U Hrvatskoj vlada prava pomama investitora za hektarima zemljišta na kojem žele instalirati na stotine solarnih elektrana, baš kao što su, ne mareći odveć za prigovore lokalnog stanovništva i (ne)kvalitetu njihova života, gradili vjetroparkove, koristeći blagodati izdašnih državnih poticaja, i napose fiksiranih, privilegiranih cijena "zelene energije" koje im je država jamčila.

A Šibensko-kninska županija pravi je eldorado za ambicije "energetskih ulagača" koji zadnjih godinu-dvije intenzivno i uporno obilaze gradove i općine, napose u Bukovici i Zagori, obećavajući kako će solarnim elektranama preporoditi cijeli taj desetljećima zanemarivani kraj.

Nastave li se makar još neko vrijeme ovi trendovi, pasivni krajevi Dalmatinske zagore jednoga bi dana mogli biti potpuno ispražnjeni od ljudi, ali prekriveni golemim vjetroturbinama i poljima fotonaponskih panela s kojima će, kad im istekne rok trajanja, lokalne vlasti imati itekakvu glavobolju.

JAVNI NATJEČAJ
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja do 25. veljače ove godine zaprimilo je 216 zahtjeva potencijalnih investitora zainteresiranih za provedbu javnog natječaja za izdavanje energetskog odobrenja, čija ukupna priključna snaga iznosi nevjerojatnih 6000 MW! Mahom se tu radi o sunčanim elektranama, tek je 20-ak zahtjeva za vjetroelektrane, i možda desetak drugih postrojenja za proizvodnju i skladištenje električne energije. Solari su trenutno apsolutni hit. U zaleđu Šibenika, pogotovo.

A kako im je rasla popularnost tako su rasle i ambicije investitora koji ovog trenutka na području županije žele instalirati solarne elektrane ukupne snage preko tisuću MW! Baš kao što je najsiromašnija općina u ŠKŽ, Ervenik, svojedobno bila mamac za Milenka Bašića i njegov mega-vjetropark Krš Pađene koji je generirao i najveću aferu u državi nakon Fimi medije, tako je i općina Promina mamac za tvrtku El Sun Energy d.o.o. koja bi tamo htjela instalirati čak 950 MW priključne snage. Više od nuklearke Krško, ili poput deset vjetroelektrana Krš Pađene!

Ista je tvrtka, na lokaciji Lozovac, na rubu NP Krka, planirala i fotonaponsku elektranu snage 10 MW, te na Miljevcima još 120!

Posao je očigledno isplativ, pogotovo otkako je država propisala ogromne kvote za megapostrojenja (ministar Ćorić podigao je kvote za velike solarne elektrane sa 10 megavata na čak 650) i uvela premijski model koji ulagačima u solare jamči povrat investicije u razdoblju od maksimalno 12 godina.

Šibensko-kninski župan Marko Jelić nedavno je, nakon obilaska mogućih lokacija za korištenje obnovljivih izvora, a ususret novim izmjenama i dopunama Prostornog plana županije, izjavio da je "energija vjetra u ŠKŽ većim dijelom iskorištena, dok na području sunca sigurno imamo veliki potencijal koji tek treba iskoristiti". No, prvi preduvjet je usklađivanje svakog zahvata s mogućnostima elektroenergetskog prijenosnog sustava kroz Izmjene i dopune Prostornog plana županije.

Jelić napominje da je PP-om županije osigurano 200 hektara za obnovljive izvore energije, a ići će se i na povećanje s 15 na 25 hektara u lokalnim prostornim planovima. Jedina iznimka je općina Promina gdje je dozvoljena i veća površina za vjetroparkove i fotonaponske panele, jer je riječ o općini koja je već devastirana rudokopima, pa su tu ograničenja ove vrste nepotrebna. No, sve to moguće je isključivo ukoliko je u skladu sa zaštitom prirodnog krajobraza - poručuje župan.

REALIZIRANI PROJEKTI
U Upravnom odjelu za prostorno uređenje, zaštitu okoliša i gradnju, od privremene pročelnice Sanje Slavice Matešić saznajemo da su, od polja planiranih PP-om županije za postavljanje vjetroturbina, realizirani projekti na lokacijama: Trtar-Krtolin, Orlica, Crno brdo, Glunča, Boraja, Ljubač, Velika glava, Bubrig, Crni vrh, Krš Pađene, s ukupnom mogućom instaliranom snagom od blizu 350 MW. U višem stupnju razrade su projekti vjetroelektrana Debelo Brdo, Svilaja, Dazlina, Gošić (većim dijelom u Zadarskoj županiji), te se po izradi projekata i studija utjecaja na okoliš očekuje još dodatnih 150 novih MW na tim postrojenjima, odnosno oko 500 MW samo u vjetroparkovima na prostoru ŠKŽ.

Time je, čini se, kvota vjetroparkova ispunjena, pa se Izmjenama i dopunama PP županije koje su u tijeku, predviđa, kako navodi Matešić, ukidanje više planiranih istražnih prostora za vjetroelektrane, jer iz, posebno okolišnih i ekonomskih razloga (nedovoljno dobar potencijal vjetra), ali i zbog otpora lokalnih zajednica, potencijalni investitori nisu uspjeli dovesti dokumentaciju do spremnosti za provedbu projekata.

Kad je o solarnim (fotonaponskim) poljima riječ, PP-om županije su planirana dva velika polja ukupne površine oko 600 ha i to na području općine Promina i Grada Drniša (prostor Miljevaca). Uz to, svaka lokalna jedinica ima pravo svojim prostornim planom na dodatnih 15 ha, pa se radi o ukupno oko 900 ha predviđenog zemljišta za instaliranje sunčanih elektrana.

- Jedan takav projekt na području Općine Promina je u visokoj fazi razrade, priključne snage 150 MW, na oko 284 ha površine. Za isti je proveden postupak procjene utjecaja na okoliš u 2021. - kaže Matešić.

Za usporedbu, NE Krško ima instaliranu snagu od 696 MW, a TE Plomin od 330 MW. Međutim, ogromna je razlika u iskoristivosti te snage, jer termoelektrane i nuklearke veliku količinu energije mogu isporučivati gotovo stalno, hidroelektrane nešto manje, a što kod postrojenja na vjetar i sunce nije slučaj.

Do prije nekoliko godina se računalo da se tadašnjom tehnologijom fotonapona na 3 ha površine može postići 1 MW instalirane snage, dok je danas taj omjer puno bolji i u odnosu je, ovisno o "gustoći" postavljanja panela manjem od 2 ha/1 MW snage.

NIŠTA BEZ PROCEDURE
- Velik broj potencijalnih investitora, a poglavito je to izraženo zadnjih godinu dana, prijavio je potencijalne projekte (fotonapon) koji prelaze 6000 ha površine. Neki od tih investitora su mogli dobiti čak i određena prethodna odobrenja na lokacijama koje nisu planirane prostornim planovima. To svakako stvara određeno nerazumijevanje - ističe pročelnica - jer niti jedan projekt ne može se realizirati ukoliko nije prošao proceduru javne rasprave i usvojeni prostorni plan.

Trenutno se završno obrađuju zahtjevi i usklađuju sa zahtjevima jedinica lokalne samouprave (od kojih veći broj ne želi velika zauzimanja prostora), te se priprema konačni nacrt za stratešku studiju utjecaja na okoliš, kojom će se sagledati kumulativni utjecaji svih zahvata na okoliš. Razmatra se mogućnost da se površina od sadašnjih 15 ha poveća na 25 ha, kako bi svaka JLS mogla planirati jedno ili više manjih postrojenja ukupne snage do 10 MW, osim na području općine Promina, gdje bi se omogućila veća površina, dodaje Matešić.

Nakon izrade strateške procjene utjecaja na okoliš održat će se javna rasprava kojom će biti obuhvaćene i Studija utjecaja na okoliš i Izmjene i dopune PP-a županije, kako bi zainteresirana javnost mogla izraziti stav o planskim rješenjima.

Treba posebno upozoriti, ističe pročelnica, da je velik dio prostora županije pod određenim stupnjem zaštite, i da se sigurno neće moći udovoljiti dijelu zahtjeva. Nakon svih spoznaja koje imamo itekako je važno poslušati što javnost na određenim prostorima misli o velikom aktiviranju površina u svom susjedstvu. Jer ne postoji ništa što se gradi ili instalira, a da nema određen trajniji utjecaj na okoliš i ljude koji na tim prostorima obitavaju, poručuje Matešić.

Činjenica je da lokalne zajednice, pod uvjetom da investitori poštuju ugovorne obveze, imaju itekako koristi od instaliranih elektrana koje pokreće vjetar ili sunčeva energija.

Općina Promina, koja se apostrofira kao svojevrsna iznimka u županiji s najvećim mogućim kapacitetima solara, trenutno ima na 15 ha površine, između Suknovaca i Bobodola sunčanu elektranu od 8,8 MW s građevinskom dozvolom, a njezin je investitor tvrtka Glunča, odnosno Slaven Tudić. Osim toga, kazao nam je načelnik općine Tihomir Budanko, pred izdavanjem građevinske dozvole za solarnu elektranu od 150 MW je i španjolska tvrtka ACCIONA i prihvat trafostanice od 600 MW. A što se tiče sunčane elektrane od 950 MW za koju je zahtjev podnijela tvrtka EL SUN ENERGY, to je samo neobvezujući iskaz interesa kako bi potencijalni investitor dobio energetsku suglasnost.

IZRAVNA KORIST
- Izravna korist za općinu od ovih postrojenja, sa sadašnjim kapacitetom od 8,8 MW i 150 MW, je oko 10 milijuna kuna na godišnjoj razini. A što se tiče iskazanog interesa za još 950 MW, to je prostor ispod dalekovoda, područje ljutog krša koji nije upotrebljiv ni za što drugo, i iskreno ću reći da mi imamo interes da se to eksploatira jer za to dobivamo solidnu naknadu. Rješenje se daje na 30 godina i svaka kuna nam je dobrodošla i ako se pokaže da je to dobro ulaganje nastavit ćemo suradnju i dalje, a ako se ne pokaže dobrim, prekidamo. Općina je pozitivno raspoložena prema obnovljivim izvorima i činjenica je da investitori za naše područje pokazuju velik interes. Konačno, mi možemo samo odrediti polje, a sve ostalo je u ingerenciji županije i države - ističe Budanko.

Općina Ervenik je sasvim suprotan primjer. Otkako je vjetroelektrana Krš Pađene izgrađena, i to uz svu potporu i logistiku općine koja je dvaput mijenjala svoju prostorno-plansku dokumentaciju kako bi im omogućila da realiziraju svoje ambicije, lokalna zajednica nije dobila nijednu lipu naknade!

- Za dvije godine proizveli su 688 milijuna kilovatsati struje, a po ugovoru nama bi trebali platiti jednu lipu po kilovatu, što bi bilo 6,8 milijuna kuna, od čega bi nama išlo 75 posto, a Kninu, gdje je manji dio postrojenja, 25 posto. Nažalost, oni sve to osporavaju, zbog čega smo već podnijeli jednu tužbu, a u pripremi su i druge dvije, jer nam naknadu trebaju plaćati po tri osnove (komunalni doprinos, naknada za prostor i naknada za proizvedenu energiju). Oni jednostavno smatraju da nisu obavezni plaćati općini bilo što. Da smo znali u što možemo ući s ovim investitorima - kaže načelnik Ervenika Predrag Burza - nikada tamo nijedna lopata ne bi bila zakopana. Nažalost, čini se da ćemo svoja potraživanja morati utjerati sudskim putem - kaže Burza.

U općini Unešić svojedobno su mještani ogorčeno prosvjedovali protiv novih vjetroturbina, navodno u neposrednoj blizini kuća, i to nakon što su se ljudi okrenuli seoskom turizmu, podigli kredite i uredili kuće, izgradili bazene, a sad im prijete te grdosije pod čijom hladovinom nijedan gost ne želi "odmarati". Prikupljeno je, tvrdi županijski vijećnik Florijan Žižić, oko 1500 potpisa za peticiju protiv novih vjetrenjača.

KAKVA PETICIJA?
Načelnik Unešića Živko Bulat čudi se, ne zna za peticiju. Vjetroturbine, tvrdi, moraju biti najmanje 800 metara od prvih kuća. Sve je propisano, struka se mora poštovati, inače ne bi prošla Studija utjecaja na okoliš.

- Mi imamo 7 vjetroturbina, 2,3 MW snage, investitora RPGlobal. Šibenik ima 9 i Drniš 3, sve su u funkciji od 2014. i nije se nitko žalio. Investitor ima sve dozvole ishodovane na području općine Unešić i za još 18 vjetrenjača, ali su odlučili smanjiti broj vjetroturbina na 8 s tim da budu jače snage, i sad zbog toga rade Studiju utjecaja na okoliš. Nisu se naši ljudi žalili na stare vjetrenjače, oni prosvjeduju zbog novih, većih i jačih, i pitanje je hoće li opće Studija - kaže Bulat.

Općina dobije godišnje na ime naknade za proizvedenu struju oko 400 tisuća kuna, a toliko otprilike i od komunalnog doprinosa.

Hodočaste u općinu i zainteresirani za ulaganje u solarne elektrane, bili su kod njega prije godinu-dvije i iz EL SUN ENERGY-ja (direktor tvrtke Toni Rudolf Vlaić). Ovog trenutka imaju nekoliko zainteresiranih investitora, do 15 ha površine pod solarima, ali za to treba provesti izmjene i dopune prostornog plana općine.

I u Skradin su dolazili potencijalni investitori u obnovljive izvore energije, među njima i Toni Rudolf Vlaić.

- Gotovo da nema grada ili općine u našoj županiji koji nisu imali inicijative tvrtki koje žele investirati u vjetroturbine ili solarne elektrane. To je visokoprofitabilan posao i puno je zainteresiranih. Dolazili su i kod nas, ali grad može autonomno osigurati do 15 ha površine za to, dok investitori koji su nam se obraćali traže 100 ha, a to je kvadratni kilometar površine. Rekao bih - veli gradonačelnik Antonijo Brajković - da je stav svakog gradonačelnika i načelnika ambivalentan. Nitko ne bi htio ugroziti i devastirati prostor, ali bi svi htjeli uzeti dio zarade koja s tim elektranama dolazi, jer su to izvorni prihodi jedinica lokalne samouprave. No, uvijek ostaje bojazan od utjecaja na okoliš i zato treba donijeti studije utjecaja na okoliš same investicije, i ako se ona negativno reflektira na okoliš, treba je stopirati odmah. Prema postojećem PP-u županije na skradinskom području nije planirana nijedna elektrana.

SAMI SVOJ MAJSTOR
Grad Drniš je odlučio sam biti investitor u solarnu energiju. Napravili su projekte za proizvodnju struje iz fotonaponskih panela koje namjeravaju postaviti na krovove javnih ustanova i gradskih poduzeća, kako bi bili energetski samodostatni, s obzirom na velika poskupljenja struje. Aplicirat će na Fond za zaštitu okoliša, a kao područje posebne državne skrbi imali bi pravo na stopostotno financiranje države. Procijenjena vrijednost investicije je 480 tisuća kuna (bez PDV-a) za 50 KW snage, odnosno 320 tisuća kuna za 30 KW, uz povrat investicije u 4 godine, a nakon toga bi Grad pokrivao svoje potrebe i čak nešto i zarađivao.

- Mi smo bili mudriji, učili smo na lošim iskustvima drugih, posebno Danila - kaže gradonačelnik Josip Begonja - pa smo u našem PP-u propisali da ne može biti nijedna vjetroturbina na udaljenosti manjoj od 1200 metara zračne linije od granice građevinskog područja, i kod nas zbog toga nema vjetroelektrana. Samo tri vjetroturbine su ušle u područje grada s unešićkog vjetroparka, a Prominu smo zaštitili kao izletište i tu nema vjetrenjača. Predvidjeli smo PP-om 52 ha površine u kontaktnoj zoni grada i općine Promina, a kasnije dodali još 50. Dolazilo nam je 15-ak investitora, jedan njemački poduzetnik htio je na Svilaji postaviti 9 agregata... U gradu zasad nema vjetroelektrana. A što se tiče solara tu se uvijek postavlja pitanje tko od toga ima koristi. Jedno je imati solare na krovovima, a drugo je na zemljištu. Osim toga, tu nema zapošljavanja. Eventualno bi bila angažirana jedna osoba koja bi sa solarnih panela brisala tragove šporke kiše, i to je sve - ističe Begonja.

NEMA ZAPOŠLJAVANJA
Na istom je tragu i šibenski gradonačelnik Željko Burić.

- Mi smo apsolutno orijentirani prema obnovljivim izvorima energije, ali je kod nas prostor specifičan i ograničen, pa nema ni pritiska investitora na Grad. Imali smo inicijativu za 9 MW u Lozovcu, ali ništa od toga.

Inače, to su kapaciteti koji gutaju ogroman prostor - ističe Burić - a ne zapošljavaju ljude, ne daju dodanu vrijednost. Što se mene tiče, to mora biti dobro pripremljena priča, a ne da iz urgentnih stanja navrat-nanos idemo brzo. To nikako, jer ključ je u dobrom upravljanju prostorom - smatra Burić.

No, ova je priča, pogotovo sa sunčanim elektranama, tek počela, i pitanje je što će sve donijeti u budućnosti. Iskustvo nam govori da su kojekakvi investitori često prelako osvajali naš prostor, na njemu zarađivali masno, poput Lager Bašića u Krš Pađenima, a da lokalna zajednica od toga nije imala puno, u slučaju Ervenika - ništa! No, s posljedicama će se jednog dana morati boriti kako znaju i umiju kad im nakon isteka roka trajanja (solara nakon 20-ak, a vjetroturbina do 30 godina) ostanu groblja stare, iscrpljene tehnologije na kojoj je multipliciran privatni, a ignoriran javni interes. I u okolišnom i u financijskom smislu...
sibenski.slobodnadalmacija.hr

Predstavnici parlamenata regije Zapadnog Balkana – Albanije, BiH, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije i Srbije – koji su ujedno članovi zelenih parlamentarnih grupa, borave u višednevnom studijskom posjetu Hrvatskoj kako bi se upoznali s najboljim praksama Hrvatske u području energetske tranzicije, održivog prometa i zaštite klime.

U okviru posjeta, koji je organiziran u suradnji s Njemačkim društvom za međunarodnu suradnju (GIZ) i Regionalnom energetskom agencijom Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), skupina gostujućih parlamentaraca u četvrtak se sastala sa članovima saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode.

– Suzbiti ovisnost o fosilnim gorivima, jačati mrežu željezničkog prometa i razvoj politika o zelenoj infrastrukturi na razini gradova tri su ključne točke zelene tranzicije, uvodno je istaknula Sandra Benčić, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode, dodavši kako se zelena tranzicija ne može realizirati bez suradnje sa susjedima i zemljama u okruženju.

Zastupnike iz Bosne i Hercegovine Sašu Magazinovića i Branislava Borenovića najviše zabrinjava nedostatak uzajamnog povjerenja među susjednim zemljama te slaba komunikacija gorućih ekoloških pitanja prema građanima. – Građani ne znaju da dekarbonizacija implicira zabranu fosilnih goriva, zatvaranje termoelektrane te gubitak radnih mjesta. Potrebna nam je iskrena komunikacija u interesu naših naroda, kazao je Borenović.

HDZ-ov zastupnik Jure Brkan uvjeren je kako otvoreni dijalog doprinosi dobrim odnosima i pozvao na primjenu dobrih europskih praksi u području zelene tranzicije.

– Iz krize nitko ne izlazi isti. Izlazimo bolji ili gori – to ovisi o nama pojedinačno. Imamo jednu zemlju na kojoj živimo i sebično je razmišljati samo o vlastitoj kući i ne razmišljati o tome što ćemo ostaviti svojoj djeci. Stoga trebamo razgovarati međusobno, izlaziti na teren, razgovarati s građanima, jer svaka promjena počinje od „malog čovjeka“, nadovezao se zastupnik MOST-a Marin Miletić. Kako fokus na „malom čovjeku“ nedostaje, složila se zastupnica SDP-a Mirela Ahmetović, naglasivši kako je, primjerice, u Hrvatskoj u pogledu obnovljivih izvora energije (OIE) na nacionalnoj razini prevelika pažnja dana velikim investitorima, umjesto HEP-u, te je dodala kako je slika ulaganja u OIE na lokalnoj razini ipak buno bolja. – Prijelaz na obnovljive izvore nije niti brz niti lagan, treba nam optimalni „miks“ kako bismo održali energetsku stabilnost i osigurali egzistencijalne uvjete svojim građanima, zaključila Ahmetović.

Sjeverna Makedonija uskladila je svoje zakonodavstvo s europskim propisima u području energetike i sada je u fazi njegove implementacije, kada se susreće s novim izazovima, kao što je definiranje modela fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, i dilemom između javnih i privatnih izvora financiranja projekata, kazala je makedonska zastupnica i potpredsjednica Odbora za promet, veze i ekologiju Maja Morachanin. – Ne smijemo sve prepustiti privatnim investicijama, država mora sačuvati svoje izvore i svoje poljoprivredne površine, stoga favoriziramo „brownfield“ investicije, odgovorila je Benčić te, unatoč operativnim slabostima, kao dobro funkcionirajući i financijski izdašan u kontekstu energetske obnove zgrada navela hrvatski Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji je pod kontrolom države.

Predsjednica kosovskog Odbora za okoliš, hranu, poljoprivredu, planiranje i razvoj Fitore Pacolli Dalipi najavila je organizaciju triju konferencija na temu posljedica klimatskih promjena i pozvala sve sudionike sastanka na sudjelovanje. – Moramo razgovarati u regiji, nemamo više izvora vode, što će biti s hidroelektranama za deset godina, što je s plinom koji ne bi trebalo promatrati kao zeleni energent, sve je prisutnija pojava degradacije zemljišta i njegovog pretvaranja u građevinsko zemljište. Vjerujem da parlamentarci mogu odigrati važnu ulogu u procesu zelene tranzicije, kazala je Pacolli Dalipi.

Jasmina Karanac, zastupnica srbijanske Skupštine, izrazila je zadovoljstvo porastom ekološke svijesti među građanima Srbije, makar uslijed različitih nepovoljnih okolnosti, zbog čega je posredno došlo i do udvostručenja proračunskih sredstava u području zaštite okoliša.

– Osnovan je i fond za energetsku učinkovitost, a Zelena koalicija osvojila je čak 13 zastupničkih mandata na proteklim izborima početkom travnja, rekla je Karanac i dodala kako se u okolnostima rata u Ukrajini, pandemije Covida-19 i klimatske krize kao ključno nameće pitanje ostvarivanje uravnoteženog odnosa između energetske stabilnosti i zdravlja građana.

Sažimajući rasprave sudionika, predsjednica saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode kazala je kako rat i pandemija ne smiju biti izgovorom za obustavu borbe protiv klimatskih promjena. – Zelenu tranziciju moramo nastaviti neovisno o bilo kojoj drugoj krizi koja se može pojaviti. Ne postoji dobro vrijeme za obustavu korištenja ugljena, no klimatske promjene neće nestati same od sebe. Jednako tako je bitno da zemlje u okruženju usklade dinamiku napuštanja ugljena kako bi se do 2050. postigla karbonska neutralnost, kazala je Benčić koja smatra kako bi po pitanju jačanja uzajamnog povjerenja zemalja u regiji bilo dobro započeti dijalog oko specifičnih pitanja, koji može uroditi konkretnim rješenjima.
– Krenimo s manjim, konkretnim pitanjima na kojima se gradi povjerenje, pozvala je Benčić prisutne kolege i zaključila prvi sastanak „zelenih“ parlamentaraca regije Zapadnog Balkana.
www.sabor.hr

Fotonaponska ćelija koju su dizajnirali profesor Jeremy Munday i njegov tim u idealnim noćnim uvjetima može generirati do 50 vata energije po četvornom metru, što je otprilike četvrtina energije koju konvencionalni solarni paneli mogu proizvesti danju.

Posebno dizajnirani paneli koji generiraju energiju nakon zalaska sunca mogli bi pomoći u rješavanju trenutnih problema sa solarnom energijom. Razvio ih je 2020. istraživački tim s kalifornijskog sveučilišta Davis (University of California Davis) pod vodstvom profesora Jeremyja Mundayja koji ih je nazvao anti-solarne ćelije. Prototip koji su razvili mogao je generirati male količine energije, ali istraživači vjeruju da se izlazna snaga i učinkovitost uređaja mogu poboljšati. Tekst o tom istraživanju objavljen je u izdanju časopisa ACS Photonics iz siječnja 2020.

Noćne solarne ćelije u osnovi rade na isti način kao “normalne” solarne ćelije, ali je proces obrnut, objasnio je Munday. “Konvencionalna fotonaponska ćelija hladna je u odnosu na sunce pa upija svjetlost, što uzrokuje pojavu napona na uređaju i protok struje. Objekt koji je vruć u odnosu na okolinu zrači toplinu kao infracrveno svjetlo, a struja i napon idu u suprotnom smjeru, dakle vi i dalje proizvodite energiju. Morate koristiti različite materijale, ali fizika je ista.”

Svemir je doista vrlo hladan pa ako imate topli predmet i usmjerite ga u nebo, on će isijavati toplinu. Svake noći toplina izlazi iz Zemlje u obliku infracrvenog zračenja kako bi temperatura planeta ostala stabilna. Ljudi koriste ovu pojavu za noćno hlađenje stotinama godina: na primjer, kada otvorite prozore i vrata nakon vrućeg dana da rashladite kuću. U suštini, ovaj oblik pasivnog hlađenja koristi noćno nebo kao masivni hladnjak, odvlačeći toplinu od zemlje kada padne mrak.

Nedavno istraživanje provedeno na Sveučilištu Stanford potvrdilo je da takvi noćni solarni paneli proizvode dovoljno energije za punjenje mobilnog telefona. Istraživački tim dodao je na jedan od solarnih panela termoelektrični generator – uređaj koji proizvodi struju iz temperaturnih razlika, koristeći toplinu ili infracrveno svjetlo koje u vedrim noćima zrači s površine solarne ploče u svemir. “Pokazalo se da je solarna ploča vrlo učinkovit toplinski radijator”, rekao je voditelj istraživanja Shanhui Fan.

Fotonaponska ćelija koju su prema tom konceptu dizajnirali Munday i njegov tim u idealnim noćnim uvjetima može generirati do 50 vata energije po četvornom metru, što je otprilike četvrtina energije koju konvencionalni solarni paneli mogu proizvesti danju.

Budući da bi ova nova vrsta solarnih ćelija potencijalno mogla raditi 24 sata dnevno, to je intrigantna opcija za balansiranje električne mreže tijekom ciklusa dan-noć. Naime, tradicionalno solarne ploče, odnosno fotonaponske ćelije, pate od utjecaja promjenjivih godišnjih doba i činjenice da ne rade noću. Oblačno vrijeme i kratak dan priječe ljude širom svijeta da koriste obnovljive izvore energije tijekom cijele godine i tijekom cijelog dana. Noćne solarne ploče mogle bi osigurati energiju 24 sata dnevno na mjestima s promjenjivim vremenskim uvjetima i slabom razinom osvjetljenja.

Znanstvenici sa Stanforda dokazali su da tehnologija proizvodnje električne energije na temelju razlike u temperaturama funkcionira, ali malo je vjerojatno da će uskoro zamijeniti postojeću energetsku infrastrukturu. Noćne solarne ćelije mogle bi biti korisne na lokacijama izvan mreže za određene zadatke male snage. No, Fan i njegov tim tvrde da se performanse sustava mogu poboljšati kako bi se proizvelo više energije, ali to je dug put koji tek čeka znanstvenike.
tockanai.hr

Plan Europske komisije: Solarni paneli trebaju biti na svim javnim zgradama do 2025. Europska komisija se nada da će pokrenuti masovno uvođenje solarne energije i obnoviti europsku solarnu proizvodnu industriju. Plan je dio nastojanja da se zemlje odviknu od ruskih fosilnih goriva, navodi se u nacrtu dokumenta koji je vidio Reuters. "Solarna struja i toplina ključni su za postupno ukidanje ovisnosti EU-a o ruskom prirodnom plinu", stoji u nacrtu Komisije koji bi trebao biti objavljen sljedeći tjedan u paketu prijedloga za okončanje oslanjanja Europske unije na rusku naftu i plin. Troškovi solarnog fotonapona (PV) pali su za više od 80 posto tijekom posljednjeg desetljeća, ali tehnologija je 2020. proizvela samo 5 posto električne energije u EU. Udio solara u proizvodnji topline bio je još niži, od 1,5 posto. Zato Bruxelles ima cilj pokrenuti "Europsku inicijativu za solarne krovove" kako bi pomogla u smanjenju električne energije i grijanja na plin u domovima, uredima, trgovinama i tvornicama, navodi se u nacrtu. U nacrtu stoji i da bi zakoni trebali zahtijevati od EU i nacionalnih vlada da ove godine poduzmu mjere za ograničavanje vremena izdavanja dozvola na tri mjeseca za krovne instalacije. To bi potaknulo zemlje da iskoriste sredstva EU-a i pokrenu programe potpore za krovne ploče te instaliraju solarne panele na sve prikladne javne zgrade do 2025. godine. Druga shema EU-a okupila bi vlade i pružatelje obuke kako bi se usredotočila na usavršavanje radnika u solarnom sektoru, dok bi "EU Solar Industry Alliance" koristio proračun bloka i "inovacijski fond" tržišta ugljika za potporu ulaganja u proizvodnju. Europa ima oko 14 planiranih projekata proizvodnje solarnih komponenti, no nekima su za pokretanje potrebne milijarde eura financiranja. Kina je 2020. opskrbljivala 75 posto uvoza solarnih panela u EU. Europa se borila s Kinom vlastitim velikim tvornicama, unatoč tome što je EU uveo antidampinške i antisubvencijske kontrole na solarne panele iz Kine između 2013. i 2018. godine. "Solarni zaokret nikada nije konkretno riješen", rekao je Michael Bloss, zastupnik Zelenih u Europskom parlamentu, te je,pozvao Bruxelles da se pozabavi tim pitanjem pravnim alatima, a ne dobrovoljnim programima. Primjerice, navodi Bloss, zakonski zahtijevajući da nove zgrade imaju solarne krovove na ravnim krovovima, javnim zgradama i supermarketima diljem Europe. Zasebni nacrt dokumenta, koji su jednako tako vidjeli novinari Reutersa, traži da se zakon EU prilagodi, pa da se skrati vrijeme potrebno za dobivanje dozvola za određene projekte obnovljive energije.
www.jutarnji.hr

Velika ukrajinska investicija na Baniji: Peradarska farma od 450 milijuna € trebala bi zapošljavati 2.500 radnika! Iako ratna kriza u Ukrajini ulazi u svoj treći mjesec i ne nazire joj se kraj ukrajinske investicije u Hrvatsku koje su krajem godine najavljene na gospodarskom forumu u Kijevu i dalje se razvijaju. Ona najveća, izgradnja peradarskih farmi, kapitalnog projekta za revitalizaciju potresom narušene Banovine, u utorak je čak i proširena za nove projekte.

Teren na kojem se planiraju investicije obišlo je izaslanstvo u sastavu Tugomir Majdak, državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, Ivica Pirić, počasni konzul Ukrajine u Hrvatskoj, Dubravko Folnović, direktor PIPO Čakovec i zastupnik MHP Ukrajina, Željko Perčić, tvrtka Gore Tex i geodet Mate Mandušić.

Projekt bi se trebao realizirati na području Grada Petrinje te općina Lekenik, Martinska Ves, Sunja i Topusko, a investicija od oko 450 milijuna eura uključuje izgradnju tvornice stočne hrane, klaonicu s rasjekaonicom i preradom, valionicu, bioplinsko postrojenje i trebala bi zapošljavati oko 2.500 radnika.

Na sastanku se razgovaralo i ostalim green field investicijama ukrajinskih investitora u proizvodnji hrane na području Sisačko-moslavačke županije te o projektu proizvodnje komposta na području Općine Sunja koji se priprema u posljednje dvije godine.

Državni tajnik Tugomir Majdak naglasio je kako Andrej Plenković, predsjednik Vlade RH, daje punu potporu svim projektima koji revitaliziraju poljoprivredu i proizvodnju hrane na potresom stradalom području ove županije. Istaknuo je važnost projekata koji će povećati vrijednost poljoprivredne proizvodnje RH, ali istovremeno i imati za cilj finalizaciju domaćih ratarskih proizvoda u funkciji stočarske proizvodnje te povećati obujam hrvatskog izvoza.

Župan Ivan Celjak pozdravio je napore koje ulažu investitori iz Ukrajine, Vlada RH i konzulat Ukrajine kako bi se ovim strateškim investicijama podigla poljoprivredna proizvodnja u županiji, a sa svojim službama će omogućiti povoljne uvjete za realizaciju svake investicije na ovom području.

Grga Dragičević, načelnik Općine Sunja izrazio je svoje zadovoljstvo jer su strani investitori prepoznali potencijale Sunje oko razvoja poljoprivrede i gospodarstva.

Počasni konzul Ukrajine Ivica Pirić koji već nekoliko godina uspješno koordinira ulaganja iz Ukrajine u našu zemlju, ovom prilikom je donirao i novu sportsku opremu za najmlađe nogometaše NK Segeste i NK Mladosti iz Petrinje te najavio njihovo sudjelovanje na "Dalmatinko kupu" u Splitu na kojem će se u lipnju okupiti oko 1.000 najmlađih nogometaša iz cijele Europe.
novac.jutarnji.hr

Nekoć problematičnu hrvatsku željezaru u Sisku uskoro očekuje velika investicija vrijedna čak 200 milijuna eura. Vijest o tome objavljena je ovih dana u talijanskim medijima, koji prenose da je izvršni odbor ABS grupe, u čijem je vlasništvu ABS Sisak, odobrio investicijski program kompanije vrijedan ukupno 400 milijuna eura, a dio uključuje i gradnju nove valjaonice željeza u Sisku.
Novi ulagački pothvat u Sisku trebao bi i bitno transformirati samu proizvodnju u tamošnjoj željezari, iz čijih pogona sada izlaze poluproizvodi. Nakon što se završi gradnja nove valjaonice, i sisački ABS plasirat će gotove proizvode, što će predstavljati velik skok u daljnjem poslovanju.

Iz talijanske kompanije je najavljeno da je riječ o velikom i revolucionarnom projektu, svojevrsnoj prekretnici u proizvodnji čelika, koji će uz tehnološki iskorak imati velik značaj u kontekstu energetske tranzicije. Nova tehnologija taljenja čelika ‘Danieli Digital Melter’ trebala bi omogućiti izravnu uporabu obnovljivih izvora energije, a prema najavama, umjesto konvencionalne električne peći koristit će se solarnu energiju, postavljanjem 160 tisuća četvornih metara solarnih panela, što će ABS učiniti i predvodnikom u proizvodnji zelenog čelika, piše Poslovni dnevnik.

Iz talijanske metalurške kompanije, koja je u vlasništvu talijanskog industrijskog diva grupacije Danieli, otkrivaju da će taj ambiciozni projekt biti realiziran kroz tri godine.

To neće biti i prve investicije u sisačku “jedinicu” ABS-a, u kojemu o konkretnom ulaganju u novu valjaonicu zasad ne otkrivaju detalje, jer je, kako kažu, tek pokrenuta izrada studije izvedivosti, a predviđena je gradnja nove valjaonice koja će poboljšati proizvodnost željezare.

Davor Šošić, predsjednik Uprave ABS Sisak, koji je upravljanje preuzeo prije mjesec dana, ističe kako je prije dvije godine u njihovoj željezari instaliran novi inovativni digitalni elektroenergetski sustav Q-One, vrijedan 10 milijuna eura. Šošić objašnjava kako je riječ o velikom iskoraku za sisačku željezaru, koja je veliki potrošač energije, a postojeći sustav izazivao je teškoće i pad elektroenergetske mreže.

Riječ je o prototipu, koji će koristiti i ABS u Italiji, čiji glavni efekt nije u smanjenju potrošnje električne energije, nego prvenstveno u poboljšanju učinkovitosti sustava.

U tu investiciju vlasnik sisačke željezare odlučio je ući još u jeku koronakrize, kada je tržište čelika na svjetskoj razini usporilo, no u ABS Sisak ulagalo se i tijekom prošle godine. Predsjednik Uprave Šošić ističe kako je u obnovu postrojenja kontinuiranog lijevanja željeza, koje je bilo potpuno zastarjelo, uloženo 5,6 milijuna eura, a i ove godine mijenja se elektrolučnu peć, što predstavlja ulaganje vrijedno više od šest milijuna eura.

“Kontinuirano nastojimo podići tehnološku razinu postrojenja i cilj je povećati postojeću godišnju proizvodnju te se s 250 tisuća tona približiti našem cilju od 450 tisuća tona”, kaže Šošić.

Dodaje kako se očekuje da će i ta razina s novom valjaonicom biti premašena. Inače, talijanski ABS trenutno proizvodi oko 1,2 milijuna tona čelika godišnje, a procjene su da će nakon novog ulaganja proizvodnju udvostručiti.
www.tportal.hr

Nakon dvije godine u Buševcu je završio projekt „Buš eko“; energetski kulturni i održivi razvoj Buševca- ulaganje u programe i infrastrukturu lokalne zajednice, financiran europskim sredstvima i financijskom pomoći Ureda za udruge. Težak oko 2 milijuna kuna, projekt kojim se unapređuje održivi razvoj i obnovljivi izvori energije u Buševcu, podržali su i partneri Regea i Grad Velika Gorica, uz glavnog nositelja Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).

Obnovljen dom kulture!
Jedan od glavnih ciljeva bila je obnova i revitalizacija doma kulture, edukacija stanovnika kako bi Buševec i u budućnosti nastavio „zeleno“, ali i okupljanje organizacija civilnog društva, te stvaranje preduvjeta za energetski kulturni i održivi razvoj Buševca.

„Veseli nas jer smo napravili veliki posao na domu kulture koji je bio već star i derutan; curio je krov, stropovi od trstike su već popuštali. Uspjeli smo to djelomično obnoviti, promijenili smo pozornicu, pretapecirali stolice u dvorani kao i podrumske prostorije koje smo osposobili. Postavljeni su i novi prozori, vrata, popravljene i neke druge štete, promijenjene elektroinstalacije“, govori nam koordinatorica projekta Irena Rožić. Kako to sad izgleda na velikoj sceni i u praksi- mogli su se posjetitelji uvjeriti već jučer kad su ih nastupom počastili domaćini, folkloraši ali i najmlađi glumci predstavom „Sladoled“ kao uvod u samu završnu konferenciju.

Odrađene su radionice o obnovljivim izvorima energije, predstave za djecu o važnosti zaštite okoliša, a postavljeno je i solarno stablo, koje je financirao Grad velika Gorica. Osim što krasi okoliš, na njemu možete puniti svoje mobilne telefone, električne bicikle, a stablo ima i edukativnu notu. Smješteno u centru sela, uz školu i vrtić, pravo je mjesto na kojem svi mogu na licu mjesta posvjedočiti pretvaranju sunčeve energije u svjetlosnu ili električnu.

U dvije godine projekta odrađeno je 1100 volonterskih sati, a bilo je uključeno 56 volontera, ljudi iz Ogranka seljačke sloge koji, iako je projekt završio, su i dalje na raspolaganju. Naime, projektom “Buš eko” postavljeni su temelji daljnjem razvoju i energetskoj neovisnosti sela, a na čemu nastavljaju i dalje.

Dizalice topline i fotonaponi- korak u budućnosti
Prema anketi provedenoj među mještanima, većina stanovništva trenutno se grije na drva ili pelete, a kako bi se u budućnosti postigla još bolja energetska učinkovitost preporuka je obnova kuća (fasada, krovova, prozora), postavljanje dizalica topline sa fotonaponima.

„To je definitivno budućnost, za nas i za našu djecu i tim putem nastavljamo dalje. Neki razgovori postoje, preduvjeti su tu, s Gradom Velikom Goricom pokušavamo pronaći izvor financiranja kako bi ovo bilo dostupno svim mještanima. Naš je zadatak da planet Zemlju ostavimo bar onakvu kakva nam je darovana “, zaključila je Rožić.
www.kronikevg.com

Njemačka se odjednom našla na rubu teške energetske krize jer se crni oblaci gomilaju i opasnost od potpunog kolapsa sustava koji je industriji i stanovništvu desetljećima jamčio sve udobnosti električne energije, plina i goriva... mnogo o činjenici da se većina prosperiteta zemlje već dugo temelji na jeftinoj energiji i pouzdanoj opskrbi - uglavnom iz Rusije. Sada grčevito traže izlaz iz "tunela" u koji je ova bogata zemlja ušla zbog rata u Ukrajini i solidarnosti sa zapadnim saveznicima koji ustrajno ruše sve mostove prema Moskvi. Vlast u Kijevu je ovdje najglasnija i gotovo naređuje vladi u Berlinu od koje se mora odmah odreći i zalupiti vrata Rusima. Tijekom posjeta Ukrajini, šefica njemačke diplomacije Analena Berbok otišla je najdalje u odustajanju od svog glavnog dobavljača i nije se ustručavala u ekstazi objaviti "Potpuno odustajanje Njemačke od ruskih energenata - nulta ovisnost i zauvijek!" Naravno, uz ovu zakletvu nije bilo detaljno obrazloženo kakve će posljedice njemačka industrija i stanovništvo trpjeti na račun tog pothvata, što bi najbolje objasnila poznata njemačka izreka o „pucanju sebi u koljeno“.

"Uzavrela" priča o davno odbijanom velikom projektu - izgradnji bezbrojnih solarnih panela u pustinji (Sahari) odakle bi se Europa mogla opskrbljivati ​​- najbolji je dokaz koliko smo daleko stigli s paničnom potragom za spasom, barem što se tiče opskrbe električnom energijom. Eko-električna energija iz pješčanih dina na prvi pogled djeluje primamljivo jer sunca ima više nego dovoljno, a svaka alternativa opskrbi iz Rusije je prihvaćena unatoč zloglasnom krahu ideje o izgradnji solarnih elektrana diljem Sjeverne Afrike i Zaljeva.

Naime, još 2010. godine predstavljen je projekt "DERSETEC INDUSTRIAL INITIATIVE" koji je obilje sunčane klime trebao iskoristiti za proizvodnju jeftine struje - navodno manje od dva centa po kilovatu. Entuzijazam nije dugo trajao, pa je ta vizionarska "spasonosna ideja" propala i već 2014. odustalo se od daljnjih planova jer su se mnoge tvrtke povukle prije početka realizacije.

U samoj Njemačkoj u punom je jeku kampanja postavljanja solarnih panela na krovove zgrada, uz autocestu i svugdje gdje bi se nešto energije moglo oduzeti "zubatom" suncu u zemlji daleko od mediteranskih vremenskih uvjeta.

Druga važna poluga za spomenuti raskid s Rusijom su vjetrenjače. Puše jako puno vjetra, posebno na pučini Sjevernog mora. Tamo se trenutno sprema prava invazija na vjetroelektrane, kakve već postoje na obali na sjeveru zemlje.

U španjolskoj luci Cadiz u punom je jeku izgradnja platforme za prikupljanje energije iz vjetrenjača razasutih po Sjevernom moru, u ogromnoj vjetroelektrani Godenjind 3 daleko od obale. Riječ je o divovskoj platformi pod nazivom "DolNjin kappa", dugačkoj 70 metara, visokoj 30 tisuća metara i teškoj 11 tisuća tona. Taj žuti kolos bit će gotov iduće godine i prevezen na mjesto gdje će biti postavljen na postolje 22 metra iznad površine vode, pa će mu krov biti na visini od 50 metara, što je duplo više od Brandenburških vrata.

Te su mjere projektantima nametnute kako bi se izbjegla šteta od mogućeg katastrofalnog vala koji bi jednog dana mogao napasti ovog "uljeza" na otvorenom moru. Zajedno s još dva takva postrojenja, od 2026. godine će strujom opskrbljivati ​​oko milijun kućanstava u Njemačkoj. Snažni su i podaci o ovom divovskom pothvatu - u platformu je do sada ugrađeno oko 500 kilometara kabela, aaww ispunjena je transformatorima, izolatorima, cijevima i ostalom. Komandna soba je srce ovog kolosa, koji će s kopnenom prijamnom stanicom (u blizini Emdena) biti povezan kabelom od 90 kilometara.

Kineski i indijski rekorderi
Za sada su rekorderi po veličini solarnih parkova Kina i Indija. Kinezi su na Tibetu izgradili elektrane od 2,2 gigavata i tom strujom mogu pomoći svojim višemilijunskim metropolama u slučaju krize. Indija je s postojećim kapacitetima na njihovoj strani, a upravo kreću s izgradnjom rekordnog solarnog parka u Bengalskom zaljevu. Australija im je najveći konkurent u području obnovljivih izvora energije u tom dijelu svijeta.

Pothvat vrijedan truda
U Njemačkoj je trenutno oko dva milijuna solarnih panela na krovovima kuća. Za vlasnike je to isplativ pothvat jer uz osobnu upotrebu električne energije koju dobivaju imaju i poseban poticajni dodatak od države. Izbijanje ukrajinske krize i mogući energetski kolaps natjerali su nas da sve duže čekamo na naručenu opremu i njezinu ugradnju, jer je interes ogroman.
www-vesti--online-com

Traži se tehnologija za spaljivanje biomase i otpada u TE Plomin. Da bi se blok A ponovo pokrenuo, potrebno je odabrati odgovarajuću tehnologiju za proizvodnju energije iz prirodnog plina, biomase i otpada kako bi se povećalo iskorištavanje otpada u energetske svrhe. Posao odabira najboljih tehnologija za korištenje biomase i otpada odnosno alternativnih goriva u ugaslom bloku A termoelektrane Plomin (TE Plomin) pripao je hrvatsko-njemačkom konzorciju u kojem su tvrtke Kemokop VPC GmbH i Goudini International Advisory, piše Josip Bohutinski u Večernjem listu. Odabrani konzorcij ponudio je da će posao čija je vrijednost prilikom objave natječaja procijenjena na 7,5 milijuna kuna bez PDV-a obaviti za 4,1 milijun kuna. TE Plomin je jedina aktivna termoelektrana na ugljen u Hrvatskoj. Riječ je o kondenzacijskoj termoelektrani koja se sastoji od dvije proizvodne jedinice bloka A (TE Plomin 1) i bloka B (TE Plomin 2) koje imaju svaka svoj kotao i po jednu parnu turbinu. Proizvodna jedinica blok A snage 125 MWe puštena je u rad 1970., a od 1. siječnja 2018. prestala joj je vrijediti okolišna dozvola. Nova dozvola odobrena je u veljači 2019., a u njoj su navedeni uvjeti koje moraju biti ispunjeni da bi blok mogao nastaviti s radom. Budući da navedene uvjete još ne ispunjava, blok A nije u pogonu. Da bi se blok A ponovo pokrenuo, potrebno je odabrati odgovarajuću tehnologiju za proizvodnju energije iz prirodnog plina, biomase i otpada kako bi se povećalo iskorištavanje otpada u energetske svrhe. Pri tome treba uzeti u obzir postojeće stanje na lokaciji, prostorno-plansku usklađenost, ekonomsku isplativost, tehničku izvedivost uz ispunjavanje svih zahtjeva zaštite okoliša i energetske učinkovitosti. Prilikom natječaja nije navedeno kolika mora biti snaga bloka A, tako d prilikom odabira tehnologije treba odrediti optimalnu snagu pogona uzimajući u obzir ekonomsku isplativost i tehničku izvedivost, uz poštivanje svih zahtjeva o očuvanju okoliša te zakonskih propisa Hrvatske i EU. Uz odabrani konzorcij ponude su predali Ivicom Consultinga (6,3 mil. kuna) i njemačka tvrtka Steag Energy Services (6,6 mil. kuna). Steag Energy Servuces žalio se na odluku HEP Proizvodnje da posao dobije hrvatsko-njemački konzorcij, ali prije nekoliko dana odustali su od žalbe.
tockanai.hr

U glavnom gradu Austrije otvoreno je prvo postrojenje u svijetu u kojem se iz otpada i različitih ostataka proizvodi sintetički plin. Plin se zatim izravno koristi za proizvodnju obnovljivog dizela. U bečkom gradskom okrugu Simmering trenutno se istražuju energetska rješenja za održivu budućnost. Na području spalionice otpada Simmeringer Haide sredinom svibnja 2022. otvoreno je pilotsko istraživačko postrojenje u kojem stručnjaci iz različitih područja rade na proizvodnji „zelenih” goriva. Prvo je to postrojenje te vrste u svijetu u kojem se iz otpada, ostataka od drva, papira i otpadnog mulja proizvodi sintetički plin. Plin se koristi na licu mjesta, između ostaloga za proizvodnju obnovljivog dizelskog goriva, alternativi običnom dizelu proizvedenom iz fosilnih goriva. Osim obnovljivog goriva u sklopu projekta „Waste2Value” radit će se na proizvodnji obnovljivog plina ili vodika. Ova se tehnologija može primjenjivati u različitim područjima kao što su poljoprivreda, zračni promet, teretni promet ili cestovni prijevoz putnika. „Zahvaljujući ovom postrojenju Beč ponovno prednjači u istraživanjima na području energetske tranzicije. Projektni tim radi na pretvaranju otpada i ostataka u vrijedno, obnovljivo i ugljično neutralno gorivo. Potrebni su nam takvi inovativni pristupi na putu do klimatske neutralnosti i za poboljšanje sigurnosti opskrbe”, naglasio je član bečkog gradskog poglavarstva za gospodarstvo Peter Hanke. Direktor bečkog energetskog poduzeća Wien Energie Karl Gruber istaknuo je da objekt predstavlja prekretnicu za kružno gospodarstvo. U budućnosti bi iz ovog pilot-objekta trebalo nastati veliko industrijsko postrojenje koje bi moglo proizvoditi do 10 milijuna litara „zelenog” goriva godišnje, čime bi se emisije ugljikovog dioksida mogle smanjiti za 30.000 tona. Tolika količina goriva bila bi dovoljna za opskrbu cijelog voznog parka bečkih gradskih autobusa. U okviru projekta planira se i testiranje autobusa s pogonom na obnovljivo gorivo. EurocommPR / Ekovjesnik