U jeku energetske krize, mnogi su se okrenuli ulaganjima ili barem razmišljanju o ulaganju u obnovljive izvore energije. Najčešće je tu riječ o solarnoj energiji koja je svima na dohvat ruke, od velikih tvrtki i postrojenja pa do kućanstava. Mnoge Vlade danas svojim građanima preporučuju prelazak ili barem djelomični prelazak na solarnu energiju, pa se kao i u Hrvatskoj daju razno razne povlastice za one koji se odluče na takav potez. No, za prikupljanje solarne energije potrebni su, između ostalog i solarni paneli, a čini se da jedna zemlja drži tu priču pod svojom kontrolom. Ta zemlja je, kako to često bude u zadnje vrijeme, Kina, koja posjeduje veliku većinu svjetskog opskrbnog lanca solarnih panela, kontrolirajući najmanje 75 posto svake pojedine i ključne faze proizvodnje i obrade solarnih fotonaponskih panela. Od proizvodnje polisilicija do lemljenja gotovih solarnih ćelija i modula na panele, Kina ima najveći udio u svakoj fazi proizvodnje solarnih panela, pokazuju to podaci Međunarodne agencije za energiju (IEA). Još 2010. Kina je proizvodila većinu svjetskih solarnih panela, ali je u proteklih 12 godina njezin udio u opskrbnom lancu solara porastao s 55 posto na čak 84 posto. Kina također nastavlja voditi u smislu ulaganja, čineći gotovo dvije trećine globalnih velikih solarnih ulaganja. U prvoj polovici 2022. Kina je uložila 41 milijardu dolara, što je povećanje od 173 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Slabašni SAD i EU
Nakon Kine, sljedeća vodeća nacija u proizvodnji solarnih panela je Indija, koja čini 3 posto proizvodnje solarnih modula i 1 posto proizvodnje ćelija. Indija se inače obavezala kako će od 2030. godine proizvoditi 280 gigavata od solarne energije (trenutno su na 57,9 GW) te je u tu svrhu dodijelila 2,6 milijardi dolara kako bi se pomoglo domaćoj proizvodnji solara. Uz Kinu i Indiju, azijsko-pacifička regija proizvodi značajne količine solarnih panela, posebno modula i ćelija, pa na panele odlazi 15,4 posto, a na module 12,4 posto svjetske proizvodnje. Dok Europa i Sjeverna Amerika čine više od jedne trećine globalne potražnje za solarnim panelima, samo tri posto solara se proizvodi u SAD-u i u EU. Kineska dominacija u proizvodnji solarnih fotonaponskih panela nije jedina ‘obnovljiva‘ grana u kojoj dominiraju. Kada je riječ o vjetru, Kina je 2021. godine izgradila više vjetroturbina na moru nego sve druge zemlje zajedno u proteklih pet godina, a zemlja je također i vodeći proizvođač i prerađivač minerala koji su neophodni za magnete koji pokreću generatore turbina. U svom izvješću o proizvodnji solarnih panela, IEA je naglasila važnost distribucije globalnih kapaciteta za proizvodnju solarnih panela, a nedavni prekid prekidi proizvodnje u Kini rezultirali su porastom cijene polisilicija koji je cijenom stigao na 10-godišnje najviše razine, otkrivajući svjetsku ovisnost o Kini u opskrbi ključnim materijalima. Kako sada stvari stoje, Europa bi mogla ovisnost o ruskom plinu nekada u budućnosti zamijeniti s ovisnosti o kineskim solarima, mineralima i ključnim materijalima.
lidermedia.hr

Prema riječima ministra financija Marka Primorca, izmjenom zakona predlaže se promjena odredbi povezanih s uvođenjem eura kao i daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su suočeni građani i gospodarstvo. Vlada je u srijedu uputila u saborsku proceduru izmjene i dopune zakona o porezu na dodanu vrijednost, koji uz nužne elemente prilagodbe uvođenju eura predviđa i snižavanje stope PDV-a na 5 posto na isporuku sječke, peleta i drva za ogrjev, kao i nultu stopu PDV-a za solarne panele. Prema riječima ministra financija Marka Primorca, izmjenom zakona predlaže se promjena odredbi povezanih s uvođenjem eura kao i daljnje porezno rasterećenje i ublažavanje rasta cijena s kojim su suočeni građani i gospodarstvo. Tako se predlaže da se sniženom stopom PDV-a od 5 posto oporezuje isporuka grijanja iz toplinskih stanica, uključujući i naknade vezane uz tu isporuku te isporuka ogrijevnog drva, peleta, briketa i sječke, obavljena od dana stupanja zakona na snagu pa sve do 31. ožujka 2023. godine. Nadalje, predlaže se da se PDV-om po stopi od nula posto oporezuju isporuka i ugradnja solarnih ploča na privatne stambene objekte, prostore za stanovanje te javne i druge zgrade. Ta bi se stopa, naveo je ministar, primjenjivala na isporuku i ugradnju solarnih ploča samo u krajnjoj potrošnji, dakle na isporuke građanima i njihovim energetskim zajednicama, odnosno kod višestambenih zgrada te osobama koje obavljaju djelatnost od javnog interesa. Time se otvara prostor za snižavanje cijena kao poticaj korištenju obnovljivih izvora energije, ocijenio je Primorac. U obrazloženju prijedloga zakona navodi se da će predložene mjere smanjiti prihode državnog proračuna s osnove PDV-a u iznosu od oko 120 milijuna kuna na razini godine.
www.istra24.hr

Zemlje Europske unije usvojile su u utorak konačnu, ublaženu verziju hitnog plana za smanjenje potrošnje plina nakon niza kompromisa te izuzeća za pojedine članice i u očekivanju dodatnih redukcija u isporuci tog energenta iz Rusije. Europa se ovaj tjedan suočava s daljnjim pritiskom zbog plina nakon što je ruski Gazprom rekao da će ponovno smanjiti dotok u Europu kroz plinovod Sjeverni tok 1, na tek petinu njegova kapaciteta. "Nije to bila nemoguća misija! Ministri energetike 27 članica okupljeni u Bruxellesu uspjeli su postići politički sporazuma o smanjenju zahtjeva za plinom za nadolazeću zimu", objavilo je na Twitteru češko predsjedništvo, prenosi agencija AFP. Uz desetak zemalja EU-a koje su već suočene sa smanjenom opskrbom iz Rusije, Bruxelles je upozorio da je potpuni prekid isporuke vjerojatan i poziva zemlje da se pripreme štedeći plin i skladišteći ga za zimu. EU se pribojava da je prekid isporuke plina iz Rusije vrlo izgledan te da će Moskva to učiniti u znak odmazde zbog sankcija bez presedana koje je kolektivni zapad nametnuo Rusiji zbog rata u Ukrajini. Ministri energetike usvojili su prijedlog za sve članice EU-a da dobrovoljno smanje potrošnju plina za 15 posto od kolovoza do ožujka. Iako je cilj dobrovoljan, Komisija bi ga mogla učiniti obvezujućim u slučaju krize opskrbe, no postoje izuzeća za niz zemalja i industrija. Njemački ministar energetike Robert Habeck rekao je da će ovaj dogovor pokazati predsjedniku Vladimiru Putinu da je Europa i dalje ujedinjena. "Nećete nas podijeliti", rekao je Habeck. Mađarska je bila jedina zemlja koja se usprotivila tom planu, navode dva europska dužnosnika.

Obveze uz izuzeća
Međutim, plan je prije prihvaćanja naišao na otpor niza vlada i članice su ga preinačile kako bi uključile iznimke za brojne zemlje i industrije. Neki su pak upozorili da blaža pravila znače rizik da države ne uspiju uštedjeti dovoljno plina za zimu. Dok su vlade, uključujući Njemačku, najvećeg europskog korisnika plina, pojačale svoje mjere za uštedu energije, države EU-a smanjile su svoju kombiniranu upotrebu plina za samo 5 posto, usprkos višemjesečnom rastu cijena i sve manjoj ruskoj opskrbi. Prema prerađenom prijedlogu iz obvezujućeg cilja izuzele bi se države poput Irske i Malte koje nisu povezane s plinskim mrežama EU-a. Države koje izvoze plin drugima i one s gotovo punim skladištem plina mogle bi imati blaže ciljeve, a industrije poput kemijske i čelika mogle bi biti izuzete. Plan je testirao solidarnost EU-a, a neke države kažu da je nametanje jednakog postotka smanjenja u svim zemljama nepravedno. Kritičari uključuju Španjolsku, koja se ne oslanja na ruski plin, i Grčku, koja kaže da bi se mogla nositi s ruskim prekidom isporuke. Poljski dužnosnik rekao je da će se zemlja usprotiviti svim pravilima koja bi drugim članicama EU-a mogla dopustiti korištenje poljskih rezervi plina. Ruski Gazprom za najnovije smanjenje isporuke plina kao objašnjenje naveo je probleme s turbinom, no europski povjerenik za energetiku Kadri Simson tvrdi da je taj potez "politički motiviran". Prije invazije na Ukrajinu potkraj veljače, Rusija je isporučila 40 posto plina EU-u.
www.jutarnji.hr

Ministar Filipović na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku u Bruxellesu
Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović sudjelovao je u danas u Bruxellesu na izvanrednom sastanku Vijeća za energetiku. U nastojanju da se poveća sigurnost opskrbe energijom u Europskoj uniji, ministri energetike danas su postigli politički dogovor o prijedlogu Uredbe Vijeća o koordiniranim mjerama, odnosno dobrovoljnom smanjenju potražnje za prirodnim plinom za 15% ove zime. Uredba Vijeća predviđa mogućnost pokretanja „uzbune na razini EU” o sigurnosti opskrbe, u kojem bi slučaju smanjenje potražnje za plinom postalo obvezujuće. Svrha smanjenja potražnje za plinom predstavlja mjeru ušteda uoči zime kako bi se pripremili za moguće prekide opskrbe plinom. Vijeće je u tom kontekstu omogućilo određena izuzeća i odstupanja od cilja smanjenja, kako bi se uvažile specifičnosti država članica i osigurala ravnoteža između smanjenja potražnje plina i povećanja sigurnosti opskrbe u EU. Hrvatska podržava mjere Komisije i Vlada Republike Hrvatske će ovaj tjedan izdati smjernice za postizanje ušteda koje na dobrovoljnoj osnovi mogu poduzeti svi potrošači, kućanstva, javne institucije, industrija. "Smatramo to prvim korakom u smanjenju potražnje energenata i osiguravanju sigurnosti opskrbe i za građane i za gospodarstvo", istaknuo je ministar Filipović. Ministri su također razmijenili mišljenja o energetskoj situaciji u Europi u kontekstu ruske agresije na Ukrajinu, inicijativama koje je predložila Komisija 20. srpnja u okviru paketa „Štednja plina za sigurnu zimu”, o svojim nacionalnim mjerama i planovima za nepredviđene situacije, kao i o daljnjim kratkoročnim radnjama za jačanje sigurnosti opskrbe energijom u Europskoj uniji. Ministar Filipović naglasio je kako će Hrvatska, osim ulaganja u obnovljive izvore energije, pokrenuti aktivnosti usmjerene na jačanje kapaciteta LNG terminala i plinovoda prema susjednim zemljama te ubrzati procese, čime će se osigurati dugoročna stabilnost. Tijekom neformalnog ručka ministri energetike razgovarali su s ukrajinskim ministrom energetike Germanom Galushchenkom o energetskoj suradnji Europske unije s Ukrajinom. Na marginama Vijeća za energetiku, ministar Filipović sastao se s povjerenicom za energetiku Kadri Simson, s kojom je razgovarao o budućim energetskim projektima u Republici Hrvatskoj i projektima unutar plana REPowerEU.
mingor.gov.hr

Ideja punjača je da se omogući punjenje električnih vozila stanarima velikih zgrada koji inače nemaju mogućnost punjenja električnog vozila kod kuće, nego samo na javnim prostorima, poručuje autor idejnog rješenja punjača, inženjer Valerije Takač.

U Buzinu pored Zagreba izrađen je prototip punjača za električna vozila koji će se moći ugraditi u stupove električne rasvjete u najvećim hrvatskim gradovima kako bi vlasnici mogli svog električnog ljubimca puniti preko noći na parkingu ispred zgrade u kojoj stanuju, javlja Anadolu Agency (AA).

Električni automobili postaju sve popularniji i u Hrvatskoj, posebno nakon poskupljenja naftnih derivata koje je izazvano ruskom agresijom na Ukrajinu. Hrvatska vlada čak nudi financijske olakšice građanima koji planiraju kupnju električnih vozila, a posljednja subvencija podijeljena je u rekordno kratkom roku.

Valerije Takač, inženjer elektrotehnike u tvrtki “Pametna energija”, koja se nalazi u naselju Buzin pored Zagreba, izradio je prototip punjača elektrovozila koji je ugrađen u stup javne ulične rasvjete, a koji bi se trebao ugrađivati u najvećim hrvatskim gradovima u stupove koji se nalaze uz parkirna mjesta.

Prototip je smješten ispred sjedišta tvrtke u Buzinu, punjenje je za sada za korisnike besplatno dok punjač iz testne, pilot faze ne prijeđe u masovnu proizvodnju.

“Ideja punjača je da se omogući punjenje električnih vozila stanarima velikih zgrada koji inače nemaju mogućnost punjenja električnog vozila kod kuće, nego samo na javnim prostorima, odnosno javnim punjačima. Punjač je trenutno u prototipnoj fazi, potpuno je funkcionalan i u fazi je testiranja. Testiramo ga na različitim vozilima, različitim softverom u različitim uvjetima”, kaže Takač.

– Punjenje preko besplatne aplikacije-

Tvrtka “Pametna energija” surađuje s udrugom “Strujni krug” s namjerom da se naredne godine u okviru planiranog pilot-projekta, koji bi se financirao sredstvima Europske unije, oko dvjesto ovakvih punjača ugradi diljem Hrvatske. U projekt su uključeni ponajveći hrvatski gradovi: Zagreb, Velika Gorica, Rijeka, Osijek i Split.

Tvrtka „Pametna energija” nije prva koja radi na ovom projektu, ali je prva koja ga je razvila, pojašnjava inženjer Takač.

Proizvod je razvijen u suradnji s međunarodnom aplikacijom “Plugsurfing” koja povezuje veliki ekosustav punjača diljem Europe.

“Da bi koristili ovaj punjač potrebno je instalirati aplikaciju ‘Plugsurfing’, u nju je potrebno unijeti podatke tekućeg računa ili kreditne kartice vlasnika radi naplate, na mapi odabrati najbliži slobodan punjač. Tada korisnik dolazi do punjača, prikopča vozilo i pokrene punjenje u aplikaciji. Vrlo je jednostavno. Nakon punjenja dolazi notifikacija da je punjenje gotovo te se naplaćuje potrošeni iznos energije s bankovnog računa”, pojašnjava Takač.

– Punjač otporan na vandalizam-

“Ovo je prvi punjač u Hrvatskoj koji je potpuno integriran u stup javne rasvjete. Postoje izvedbe koje se kače na stup izvana, ali ovo je prvi koji je stvarno unutra. Cilj je da punjač bude otporan na vandalizam, da se ne može uništiti, da ga se ne može potrgati, ali i da se iskoristi infrastruktura, napajanje koje postoji u stupovima javne rasvjete i za napajanje punjača elektrovozila. Sam punjač izrađen je od lako dobavljivih komponenti, lako ga je servisirati i u slučaju nekog kvara može ga popraviti običan električar serviser”, navodi Takač.

Cilj je da cijena jednog ovakvog punjača bude niža od 900 eura, što bi uključilo proizvodnju i instalaciju punjača na predviđenu lokaciju. Aplikacija je besplatna, a jedino što će buduće korisnike koštati jest samo punjenje električnog automobila.

Punjač na sebi ima izlaznu utičnicu, a svaki vlasnik električnog auta uz auto dobiva kabel za punjenje koji će se prikopčavati na utičnicu koja je standardizirana za europske države.

Trenutno je cijena punjenja baterija električnih vozila na postojećim javnim punjačima prilično visoka, kaže Takač, i razlikuje se ovisno o distributerima. Takač navodi podatak da je cijena punjenja električnog vozila prije posljednjih poskupljenja dizela i benzina bila slična punjenju auta dizelskim gorivom.

Srednja cijena trenutno se kreće između 2,5 i 3,5 kn (0,33 do 0,46 eura) po kWh.

Hibridna vozila, koja najčešće imaju manju bateriju, na ovakvom punjaču snage 3,5 kW napune se za dva do tri sata. Većim automobilima koji imaju veće baterije treba 7 do 8 sati za punjenje do razine pogodne za vožnju po gradu.

“Ideja je da vlasnici električnih automobila ostave svoj auto spojen na punjač ugrađen u električnu rasvjetu preko noći, tako da kad dođu ujutro i trebaju krenuti na posao ili u grad, da imaju spreman auto koji može doseći svoj nazivni domet”, poručuje Takač.

Kućište ovog punjača je prilagođeno tipu stupa javne rasvjete kakav je najučestaliji u hrvatskim gradovima, dok je oprema unutar punjača ista i neće se mijenjati od stupa do stupa, eventualno se može mijenjati njezina snaga punjenja. Punjač će biti prilagođen različitim tipovima, veličinama i oblicima stupova te različitim snagama punjenja.
business-magazine.ba

Europskoj uniji prijete daljnji prekidi u opskrbi plinom iz Rusije jer Kremlj koristi izvoz plina kao oružje, a već je gotovo polovina država članica pogođena smanjenjem isporuke. Djelovanjem u ovom trenutku možemo smanjiti rizik i troškove za Europu u slučaju daljnjih ili potpunog prekida opskrbe te tako ojačati otpornost Europe.

Komisija stoga danas predlaže novi zakonodavni alat i europski plan za smanjenje potražnje za plinom kako bi se do sljedećeg proljeća upotreba plina u Europi smanjila za 15 %. Svi potrošači, javne uprave, kućanstva, vlasnici javnih zgrada, dobavljači električne energije i industrija mogu i trebali bi poduzeti mjere za štednju plina. Komisija će ujedno ubrzati rad na diversifikaciji opskrbe, uključujući zajedničku nabavu plina kako bi se povećala mogućnost da EU nabavlja plin iz alternativnih izvora.

Komisija predlaže novu uredbu Vijeća o koordiniranim mjerama za smanjenje potražnje za plinom, na temelju članka 122. Ugovora. Novom uredbom postavit će se cilj da sve države članice smanje potražnju za plinom za 15 % od 1. kolovoza 2022. do 31. ožujka 2023. Komisiji bi se ujedno dala mogućnost da, nakon savjetovanja s državama članicama, proglasi „uzbunu na razini Unije” u vezi sa sigurnošću opskrbe i da odredi obvezu smanjenja potražnje za plinom za sve države članice. Uzbuna na razini Unije može se proglasiti kad nastane velik rizik od ozbiljne nestašice plina ili iznimno velika potražnja za plinom. Države članice trebale bi ažurirati nacionalne interventne planove do kraja rujna kako bi pokazale na koji način namjeravaju ispuniti cilj smanjenja te bi svaka dva mjeseca trebale izvijestiti Komisiju o napretku. Države članice koje zatraže solidarnost u opskrbi plinom morat će dokazati koje su mjere poduzele u cilju internog smanjenja potražnje.

Kako bi pomogla državama članicama da provedu potrebna smanjenja potražnje, Komisija je donijela i europski plan za smanjenje potražnje za plinom, u kojem su utvrđene mjere, načela i kriteriji za koordinirano smanjenje potražnje. Plan je prvenstveno usmjeren na zamjenu plina drugim gorivima i ukupnu uštedu energije u svim sektorima. Njime se nastoji zajamčiti opskrba kućanstava i ključnih korisnika kao što su bolnice, ali i industrijskih sektora koji pružaju ključne proizvode i usluge u gospodarstvu i koji su važni za lance opskrbe u EU-u i konkurentnost. U planu su navedene smjernice koje države članice trebaju uzeti u obzir pri planiranju rezova.

Energija ušteđena ljeti je energija dostupna nazimu

Zamjenom plina drugim gorivima i štednjom energije ovog ljeta može se uskladištiti više plina za zimu. Djelovanjem u ovom trenutku smanjit ćemo negativan utjecaj na BDP jer ćemo izbjeći neplanirana djelovanja u kasnijoj kriznoj situaciji. Ako se koraci poduzmu dovoljno rano, cijeli će se pothvat vremenski ravnomjernije rasporediti, ublažit će se poteškoće na tržištu i nestabilnost cijena te se omogućiti bolje oblikovanje ciljanih, troškovno učinkovitih mjera za zaštitu industrije.

Plan za smanjenje potražnje za plinom koji je predložila Komisija temelji se na savjetovanjima s državama članicama i industrijom. Dostupan je širok raspon mjera za smanjenje potražnje za plinom. Prije uvođenja ograničenja države članice trebale bi iscrpiti sve mogućnosti zamjene goriva, neobvezne sustave uštede i alternativne izvore energije. U područjima u kojima je to moguće prednost bi trebalo dati prelasku na obnovljive izvore energije ili čišće opcije s manjim emisijama ugljika, odnosno one koje manje onečišćuju. Međutim, prelazak na ugljen, naftu ili nuklearnu energiju mogao bi biti nužna privremena mjera, sve dok se izbjegne dugoročna ovisnost o ugljiku. Tržišnim mjerama mogu se ublažiti rizici za društvo i gospodarstvo. Na primjer, države članice mogle bi pokrenuti sustave dražbi ili natječaja kako bi potaknule smanjenje potrošnje energije u industriji. Države članice mogu ponuditi potporu u skladu s izmjenom privremenog okvira za državne potpore u kriznim situacijama koju je danas donijela Komisija.

Još jedan važan stup štednje energije jest redukcija grijanja i hlađenja. Komisija poziva sve države članice da pokrenu informativne kampanje za poticanje redukcije grijanja i hlađenja na široj osnovi te da provedu opcije za kratkoročne uštede iz Komunikacije Komisije o štednji energije u EU-u. Kako bi pružile primjer, države članice mogle bi odrediti ciljanu redukciju grijanja i hlađenja u zgradama pod upravom javnih tijela.

Plan za smanjenje potražnje pomoći će državama članicama da utvrde koji su najvažniji korisnici ili postrojenja unutar njihovih nezaštićenih skupina potrošača te da im daju prednost, na temelju cjelokupnih gospodarskih razmatranja i sljedećih kriterija:
* društvene hitnosti – sektori kao što su zdravlje, hrana, sigurnost, zaštita, rafinerije i obrana te pružanje usluga u području okoliša
* prekograničnih lanaca opskrbe – sektori ili industrije koji pružaju robu i usluge važne za neometano funkcioniranje lanaca opskrbe u EU-u
* oštećenja postrojenja – kako bi se izbjeglo da postrojenja ne mogu nastaviti s proizvodnjom bez znatnih kašnjenja, popravaka, regulatornog odobrenja i troškova
* mogućnosti smanjenja upotrebe plina i zamjene proizvoda/sastavnih dijelova – mjera u kojoj industrije mogu prijeći na uvezene sastavne dijelove/proizvode i mjera u kojoj se potražnja za proizvodima ili sastavnim dijelovima može zadovoljiti uvozom.

Kontekst: Što je EU učinila kako bi osigurao opskrbu energijom

Nakon ruske invazije na Ukrajinu Komisija je donijela plan REPowerEU kako bi EU što prije prestao biti ovisan o ruskim fosilnim gorivima. U planu REPowerEU utvrđene su mjere za diversifikaciju dobavljača enerije, uštede energije i energetsku učinkovitost te brže uvođenje obnovljivih izvora energije. EU je donio i novo zakonodavstvo kojim se zahtijeva da se podzemni objekti za skladištenje plina u EU-u do 1. studenoga 2022. popune do 80 % kapaciteta kako bi se osigurala opskrba za nadolazeću zimu. U tom je kontekstu Komisija provela detaljno preispitivanje nacionalnih planova pripravnosti kako bi se suočila s mogućim velikim poremećajima u opskrbi.

Komisija je uspostavila Platformu EU-a za energiju kako bi objedinila potražnju za energijom na regionalnoj razini i olakšala buduću zajedničku nabavu plina i zelenog vodika, osigurala najbolju upotrebu infrastrukture kako bi plin dospio gdje je najpotrebniji te kako bi se doprlo do međunarodnih partnera za opskrbu. U okviru Platforme već je pokrenuto pet regionalnih skupina država članica, a u okviru Komisije osnovana je posebna radna skupina za potporu tom procesu. Zahvaljujući većem uvozu ukapljenog prirodnog plina (UPP) i putem plinovoda drugih dobavljača, EU se uspijeva udaljiti od uvoza ruskog plina. U prvoj polovini 2022. uvoz neruskog UPP-a porastao je za 21 milijardu kubičnih metara u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Uvoz putem neruskih plinovoda porastao je za 14 milijardi kubičnih metara iz Norveške, Azerbajdžana, Ujedinjene Kraljevine i Sjeverne Afrike.

EU već odavno prije ruske invazije na Ukrajinu gradi čist i međusobno povezan energetski sustav usmjeren na povećanje udjela domaće obnovljive energije, postupno ukidanje uvezenih fosilnih goriva te osiguravanje veza i solidarnosti među državama članicama u slučaju prekida u opskrbi.

Postupnim prestankom ovisnosti o izvorima fosilnih goriva i smanjenjem ukupne potrošnje energije u EU-u kroz veću energetsku učinkovitost, europski zeleni plan i paket Spremni za 55 jačaju sigurnost opskrbe u EU-u. Nadovezujući se na te prijedloge, planom REPowerEU nastoji se ubrzati uvođenje obnovljive energije u cijelom EU-u i provedba ulaganja u energetsku učinkovitost. Više od 20 % energije u EU-u trenutačno dolazi iz obnovljivih izvora, a Komisija je predložila da se do 2030. više nego udvostruči taj iznos na najmanje 45 %. Procjenjuje se da je od početka godine dodano 20 GW kapaciteta za obnovljivu energiju. To je ekvivalent više od 4 milijarde kubičnih metara prirodnog plina.

Zahvaljujući našim ulaganjima u terminale za UPP i spojne plinovode svaka država članica može primati plin iz najmanje dva izvora, a mogući su i obrnuti tokovi između susjeda. U skladu s Uredbom o sigurnosti opskrbe plinom države članice moraju imati nacionalne planove prevencije i interventne planove te mehanizam solidarnosti kojim se jamči opskrba „zaštićenih kupaca” u susjednim zemljama u teškoj krizi.
ec.europa.eu

Gorivo poskupljuje, davno smo premašili psihološku granicu od 8 kn po litri goriva, Vlada kao urgentne mjere donosi zamrzavanje cijene goriva, najavljeno je poskupljenje i struje, plina, a zastrašuju i najave da plina možda neće biti ili da ćemo se suočiti s redukcijama. Što možemo učiniti i je li plin uopće energent na koji bismo se trebali grijati?

"Ove zime moglo bi biti malo hladnije nego do sada"

Neven Duić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, rekao je da bi ove zime moglo biti malo hladnije nego do sada.

- Trebalo bi razmišljati o tome da krenemo štedjeti plin, da kupimo tople džempere i veste, jer ćemo se možda morati grijati na nižoj temperaturi. Onih kod nas normalnih 25°C nije normalno na Zapadu, tamo se grije do 20°C i sada se govori o tome da se smanji na 19°C. Ako bi mi u Hrvatskoj smanjili za 2%, to bi bilo i dalje toplih 23°C, rekao je.

Na pitanje imamo li dovoljno vlastitih energenata, Kristina Čelić, ravnateljica Uprave za energetiku u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja, rekla je da imamo dobru infrastrukturu kojom energenti mogu doći u Hrvatsku.

- To je jako važno, to čini, u uvjetima poremećaja, našu sigurnost opskrbe vrlo visokom, dodala je.

Što se tiče vlastite proizvodnje plina, rekla je da i tu stojimo bolje od nekih drugih država jer imamo vlastitu proizvodnju.

Objasnila je da imamo vlastitog plina, kao i onog koji nam direktno ulazi u sustav RH, imamo i dvije interkonekcije preko kojih dolazi plin i što se tiče infrastrukture, mi smo sigurni. Naglasila je da riječka rafinerija radi punim kapacitetom i možemo opskrbiti tržište RH i susjedna tržišta s dostatnim količinama naftnih derivata. Na tržištu je, dodala je, manje dizela, ali takva će biti situacija dok se rafinerija ne modernizira u potpunosti, što očekuje da bude gotovo do kraja 2023.

U Njemačkoj vlada veliki strah od navodnog poskupljenja plina čak tri puta. Na pitanje hoće li se to i nama dogoditi, Duić je rekao da nije nemoguće jer je maloprodajna cijena plina politička odluka Vlade.

- Ona je poskupjela vrlo malo, za 17%, a prema računicama je trebala za 70%, no pronađen je prostor u smanjenju poreza, što je, na neki način, socijalna politika koja je po meni kriva jer se subvencionira plin i onima koji imaju izvore prihoda da to mogu platiti i s time se ne šalje poruka da treba štedjeti plin. Treba subvencionirati energiju siromašnima, ali to je ipak manji dio građana, dodao je.

"Cijene moraju biti odraz ponude i potražnje"

Što se tiče električne energije, Čelić je rekla da su cijene više od 1. travnja, što je za kućanstva porast od 16% što se tiče plina i 9% što se tiče električne energije.

- Za najugroženije Vlada poduzima mjere, no činjenica je da su na tržištima cijene višestruko veće, dodala je.

Poduzetnicima kojima ističe ugovor, dodala je, nude se nove cijene koje su puno veće od dosadašnjih, a Vlada pokušava sačuvati socijalni dio, posebice najugroženije skupine, kako ne bi došlo do energetskog siromaštva.

- Pitanje je hoće li biti ili ne energije i u tom smislu cijene moraju biti odraz ponude i potražnje. Nažalost , u ovom trenutku je tako. Cijela Europa se bori s visokim poremećajima i oscilacijama cijena energenata, dodala je.

Objasnila je kako se zbog ruske agresije na Ukrajinu ne može prekid opskrbe nadoknaditi u kratkom vremenskom periodu.

Koliko uvozimo električne energije?

- Električne energije u ovom trenutku uvozimo između 20 i 30% i to je puno jer su nam hidrološke prilike takve kakve su ove godine. Niski vodostaji, malo kiše, poljoprivreda je stradala. Što se tiče obnovljivih izvora, imamo je dosta, rekla je.

Čelić je rekla da je lani bio problem s vjetroelektranama jer je proizvodnja bila manja.

"Treba rapidno nastaviti s energetskom tranzicijom"

Duić ističe da treba rapidno nastaviti s energetskom tranzicijom, graditi vjetar i solar, jer tih energenata imamo dovoljno u Hrvatskoj.

- Treba jako ubrzati taj proces. Treba gledati na problematiku fosilnih goriva izvan same električne energije. Najveći problem je grijanje, kada plinski bojler imate, onda ste 20 godina ovisni o plinu koji dolazi iz Sibira, iz zemlje koja je trenutno u sukobu s nama. Vrlo je upitno koliko će plina dolaziti i hoće li ga biti ove zime, rekao je.

Dodao je kako treba ubrzati proces energetske tranzicije u grijanju, prelazak na dizalice topline, na centralizirane toplinske sustave jer je to način da se tu nesigurnost grijanja riješi na najbolji mogući način.

Što se tiče geotermalnih izvora, Duić je rekao da je geotermalna energija u sjevernoj Hrvatskoj dobra za grijanje, ima je svugdje, no ona se slabo koristi jer smo posljednjih 50 godina gurali plin. Što se tiče električne energije, tu ima puno manje geotermalne, ona je dosta skupa, uglavnom je ima u Podravini.

Čelić je govorila o naftnim poljima, rekla je da kompanije već ispituju i istražuju, procesi su u tijeku.

- Velike su aktivnosti koje radimo oko geotermalne energije. Oko Velike Gorice su potencijalno velika nalazišta i tu će cijeli zagrebački prsten moći biti spojeni na geotermalne izvore, dodala je.

Duić ističe da se solari isplate kućanstvima, no prepreke su velike i kada se krene u to, treba barem 6 mjeseci da se riješe svi papiri, a u 2 dana se slože na krov.

- To je odlično rješenje jer smanjuje trošak električne energije i može se prijeći i na grijanje putem dizalice topline, što se pokriva iz vlastite proizvodnje. To funkcionira dobro za individualne kuće, no na zgradama još nije krenulo zbog administrativnih prepreka, iako je pripremljena zakonodavna regulativa, rekao je.
vijesti.hrt.hr

Ozbiljno međusobno icrpljivanje Rusije i Europe tek je započelo, zamor je već prisutan, a prave efekte ćemo vidjeti na jesen i u 2023., koja će biti teška. Superskupa energija uništava europsko i svjetsko gospodarstvo i sve nas kolektivno osiromašuje. Treba se odviknuti od ruskog plina i 'zakačiti' na pet puta skuplji, jer to je upravo ono što Europi treba. Zašto bi trebali biti naivni i misliti da je takva politika baš dobra za nas?

Nakon pet mjeseci brutalnog rata u Europi, jasno je da se trebamo u narednim godinama spremiti na dugu i bolnu ekonomsku krizu. U njoj naši osobni životi, a nakon nekog vremena niti države u kojima sada živimo, u većoj ili manjoj mjeri više neće biti iste kao što ih pamtimo. Zašto takav defetizam? Upravo čitam tekst koji je njemački kancelar Olaf Scholz osobno napisao za novi Frankfurter Allgemeine Zeitung. Sukus je da EU neće povući sankcije uvedene Rusiji zbog situacije u Ukrajini, ako Moskva i Kijev potpišu mirovni sporazum pod ruskim uvjetima, naglašava Scholz. Zašto on misli da bi EU i Ukrajina trebala diktirati uvjete mira, nije baš jasno.
Riječ o za sada hipotetičkom pitanju, koje se naoko čini vrlo udaljeno, iako se u zadnje vrijeme sve češće spominje želja da rat "završi do kraja godine". Kako, nikome nije jasno, jer o mirovnim pregovorima se uopće ne govori, iako je već prisutan veliki zamor kod svih strana. To se ne spominje, i ustrajno nas se kolektivno plaši eskalacijom preko granica i nuklearnim ratom, kako bi se održalo jedinstvo.

"Dio nove realnosti je da se i EU konsolidirala. Na rusku agresiju reagirala je prilično jednoglasno i uvela neviđeno oštre sankcije. Od početka smo znali da ćemo te sankcije potencijalno morati zadržati još dugo. Također je jasno da niti jedna od ovih sankcija neće biti povučena u slučaju mira koji diktira Rusija. Za Rusiju nema drugog puta za sporazum s Ukrajinom osim onog koji bi mogli prihvatiti Ukrajinci. Podupirat ćemo Ukrajinu onoliko dugo koliko će joj ta potpora biti potrebna: gospodarska, humanitarna, financijska i isporukama oružja. Istovremeno, jamčimo da NATO neće postati ratna strana", objavio je Scholz.

Kada zavrnuti plinsku pipu?
Vijest je odmah prenesena u ruskim medijima. Ruski ministar vanjskih poslova Lavrov na to je podsjetio da se sedam godina prije rata pokušavalo dogovarati s Ukrajinom, sporazumom Minsk-2 koji nije zaživio, jer Ukrajina, Francuska i Njemačka nisu to željele, što je u konačnici i dovelo do rata. Lavrov poziva zapad da odustane od ideje unipolarnog svijeta i prizna ruske interese. Dakle, treba si priznati da živimo na kontinentu koji je u neobjavljenom ratnom stanju s moćnom Rusijom, koja ima nuklearni arsenal. Svojim oružjem kontinuirano naoružavamo slabiju stranu u ratu, a od mrskog Putina očekujemo da nam ne zavrne plin svakoga trena, nego onda kad nama odgovara, za nekoliko godina. Nebulozno, pa i infantilno. Imaju li europski političari za svoje poteze politički mandat, to se još ne preispituje, jer živi se još uvijek dobro i svjetina se ne valja ulicama.

Ozbiljna bitka međusobnog iscrpljivanja je zapravo tek počela, prave efekte ćemo vidjeti na jesen i u idućoj godini. Europa je bogata, ali ne može si više priuštiti nastavak rata, iako to nitko ne želi priznati. Kako će proći Rusija teško je spekulirati, geopolitičari upozoravaju da je nuklearnu silu nemoguće poraziti. Ako se rat nastavi sve ukazuje da to dugoročno neće biti dobro za Europu, jer bez dostupne i konkurentne energije nema dobrog života, a kamoli napretka. Kina i SAD od toga trenutno profitiraju, iako i oni grcaju.

Sankcijama po sebi samima
Sve je više onih koji upozoravaju da je EU sankcijama naštetila više samoj sebi nego Rusiji. Voljno kupujemo skupu energiju, kako se tržište ne bi urušilo, već ono nam treba, kaže Von der Leyen, da šalje šokantne "cjenovne signale". Kao prije kaosa, i danas se prije fizičke isporuke plinom protrguje 12 puta. Krajnje bizarna vremena, pogodna za brzo bogaćenje.

To iscrpljivanje – u koje se SAD pametnije ne upušta do iste mjere kao Unija, već od njega ima koristi – moglo bi s vremenom dovesti i do društvenih nemira pa i raspada EU bloka. O tome se ne govori, a trebalo bi. Pukotine europskom jedinstvu se već naziru. Donedavna snažna podrška Nijemaca potpunoj zabrani ruskog plina rapidno slabi otkada ih se bombardira promoviranjem štednje energije. Solidarnost s Ukrajinom se pomalo ispuhuje, ratna retorika slabi. Svijet je već umoran od rata koji se pretvara u noćnu moru, jer je počeo oduzimati udobnost zapadnjaka naviklih na obilje i dobar život. Štednja na energiji i ugradnja fotonapona bila je uglavnom znak viška novca, pa i osobnog brandinga. Sada bogatiji zapadnjaci umjesto u banci – gdje im novac ždere inflacija – novac ulažu u panele na svojim krovovima, baterije u podrumu. Sirotinja za to vrijeme učestalije krade hranu po dućanima, jer nema za život kako bi mogla platiti grijanje.

Kupovanje socijalnog mira jeftinom energijom
O tome se ne govori, a trebalo bi. Naš novac svakoga dana vrijedi sve manje. Kako jekrenulo i poslovi bi nam mogli biti ugroženi u dogledno vrijeme. Novac se mora vrtjeti da bi se ekonomija razvijala, a ljudi su već počeli štedjeti. Na velika vrata u EU stiže noćna mora - recesija. Briselski parlamentarci, s plaćama od 7.000 EUR mjesečno odredit će nam svima da u svojim slabije grijanim stanovima trebamo živjeti u puloverima, da je svako tuširanje od 5 minuta luksuz. Toplu vodu treba zamijeniti čeličenjem, za zdravlje, za mir u Europi. Naši političari se ne usude govoriti o tome da bi građani trebali stegnuti remen, jer znaju s kakvim siromašnim i verbalno buntovnim narodom imaju posla. Socijalni mir se u nas vazda potiho kupuje jeftinom energijom, pa i po cijenu HEP-a. I opet živimo sve teže, jer nismo napravili nikakve reforme, korumpirani smo i inflaciju uvozimo.

Na zapadu su političari drčniji. Ali, promovirati štednju, kako bi ovisnost o jeftinijem ruskom plinu zamijenili ovisnošću o pet puta skupljem američkom ili bliskoistočnom, te uz to tvrditi da je poželjna ubrzana i radikalna dekarbonizacija, koja će nas spasiti klimatskih promjena, je u najmanju ruku krajnje licemjerna glupost i laž. O tome što skupa energija radi konkurentnosti i koliko će to urušiti europsko gospodarstvo da ne govorimo. Obični ljudi barem intuitivno shvaćaju da nešto nije u redu, opire se logici i zdravom razumu koji poziva na mir, na primirje, kraj rata, čim prije. Zato se ta nova europska energetska i vanjska politika dugoročno neće održati, jer polazi s nerealističnih osnova, izvrće ekonomsku logiku i vrijeđa pamet i struku (koja šuti glasnije nego ikad!). Sa svim dramatičnim posljedicama koje ovaj društveni i ekonomski eksperiment sa sobom nosi.
www.energetika-net.com

U narednim godinama izvjestan je globalni manjak iznimno skupog litija, a postojeći globalni kapaciteti trebali bi se usedmerostručiti da zadovolje rastuću potražnju do 2030., što nije realistično. Europska automobilska industrija se pod političkim diktatom odmaka od fosilnih goriva bori za opstanak jer mora osigurati konkurentnost. Više od polovine potreba za litijem morat će dolaziti iz uvoza.

Europska unija nedavno je izglasala zabranu prodaje automobila s klasičnim motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. Takav pogon bit će ubuduće rezerviran samo za vozila s posebnom svrhom, kao što su radna vozila i sl. Zanimljivo je da će izuzeti biti i proizvođači u „nišama“, koji proizvode do 10.000 vozila godišnje. Riječ je mahom o luksuznim vozilima, koja će moći nastaviti trošiti benzin i dizel. Takav industrijski i sociološki eksperiment mogao bi imati nesagledive posljedice, jer se cijela industrija politički dirigirano okreće od fosilnih goriva, zanemarujući sve brojnija tehnološka ograničenja i stvaranje nove uvozne ovisnosti.

Ovisnost o obilnim rezervama nafte zamijenit će uvozna ovisnost o iznimno rijetkom litiju, što će ili unazaditi Europu, ili potpuno promijeniti način putovanja, jer glavnina vjerojatno neće imati vlastito vozilo. Europska (a dijelom i svjetska) automobilska industrija nevjerojatnom brzinom juri u smjeru električnih vozila iako im kupci uglavnom nisu skloni, jer je i dalje prisutan problem njihove autonomije i manjka infrastrukture za punjenje. Takvi su automobili barem dvostruko skuplji od „klasičnih“, a cijena im i dalje ne pada.

Pritisak autoindustrije
Europska komisija ne želi disonantne tonove kad je riječ o razvoju elektromobilnosti, iako je problema zapravo sve više, a ne manje, kao što bi se očekivalo. Amsterdamski Stellantis, nastao spajanjem Fiat Chrysler Automobiles i francuske PSA grupe, čije podružnice su Peugeot, Chrysler, Citroen, Opel, Dodge, Maserati, Lancia i druge, istaknuo je neke potencijalne probleme. Stellantisov prvi čovjek za proizvodnju automobila Arnaud Deboeuf iskreno je izjavio da je „autoindustrija osuđena na propast ako električni auti ne pojeftine“. Stellantis namjerava proizvodne troškove smanjiti za 40% do 2030.

Tehnološki napredak i veća ekonomija obujma moraju se odraziti na niže proizvodne troškove, a tu je i nadmetanje za kupce koje spušta cijene. Međutim, Stellantisovi čelnici upozoravaju da politika ne mari za to imaju li proizvođači dovoljno sirovina za baterije. U periodu 2024.-2027., prije nego što bi s radom trebale početi europske tvornice, jasna je dominacija azijskih proizvođača. Automobilske tvrtke kupuju same litij i kobalt te ih stavljaju na raspolaganje proizvođačima baterija kao što su Samsung, CATL i SDI. BMW primjerice kobalt kupuje iz Maroka, a za litij je potpisao petogodišnji ugovor s jednim kineskim dobavljačem. Cijene litij karbonata na Šangajskog burzi metala ovog su srpnja veće za 430% u odnosu na lani, odražavajući potražnju koju ponuda već sada ne može zadovoljiti.

Manjak litija
Međutim, iza brda se valja bitno veći problem, a to je globalni manjak litija, minerala koji nije potreban samo u automobilskoj industriji. Njemačka agencija za sirovine (DERA) predviđa manjak litija do 2030., veliku ovisnost o Australiji i Čileu a potencijal za recikliranje velikih automobilskih baterija još nije istražen. DERA je objavila prognozu prema kojoj će od 2030. godine na svjetskom tržištu postojati nestašica litija. Do 2030. očekuje se potražnja za 316.000 do 558.800 tona litija. Za usporedbu, do 2020. globalna proizvodnja iznosila je oko 82.000 tona, a tek oko 50 do 60% zadovoljilo je visoke zahtjeve i higijenske standarde za proizvodnju baterija.

Jedini način da se zadovolji velika potražnja je povećanje proizvodnih kapaciteta, koji bi se morati povećati za četiri do sedam puta u nadolazećim godinama kako bi zadovoljili očekivanu potražnju. Međutim, to se ne može učiniti samo zbog rudarske industrije. “Čak i ako se svi trenutačno planirani i tekući projekti provedu na vrijeme i očekujemo umjereni rast, nećemo imati dovoljno litija da zadovoljimo međunarodne zahtjeve koji se očekuju do 2030.”, objašnjava autor studije Michael Schmidt iz Njemačke agencije za prirodne resurse. Uvozna ovisnost Prema Schmidtu, oko tri četvrtine svjetske proizvodnje minerala trenutno dolazi iz Australije (49% do 2020.) i Čilea (22% do 2020.).

Zemlje poput Argentine (7,5% u 2018.) i Kine (17% u 2020.) pružaju malo. U Australiji se alkalijski metal izdvaja iz minerala, a u Čileu se kemijskim procesima litij izdvaja iz soli. U oba slučaja bitni su značajni zahvati u prirodi, zbog čega mnoge tvrtke pokušavaju povećati sekundarno financiranje, posebno kroz inovativne procese recikliranja. Trenutno, međutim, ne postoji više od nekoliko eksperimentalnih projekata recikliranja baterija.

Europski litij - Njemačka i Portugal
DERA konstatira da se u Europi trenutačno grade kapaciteti za proizvodnju baterija do 1300 GW, no u pogledu temeljne opskrbe mineralima, međutim, Stari kontinent stoji loše. Litij se u njoj još ne rudari iako postoje nalazišta u termalnim vodama u njemačkom Erzgebirgeu ili Rheingrabenu, čiju ekonomsku isplativost ekstrahiranja tek treba potvrditi. Samo u Portugalu postoje bitnije rezerve na čak šest lokacija. S jedan posto tržišnog udjela i 900 tona litija, južni Europljani bili su ispod međunarodnog standarda do 2020.

To stvara značajnu uvoznu ovisnost o prekursorima za proizvodnju baterija. No čak i da se to promijeni, prema procjenama DERA-e, Europa bi zadovoljila između 27% i 34% vlastitih potreba za litijem. Čak i recikliranje može zadovoljiti samo tri do deset posto zahtjeva predviđenih za 2030. a u idealnom slučaju, više od polovice sirovine za izradu baterija morat će se uvesti. Kako bi se ovisnost o uvozu održala što je moguće nižom – i također kako bi se smanjila emisija CO2 povezana s uvozom iz Australije i Čilea, rudarski potencijal u Europi stoga bi se trebao brzo proširiti, prema studiji DERA-e.

Kontroverze
Rudarenje litija u naseljenim krajevima je kontroverzno jer upotreba kemikalija i velikih količina vode utječe na rezerve pitke vode, kontaminira tlo i nailazi na sve veći otpor stanovništva. Tome svjedoči i udruživanje nevladinih udruga pet zemalja s dva kontinenta pod tzv. Jadarskom deklaracijom, uspješnom bunom Srba protiv rudnika jadarita Rio Tinto. I Njemačka i Portugal krenuli su ove godine u projekte pripreme za vađenje litija.

Portal Politico je izvijestio da je portugalska vlada potpisala koncesijski ugovor s tvrtkom koja radi istraživanja na jednoj lokaciji bez provođenja adekvatne procjene utjecaja na okoliš. Komunikacija s lokalnom samoupravom je neadekvatna, stanovnici su bez potpunih informacijama o tome što znači rudnik litija na njihovom teritoriju. Europska komisija pod sankcijama Rusiji radi pritisak na vlade država članica da maksimalno potaknu brzinu razvoja obnovljivaca ubrzavanjem procedura i maksimalnim korištenjem prostora. To stvara ne bezrazložan strah da će se smanjivati standardi zaštite okoliša i bioraznolikost na gusto naseljenom kontinentu. Uskoro će se tim zabrinutostima pridružiti i snažan politički pritisak da se lokalno rudari litij. Pod bilo koju cijenu.
www.energetika-net.com

Europskim propisom o klimi Europa se obvezuje postati ugljično neutralna do 2050. No što to znači u praksi? Klimatske promjene utječu na cijeli svijet, a sve češći ekstremni vremenski uvjeti poput suša, toplotnih udara, obilnih kiša, poplava i klizišta pogađaju i Europu. Promjena klime utječe i na porast razine mora, zakiseljavanje oceana i gubitak bioraznolikosti. Za održavanje povećanja temperature ispod 1,5 stupnja, na razini koju je Međuvladin panel o klimatskim promjenama proglasio sigurnom, ključna je ugljična neutralnost. Njezina važnost prepoznata je i u Pariškom sporazumu, koji je potpisalo 195 država, uključujući EU. U prosincu 2019. Europska komisija predstavila je Europski zeleni plan, stvoren radi postizanja klimatske neutralnosti Europe do 2050. Ona će se postići uz pomoć europskog propisa o klimi koji stavlja klimatsku neutralnost u obvezujuće zakonodavstvo EU-a.

ŠTO JE UGLJIČNA NEUTRALNOST

Ugljična neutralnost je ravnoteža između emisije ugljika i njegove apsorpcije iz atmosfere u ponore ugljika. Za postizanje nulte stope, sve emisije stakleničkih plinova trebale bi biti anulirane kroz sekvestraciju ugljika. Sustav koji apsorbira više ugljika nego što ga emitira naziva se ponor ugljika. Glavni prirodni ponori su tlo, šume i oceani. Prema procjenama, prirodni ponori uklanjaju između 9,5 i 11 Gt CO2 godišnje. Globalna godišnja emisija CO2 dosegla je 38,0 Gt u 2019. godini. Još uvijek ne postoji umjetni ponor ugljika kojim se može ukloniti dovoljno ugljika iz atmosfere za učinkovitu borbu protiv globalnog zatopljenja. Ugljik pohranjen u prirodnim ponorima poput šuma dolazi u atmosferu zbog šumskih požara, promjena u namjeni zemljišta ili sječe šuma. Za postizanje klimatske neutralnosti nužno je smanjiti emisiju ugljika.

KOMPENZACIJA UGLJIKA

Emisije nastale u jednom sektoru mogu se kompenzirati smanjenjem emisija u drugom sektoru. To se može postići kroz obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i tehnologije s niskim udjelom ugljika. Sustav trgovine emisijama stakleničkih plinova Europske unije primjer je sustava kompenzacije ugljika. Još jedan primjer je mehanizam za graničnu prilagodbu emisija ugljika i određivanje cijene ugljika na uvezenu robu iz klimatski manje ambicioznih zemalja. On bi trebalo pomoći u sprečavanju istjecanja ugljika odvraćajući preusmjeravanje proizvodnje u zemlju s manje strogim pravilima o emisijama stakleničkih plinova.

ZELENI PLAN EUROPE

Europska unija postavila je visoke ciljeve vezane uz klimatsko područje. Uz pomoć Zelenog plana Europa treba do 2050. postati prvi kontinent koji uklanja onoliko emisija CO2 koliko ih proizvodi. Europski parlament podržao je postizanje klimatske neutralnosti do 2050. i cilj smanjenja emisija za 60 posto do 2030. u usporedbi s razinom iz 1990., što je zahtjevnije od prijedloga Komisije od 55 posto. Osim toga, zastupnici su pozvali sve države EU-a pojedinačno da postanu klimatski neutralne i da se nakon 2050. iz atmosfere uklanja više CO2 nego što se emitira. Uz to, sve izravne ili neizravne subvencije za fosilna goriva trebalo bi postupno ukinuti najkasnije do 2025. U travnju prošle godine postignut je dogovor o obvezi EU-a za postizanje klimatske neutralnosti do 2050. Usvojen je novi propis o klimi koji povećava trenutni cilj smanjenja emisija za 2030. s 40 na 55 posto, a zahvaljujući njemu cilj klimatske neutralnosti do 2050. postaje pravno obvezujući. Pet država članica i zakonski je definiralo postizanje klimatske neutralnosti: Švedska planira imati nultu stopu emisija do 2045., a Danska, Francuska, Njemačka i Mađarska do 2050.
progressive.com.hr

Proizvođač automobilskih dijelova i tehnologije MAHLE, sa sjedištem u njemačkom Stuttgartu, predstavio je potencijalno revolucionarni elektromotor s novim konceptom hlađenja, koji je u stanju na 90% nazivnog vršnog opterećenja raditi – neograničeno dugo. Iz kompanije pojašnjavaju da je riječ o motoru tipa superior continuous torque (SCT), odnosno motoru kontinuiranog momenta, jedinstvenome na tržištu.

Ono što je omogućilo izradu ovakvoga motora jest inovacija u tehnologiji hlađenja. Sustav funkcionira tako da uvlači ulje za hlađenje izravno u motor kroz središnje smješten usis, a zatim koristi centrifugalnu silu rotora, čime usmjerava to ulje oko zavojnica statora. Ovako zagrijano ulje potom izlazi iz motora i njegova se toplina može regenerirati negdje u motoru, ako je potrebno, ili pak provući kroz izmjenjivač topline i tako ohladiti.

Radna snaga mu je 90% vršne
Nova tehnologija hlađenja omogućava i da ovaj motor bude kompaktnih dimenzija i malene mase, a istodobno i robustan te otporan na habanje. Time se uštede ostvaruju u području energije, mase, ali i potreba za održavanjem. Na zahtjev kupca moguće ga je izraditi i bez rijetkih metala, iako u standardnoj izvedbi koristi trajne neodimijske magnete. Izvedba bez magneta bit će potpuno otporna na habanje i još efikasnija, najavili su.

Kompanija primjenu ovog inovativnog trajno pobuđenog sinkronog elektromotora vidi u izradi električnih osobnih i gospodarskih vozila, građevinskih strojeva, kamiona ili traktora. Smatraju da je ovakva tehnologija idealna za zamjenu motora s unutarnjim izgaranjem fosilnih goriva u svim tipovima vozila, pa bi trebala olakšati energetsku transformaciju transportnog sektora.

"Lako je izraditi veliki elektromotor koji na kratko vrijeme daje visoke performanse. Ono što je do sada nedostajalo na tržištu bili su izdržljivi, a kompaktni motori, kako bi električna vozila mogla funkcionirati bez ograničenja u svakodnevnoj upotrebi. Naš novi SCT-E motor je rješenje za to", poručili su iz njemačke kompanije. MAHLE će ovu inovaciju službeno predstaviti u rujnu, na sajmu IAA Transportation u Hannoveru.
www.bug.hr