Njemačka se odjednom našla na rubu teške energetske krize jer se crni oblaci gomilaju i opasnost od potpunog kolapsa sustava koji je industriji i stanovništvu desetljećima jamčio sve udobnosti električne energije, plina i goriva... mnogo o činjenici da se većina prosperiteta zemlje već dugo temelji na jeftinoj energiji i pouzdanoj opskrbi - uglavnom iz Rusije. Sada grčevito traže izlaz iz "tunela" u koji je ova bogata zemlja ušla zbog rata u Ukrajini i solidarnosti sa zapadnim saveznicima koji ustrajno ruše sve mostove prema Moskvi. Vlast u Kijevu je ovdje najglasnija i gotovo naređuje vladi u Berlinu od koje se mora odmah odreći i zalupiti vrata Rusima. Tijekom posjeta Ukrajini, šefica njemačke diplomacije Analena Berbok otišla je najdalje u odustajanju od svog glavnog dobavljača i nije se ustručavala u ekstazi objaviti "Potpuno odustajanje Njemačke od ruskih energenata - nulta ovisnost i zauvijek!" Naravno, uz ovu zakletvu nije bilo detaljno obrazloženo kakve će posljedice njemačka industrija i stanovništvo trpjeti na račun tog pothvata, što bi najbolje objasnila poznata njemačka izreka o „pucanju sebi u koljeno“.

"Uzavrela" priča o davno odbijanom velikom projektu - izgradnji bezbrojnih solarnih panela u pustinji (Sahari) odakle bi se Europa mogla opskrbljivati ​​- najbolji je dokaz koliko smo daleko stigli s paničnom potragom za spasom, barem što se tiče opskrbe električnom energijom. Eko-električna energija iz pješčanih dina na prvi pogled djeluje primamljivo jer sunca ima više nego dovoljno, a svaka alternativa opskrbi iz Rusije je prihvaćena unatoč zloglasnom krahu ideje o izgradnji solarnih elektrana diljem Sjeverne Afrike i Zaljeva.

Naime, još 2010. godine predstavljen je projekt "DERSETEC INDUSTRIAL INITIATIVE" koji je obilje sunčane klime trebao iskoristiti za proizvodnju jeftine struje - navodno manje od dva centa po kilovatu. Entuzijazam nije dugo trajao, pa je ta vizionarska "spasonosna ideja" propala i već 2014. odustalo se od daljnjih planova jer su se mnoge tvrtke povukle prije početka realizacije.

U samoj Njemačkoj u punom je jeku kampanja postavljanja solarnih panela na krovove zgrada, uz autocestu i svugdje gdje bi se nešto energije moglo oduzeti "zubatom" suncu u zemlji daleko od mediteranskih vremenskih uvjeta.

Druga važna poluga za spomenuti raskid s Rusijom su vjetrenjače. Puše jako puno vjetra, posebno na pučini Sjevernog mora. Tamo se trenutno sprema prava invazija na vjetroelektrane, kakve već postoje na obali na sjeveru zemlje.

U španjolskoj luci Cadiz u punom je jeku izgradnja platforme za prikupljanje energije iz vjetrenjača razasutih po Sjevernom moru, u ogromnoj vjetroelektrani Godenjind 3 daleko od obale. Riječ je o divovskoj platformi pod nazivom "DolNjin kappa", dugačkoj 70 metara, visokoj 30 tisuća metara i teškoj 11 tisuća tona. Taj žuti kolos bit će gotov iduće godine i prevezen na mjesto gdje će biti postavljen na postolje 22 metra iznad površine vode, pa će mu krov biti na visini od 50 metara, što je duplo više od Brandenburških vrata.

Te su mjere projektantima nametnute kako bi se izbjegla šteta od mogućeg katastrofalnog vala koji bi jednog dana mogao napasti ovog "uljeza" na otvorenom moru. Zajedno s još dva takva postrojenja, od 2026. godine će strujom opskrbljivati ​​oko milijun kućanstava u Njemačkoj. Snažni su i podaci o ovom divovskom pothvatu - u platformu je do sada ugrađeno oko 500 kilometara kabela, aaww ispunjena je transformatorima, izolatorima, cijevima i ostalom. Komandna soba je srce ovog kolosa, koji će s kopnenom prijamnom stanicom (u blizini Emdena) biti povezan kabelom od 90 kilometara.

Kineski i indijski rekorderi
Za sada su rekorderi po veličini solarnih parkova Kina i Indija. Kinezi su na Tibetu izgradili elektrane od 2,2 gigavata i tom strujom mogu pomoći svojim višemilijunskim metropolama u slučaju krize. Indija je s postojećim kapacitetima na njihovoj strani, a upravo kreću s izgradnjom rekordnog solarnog parka u Bengalskom zaljevu. Australija im je najveći konkurent u području obnovljivih izvora energije u tom dijelu svijeta.

Pothvat vrijedan truda
U Njemačkoj je trenutno oko dva milijuna solarnih panela na krovovima kuća. Za vlasnike je to isplativ pothvat jer uz osobnu upotrebu električne energije koju dobivaju imaju i poseban poticajni dodatak od države. Izbijanje ukrajinske krize i mogući energetski kolaps natjerali su nas da sve duže čekamo na naručenu opremu i njezinu ugradnju, jer je interes ogroman.
www-vesti--online-com