajte kako izgleda divovska struktura. Kada bude završena, hidroelektrana Baihetan će po instaliranoj snazi biti druga najveća hidroelektrana na svijetu. Gradnja kineske hidroelektrane Baihetan na rijeci Jinsha, pritoku Yangtzea, bliži se završetku, a nedavno je instalirana druga turbina snage od 1000 MW. Kada bude završena hidroelektrana će imati 16 takvih turbina, te će njena ukupna instalirana snaga biti čak 16.000 MW. To znači da će po instaliranoj snazi biti druga najveća hidroelektrana na svijetu. Ispred nje bit će samo hidroelektrana Tri klanca koja se također nalazi u Kini. Prema aktualnom planu, prve turbine s radom bi trebale početi 1. srpnja iduće godine, a jednom kad projekt bude u potpunosti završen, očekuje se da će proizvoditi 62 TWh električne energije godišnje.
www.jutarnji.hr