U Kuvajtu su otkriveni planovi za futuristički utopijski grad: Bit će najprohodniji, najzeleniji, najodrživiji, najčišći... U skoroj budućnosti mogao bi niknuti grad kakav svijet još nije vidio. Njegova lokacija bit će u Kuvajtu, a njegovi dizajneri tvrde da će to biti najodrživiji i najzeleniji grad na svijetu. Tvrtka iz Ujedinjenih Arapskih Emirata objavila je planove za 'najprohodniji grad na svijetu'. Riječ je o metropoli u obliku cvijeta, posebno dizajniranoj da smanji pristup automobilima i poveća područja koja su sigurna za pješake. Navedeni grad nazvan je XZERO, a trebao bi se izgraditi u Kuvajtu kao održiva zajednica s neto nultim ugljičnim otiskom i stilom života koji to prati. Grad je planiran za populaciju od 100.000 stanovnika i da bude u ravnoteži s prirodom. Središnje područje te zelene metropole okruženo je nizom 'čvorišta', od kojih je svako namijenjeno obrazovnim, zabavnim i medicinskim ustanovama, prema zamislima dizajnera tvrtke URB sa sjedištem u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.

Dizajn grada
Dizajneri isto tako kažu da će grad osigurati prehrambenu i energetsku sigurnost dok će istovremeno promovirati zeleno kružno gospodarstvo u ekološki prihvatljivom odredištu za život, rad i turističke posjete. Stvaranje održivih gradova koji slijede najviše životne standarde i s najmanjim utjecajem na okoliš više nije izbor, postalo je nužnost. XZERO je planiran s višenamjenskim holističkim rješenjima koja se bave tri ključna stupa održivosti; društveni, ekonomski i ekološki. Srce ovog projekta je jedinstveni otporni krajolik, koji je višenamjenski i dizajniran za promicanje zdravlja, dobrobiti i bioraznolikosti. Pejzaž je društveno ljepilo za cijeli grad, koji će promicati živopisno susjedstvo dok će stanovnike povezivati ​​sa svim sadržajima za nekoliko minuta, pojašnjava Baharash Bagherian, izvršni direktor URB-a. Bagherian je dodao da je krajolik grada integriran s riječnim koritima kako bi se poboljšala otpornost i pogodnost za život, dok se istovremeno promiču varijacije staništa za divlje životinje. Krajolik je također produktivan, uključuje puno različitih urbanih poljoprivrednih metoda kao što su društveni vrtovi, bio kupole, akvaponika, vertikalne farme i biosolna poljoprivreda, ističe. Više od 65 posto površine od 16 kvadratnih kilometara su otvoreni prostori, poput poljoprivrednih krajolika, neproduktivnih krajolika, propusnih pločnika koji omogućuju protok kišnice kroz njih, sportskih terena te dvorišta. Iz URB-a kažu da će veća površina krajolika grada promicati društvene aktivnosti, bioraznolikost i optimizaciju mikroklime što će također ublažiti učinke porasta temperatura i urbanih toplinskih otoka. Sve to, tvrde, uz najmanja financijska ulaganja u razvoj, ali s najvećom koristi za okoliš. XZERO je dizajniran i optimiziran da postane najprohodniji grad na svijetu, pružanjem niza dobro zasjenjenih pješačkih mreža. Te su mreže povezane s drugim načinima zelenog prijevoza, poput biciklizma i električnih malih vozila, kako bi se stanovnicima ponudilo najsigurnije, najudobnije i najugodnije putovanje do svih dijelova grada. Grad također nudi 35 kilometara namjenskih staza za trčanje i biciklizam, kao i 9 kilometara konjičke staze koja je povezana s konjičkim centrom.

Novo mjerilo za druge gradove
Fizička orijentacija grada također je odabrana kako bi se smanjila potražnja za energijom, dok istovremeno pruža optimalno zasjenjenje šetnica i optimalno strujanje vjetra. U konačnici će grad pružiti najvišu kvalitetu života dok će istovremeno štititi okoliš za buduće generacije. To će postati novo mjerilo za buduće gradove koji će se planirati u skladu s prirodom, uz promicanje zelenijeg kružnog gospodarstva, tvrde iz URB-a. Projekt bi trebao otvoriti radna mjesta u različitim područjima, poput medicine, turizma, tehnologije, obrazovanja, maloprodaje i zabave. Svi objekti i domovi napajat će se 100 posto obnovljivom energijom i reciklirat će svu svoju vodu pomoću pametnih vodovodnih sustava. XZERO će promicati održivi turizam kroz razne ekološki prihvatljive ugostiteljske objekte, uključujući eko odmaralište s 5 zvjezdica i eko kolibe. Obrazovno-zabavni objekti kao što su komunalni park i centar za očuvanje prirode trebali bi taj grad pretvoriti u jedinstvenu atrakciju za posjetitelje. Središte zelene tehnologije promovirat će suradničko inovativno okruženje u tehnologiji hrane, energije, vode i otpada. Medicinsko središte sadržavat će selo za osobe s autizmom, wellness centar i klinike. Obrazovno središte sadržavat će vrtić, školu i institut, dok će komercijalno središte uključivati ​​zatvoreni trgovački centar i fleksibilne uredske prostore. Zvuči kao futuristička utopija, no treba vidjeti kako će sve to izgledati ako se projekt i ostvari u stvarnosti.
zimo.dnevnik.hr

Ministarstvo turizma i sporta kroz Nacionalni program oporavka i otpornosti 2021. – 2026. objavljuje Poziv za dostavu projektnih prijedloga „Jačanje održivosti te poticanje zelene i digitalne tranzicije poduzetnika u sektoru turizma“ (referentni broj Poziva: NPOO.C1.6.R1-I2.01). Bespovratna sredstva dodjeljuju se putem otvorenog postupka dodjele u modalitetu privremenog Poziva. Predmet Poziva je poticanje ulaganja više dodane vrijednosti poduzetnika koja će doprinijeti razvoju održivog turizma uz pomoć zelene i digitalne tranzicije te poticanje oporavka i otpornosti poduzetnika u cijelom lancu vrijednosti turizma. Svrha Poziva je razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš i učinkovitost resursa posebice onih u turistički slabije razvijenim područjima putem povezivanja poduzetnika u lancu vrijednosti turizma, povećanje otpornosti i produktivnosti poduzeća, kao i bolje pozicioniranje na turističkom tržištu kroz uvođenje inovacija i digitalnih tehnologija, uključujući i transformaciju privatnih iznajmljivača u poduzetnike. Ukupan raspoloživ iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva je 1.250.000.000,00 HRK, od čega je iznos sredstava u Državnom proračunu RH osiguran iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti – NPOO.

Javni poziv podijeljen je u 3 grupe:

Grupa 1: Razvoj turističkih proizvoda prihvatljivih za okoliš, učinkovitost resursa te zelenu i digitalnu tranziciju: 1.020.000.000,00 HRK za sljedeće aktivnosti:
- potpora razvoju turističke ponude i sadržaja te procesima u turističkom poslovanju prihvatljivima za okoliš i učinkovitost resursa kod malih, srednjih i velikih poduzeća, uključujući ulaganja: u objekte, okoliš i opremu, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva, ulaganja u opremu za postizanje i povećanje higijenskih, zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta, osiguravanje preduvjeta za dobivanje eko certifikata (npr. EU ecolabel), povećanje energetske učinkovitosti i korištenje obnovljivih izvora energije;
-- nabava opreme za digitalizaciju turističkog poslovanja kod malih, srednjih i velikih poduzeća – vezano na projekte digitalizacije najmanje 50 % tih ulaganja bit će usmjereno na digitalizaciju poduzetnika u lancu vrijednosti turizma u skladu s kriterijima smanjenja emisije stakleničkih plinova ili energetske učinkovitosti;
- prihvatljivi prijavitelji Grupa 1: mikro, mala, srednja i velika poduzeća koji obuhvaćaju djelatnosti NKD 2007 oznake 55 Smještaj i 93.21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova; ugostiteljsko-turistički objekt za smještaj odnosi se na sljedeće kategorije: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština, difuzni hotel te kamp.

Grupa 2: Zelena i digitalna tranzicija malih iznajmljivača te njihova transformacija u poduzetnike u turizmu i ugostiteljstvu: 50.000.000,00 HRK za sljedeće aktivnosti:
- ulaganja u objekte, okoliš i opremu, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, povećanje standarda i kvalitete proizvoda, uvođenje kružnog gospodarstva kao i u opremu za postizanje i povećanje higijensko-zdravstvenih i sigurnosnih uvjeta, osiguravanje preduvjeta za dobivanje eko certifikata (npr. EU ecolabel), energetsku učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, potpora procesima digitalizacije turističkog poslovanja kod mikro poduzeća;
- prihvatljivi prijavitelji Grupa 2: fizička osoba koja je postojeći iznajmljivač ili skupina postojećih iznajmljivača (sukladno Rješenju o odobrenju za pružanje usluga u domaćinstvu) koja mora/ju:
najkasnije u trenutku donošenja Odluke o financiranju imati registrirano trgovačko društvo ili obrt u djelatnosti 55 Smještaj sukladno Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti – NKD 2007;
- smještajne kapacitete koji su obuhvaćeni Rješenjem/ima o odobrenju za pružanje usluga u domaćinstvu potrebno je do kraja provedbe projekta kategorizirati u odgovarajuću vrstu objekta iz skupine Hoteli: hotel, aparthotel, turističko naselje, hotel baština, difuzni hotel te kamp).

Grupa 3: Poticanje aktivnosti umrežavanja u inovacijske klastere i aktivnosti uvođenja inovacija proizvoda i usluga, inovacija procesa i inovacija organizacije poslovanja u poduzećima u djelatnosti turizma i u povezanim djelatnostima u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma: 180.000.000,00 HRK za sljedeće aktivnosti:
- ulaganja u aktivnosti istraživanja i inovacija kod malih, srednjih i velikih poduzeća u cjelokupnom lancu vrijednosti turizma, uključujući i njihovo umrežavanje, razvoj inovativnih turističkih proizvoda, ulaganja u prijenos tehnologije i suradnju među poduzećima, istraživačkim centrima i sektorom visokog obrazovanja;
- u lancu vrijednosti turizma registrirani za najmanje jedne od sljedećih djelatnosti:
55 Smještaj
56 Djelatnosti pripreme i usluživanja hrane i pića
79 Putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima
21 Djelatnosti zabavnih i tematskih parkova.

Sukladno NPOO-u, najmanje 474.999.970,00 HRK od ukupnih ulaganja dodijelit će se za ulaganja usmjerena na ublažavanje klimatskih promjena ili prilagodbu tim promjenama, digitalizaciju aktivnosti u skladu s kriterijima smanjenja emisija stakleničkih plinova, energetske učinkovitosti ili smanjenja otpada te za prelazak na kružno gospodarstvo. Rokovi i način podnošenja projektnih prijedloga: Projektni prijedlozi podnose se isključivo putem sustava eNPOO od 7. studenog 2022. godine u 12:00 sati do 3. veljače 2023. godine u 12:00 sati. Potencijalni prijavitelji mogu za vrijeme trajanja Poziva postavljati pitanja u svrhu dobivanja dodatnih pojašnjenja i obrazloženja odredbi Poziva. Pitanja se mogu podnijeti isključivo putem sustava eNPOO do 14 kalendarskih dana prije isteka krajnjeg roka za podnošenje projektnih prijedloga.
www.redea.hr

Astipaleja je egejski otok u obliku leptira koji je izašao iz svoje čahure. Udaljen i slabo povezan s kontinentalnom Grčkom, ovaj otok je dugo važio za “skriveni raj”, poznat samo malobrojnima.

Situacija se promijenila 2020. godine kada je grčka vlada sklopila inovativni ugovor s koncernom Volkswagen o uspostavljanju modernog sustava mobilnosti, jedinstvenog na cijelom Sredozemlju, na otoku Astipaleja. Ovaj ambiciozni plan, podržan projektom EMOBICITY (Interreg Europe) Europske unije, usmjeren je na transformiranje Astipaleje u “otok uzor mobilnosti s nultim utjecajem na okoliš”. Tri godine kasnije, transformacija “egejskog leptira” je impresivna, kao i njegova međunarodna popularnost koja je vrtoglavo porasla zahvaljujući publicitetu vezanom uz inovativni i zeleni karakter destinacije.

“Astipaleja je bila posljednja stanica dugačkog i iscrpljujućeg putovanja brodom. Stigli smo u zoru. Kada se brod usidrio u luku, ‘Limenas’, kako je zovu mještani, prvo što sam ugledala bila je ogromna, tamna stijena koja je stršila u nebo. Stajala sam nepomična nekoliko sekundi, obuzeta strahopoštovanjem. U kakvoj sam se to čudnoj zemlji zadesila? Tek kada sam podigla glavu i ugledala Dvorac, veličanstven, ali na izvjestan način gostoprimljiv, utješila me je pomisao da bi na svjetlu dana ovo moglo biti doista lijepo mjesto”, prisjeća se Nefeli Asimakopoulou.

Prvi put je stigla na otok 2004. godine. Tog ljeta napunila je osamnaest godina. Za razliku od mnogih mladih mještana, koji su napuštali otok da bi studirali i radili u velikim gradovima, bez ikakve namjere da se vrate, Nefeli, tada studentica prve godine geologije, našla je svoj prvi posao na mjestu o kojem ništa nije znala. Preko obiteljskih poznanika saznala je da pjevačica Popi Asteriadi, ikona grčkog Novog vala, tijekom ljetnih mjeseci traži dadilju za svoju nećakinju, koja se također zvala Nefeli. Bila je to prilika koju mlada studentica nije mogla propustiti.

“Dok nisam kupila kartu za Astipaleju nisam ni znala da postoji takvo mjesto. Nitko od mojih prijatelja nikada ranije nije čuo za njega. Međutim, vrlo brzo sam otkrila ne samo dugu povijest i prirodne ljepote otoka, nego i gostoljubivost mještana. Tijekom narednih ljeta Astipaleja je postala moje utočište. Turisti su u početku bili malobrojni. Bilo je teško stići do otoka, a za one koji bi to uspjeli, kretati se bez vlastitog prijevoznog sredstva bio je pravi izazov. Situacija se u međuvremenu promijenila nabolje”, kaže Nefeli Asimakopoulou.

Za svega nekoliko godina, ovaj udaljeni i vjetru izložen otok postao je kozmopolitski centar. U srpnju ove godine, talijanski list La Repubblica nazvao ga je “eko-održivim rajem”, proglasivši ga najljepšim grčkim otokom kojeg bi ovog ljeta trebalo posjetiti. Mjesec dana ranije, njemački list Handelsblatt pohvalno je pisao o brzom razvoju održive mobilnosti na otoku, opisavši ga kao “laboratorij budućnosti”.

Zelena preobrazba otoka Astipaleja rezultat je memoranduma razumijevanja potpisanog online u studenom 2020. godine u Wolfsburgu i Ateni između Herberta Diessa, direktora koncerna Volkswagen, i Konstantinosa Fragoyiannisa, zamjenika grčkog ministra vanjskih poslova zaduženog za gospodarsku diplomaciju.

Prvobitno zamišljen kao šestogodišnja inicijativa, projekt je usmjeren na razvijanje novih i “čistih” usluga mobilnosti, s ciljem smanjenja i optimizacije prometa uvođenjem modernih tehnologija. Aspekt ovih napora koji bez sumnje zavređuje najviše pažnje tiče se inovativnog transportnog sustava koji nudi digitalne usluge mobilnosti, uključujući usluge električnog ridesharinga (prijevoz putnika od strane privatnih lica vlastitim automobilom, sa ili bez namjere sticanja profita, op. ur.), dostupne cijele godine. Ove usluge predstavljaju značajan pomak, s obzirom da bi bez njih na otoku postojala samo lokalna autobusna linija sačinjena od starih vozila koja zagađuju i prometuju samo dva-tri puta dnevno. Lokalni vozni park bit će u cijelosti zamijenjen električnim vozilima – uz mogućnost pružanja usluga mobilnosti na zahtjev – koji će se napajati energijom iz lokalnih obnovljivih izvora, poput sunčeve svjetlosti i vjetra. Također, poslovna i privatna vozila s motorom s unutarnjim izgaranjem, koja se napajaju energijom iz konvencionalnih izvora, bit će zamijenjena s oko tisuću električnih vozila.

Grčka vlada se obvezala da će osigurati sve uvjete nužne za održavanje sustava sigurnim i provedivim u praksi, od kvalitetne cestovne infrastrukture i dobre signalizacije do prikupljanja pouzdanih i opsežnih podataka o prometu i meteorološkim uvjetima. U sklopu projekta predviđeno je i testiranje autonomne vožnje. Projekt je elaboriran u skladu s Pariškim sporazumom potpisanim na Konferenciji o klimatskim promjenama COP 21, o postizanju ugljične neutralnosti do 2030. godine, kao i s nastojanjima Atene da definira nacionalnu strategiju o zaštiti okoliša fokusiranu na korištenje čiste energije.

Na Astipaleji se nadaju da će tijekom narednih godina postići potpunu energetsku neovisnost i tako postati uzor drugim otocima.

Od početka 2021. godine postignuti su značajni pomaci. Nakon prve faze, usmjerene na poboljšanje otočne infrastrukture i električne mreže, na red je došlo rješavanje pravnih pitanja vezanih uz usluge “prijevoza na zahtjev”. Dovršena je digitalna platforma programa i u travnju 2021. instalirano je prvih dvanaest javno dostupnih stanica za punjenje. Mjesec dana kasnije na otok su dopremljena prva električna vozila za lokalni prijevoz. Projekt je od tada u neprekidnom razvoju.

Početkom ove godine pokrenut je prijevoz na zahtjev pod nazivom “Astybus” (“asty” na grčkom znači grad). Proteklih mjeseci građanima su dodijeljena prva električna vozila, a naredna isporuka se očekuje u rujnu. Napuštena vozila iz svih dijelova otoka dovoze se radi recikliranja, a lokalni vozači se obučavaju za upravljanje centrom za prijevoz na zahtjev.

Vrijedno je spomenuti da je općina uspjela uključiti lokalnu zajednicu u zelenu preobrazbu otoka. Prije poduzimanja važnih koraka organizirane su otvorene debate i kampanje javnog informiranja, a koncern Volkswagen obvezao se da će surađivati sa zainteresiranim stranama na transformaciji jednog dijela lokalnih djelatnosti fokusiranih na iznajmljivanje vozila u sustav dijeljenja prijevoza, koji nudi električne skutere, bicikle i automobile.

Iako je suviše rano za procjenu efekata ovog novog projekta, jasno je da postoji veliki potencijal za pozitivne promjene u ekološkom, gospodarskom i društvenom smislu. Prema svjedočenjima lokalnog stanovništva koja je prikupio OBCT, svakodnevni život na otoku već se poboljšao, s obzirom da je novi prijevoz udobniji i manje zagađuje.

Po riječima Ioanne Marianaki, predsjednice jedne otočne kulturno-obrazovne udruge, najočiglednija promjena jeste smanjenje akustičnog onečišćenja.

“Električna vozila ne proizvode nikakav zvuk i znatno su brža. Ovaj projekt je odista poboljšao prijevozni sustav”, objašnjava.

Osim toga, međunarodni publicitet donekle je utjecao na ovogodišnju turističku sezonu. Obraćajući se nedavno lokalnim medijima, gradonačelnik Astipaleje Nikos Komineas izrazio je zadovoljstvom brojem posjetitelja.

“Astipaleja je ‘preplavljena’ ljudima. Povećan broj posjeta je velikim dijelom posljedica vidljivosti koju je otok stekao u medijima zahvaljujući svojim pionirskim inovacijama u području javnog prijevoza i elektrifikacije. Otok je vrlo cijenjen zbog svoje ljepote, ali i zbog inicijativa koje ovdje provodimo”, kaže Komineas.

Egejsko sveučilište pokrenulo je istraživanje s ciljem prikupljanja utisaka turista po pitanju transformacije Astipaleje u “inteligentan i održivi otok”. Rezultati bi mogli poslužiti kao polazna točka za definiranje politike u tom području.

Naravno, povećan broj turista pozitivno je utjecao na lokalno poduzetništvo, a očekuje se da će se ovaj trend nastaviti i narednih ljeta.

“Svi pričaju o gospodarskom procvatu Astipaleje. Možete li zamisliti da su oni koji su prije nekoliko godina nudili turistima ‘sobe za najam’ po skromnim cijenama sada vlasnici ‘luksuznih vila za najam’. Poznajem osobe koje su se bile definitivno preselile u Atenu jer ovdje nisu mogle zaraditi za život, a sada se vraćaju, barem tijekom ljetnih mjeseci, i ulažu u tradicionalna obiteljska poduzeća ili u imanja svojih djedova”, kaže Nefeli.

Prestiž je bitna naknada za zajednicu koja se svake zime suočava s velikim teškoćama: otežan pristup uslugama, izoliranost, „odljev mozgova“ i prekarnost.

“Da, široki publicitet sigurno je doprinio turizmu i poduzetništvu. Riječ je o lančanoj reakciji. Međutim, naš glavni problem ostaje neriješen. Otok je teško pristupačan. Činjenica da smo na udaljenom mjestu znači da tijekom zime nedostaju nastavnici i ljekari; kada je loše vrijeme ne možemo koristiti bitne usluge”, objašnjava Marianaki.

Prerano je da bismo znali hoće li blistavo i obećavajuće ljeto koje je Astipaleja proživjela ove godine imati opipljive efekte na dugoročno upravljanje otokom i na rješavanje nekih od njegovih kroničnih problema. Čim prođe vrhunac sezone mnogi će obustaviti svoje djelatnosti i napustiti otok zajedno sa svojim obiteljima. Međutim, bit će zanimljivo vidjeti hoće li inovativne inicijative koje se trenutačno provode uspjeti potaknuti ljude koji su porijeklom s otoka da se češće vraćaju doma, a one koji ga još uvijek ne poznaju da otkriju ovaj mali, miran otok koji nudi visoku kvalitetu života. U takvom scenariju, mogla bi se iznjedriti učinkovitija rješenja problema povezanosti.

Ako se pokaže da je eksperiment Astipaleja dugoročna inicijativa, a ne još jedan balon, poput brojnih kratkoročnih “pirotehničkih investicija” u zemlji, njegove dobre prakse mogle bi biti ponovljene u drugim izoliranim područjima Grčke, koja obiluju potencijalima te bi mogla postati energetski učinkovitija. Ova inicijativa ima još veću dodanu vrijednost u kontekstu aktualne energetske krize. Kada se know-how razvije i testira na svim razinama, sve postaje moguće.
javniservis.net

Zemljama u okruženju, koje imaju termičku oporabu otpada, odgovara da Hrvatska nema energanu. Trenutno imamo situaciju da tone i tone materijala odlaze iz države. Prevoze ga dnevno kolone kamiona, a to se masno plaća. Hrvatska dakle dvostuko gubi.

U Hrvatskoj još uvijek velika većina otpada završava na odlagalištima otpada, što je naravno, najgore što se s otpadom može dogoditi jer je to vrijedna sirovina. Zbog takve situacije, moglo se čuti na konferenciji Poslovnog dnevnika, Croatia Waste Expo, Hrvatska dvostruko gubi.

Kako je naglasio Igor Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja Premifaba, onaj materijal koji ne možemo oporabiti, morali bi termički obraditi kroz energane. Međutim, Hrvatska nema niti jednu energanu, pa mi gubimo dok neki drugi na nama zarađuju. Svemu tome svjedočimo u situaciji energetske krize.

“Zemljama u okruženju, koje imaju termičku oporabu otpada, odgovara da Hrvatska nema energanu. Trenutno imamo situaciju da tone i tone materijala odlaze iz države. Prevoze ga dnevno kolone kamiona, a to se masno plaća. Hrvatska dakle dvostuko gubi. Izvozimo i novac iz države, a izvozimo i energiju”, upozorio je Podravac.

Svi su sudionici panela o reciklatima stoga složni – Hrvatska treba energanu.

“Mi imamo zazor od njih. Imamo otpad koji za ništa ne možemo iskoristiti i trebalo bi ga energetski oporabiti kako bi u budućnosti od njega profitirali”, istaknu je Zlatko Kraljević, zamjenik predsjednika Udruženja industrije plastike i gume pri Hrvatskoj gospodarskoj komori.

S Kraljević se slaže i Vanja Horvat, direktor kompanije Interzero Hrvatska. “Beč se grije na otpad”, podsjeća direktor tvrtke koja razvija integrirane usluge zaštite okoliša.

Problem je Hrvatske, upozorio je Podravac, što nemamo zatvoren sustav gospodarenja otpadom.

“Imamo dva postrojenja za proizvodnju alternativnih goriva, a niti jedno koje ga energetski može oporabiti, što je potpuna besmislica”, ističe suosnivač Premifaba, tvrke koja se bavi reciklažnom organskih otapala. No situacija je takva, upozorava Podravac, da za pokretanje energane prvo moramo osigurati lokacijske dozvole. A kada do toga dođe, gotovo uvijek imamo pobunu građana koja zaustavlja gotovo svaki plan uspostave učinkovitog sustava gospodarenja otpadom. To pak, upozoravaju svi sudionici panela Poslovnog dnevnika o reciklatima, nosi više štete nego koristi.

“Velike se količine energije nalaze u tom materijalu, posebno u otpadnoj plastici. Poznato je, naime, da se ne mogu sve plastike oporabiti i vratiti na tržište ponovo kao plastika. Dakle, nema drugog rješenja nego termička oporaba. Odlagati isti na deponijima znači da taj problem ostavljamo našoj djeci da rješavaju. To je besmisleno posebno danas u energetskoj krizi kada imamo ekstremne gubitke, a u otpadu imamo enormene količine energije koju možemo iskoristiti”, ističe Podravac.

Situacija je trenutno takva, pojasnio je Kraljević ih HGK-a, da se u proizvodnju vraćaju jedino PET boce, ostatak sirovina, poput plastike, tekstila, metala, daleko manje zbog lošeg sustava sortiranja. Naime, sirovina nakon selekcije mora biti dobro sortirana da bi se mogla oporabiti. A Hrvatska je po tom pitanju tek na početku uspostave sustava. Ne čudi stoga da ogromne količine otpada izvozimo da bi druge države na njemu zarađivale.

“Kod nas dobar dio otpada još uvijek završava na deponiju. Dobar je primjer plastika čija je iskoristivost, nakon primarne selekcije i sortiranja, tek između 40 do 70 posto”, upozorio je direktor tvrtke Interzero Hrvatska. Dodaje i da je što se reciklata tiče situacija u Europi izazovna. Izazovna je zbog inflacije i rasta cijene energenata. Kako navodi, cijene su sirovna na svjetskom tržištu do prije dva mjeseca bile na vrhuncu, no trenutno su u velikom padu. “Cijena je kartona danas tri puta manja nego što je bila prije tri mjeseca. Veliki su pogoni u Njemačkoj, primjerice, počeli zaustavljati proizvodnju”, kaže Horvat ističući da je u ovakvoj situaciji gotovo nemoguće kvalitetno planirati poslovanje.

No ova kriza ne utječe toliko na uspješnu kompaniju Premifab kojoj s cijenom sirovina raste i cijena proizvoda, no zbog kvalitete i specifičnost onoga što rade posla imaju. “Radimo specifičnu reciklažu organskih otapala te na tržište uspjevamo vratiti materijal često bolje kvalitete nego što je bilo njegovo prvotno stanje”, rekao je Podravac, suosnivač i direktor poslovnog razvoja Premifaba.

Strojevi za obradu otpada su neizostavni dio sustava gospodarenja otpadom, a tu se prije svega postavlja pitanje drobilica otpada. Ivan Jukić, član Uprave tvrtke Gradatin predstavio je u svojoj prezentaciji 'Strojevi za drobljenje i završnu obradu otpada' na Croatia Waste Expo 2022 njihovu ponudu. Gradatin postoji na tržištu od 1991. i već 30 godina nudi tehnologiju za gospodarenje otpadom. U početku se radilo o pocinčanim kontejnerima da bi se kasnije krenulo na plastičnu opremu te vozila i tehnologiju. Iako tvrtka ima sjedište u Sesvetama, proizvodno-servisni pogon im je u Našicama.

'U Hrvatskoj vlada velika potražnja za velikim drobilicama komunalnog i građevinskog otpada, a specifičnost je da se traži modularnost te da se oni brzo mogu prilagoditi drugoj vrsti otpada. Pitanje je što korisnik želi dobiti od svojeg otpada - gorivo, neki drugi otpad ili sirovinu, a od čega i ovisi kakva mu tehnologija treba.

Za razliku od razvijenih zemalja EU, Hrvatska ima problem da otpad prije oporabe na odlagalištu stoji i više godina što ima ekoloških, ali i neaktivnih ekonomskih efekata', navodi Jukić. Trenutno Gradatin ima zastupstvo 20-ak renomiranih stranih proizvođača. Jedan od značajnijih je finski Tana čija drobilica Tana Shark je globalni lidera na tržištu.

Kako pojašnjava sam Jukić, Shark ima veliku fleksibilnost po pitanju razine drobljenja otpada koji može biti veličine frakcije od 50 do 500 mm. Tana Shark ima dodatne prednosti što ima veliku modularnost te se može prilagoditi obradi bilo koje vrste otpada uz dodatne serijske nadogradnje. No, ako korisnik ima specifičnih zahtjeva, proizvođači su spremni prilagoditi svoju tehnologiju.
www.poslovni.hr

Švicarski Galileo i talijanska Hope Group osnovali su zajedničko ulaganje za razvoj plutajuće vjetroelektrane Lupiae Maris od 525 megavata u Italiji. Projektom je predviđeno postavljanje 35 inovativnih plutajućih vjetroturbina na južnom Jadranu. Galileo, paneuropska platforma za razvoj obnovljivih izvora energije sa sjedištem u Švicarskoj, i talijanska Hope Group sa sjedištem u Pugliji, osnovali su zajedničko ulaganje za razvoj plutajuće elektrane od 525 megavata u Italiji. Projektom je predviđeno postavljanje 35 inovativnih plutajućih vjetroturbina na južnom Jadranu , na moru između Brindisija i Lećea, od kojih će svaka imati snagu od 15 megavata. Projekt i zajednički pothvat nazvani su Lupiae Maris, od Lupiae, što je starorimsko ime obližnjeg mjesta Leće. Nova vjetroelektrana proizvodit će oko 1,5 milijardi kilovatsati, što bi trebalo zadovoljiti potrebe godišnje potrošnje električne energije više od 500.000 kućanstava, objavio je Galileo. Elektrana će biti smještena nekoliko kilometara od obale, na većoj udaljenosti nego što je to slučaj s konvencionalnim offshore projektima, zahvaljujući plutajućim offshore vjetroturbinama koje omogućuju pristup dubljem morskom dnu od konvencionalne offshore turbine s fiksnim dnom. U narednim mjesecima najavljeno je podnošenje zahtjeva za procjenu utjecaja na okoliš (PUO). A onda će u prvoj polovici 2023. nova zajednička tvrtka pokrenuti kampanju za preciznu procjenu resursa vjetroelektrana na moru. Poseban položaj koji Lupiae Maris ima omogućit će korištenje jače energije vjetra, što omogućuje proizvodnju električne energije po vrlo konkurentnoj cijeni unutar sektora offshore vjetra u Italiji, navodi se u priopćenju Galilea. Razvojne aktivnosti na projektu započele su krajem 2020., a Lupiae Maris predstavlja prvo Galileovo ulaganje u plutajuće vjetroelektrane u Italiji, priopćili su iz tvrtke. Razvojna platforma Galileo uspostavljena je 2020. godine i ima aktivan portfelj s više od pet gigavata solarnih, vjetroelektranskih i skladišnih kapaciteta energije u sedam europskih zemalja. Galileo podržavaju četiri snažna institucionalna investitora - Infratil Limited, Commonwealth Superannuation Corporation (CSC), New Zealand Superannuation Fund (NZ Super Fund) i Morrison & Co Growth Infrastructure Fund (MGIF), koji su za ulaganje izdvojili ukupno 220 milijuna eura u razvoju obnovljivih izvora energije diljem Europe. Talijanska Hope Group nova je tvrtka u sektoru obnovljive energije, ali je već razvila aktivnost koja premašuje kapacitet od tri gigavata iz kopnenih vjetroelektrana, offshore vjetroelektrana i solarnih farmi, posebno agrosolarnih i solarnih na bivšim kamenolomima.
balkangreenenergynews.com

Gradsko vijeće Vodica donijelo je odluku o iniciranju gradnje fotonaponske elektrane u Industrijskoj zoni Čista na površini od čak 55 hektara (550.000 m2), snage 60 MW, uz autocestu za Pirovac. Gradonačelnik Ante Cukrov istaknuo je da će s proizvodnjom te elektrane Vodice biti potpuno energetski neovisne o električnoj energiji, čak i u špici turističke sezone, jer, kako su istaknuli, troše tek trećinu tako proizvedene električne energije. S ovom odlukom Gradskog vijeća grad vjeruje da će maksimalno brzo riješiti sve što je potrebno za raspisivanje Javnog natječaja za izgradnju elektrane. Vijećnik Nezavisne Liste Stipe Petrine reako je da je tu i energetska renta i nova radna mjesta, tako da bi Grad Vodice od toga imao itekako koristi, objavio je Šibenski list. FN elektrana Čista Velika prema podacima iz SUO projekt je investitora tvrtke Energija Dalmacija, registrirane u Šibeniku, osnovane 2020. iza te tvrtke stoje dva suvlasnika (Ivan Barišić i Siniša Lončar) i veća tvrtka pod nazivom Iskraemeco, registrirana za mjerenje i upravljanje energijom. Prema Studiji utjecaja na okoliš solarni moduli zauzimali bi čak 30 hektara od 55 koliko je zona obuhvata. Kad se preračuna, može se reći da površina sunčane elektrane zauzima 60 nogometnih igrališta. Prema podacima iz Studije utjecaja na okoliš iz 2021. zimajući u obzir očekivanu prosječnu godišnju proizvodnju po instaliranom kWp (konzervativni proračun) koja iznosi 1.381,93 kWh/kWp i ukupnu instaliranu snagu od 60 MWp, očekivana godišnja proizvodnja iznosi: 82.915.800,00 kWh, odnosno nešto manje od 83 tisuće MWh godišnje. U planu je priključak na 110 kV prijenosnu mrežu. Nije poznato u kojoj su fazi ostali dokumenti.
www.energetika-net.com

Zgrada u Beneventu istovremeno je i studentski dom i živi laboratorij u kojem se ispituju tehnologije vodikovih gorvnih članaka. Energetska kriza i klimatske promjene prisiljavaju europske institucije da pronađu načine za smanjenje upotrebe fosilnih goriva i smanjenje emisija ugljičnog dioksida. Istraživači sa Sveučilišta Sannio u južnoj Italiji osmislili su rješenje koje pogađa obje mete i izgradili prvu europsku kuću energetski ovisnu o vodikovim gorivnim člancima.

Obnovljiva energija
Zgrada u Beneventu istovremeno je i studentski dom i živi laboratorij – eksperiment iz stvarnog života za procjenu prednosti i ograničenja ovih tehnologija za buduće primjene u stambenom sektoru. Gorivni članci proizvode električnu energiju i grijanje potrebno za zadovoljenje potreba zgrade. Uz to, zgrada proizvodi i obnovljivu energiju iz solarnih i geotermalnih izvora pa je zbog toga došla na glas kao "zgrada s nultom emisijom".

Tri milijarde eura
Projektirana i izgrađena uz pomoć tehnološkog istraživačkog centra za održivu gradnju Stress Consortium, talijanska H-ZEB (Hydrogen Zero Emission Building) zgrada trebala bi potaknuti buduće inicijative vezane uz korištenje vodikovih gorivnih članaka za napajanje stambenih i poslovnih zgrada. U svom posljednjem govoru o stanju Unije, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen najavila je osnivanje Europske banke vodika i ulaganje do tri milijarde eura u tehnologiju vodika. Ova banka vodika trebala bi popuniti jaz između proizvodnje energije iz fosilnih goriva i proizvodnje električne energije korištenjem vodika.
www.bug.hr

Papa Franjo pozvao je na odbacivanje fosilnih goriva: 'Zemlja danas gori'. Papa Franjo pozvao je na širenje obnovljivih izvora energije u svjetlu klimatske krize i rekao da posebno računa na mlade u svijetu. “Potrebna nam je brza i odlučna promjena. I to ozbiljno mislim: računam na vas! Molim vas, nemojte nas napustiti, budite nam uzori!”, rekao je poglavar Katoličke crkve u subotu na sastanku koji je organizirao Franjina ekonomija, međunarodni pokret mladih ekonomista koji je papa Franjo osnovao 2019. godine. Vrijeme je da budemo hrabri i da odbacimo fosilna goriva poput nafte, ugljena i plina, rekao je papa Franjo u Asisisiju u Umbriji. “Ne možemo čekati idući međunarodni samit koji možda neće donijeti nikakve rezultate: Zemlja danas gori. Danas moramo nešto promijeniti – i to na svim razinama”, rekao je Papa Franjo.

Patit će budući naraštaji
Mladi ljudi iz cijeloga svijeta okupili su se u Assisiju, rodnom mjestu sv. Franje Asiškog, kako bi razgovarali o važnim pitanjima za budućnost. Papa je u govoru istaknuo da će budući naraštaji najviše patiti od današnjih postupaka. “Danas moramo naučiti podnijeti žrtve u našem načinu života koji nije održiv”, rekao je Franjo. “Inače će naša djeca i unuci platiti cijenu. A cijena će biti previsoka i previše nepravedna”, naglasio je. Papa je oštro osudio potrošačku kulturu jer šteti društvenim odnosima. Govorio je o “demografskoj zimi” jer se u zapadnim zemljama rađa sve manje djece i kritizirao što se prema zaposlenim majkama često postupa bezobzirno.
www.telegram.hr

Nevjerojatno! Ogromno poskupljenje peleta. "Cijena je skočila za 200-550 posto, neki su ljudi prevareni". Veliko je poskupljenje još jednog energenta koji se upotrebljava za grijanje. Radi se o drvenim peletima.

Cijene otišle u nebo, susjedne zemlje izvoz zabranile
Već neko vrijeme grijanje na pelete promoviralo se ne samo kao ono koje je ekološko, nego i ono koje je isplativo. Sad, očito, isplativo više nije. Vlada je nedavno smanjila porez na dodanu vrijednost s 25 na 13 posto, no cijene su svejedno otišle u nebo. Inače, peleti su proizvod koji Hrvatska izvozi diljem Europe. Ipak, Srbija i BiH su izvoz zabranile. Recimo tako da je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih poslova BiH najavilo donošenje odluka o zabrani izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta kako bi se zaustavila njihova velika poskupljenja posljednjih mjeseci. Posebno se to odnosi na pelete koji se i u ovoj zemlji prodaju po dvostruko većoj cijeni u odnosu na godinu dana ranije.

U BiH tona peleta skočila za 170 eura
Kod najvećih trgovaca u BiH tona peleta, koji se koristi kao energent za grijanje, dosegnuo je cijenu od 320 eura, dok se u isto vrijeme prošle godine tona peleta prodavala za oko 150 eura. Proizvođači povećanje cijene vezuju za rast cijene električne energije, poskupljenja sirovine te rast cijena nafte i plina. Ministar vanjske trgovine i ekonomskih poslova države BiH Staša Košarac izjavio je u utorak da će nakon konzultacija s entitetskim vlastima Federacije BiH i Republike Srpske zatražiti od Vijeća ministara zabranu izvoza oblovine, ogrjevnog drveta i peleta kako bi zaustavili divljanje ovih cijena u zemlji.

Petranović: Što proizvedemo, to i prodamo
Financijski direktor tvrtke RST-Pellet Goran Petranović govori nam kako ova tvrtka povećanu potražnju bilježi od zadnjeg kvartala prošle godine, što je rezultat poremećaja na jednom od najvećih tržišta peleta, onom talijanskom. Što se tiče proizvodnje, govori da je udio domaćeg tržišta u ukupnoj prodaji oko 10 posto od ukupne prodaje, koja iznosi otprilike 65.000 tona godišnje. U ovoj godini, kako procjenjuju, radit će se o iznosu od 20 posto. Dodaje kako proizvodnja svih proizvođača peleta u Hrvatskoj iznosi otprilike 500.000 tona godišnje, a hrvatsko tržište ima potrebe do najviše 100.000 tona godišnje uz konstantni blagi godišnji rast. "Već od zadnjeg kvartala prošle godine situacija je takva da sve što proizvedemo, odmah i prodamo. Nemamo zalihe peleta na skladištu", govori on i objašnjava zašto je točno došlo do poremećaja na tržištu.

Problem brodskog i kamionskog prijevoza, rata u Ukrajini...
"Poremećaji na tržištu nastali su zbog raskinutih lanaca u opskrbi, problem brodskog prijevoza - nekonkurentnost proizvođača peleta iz Sjeverne i Južne Amerike), ali i kamionskog prijevoza - nekonkurentnost proizvođača peleta iz sjeverne i istočne Europe. Rezultat navedenog je smanjena ponuda peleta na glavnom tržištu, koja se dodatno produbila i u ovoj godini - rat u Ukrajini koji je utjecao na porast cijena drvne sirovine, električne energije, repromaterijala, goriva, rezervnih dijelova, itd., kao i zabrana uvoza dobara iz Rusije i Bjelorusije te zabrana izvoza peleta iz Srbije i BiH", navodi.

Poskupjela drvna sirovina, struja, gorivo...
Pitamo ga koji su razlozi za tolika poskupljenja. "Više je razloga, no primjerice drvna sirovina, koja sudjeluje do 60 posto u ukupnim proizvodnim troškovima, poskupjela je također za duplo u zadnjih godinu dana. U našem slučaju samo 30 posto drvne sirovine, od ukupnih godišnjih količina koje su nam potrebne za proizvodnju, uspijemo nabaviti u Hrvatskoj. Preostalih 70 posto drvne sirovine uvozimo iz Italije, Austrije, Slovenije i plaćamo ih po tržišnim cijenama koje opet ovise o ponudi i potražnji na tim tržištima", rekao je. Navodi i kako je poskupjela električna energija za 50 posto, repromaterijala za 25-35 posto, kao i rezervni te potrošni dijelovi za strojeve, mašine i postrojene. Ističe i kako je gorivo na rekordnim razinama, ali i kako su poskupjele usluge dobavljača.

"Nećemo moći svaku narudžbu zaprimiti"
Na pitanje hoće li biti peleta na jesen, odgovorio je da će ih biti dokle god će biti i dostupnog materijala potrebnog za njihovu izradu. "Što se tiče prodaje peleta na domaćem tržištu, zbog povećane potražnje koja je nastala kao rezultat poremećaja na globalnim tržištima nismo u mogućnosti svaku narudžbu zaprimiti. Prvenstveno nam je cilj zadovoljiti potrebe naših starih i vjernih kupaca, svih onih koji su u prethodnim godinama kupovali naš pelet imat će ga zasigurno i ubuduće, kao i lokalno stanovništvo koje živi na području u kojem djelujemo. U konačnici i svi oni veliki kupci i trgovci s kojim imamo sklopljene godišnje i višegodišnje ugovore koji povlače robu tijekom cijele godine i tako nam omogućuju da radimo i proizvodimo 365 dana u godini, zapošljavamo 42 osobe koje su u stalnom radnom odnosu, sve s područja Gorskog kotara", rekao je.

Trgovac Radanović:U Hrvatskoj je poskupljenje oko 200 posto
Popričali smo s Igorom Radanovićem iz prodavaonice Exco, koja pelete prodaje u Sisku. "Mi smo privatna firma, u ovakvoj situaciji ne možeš zarađivati. Najviše zarađuju proizvođači, ali tu i njih treba opravdati zbog visoke potražnje. Nama peleti nisu core-biznis, ali se bavimo i s njihovom prodajom. Ljudi su se navikli da kupuju u nas. Onda bismo im mi dostavili s kamionom pelete, oni bi plaćali uz razne opcije, od gotovinskog do kartičnog plaćanja. Lakše bi im bilo tako. No, toga više nema", govori on.

Pitamo ga koliko sada iznose cijene, odnosno koliko je proizvod poskupio.
"Preko 200 posto je poskupljenje. Država je još smanjila PDV na 13 posto, ali svejedno je poskupljenje veliko. U žargonu govorimo da su ljudi prevareni. Nagovaralo ih se da prijeđu na jeftinije grijanje, ali i na opciju koja je više ekološka, sad je ispalo užasno skupo.

Potražnja je 300 posto veća
Sad cijena iznosi peleta po kilogramu oko 3.5 kuna. Lani se kilogram peleta prodavao po 1.3 ili 1.4 kune. Što se tiče potražnje, ona nam je 300 posto veća. I prije smo puno prodavali, ali ove godine posebno. Već smo prodali oko 800, 850 tona, lani je to bilo oko 300 tona. To isto nije malo. Ali potražnja je puno veća. Doduše, trebate znati i da su neki ljudi lani kupovali na crno direktno kod proizvođača. Posebno je to bilo naglašeno u manjim tvornicama. A kad kupujete za obiteljsku kuću i ne platite porez koji je onda iznosio 25 posto, dobro uštedite. Zbog ovog razloga kupovine na crno je teško znati realnu potrošnju od lani", govori.

Kupci sve nervozniji
Ističe kako su ljudi investirali i 15-20 tisuća kuna u peć, kotao... "Osobno, mi se doma grijemo na lož ulje i izađe možda malo skuplje nego što bi došlo da se grijemo na pelete. To je sve tu negdje. Očito većina razloga zašto je došlo do ovoga je zbog ove krize s plinom i energentima. Negdje sam pročitao da Nijemci čekaju na peći na drva. Nijemci koji se nikad nisu grijali na drva. Došlo je do panike očito, kako u Europi, tako i u Hrvatskoj", govori on.

Ističe kako i među kupcima vlada nervoza.
"Ima svega, trgovac je valjda taj Pedro jer zarađuje. Dolaze nadobudni likovi koji smatraju da smo mi ti koji su nabili cijene pa ispadamo ratni profiteri. To nije istina, minimalno zarađujemo na ovom proizvodu. Da stavim veću cijenu, sve bi se prodalo. No, to nema smisla raditi. Nastalo je ludilo, došao nam je čovjek, nekakav umirovljeni policajac koji je pokazivao značku i prijetio kaznenim prijavama. Zato što nemamo pelete. Zamislite... Dođe mi ih prestati prodavati", rekao je Radanović.

Novaković Matanić: Ljudi kupuju bez obzira na cijenu
Inače, recimo i da je predsjednica Udruge za zaštitu potrošača Grada Karlovca-Korana Marina Novaković Matanić uputila zahtjev Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja za regulaciju tržišta energenata za grijanje. "Prošle godine 15 kg peleta bilo je od 18 kuna do 28 kuna. U zadnjih mjesec dana imamo veliku razliku između trgovaca te sada ista količina peleta koje su prošle godine koštale 18 kuna, danas koštaju od 49 do čak 99 kuna", napisala je ona. Za Index je rekla da su ljudi krenuli kupovati bez obzira na cijenu. "A cijena je visoka te stalno poskupljuje. Moglo se prije naći 15 kilograma za 50 kuna, sad je nemoguće. Sad košta od 65 do 70 kuna, ako ne i puno skuplje što opet ovisi o trgovcima. To je veliko poskupljenje. Potrošači to teško mogu priskrbiti", rekla je.

"Cijena ista u Hrvatskoj i u Italiji"
"Dobar dio peleta odlazi u druge zemlje Europske unije. Prije svega u Italiju, Španjolsku, Slovačku, Njemačku. Nije u redu da zato našim ljudima nije bilo dostupno, odnosno da se prodaje po tako visokim cijenama. Cijene jednostavno nisu pristupačne. Jedna vrećica košta 10 eura u Italiji i u Hrvatskoj. A pogledajte kolika je razlika u plaćama. Platežna moć je nemjerljiva", dodaje. "Postoje trgovci koji koriste situaciju, ne može u nekim trgovinama jedno pakiranje sad biti 100 kuna. Mislim da bi tu vlada trebala reagirati, dakle oko trgovačke marže. Ne kažem da to rade svi trgovci, ali postoje oni koji zaista bezobrazno zarađuju na ovom proizvodu", govori.
www.index.hr

Nevjerojatno! Kolateralne žrtve Vladinih mjera: Tvrtke ostale bez plina jer ga Ina mora prodati HEP-u. Ina je, nakon što je Vlada odlučila da sav domaći plin moraju prodavati HEP-u, poduzetnicima koji su s njima imali potpisane ugovore o opskrbi počela slati dopise u kojima ih poziva da zbog novonastalih okolnosti moraju mijenjati ugovore, i to po višestruko većim cijenama. Jutarnjem listu javilo se više predstavnika tvrtki koji su ostali u šoku jer unatoč činjenici da su na vrijeme osigurali dovoljne količine plina po cijenama koje su tada vrijedile, zbog Vladine odluke Ina im to neće moći osigurati, pa im nudi izmjenu ugovora i po deset puta većoj cijeni od ugovorene jer u tom slučaju i oni moraju nabavljati plin po tržišnoj cijeni.

Nove tržišne okolnosti
Direktor jedne proizvodne tvrtke iz Zagrebačke županije, koja je izvozno orijentirana i kojoj plin služi u proizvodnji, kaže da je s Inom potpisao ugovor još u svibnju prošle godine za određenu količinu plina po cijeni od 23 eura po megavatsatu, a plin im se trebao početi distribuirati 1. listopada ove godine. No, samo desetak dana prije iz Ine im je stigla obavijest o "nastupu promijenjenih okolnosti" i poziv na izmjenu ugovora. U toj obavijesti Ina navodi kako je 15. rujna na snagu stupila nova uredba o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije, prema kojoj je Ini, kao proizvođaču domaćeg plina, naloženo da sav tako proizvedeni plin u razdoblju od 15. rujna ove godine do 31. ožujka 2024. mora prodati HEP-u po fiksiranoj cijeni. Uz to, uredbom je definirano da se to odnosi i na plin koji je proizveden do 15. rujna, neovisno o tome je li opskrbljivač imao za te količine plina prije potpisan ugovor. "Slijedom toga, budući da je opskrbljivaču zabranjena prodaja cjelokupnog proizvedenog prirodnog plina i onog koji će biti proizveden tijekom trajanja uredbe pravnim subjektima različitim od HEP-a, ovim vas putem obavještavamo kako su, nakon sklapanja ugovora, nastupile izvanredne okolnosti, a koje se nisu mogle predvidjeti ili otkloniti ili spriječiti u vrijeme sklapanja ugovora, sve u smislu članka 370. Zakona o obveznim odnosima", piše u dopisu. Nadalje, kažu u Ini, ispunjenje ugovorne obveze pod ovim okolnostima za njih je postalo "pretjerano otežano", odnosno to bi im nanijelo pretjerano veliki gubitak jer bi i oni u svrhu ispunjenja ugovora bili prisiljeni i sami pribavljati prirodni plin u skladu s tržišnim uvjetima. To znači da bi tvrtka koja je s Inom imala potpisan ugovor o isporuci određenih količina plina po cijeni od 23 eura po megavatsatu, taj plin od Ine sada mogla kupovati po cijeni većoj od 200 eura. To je neizdrživo - kaže nam direktor jedne od tvrtki koje su dobile ovaj dopis. On je u petak bio u Ini na sastanku gdje su mu otvoreno rekli da ne mogu ispoštovati ugovor i da su, sukladno Zakonu o obveznim odnosima, prisiljeni na ovakav potez jer im je Vlada naložila da sav prirodni plin moraju prodavati HEP-u, pa čak i onaj koji su proizveli prije donošenja uredbe i za koji su prije sklopili ugovore s kupcima. Pitanje je što će biti s nama koji smo se na vrijeme osigurali i ugovorili dovoljne količine plina po povoljnim cijenama. Nitko nam ne govori pod kojim bismo uvjetima prešli u HEP-Plin i po kojoj bi nam cijeni oni prodavali plin. Ona će sigurno biti veća od ugovorene s Inom, ali pitanje je koliko veća. Hoće li nam plin prodavati po subvencioniranoj cijeni po kojoj će HEP kupovati od Ine ili po nekoj drugoj - zabrinut je naš sugovornik. Budu li prisiljeni kupovati plin po tržišnim cijenama, kaže on, otići će u stečaj. Mi smo izvozno orijentirani. Radimo na tržištima Austrije, Francuske, Njemačke... Našim kupcima još ne znamo reći koja će biti krajnja cijena proizvoda zbog neizvjesnosti. Kada se dogodio poremećaj na tržištu, komunicirali smo s Inom i potvrdili su nam da imaju dovoljne količine plina za nas ugovorne partnere. Sada se Vladinom odlukom sve promijenilo - očajan je ovaj poduzetnik.

Pitanje za MINGOR
Kaže kako su imali ugovorenu cijenu plina od 23 eura po megavatsatu, a Ina im sada nudi ugovor s varijabilnom cijenom većom od 200 eura koja će, naravno, ovisiti o burzi. Ministarstvo gospodarstva i HEP moraju nam reći po kojoj će nam cijeni prodavati plin. Mi smo se na vrijeme osigurali, ali sada to odlukom Vlade više ne vrijedi, a nama je plin nužni energent u proizvodnji - upozorava ovaj direktor tvrtke.

INA: Poštovat ćemo sve vladine odluke
Vladinom uredbom o otklanjanju poremećaja na domaćem tržištu energije nije definirana cijena po kojoj će HEP kupljeni plin od Ine dalje prodavati javnim ustanovama, lokalnim jedinicama, poduzetnicima te lokalnim distributerima, poput Gradske plinare Zagreb-Opskrbe. Uredbom je samo definirana cijena po kojoj Ina smije HEP-u prodavati plin i ona iznosi 0,041 euro po kilovatsatu, odnosno 41 euro po megavatsatu, i to za razdoblje od 1. listopada ove godine do 31. ožujka 2024. Ta cijena je pet puta manja od tržišne. Tim plinom, piše u uredbi, HEP će raspolagati za potrebe distributera plina u svrhu namirenja gubitaka za distribuciju plina, za kupce toplinske energije iz samostalnog toplinskog sustava, javnu uslugu za potrebu kupaca iz kategorije kućanstvo te za kupce plina iz kategorije poduzetništvo. Ali, Vlada je ta koja mora donijeti odluku o raspodjeli kapaciteta domaćeg plina te cijeni plina po kojoj je HEP dužan prodavati dalje prirodni plin energetskim subjektima. Iz krugova bliskih Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja umiruju javnost i govore da sigurno ta cijena neće moći biti toliko veća od one po kojoj HEP kupuje plin od Ine, a sada umiruju i poduzetnike. Naš sugovornik iz Ministarstva neslužbeno kaže kako je Vlada u prvoj rundi s paketom prioritetno pomogla kućanstvima, javnim ustanovama, distributerima i lokalnim jedinicama te poduzetnicima sa strujom, a Vlada će odlukom odrediti gdje će HEP s plinom koji će mu Ina prodati. A poduzetnici poput ovih koji su imali potpisane ugovore dobit će pomoć kroz drugi paket koji se vrlo vjerojatno očekuje nakon što se vidi što će se dogovoriti na razini Europske unije, odnosno hoće li se zamrznuti cijena plina, dok se poduzetnici pozivaju na strpljenje. Iz Ine su nam potvrdili da kupcima šalju ovakve dopise te da su zbog Vladine odluke to morali napraviti. Ina će, kao i dosad, poštivati sve odluke Vlade glede određivanja cijena energenata - poručuju iz ove naftne kompanije.
www.jutarnji.hr