Fotonaponski prozori i filmovi
    Subota, 02 Srpanj 2011 11:19

    Fotonaponski prozori i filmovi

    Novi filmom solarnih ćelija može se presvući svaki prozor i određeni građevinski materijali čime velike površine postaju svojevrsne solarne ploče. U bliskoj budućnosti naši bi se prozori na kućama mogli pretvoriti u svojevrsne solarne ploče zahvaljujući norveškim i britanskim stručnjacima. Nova tehnologija solarnih ćelija namijenjena prikupljanju i iskorištavanju Sunčeve svjetlosti mogla bi unijeti pravu revoluciju u energetsku industriju - a čitavom puku bi mogla postati dostupnom za samo pet godina. Norveška tvrtka EnSol AS stvorila je jedinstven film za kojeg vjeruju da će biti u komercijalnoj upotrebi već 2016. Prema riječima profesora Chrisa Binnsa, voditelja znanstvenog tima, najveća prednost tankog sloja filma leži u tome što se njime može presvući bilo koji prozor, odnosno staklo i time automatski postati solarnom pločom koja prikuplja Sunčevu energiju. Film je proziran pa neće predstavljati nikakvu barijeru ulasku svjetlosti u prostorije. Osim toga, njime je moguće presvući i određene građevinske materijale na strukturi samih građevina tako da bismo ga uskoro mogli naći na vanjskim konstrukcijama, zgradama ili na crijepu na kućama. Profesor Binns, inače sa Sveučilišta u Leicesteru, kaže da se spomenuti materijal kojega je dizajnirala tvrtka EnSol AS temelji na nano-česticama ugrađenima u kompozitnu matricu, te da se može s lakoćom sintetizirati. Zasad je najbolja lokacija za daljnju proizvodnju filma upravo Leicester jer se tamo nalazi najsuvremenija i najbolja oprema za to, sve zahvaljujući ulaganjima navedene tvrtke. Solarni prozori, ako ih tako možemo nazvati, po toj će logici prvo u uporabu krenuti u Velikoj Britaniji, ali nema sumnje da će se nedugo nakon toga pojaviti i u ostatku Europe. Prednosti su brojne. Film je tanak i njime se mogu prekriti velike površine, a to je puno jeftinije od konvencionalnih metoda i sustava. Sam film mogao bi se stavljati odmah prilikom proizvodnje prozora. Mogao bi se postavljati i na krovove automobila. Glasnogovornik EnSol AS-a rekao je da je u prototip filma usađen osnovni koncept solarnih ćelija, te da je cilj tvrtke daljnje unaprjeđenje nove tehnologije kako bi joj se povećala učinkovitost. Osim svega navedenog, ova bi se tehnologija mogla pozitivno odraziti u nekoliko sfera počevši od same industrije do zaštite okoliša. U gospodarskom smislu imala bi velik značaj jer će ukupno gledano biti jeftinija od postojećih, a nije isključena mogućnost da se i taj aspekt unaprijedi sa svakom narednom generacijom filmova koji bi se mogli nanositi tehnikom spreja. Zasad nam samo preostaje čekati 2016.
    metro-portal.hr

     
    U budućnosti će fotonaponski paneli biti izrađeni od filma koji će biti toliko tanak i proziran da će ih biti moguće instalirati na već postojeće prozore. Istraživanje koje je provelo Ministarstvo energetike SAD-a (Department of Energy) otvorilo je put za proizvodnju organskih fotonaponskih panela koje sačinjava tanki prozirni film, a koji se zbog svojih kvaliteta mogu primijeniti na postojeće prozore. Novi film, razvijen u suradnji Državnog laboratorija u Los Alamosu i Državnog laboratorija Ministarstva energetike u Brookhavenu, izrađen je od poluvodičkih polimera ojačanih fulerenom, posebnom tvari koju čini isključivo ugljik. Znanstvenici su otkrili da pod određenim uvjetima ovaj materijal sam sastavlja svoje molekule u heksagonalne strukture, slične stanicama košnice. Finalna struktura je prozirna, budući da ima mala zadebljanja samo na spojevima/rubovima šesterokuta, dok centar (što znači, gotovo cijela struktura) ostaje vrlo tanak.Zhihua Xu, jedan od znanstvenika koji je surađivao na projektu, izjavljuje: "Postizanjem velikih površina koje bi pokrivala ova vrsta filma omogućio bi se široki spektar praktičnih aplikacija, kao što su solarni prozori koji proizvode električnu energiju ili nove vrste optičkih zaslona. Štoviše, Prema Xuu, metoda koja je tim znanstvenika koristio za razvoj novog tankog filma, isplativa je te ima veliki potencijal za skaliranje industrijskih razmjera.Istraživački tim trenutno se bavi dubljim razumijevanjem optičkih svojstava strukture saća, te koristi tanke filmove u obliku saća za izradu prozirnih i fleksibilnih organskih solarnih ćelija i drugih primjena.
    www.croenergo.eu

    1

    Norveška kompanija EnSol u suradnji sa Sveučilištem Leicester nastoji razviti jedinstvenu tehnologiju. Internacionalni tim znanstvenika i industrijalaca trebao bi se sastati na Sveučilištu Leicester ne bi li dogovorili strategiju razvoja revolucionarne nove tehnike za prikupljanje ekološki prihvatljive energije. Norveška kompanija EnSol patentirala je potpuno novu tehnologiju zasnovanu na tankom filmu solarnih ćelija koju želi komercijalizirati do 2016. godine. Kompanija trenutačno surađuje sa stručnjacima Odsjeka za fiziku i astronomiju Sveučilišta Leicester na razvoju potpuno nove vrste materijala za izradu solarnih ćelija. Taj bi se materijal, u formi tanke folije, trebao moći nalijepiti na prozore zgrada te bi se na taj način mogla na veliko proizvoditi električna energija. Na sastanku stručnjaka, koji će se održati 10. i 11. kolovoza, suradnja između kompanije EnSol AS i Sveučilišta Leicester bit će i službeno objavljena. Profesor na katedri za nanotehnologiju Sveučilišta Leicester, prof. Chris Binns, izjavio je kako ova suradnja otvara nevjerojatne nove mogućnosti razvoja novih pristupa prikupljanju solarne energije. "Materijal kojeg je osmislio EnSol AS zasniva se na nanočesticama koje se pak mogu sintetizirati u Leicesteru. Zapravo, uslijed nekoliko početnih investicija od strane kompanije, oprema koju trenutačno koristimo na Sveučilištu Leicester jedinstvena je u svijetu, a služi za proizvodnju malih količina materijala za prototipove." "Ovaj je rad bitan upravo zato jer se način rada ovih solarnih ćelija zasniva na potpuno novom principu rada, što je i jedna od većih razlika u odnosu na Si solarne ćelije. Jedna od glavnih prednosti jest i prozirnost folije koja sadrži solarne ćelije, zbog čega bi se njome mogla obložiti prozorska stakla. Na taj bi način obični prozori postali mali generatori električne struje. Očito je kako bi se određeni dio upadne svjetlosti morao apsorbirati ne bi li se proizvela električna struja, ali takvi bi prozori bili lagano obojani (iako je faktor transmisije od 8-10% uobičajen za prozore u osunčanim područjima planeta). Suprotno tome, materijal od kojih su zgrade izgrađene također bi se mogao obložiti slojem solarnih ćelija, ali s višim faktorom apsorpcije. To bi na primjer mogle biti bočne panele samih zgrada ili krovne ploče koje bi se automatski spajale. "Pošto se ovdje radi o tankoj foliji, njome bi se moglo obložiti i veće površine, što će ovaj materijal učiniti mnogo isplatljivijim od klasičnih solarnih uređaja." "Fotonaponski uređaji trebali bi odigrati ključnu ulogu u proizvodnji električne struje u novoj ekonomiji smanjene konzumacije ugljika i njegovih derivata. Ova nova tehnologija mogla bi nas dovesti čak nekoliko koraka bliže ostvarenju takve budućnosti." Materijal se sastoji od metalnih nanočestica (promjera cca. 10 nm) ugrađenih u prozirnu matricu složenog sastava. Glasnogovornik kompanije EnSol AS izjavio je: "Koncept osnovne ćelije već je ostvaren. Cilj ovog istraživanja bit će razvoj projekta za sistematičnu preradu PV tehnologije za proizvodnju solarnih ćelija, a sve u cilju postizanja koeficijenta efikasnosti od 20% ili više." "Sustav načinjen od tanke folije s izvorom nanočestica dizajnirat će se i proizvesti na Sveučilištu Leicester. Potom će na osnovi tog dizajna uslijediti proizvodnja prototipova solarnih ćelija. U ovoj će se eksperimentalnoj ustanovi proizvoditi PV ćelije s aktivnim područjem površine preko 16 kvadratnih centimetara (40 mm x 40 mm) postavljenim na standardne supstrate stakla. Potom će uslijediti standardizacija i ispitivanje svojstava prototipova solarnih ćelija, sve naravno u suradnji s našim akademskim partnerima." "EnSol-ova tehnologija PV ćelija uistinu pripada novoj generaciji uređaja, a predstavlja ogroman potencijal i za industriju i za očuvanje okoliša, upravo zato jer se zasniva na učinkovitoj proizvodnji pomoću tehnika za bazi spreja."
    www.znanost.com 


    Solarno staklo i solarne ćelije u spreju
    Nove tehnologije fotonaponskih ćelija baziranih na organskim bojilima mogle bi označiti revoluciju u primjeni staklenih fasada i fotonaponskih panela u arhitekturi. Uvjereni smo da su svi zaljubljenici u solarnu energiju bar jednom pomislili kako bi bilo lijepo kad bismo mogli sve prozore i staklene fasade nebodera u našim gradovima pretvoriti u solarne ćelije i koristiti ih za proizvodnju električne energije. Dobra vijest je da takva tehnologija solarnog stakla postoji i da je koristi tvrtka Oxford Photovoltaics, a razvijena je na sveučilištu u Oxfordu. Jedna od zanimljivih strana solarnog stakla jest da može biti obojanu u bilo koju boju, iako određene boje imaju manju učinkovitost od drugih. Primjerice maksimalna učinkovitost postiže se, naravno, solarnim staklom crne boje. Primjerice, crvena i zelena boja solarnog stakla imaju relativno dobru učinkovitost pretvorbe solarne energije u električnu, dok primjerice plavo staklo i nije toliko učinkovito. Tehnologija kojom se proizvodi solarno staklo temelji se na tankoslojnim solarnim ćelijama baziranim na organskim bojilima (eng. dye sensitized solar cell) koje čin sloj debljine tri mikrometra u uobičajenom staklu uz učinkovitost od približno dvanaest posto. Prema procjenama cijena fasade napravljene od solarnog stakla po kvadratnom metru trebala bi biti tek 10% veća od konvencionalnih fasada. Bez obzira na višu cijenu prednost u svakom slučaju bi bila činjenica da zgrada sa solarnom fasadom može sama zadovoljiti dio vlastitog potreba za električnom energijom bez dodatne ugradnje fotonaponskih panela na krov. Možda se realizacija ovakvih ideja u ovom času čini još dalekom no Oxford Photovoltaics uspio je pridobiti investitore da ulože dva milijuna funti u njihov poduzetnički pothvat što će omogućiti otvaranje novog sjedišta u Begbroke Science Parku u Oxfordu, kao i zapošljavanje novih stručnjaka. Prvi uzorci veličine A4 formata trebali bi biti spremni do kraja 2013. godine, dok se paneli pune veličine na tržištu krajem 2014. godine. Iako je korištenje solarnog stakla prije svega namijenjeno na suvremenim zgradama, tvrtka Oxford Photovoltaics zainteresirana je i za obnovu starijih zgrada, gdje bi se postojeća obična stakla gdje je to moguće zamijenila novih solarnim. I dok sveučilište u Oxfordu razvija tehnologiju solarnog stakla, stručnjaci rivalskog sveučilišta u Cambridgeu u suradnji sa sveučilištem u Sheffieldu uspjeli su razviti tehnologiju nanošenja solarnih ćelija po principu sličnom nanošenju boje u spreju koja za sada ima vrlo ograničenu primjenu na izrazito glatkim površinama i značajno manju učinkovitost od tradicionalnih fotonaponskih ćelija. No, predstavnici sveučilišta u Sheffieldu uvjereni su da bi se ova tehnologija u budućnosti mogla koristiti za proizvodnju solarnih ćelija na bazi specijalno dizajniranih plastičnih poluvodiča. U budućnosti takva bi tehnologija mogla biti ugrađivana u fasade zgrada ili čak na krovove (električnih) automobila koji bi tada mogli proizvoditi električnu energiju bez potrebe za ugradnjom klasičnih fotonaponskih panela.
    Izvor: Guardian
    Pročitano 1991 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive