Čini se da bi ipak nešto moglo biti od ambicioznog projekta proizvodnje bioetanola u Sisku. Tim više što trenutačna energetska kriza i nejasna budućnost načina na koji će Europa u buduće dobavljati naftu (jer, treba biti iskren, nafta će trebati još desetljećima, sviđalo se to nekome ili ne) idu na ruku bilo kakvim zamjenama za naftne derivate, koji pak neće zahtijevati značajnije promjene u pogonskim sustavima vozila.

Naime, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja upravo je objavilo Informaciju o zahtjevu nositelja zahvata za provedbu postupka procjene utjecaja na okoliš postrojenja za proizvodnju naprednog bioetanola u Sisku, Grad Sisak, Sisačko-moslavačka županija. Radi se upravo o projektu biorafinerije koje INA već dulje vrijeme planira na lokaciji dosadašnje INA Rafinerije nafte Sisak, no za koji se činilo da je u posljednje vrijeme nekako stavljen u drugi plan. Kako stoji u dokumentu, površina planiranog zahvata, na kojem bi se trebalo raditi postrojenje iznosi 15 ha. U sklopu postrojenja za proizvodnju bioetanola također bi se trebali izgraditi energana, bioplinsko postrojenje, postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda, jedinica za obradu ugljičnog dioksida i cjevodod za CO2 od Siska do naftnog polja Stružec.

Energana bi trebala biti izvedena kao kogeneracijsko postrojenje i služit će za proizvodnju električne energije i pare za pokrivanje potreba biorafinerije, a kao gorivo koristit će lignin koji je nusproizvod u procesu dobivanja bioetalnola. Bioplinsko postrojenje služit će za zbrinjavanje taloga s dna destilacijske kolone. Postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda trebalo bi biti izvedeno s biološkim sustavom III. stupnja pročišćavanja za uklanjanje organskih tvari, dušikovih i fosfornih spojeva i s uređajem za pročišćavanje otpadnih voda, na kojem će se obrađivati sanitarne otpadne vode. U jedinici za obradu CO2 izdvajat će se CO2 koji nastaje u procesu, kako se ne bi ispuštao u okoliš, već bi se novoizgrađenim plinovodom trebao dovoditi do naftnog polja Stružec i trajno pohranjivati u podzemne strukture.

Na osnovi spomenutog dokumenta MINGOR je sada imenovao savjetodavno stručno povjerenstvo koje će donijeti odluku na osnovi koje će se studija zaštite okoliša budućeg postrojenja uputiti na javnu raspravu, na osnovi čega će se u konačnici donijeti rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Javna rasprava trebala bi trajati 30 dana, pri čemu će se održati javni uvid u studiju zaštite okoliša i javno izlaganje o projektu.

U svakom slučaju, ambiciozan i hvalevrijedan projekt INA-e pomaknuo se s 'mrtve točke' i valja mu poželiti dobrodošlicu.
www.energetika-net.com