Prve generacije vjetroelektrana u Europi stare. 38 GW vjetroelektrana na kopnu dostiže kraj svog normalnog radnog vijeka od 20 godina od sada do 2025. Kada dosegnu 20 godina, postoje tri opcije: produljenje vijeka trajanja, prestanak rada ili ponovno napajanje. Ponovno napajanje vjetroelektrane znači zamjenu starih turbina snažnijim i učinkovitijim modelima koji koriste najnoviju tehnologiju. U prosjeku ponovno napajanje više nego udvostručuje proizvodni kapacitet (u MW) vjetroelektrana i utrostručuje proizvodnju električne energije jer nove turbine proizvode više snage po jedinici kapaciteta. I to postiže uz smanjenje broja turbina u prosjeku za 27%. Očekujemo da će više od 20 GW vjetroelektrana na kopnu biti obnovljeno u sljedećih 10 godina. Ponovno napajanje je posebno učinkovita i važna stvar jer se najstarije (i po definiciji najmanje učinkovite) vjetroelektrane u Europi nalaze na mjestima s najboljim vjetropotencijalom – jer su tamo ljudi prirodno imali tendenciju graditi prve vjetroelektrane. Turbine s najnovijom tehnologijom ovdje mogu proizvesti mnogo više električne energije. Neki veliki projekti obnavljanja snage se već događaju. Dobar primjer je projekt Windplan Groen u nizozemskoj pokrajini Flevoland. Područje je nekada imalo 98 turbina ukupne snage 168 MW. Sada ih zamjenjuje 90 snažnijih turbina. Time će se ukupni kapacitet vjetroelektrane popeti na oko 500 MW – dovoljno za napajanje cijele Pokrajine. Polovicu projekta gradit će Vestas. Ugradit će se 37 turbina od 6 MW snage svaka. Ovo su Vestasove najsnažnije turbine i najsnažnije ikad napravljene u Nizozemskoj. Vjetroelektrana u Malpici u Galiciji u Španjolskoj doživjela je još veću transformaciju. Broj turbina pao je sa 69 na 7, ali se stvarna proizvodnja električne energije udvostručila. Ponovno napajanje može učiniti veliku razliku. Međutim, manje od 10% vjetroturbina koje su dosegnule kraj svog životnog vijeka trenutno se obnavlja. Operateri su obeshrabreni sporim i složenim postupcima izdavanja dozvola i promjenom zakonodavstva. Umjesto toga, većina vjetroelektrana na kopnu koje danas dosegnu 20 godina dobivaju produljenje vijeka trajanja. Direktiva EU-a o obnovljivoj energiji zahtijeva da se odluke o dozvolama za ponovno dobivanje ovlasti donose u roku od jedne godine od primjene. Ali većina zemalja ne poštuje taj rok. Vrijeme je da vlade uspostave jasne strategije ponovnog jačanja kako bi to popravile. Vlade moraju prepoznati da je prenamjena turbina moćno sredstvo. Izvršni direktor WindEuropea Giles Dickson rekao je: „Projekti poput Windplan Groen i Malpica pokazuju koliki utjecaj može imati ponovno napajanje. Zamjena starih turbina snažnijim je vrlo učinkovit način za brzu proizvodnju više obnovljive električne energije. Starije turbine su se uglavnom gradile tamo gdje vjetar najviše puše. Nova tehnologija može proizvesti mnogo više električne energije na ovim mjestima. Ali davanje dozvole za ponovno napajanje trenutno je presporo i komplicirano. Vlade moraju promijeniti svoj pristup i olakšati ponovno preuzimanje ovlasti drastičnim pojednostavljenjem postupaka izdavanja dozvola.”
windeurope.org