Do 2035. godine Europska unija planira zabraniti prodaju novih automobila pokretanih motorima s unutarnjim izgaranjem, a prema planu Europske komisije, na cestama bi do tada trebalo biti oko 30 milijuna potpuno električnih automobila.

Za većinu potencijalnih kupaca električnih automobila, najveći problem i dalje je vrijeme punjenja baterije, no kineski proizvođač NIO upravo je ponudio svoje rješenje. Kinezi su naime, otvorili svoju prvu "Power Swap Station" stanicu gdje vozači mogu zamijeniti praznu bateriju punom! Prva stanica na europskom tlu otvorena je u Danskoj, a cijeli proces je automatiziran i traje oko pet minuta.

Nakon što automobil uđe u stanicu, cijeli proces je jednostavan: robotizirani sustav podiže vozilo i uklanja ispražnjenu bateriju te ju zamjenjuje napunjenom. U samo pet minuta, vozačima je ugrađena baterija koja nudi doseg od 500 kilometara. Za to vrijeme stanica polako puni baterije koje ima na zalihi, a NIO navodi da baterije koje se sporo pune - na kraju traju dulje.

Kako navodi Euronews, postoji više od 1.100 Power Swap stanica diljem svijeta, uglavnom u Kini, a NIO ove godine planira otvoriti više od 100 postaja diljem Europe. Glavni nedostatak ove tehnologije za sada je taj što morate imati automobil marke NIO da bi koristili ove stanice za izmjenu baterije. No, potencijal itekako postoji, trebao bi postojati zajednički standard na globalnoj razini kako bi stanice za izmjenu baterija poput ovih radile učinkovito.
www.jutarnji.hr

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja objavljuje Poziv za dodjelu sredstava „Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u prerađivačkoj industriji i toplinarstvu“ u okviru Programa ulaganja dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije, referentne oznake MF-2022-1-HR-0-001, financiranog sredstvima Modernizacijskog fonda. Modernizacijski fond u Hrvatskoj provode Ministarstvo i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u skladu sa Zakonom o klimatskim promjenama i zaštiti ozonskog sloja (u daljnjem tekstu: Zakon; »Narodne novine«, br. 127/19) te Provedbenom Uredbom Komisije (EU) 2020/1001 o utvrđivanju detaljnih pravila za primjenu Direktive 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu djelovanja Modernizacijskog fonda kojim se podupiru ulaganja u modernizaciju energetskih sustava i poboljšanje energetske učinkovitosti određenih država članica.

Ovim Pozivom se definiraju ciljevi, određuju pravila o načinu podnošenja projektnih prijedloga i utvrđuju kriteriji prihvatljivosti i odabira projektnih prijedloga te pravila provedbe odabranih projekata. Pravo na sredstva temeljem Poziva mogu ostvariti poduzetnici (u daljnjem tekstu: Prijavitelji) za podnesene projektne prijedloge koji zadovoljavaju sve uvjete iz točke 2. Poziva, a prednost pri dodjeli ostvaruje se sukladno ostvarenom broju bodova u postupku ocjene iz točke 4.1 Poziva. Ministarstvo objavljuje ovaj Poziv na svojoj mrežnoj stranici. Ministarstvo zadržava pravo izmjena Poziva tijekom razdoblja trajanja Poziva, vodeći računa da predmetne izmjene ne utječu na postupak provjere i ocjene projektnih prijedloga.

Predmet i svrha Poziva Predmet Poziva je podupiranje ulaganja za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: OIE) u cilju ispunjavanja sljedećih obveza Republike Hrvatske do 2030. godine:
- smanjenja emisija stakleničkih plinova iz ETS sektora i sektora izvan ETS-a (u odnosu na 2005. godinu),
- smanjenja potrošnje isporučene energije u odnosu na referentnu isporučenu energiju, odnosno u odnosu na potrošnju isporučene energije prije provedbe mjera,
- povećanja udjela OIE u bruto neposrednoj potrošnji energije.

Sredstva Modernizacijskog fonda, iznosi i intenzitet potpore
Raspoloživi iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda u okviru ovog Poziva iznosi 60.000.000,00 eura.
Unutar navedenog raspoloživog iznosa Modernizacijskog fonda, sredstva će se raspodijeliti prema vrsti ulaganja u:

1. fotonaponske elektrane - alokacija 50.000.000,00 eura
2. elektrane na biomasu - alokacija 5.000.000,00 eura
3. bioplinske elektrane - alokacija 5.000.000,00 eura

U okviru jednog projektnog prijedloga nije moguće ostvariti pravo na sredstva Modernizacijskog fonda za više vrsta ulaganja već se za svaku vrstu ulaganja mora podnijeti pojedinačni projektni prijedlog.
U slučaju ne iskorištenja sredstava unutar jedne vrste ulaganja, preostali iznos sredstava će se raspodijeliti u ostale vrste ulaganja ovisno o potrebama uzimajući u obzir Prijavitelje navedene u Obavijesti Ministarstva iz točke 4.2. ovog Poziva koji nisu ostvarili pravo na potporu zbog iskorištenosti sredstava u određenoj vrsti ulaganja, a obuhvatiti će Prijavitelje po redoslijedu od najviše do najmanje bodovanog, a sve do iskorištenja ukupnih sredstava iz Poziva.

U slučaju povećanja raspoloživog iznosa sredstava iz Modernizacijskog fonda u okviru Programa ulaganja OIE, a prije donošenja Odluke ministra o dodjeli sredstava, Ministarstvo će ovim Pozivom dodijeliti potporu i onim Prijaviteljima iz Obavijesti Ministarstva iz točke 4.2. ovog Poziva koji nisu ostvarili pravo na potporu zbog iskorištenosti sredstava, a obuhvatiti će Prijavitelje po redoslijedu od najviše do najmanje bodovanog, a sve do iskorištenja ukupnih sredstava iz Programa ulaganja OIE.

Sukladno Programu dodjele državnih potpora za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora energije (u daljnjem tekstu: Program potpora), sredstva Poziva dodjeljivat će se prema pravilima za dodjelu državnih potpora za zaštitu okoliša na koje se odnose posebne odredbe Odjeljka 7. Uredbe (EU) 651/2014 i to kroz potpore za ulaganje u promicanje energije iz obnovljivih izvora na koje se odnosi članak 41. iste Uredbe. Sukladno članku 6. Uredbe 651/2014, koji se odnosi na učinak poticaja, aktivnosti koje se prijavljuju prema Programu potpora ne smiju započeti prije prijave projektnog prijedloga na Poziv i isto se odnosi na provedbu aktivnosti projekta.

Najniži iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je 100.000,00 eura.

Najviši iznos sredstava iz Modernizacijskog fonda koji može biti dodijeljen za financiranje pojedinačnog projektnog prijedloga u sklopu ovog Poziva je 2.000.000,00 eura, a po Prijavitelju do najvišeg iznosa 4.000.000,00 eura.

Pravo na sredstva Modernizacijskog fonda ostvaruje se temeljem Odluke o dodjeli sredstava koju donosi ministar nadležan za provedbu Programa ulaganja OIE.

Prihvatljivost Prijavitelja
Prijavitelji u sklopu ovog Poziva mogu biti trgovačka društva i obrtnici odnosno mikro, mali, srednji i veliki poduzetnici, koji temeljem Odluke NKD, pripadaju području C Prerađivačka industrija i području D odjeljku 35.30 Opskrba parom i klimatizacija. Prijavitelji u projektnom prijedlogu moraju djelovati pojedinačno. Partnerske organizacije i partnerstvo bilo koje vrste nisu prihvatljivi. Prijavitelj mora dokazati da ne podliježe kriterijima za isključenje Prijavitelja potpisanom i ovjerenom Izjavom Prijavitelja (Obrazac 2.) te propisanim obaveznim dokumentima.

Potpora se ne može dodijeliti Prijavitelju koji:
- ispunjava kriterije za isključenje od dodjele propisane u Programu potpora
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, Dokazom o registraciji (Izvod iz sudskog ili obrtnog registra)6, Potvrdom Porezne uprave, Izvodom iz Registra stvarnih vlasnika, ostalim dostupnim izvorima
- ne ispunjava sve preuzete ugovorne obveze na temelju prijašnjih dodjela sredstava za sufinanciranje projekata od strane Fonda pravovremeno i u potpunosti
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, ostalim dostupnim izvorima
- je dobio državnu potporu za isti opravdani trošak projekta u skladu s Programom potpora
dokazuje se: Prijavnim obrascem, Izjavom Prijavitelja, ostalim dostupnim izvorima
- je dostavio lažne informacije za podneseni projektni prijedlog
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, ostalim dostupnim izvorima
- u trenutku podnošenja projektnog prijedloga nije registriran za prihvatljive djelatnosti najmanje godinu dana prije predaje projektnog prijedloga
dokazuje se: Izjavom Prijavitelja, Obavijesti o razvrstavanju poslovnog subjekta prema NKD-u 2007.6, ostalim dostupnim izvorima
- nema najmanje jednog (1) zaposlenog na puno radno vrijeme na temelju sati rada godinu dana prije predaje projektnog prijedloga
dokazuje se: GFI-POD, REGOS, Potvrda HZMO-a, ostalim dostupnim izvorima
a) ako vodi poslovne knjige i evidencije sukladno Zakonu o porezu na dobit, ima iskazan negativan EBITDA (poslovni prihod – poslovni rashod + amortizacija) u 2022. godini, dokazuje se: GFI-POD za 2022., ostalim dostupnim izvorima, ili
b) ako vodi poslovne knjige i evidencije sukladno Zakonu o porezu na dohodak, ima iskazan gubitak u 2022. godini, dokazuje se: Obrazac DOH, ostalim dostupnim izvorima
- ima poslovne račune u blokadi
dokazuje se: uvidom u Jedinstveni registar računa - JRR (FINA)6, ostalim dostupnim izvorima

Prihvatljivost troškova
Prihvatljivi troškovi po Pozivu su isključivo troškovi provedbe prihvatljivih projektnih aktivnosti koji su neposredno vezani uz Projekt i neophodni za njegovu realizaciju. Sukladnost troškova s pravilima Poziva i prihvatljivost troškova dokazuje se Glavnim projektom s pripadajućim troškovnikom radova i opreme te svim propisanim proračunima i prilozima.
Prihvatljivi troškovi moraju nastati kod Prijavitelja i biti plaćeni tijekom razdoblja prihvatljivosti troškova definiranog u točki 5. Poziva, što se dokazuje računima ili računovodstvenim dokumentima jednake dokazne vrijednosti te dokazima o plaćanju računa (izvod iz transakcijskog računa ili drugi odgovarajući dokaz). Vrijeme nastanka troškova utvrđuje se datumom izdavanja računa.

Po ovom Pozivu prihvatljivi su troškovi:

1. Izgradnje integriranih i/ili neintegriranih fotonaponskih elektrana u mrežnom pogonu za vlastite potrebe do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabavu fotonaponskih modula, pretvarača (invertera) i ostalog DC i AC razvoda instalirane snage do 50% više od priključne snage u smjeru preuzimanja iz mreže, priključnog ormara, regulacijske, mjerne i ostale opreme za prikupljanje i prikazivanje podataka, opreme obračunskog mjernog mjesta, sustava za nadzor i upravljanje radom (snagom) FN elektrane, gromobranske instalacije FN elektrane i ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

2. Izgradnje elektrane na biomasu za vlastite potrebe do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabave i ugradnje sustava i opreme za proizvodnju električne energije iz biomase, sustava za nadzor i upravljanje radom (snagom) elektrane te ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

3. Izgradnje elektrane na bioplin za vlastite potrebe do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabave i ugradnje sustava i opreme za proizvodnju električne energije iz bioplina, sustava za nadzor i upravljanje radom (snagom) elektrane te ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

4. Postavljanja sustava za skladištenje električne energije (baterije) do puštanja u pogon, što uključuje troškove izvođenja radova, nabave i ugradnje sustava i opreme za skladištenje energije (baterije), pri čemu kapacitet baterije ne smije iznositi više od 25% najveće ukupne dnevne proizvodnje električne energije za vlastite potrebe, sustava za nadzor i upravljanje te ostale opreme potrebne za pravilan rad sustava.

5. Projektantskog nadzora i stručnog nadzora što uključuje troškove usluga projektantskog nadzora i troškove usluga stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer,

6. Koordinacije zaštite na radu što uključuje troškove usluga koordinatora zaštite na radu u fazi izvođenja radova.

Ukupni troškovi nadzora (Projektantski nadzor i aktivnosti stručnog nadzora građenja koji provodi nadzorni inženjer u skladu sa Zakonom o gradnji te koordinacija zaštite na radu u fazi izvođenja radova) su prihvatljivi najviše u iznosu do 4% ukupno prihvatljivih troškova za izvođenje radova i/ili opremanje.

Neprihvatljivi troškovi
Po ovom Pozivu neprihvatljivi troškovi su:
- Porez na dodanu vrijednost (PDV);
- Troškovi vezani za izradu projektno-tehničke dokumentacije;
- Troškovi priključka na elektroenergetsku mrežu, povećanja zakupa snage te njihovi pristupni putevi i sl.;
- Troškovi postavljanja punionica za električna vozila;
- Troškovi sanacije krovišta (konstrukcija i pokrov);
- Nabava i ugradnja rabljene opreme;
- Kupnja zemljišta i nekretnina;
- Troškovi zakupa materijalne imovine;
- Troškovi održavanja/operativni troškovi;
- Troškovi u svezi s ispunjavanjem uvjeta informiranja i vidljivosti, u skladu s točkom 5.5. Poziva;
- Kamate na dug;
- Kazne, financijske globe, troškovi povezani s predstečajem, stečajem i likvidacijom;
- Gubici zbog fluktuacija valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj;
- Troškovi za otvaranje, zatvaranje i vođenje računa, naknade za financijske transfere, trošak ishođenja kredita ili pozajmice kod financijske institucije, javnobilježnički trošak;
- Izdaci povezani s računovodstvenim uslugama i uslugama revizije;
- Troškovi jamstava koja izdaje banka ili druga financijska institucija;
- Troškovi iskazani kao paušalni iznosi ili fiksna stopa;

Nijemci očekuju da će ih promjena sustava grijanja koštati 9 milijardi eura godišnje, objavilo je njemačko ministarstvo gospodarstva. Taj će se iznos nadoknaditi povratom od ušteda u troškovima energije, koji se procjenjuju na 11 milijardi eura tijekom 18-godišnjeg vijeka trajanja. Procijenjene uštede računaju se na temelju očekivanog rasta cijena nafte i prirodnog plina, navodi ministarstvo u svom nacrtu zakona. Novi zakon trebao bi označiti postupni kraj sustava grijanja prostora na lož-ulje i plin u Njemačkoj. Od 2024. godine 65 posto novoinstaliranih sustava mora se napajati obnovljivim izvorima energije. Ministarstvo ima za cilj ugraditi dizalice topline, solarnu energiju ili hibridne sustave koji kombiniraju dizalice topline s plinom. Hibridni sustavi bili bi sastavljeni od dizalica topline koje bi davale osnovnu opskrbu, a plin bi se nadopunjavao u hladnim danima. Postojeći sustavi grijanja na naftu i plin mogu nastaviti s radom i po potrebi se popraviti. U slučaju neispravnosti sustava grijanja, plinsko grijanje može se ugraditi na tri godine. Ako se sustav planira priključiti na daljinsko grijanje, to bi se moglo produljiti na 10 godina. Predviđene su i državne subvencije, ali iznosi još nisu poznati. Postojeće subvencije potrebno je prilagoditi kako bi se ublažila investicija. Također će i dalje postojati porezni popusti za vlasnike nekretnina koji instaliraju nove energetske sustave.
www.index.hr

Zbog povoljne hidrologije i porasta proizvodnje električne energije iz hidroelektrana te drugih obnovljivih izvora u prva tri mjeseca ove godine Hrvatska se, prema podacima udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH), prometnula iz dugogodišnjeg uvoznika u izvoznika struje. Taj obrat, iskazan viškom proizvedene struje od 45 gigavatsati u odnosu na ukupnu potrošnju u državi od 4660 gigavatsati, prema izračunu OIEH-a, neće biti blagotvoran samo za energetsku i ekonomsku sigurnost države, nego i za HEP.

Usporedbom prva tri mjeseca ove godine u odnosu na prva tri mjeseca lani vidljivo je da su ostvareni vrlo povoljni energetski pokazatelji koji bi trebali donijeti dobre ekonomske rezultate u poslovanju energetskih tvrtki, prije svega HEP-a - navode u spomenutom udruženju. Vlada je, podsjetimo, prije desetak dana odlučila ubrizgati 900 milijuna eura u financijski krvotok HEP-a zajmom od 400 milijuna eura i dokapitalizacijom kako bi stabilizirala novčani tok kompanije, uzdrman antiinflacijskim mjerama, odnosno ograničenjem cijene struje te iste Vlade. U HEP-u su nam potvrdili da je povoljna hidrologija omogućila veću proizvodnju električne energije u hidroelektranama i pozitivno utjecala na financijski rezultat kompanije te, među ostalim, skrenuli pozornost na povećanu proizvodnju u Nuklearnoj elektrani Krško (NEK).

Utjecaj na cijenu
Ne samo zahvaljujući povoljnoj hidrologiji, nego i osiguranjem visoke raspoloživosti elektrana te pažljivim planskim upravljanjem odnosom proizvodnje i nabave električne energije, u prvom tromjesečju ove godine imamo pozitivnu bilancu što se tiče nabave električne energije iz uvoza. Za razliku od prošle godine, HEP je u prva tri mjeseca 2023. nešto više energije izvezao, nego što je nabavio u inozemstvu - naveli su nam u našoj najvećoj energetskoj kompaniji, otkrivši kako je HEP u vlastitim elektranama, uključujući 50 posto kapaciteta NEK-a, u prvom tromjesečju 2023. proizveo 4,3 teravatsati električne energije, dok je u istom razdoblju lani proizvodnja iznosila 3,5 teravatsati.

Kada je u pitanju odraz popravljanja energetske bilance na financije HEP-a, u toj kompaniji polaze od ocjene da unatoč privremeno povoljnijem miksu izvora električne energije, na poslovni rezultat HEP-a i dalje dominantno utječe primjena limitiranih prodajnih cijena električne energije. Uz to, dodaju, cijene svih energenata koje HEP koristi u termoelektranama i toplanama, cijene ugljika i nabave električne energije na burzama još su uvijek mnogo veće od predkriznih, čak i, ističu, višestruko veće. Napominju kako je cijena toplinske energije još uvijek limitirana te da ogrjevna sezona još traje.

Pokrivanje izgubljenog
U svakom slučaju, Banski dvori su najavljenom dokapitalizacijom HEP-a priznali kako su ograničavanjem cijena električne energije i plina za kućanstva i poduzetništvo iz blagajne HEP-u izbili 900 milijuna eura. To je, prema odluci Vlade, procijenjeni iznos, a koliko je zaista HEP na gubitku zbog antiinflacijskih energetskih paketa Vlade, pokazat će izvješće o poslovanju kompanije za 2022. koje se, kao i izvješće za prvi kvartal ove godine, još uvijek čeka. I u tekućem mjesecu i u svibnju, procjenjuje OIEH, očekuje se nastavak zamaha proizvodnje u HEP-ovim hidroelektranama.

Zbog vrlo visoke razine podzemnih voda na hidroenergetskim sustavima, velikih dotoka vode za hidroelektrane, očekivanog topljenja snijega u travnju te predviđanja kišovitog travnja i svibnja, i u sljedeća dva mjeseca očekuju se velike energetske vrijednosti dotoka vode. To ujedno znači povoljna energetska i ekonomska kretanja, a što je najvažnije, i sigurnost opskrbe potrošača u duljem višemjesečnom razdoblju i sigurnost pogona elektroenergetskog sustava - ističe udruženje.

Hrvatska je u prošloj godini na razlici uvezene i izvezene električne energije zabilježila minus od 800 milijuna eura. Udio uvoza u ukupnoj potrošnji struje u nas varira posljednjih godina između 30 i 40 posto. Donoseći proljetni energetski paket antiinflacijskih mjera, Vlada je iznijela podatak da su građani Zagreba u veljači ove godine plaćali jednu od najnižih cijenu električne energije u EU. Dok je, prema istom izvoru, prosječna cijena nabave struje u EU bila 175 eura za megavatsat, u Zagrebu je struja naplaćivana 66 eura za megavatsat.

To je kratkoročni trend, HEP-u su pomogle hidrologija i topla zima
Konzultant za nabavu energije Darko Dvornik u komentaru glavnog nalaza izvješća Udruženja OIE da smo od uvoznika struje postali izvoznik, polazi od ocjene kako se "radi o kratkoročnom trendu koji je primarno prouzročen povoljnim hidrološkim prilikama".

Izvješće koje je izradio OIEH primarno je fokusirano kako bi prikazali ulogu OiE u energetskoj bilanci RH u prva tri mjeseca ove godine. Udjel OiE u nacionalnoj proizvodnji za prva tri mjeseca značajnih je 58 posto, a najveći generator toga jest proizvodnja električne energije iz hidroelektrana.

Najveći doprinos tome dali su bolji hidrološki uvjeti u odnosu na razdoblje prije, a na koje jedino priroda može utjecati - kaže Dvornik. Povoljne hidrološke prilike, dodaje naš sugovornik, u kombinaciji s toplom zimom, koja je, kao i u cijeloj Europi, prouzročila viškove u ponudi električne energije i plina, dovele su do većih mogućnosti izvoza električne energije.

Na povećanu proizvodnju iz domaćih hidroelektrana mogla je utjecati i interna odluka o većoj proizvodnji iz tog izvora zbog različitih razloga. Na izvoz električne energije mogao je dodatno utjecati i uvoz električne energije prema prethodno sklopljenim ugovorima, pa se zbog povoljnije hidrologije lako proizveo višak koji se onda izvozio - upozorava Dvornik. Napominje kako se izvoz električne energije ne događa isključivo zbog viška na tržištu ponude nego, ističe, i zbog ugovorene opskrbe kupaca koje opskrbljivači na hrvatskom tržištu imaju u drugim državama, poput Slovenije i BiH.

Prema podacima iz poslovnog izvješća HEP-a za 2021., prihod kompanije dosegao je 15 milijardi i 969 milijuna kuna, a unutar tog iznosa od prodaje električne energije uprihodila je 13,4 milijarde kuna, uz rast od 16,7 posto u odnosu na 2020.. Potonji rast prodaje uglavnom je ostvaren na domaćem tržištu (12,2 posto), ali rastao je i prihod od izvoza električne energije.
novac.jutarnji.hr

Iz Tesle su procurili nevjerojatni planovi ove marke: godišnje namjeravaju proizvoditi čak 4 milijuna novog modela! Tesla već duže planira predstaviti novi mali model, a sada je otkriveno da s njim imaju više nego ambiciozne planove. Naime iz Tesle su procurili nevjerojatni planovi ove marke: godišnje namjeravaju proizvoditi čak 4 milijuna novog modela. Za usporedbu, najprodavaniji auto 2022. godine na svijetu je bila Toyota Corolla kojih je prodano ukupno nešto više od 1,1 milijuna primjeraka. Novi model bi trebao biti svojevrsna umanjena verzija Modela Y. Sve to je izvijestila kineska web stranica 36kr pozivajući se na neodređene izvore, a prenosi CnEVpost. Izvori 36kr mogli bi biti dobavljači jer prema izvješću Tesla signalizira svom opskrbnom lancu da će se uskoro "mnogo milijuna primjeraka malog vozila proizvoditi godišnje u Teslinim tvornicama diljem svijeta". Planovi su prilično detaljni: polovica od četiri milijuna automobila trebala bi se proizvoditi u Teslinim tvornicama u Americi, a nova tvornica u Monterreyu (Meksiko) osigurava većinu kapaciteta. Lokacije Berlin-Grünheide i Šangaj doprinijet će s po jednim milijunom automobila godišnje, navodi se u izvješću. Prema izvješću, serijska proizvodnja modela koji bi trebao koštati od oko 25.000 dolara počet će najranije za godinu dana. Međutim, planirani proizvodni kapacitet vjerojatno će biti dostignut mnogo kasnije. Jer s današnjim Teslinim pogonima četiri milijuna komada ne bi bilo moguće ni u teoriji. Do sada je Gigafactory 3 u Šangaju najveća Teslina tvornica, a njen godišnji kapacitet iznosi oko 750.000 vozila. Tvornica u Meksiku trebala bi biti najveća Teslina tvornica, ali dva milijuna bila bi svejedno nevjerojatna brojka i za nju.Čak bi i dobavljači teško bili spremni na takav porast prodaje i potražnje. Na Teslinom često citiranom Battery Day 2020, Elon Musk je rekao da će autonomni električni automobili po cijeni od 25.000 dolara biti mogući do 2023. godine. No, najavljeni početni automobil po ovoj cijeni još uvijek nije ni blizu dolaska na tržište, sve što imamo je jedna skica od prije tri godine. Prema izvješću stranice 36kr, cijenu električnog vozila s dometom većim od 400 km i komercijalno dostupnim pogonom izuzetno je teško spustiti ispod 25.000 USD s današnjim troškovima. Elon Musk je prošle godine rekao da planira otvoriti 10 do 12 novih tvornica kako bi povećao proizvodnju. Godine 2030. želi prodati nevjerojatnih 20 milijuna električnih automobila godišnje. Za usporedbu: Tesla je lani prodala 1,3 milijuna električnih automobila, a ove godine se očekuje 1,8 milijuna. Čini se da će silni milijuni o kojima se sanja i u budućnosti ostati san te da su silne megalomanske najave uglavnom priče koje bi trebale razveseliti investitore u dionice Tesle.
autostart.24sata.hr

Novi mali električni automobil Tesla: Sve što znamo do sada

Američki proizvođač električnih automobila Tesla je održao svoj događaj na Dan investitora 2023. gdje je trebao izložiti svoje vozilo sljedeće generacije, za koje se očekuje da će biti najjeftinije dosad. O planovima za osnovni model Tesla tvrtka raspravlja više od dvije godine – s troškom proizvodnje koji je upola manji od današnjeg Modela 3. Više detalja o novom automobilu neslužbenog naziva 'Model 2' nije previše poznato, a očekuje se da će koristiti platformu 'treće generacije' tvrtke. U međuvremenu, evo svega što do sada znamo o onome što bi mogao biti Teslin najvažniji novi model u posljednjih nekoliko godina.

Bit će manji od Modela 3
Izvršni direktor Tesle Elon Musk potvrdio je da će novi Tesla 'Model 2' biti manji od današnjih Modela 3 i Modela Y – vjerojatno bliži veličini Toyote Corolle ili Volkswagen Golfa, umjesto modela 3 i Model Y Toyote Camry ili Volkswagen Tiguana- tijela veličine. Nije jasno hoće li novi automobil biti hatchback, limuzina ili SUV, ali Tesla je tradicionalno prvo izdao verzije svojih novih modela za osobne automobile (limuzine) (Model S i Model 3), prije nego što se proširio na SUV karoserije (Model X i Model Y). To bi mu dalo najmanji otisak bilo kojeg Teslinog vozila proizvedenog od originalnog sportskog automobila Roadster.

Predviđeno je da će biti i jeftiniji
Elon Musk je rekao investitorima i medijima prošle godine da će novo malo vozilo biti "vjerojatno otprilike upola jeftinije" od današnjih Teslinih Modela 3 i Modela Y, koji se temelje na onome što je nazvano Teslinom arhitekturom vozila 'druge generacije'. Međutim, vjeruje se da se Muskovi komentari odnose na troškove proizvodnje, a ne na konačnu prodajnu cijenu vozila – koja će ovisiti o tome koliko Tesla želi zaraditi na svakom automobilu, a na nju će utjecati troškovi dostave i uvozne carine u svakoj zemlji. Najjeftiniji Tesla Model 3 košta od 64.300 USD plus troškovi vožnje u Australiji ili 42.990 USD (61.500 AU) u SAD-u. Prepolovljenjem toga novo vozilo bi se dovelo do otprilike 32.000 AU plus troškovi prijevoza do lokacije, ili 21.500 USD (30.750 AU) u SAD-u – međutim, gore spomenuta profitna marža i troškovi prijevoza vjerojatno bi povećali cijenu novog vozila bliže AU 40.000.

Kada su 2020. objavljeni planovi za malo vozilo Tesla, Elon Musk predložio je cijenu od 25.000 USD. U to vrijeme, osnovni Tesla Model 3 koštao je 37.990 USD, ili 50 posto više – pa bi primjenom ovoga na današnje cijene Modela 3 novi automobil koštao približno 25.000 USD ili 42.000 AU u Australiji plus troškovi prijevoza. Ova bi ga cijena učinila konkurentnim malim hatchback vozilima s benzinskim pogonom visokih specifikacija u Australiji – kao što je Volkswagen Golf 110TSI R-Line (40.490 USD plus prijevoz) ili Toyota Corolla ZR Hybrid hatch (38.120 USD plus prijevoz) – i jedno od najjeftinijih električnih vozila na tržištu.

Ali nejasno je kada će stići u izložbene prostore
Međutim, gore navedene cijene za sada su samo procjene, budući da bi se moglo čekati godinama da se novi mali električni automobil Tesla pojavi u prodajnim salonima. Nije jasno planira li Tesla pokazati gotovo vozilo na događaju 1. ožujka – ili samo njegovu podlogu. Tesla tradicionalno prvo otkriva koncept gotovog proizvoda, prije nego započne isporuku serijskog automobila jednu do četiri godine kasnije. Ako se proizvodi s volanom s desne strane za Australiju, lokalne isporuke bi mogle započeti dvije godine nakon lansiranja u SAD-u.

Možda koristi Teslinu najnapredniju tehnologiju baterija
Očekuje se da će Model 2 koristiti Teslinu tehnologiju baterija nove generacije, poznatu kao 4680 – nazvanu po dimenzijama ćelija (promjer 46 mm, visina 80 mm). Kada su predstavljene 2020., Tesla je obećao da će te ćelije isporučivati ​​pet puta više energije i šest puta više snage od prethodne prodaje baterija, dok će biti 14 posto jeftinije po kilovat-satu (kWh) – što je važno za novi mali automobil. Baterijske ćelije model 4680 već se ugrađuju – iako u ograničenom broju – u SUV-ove Tesla Model Y koji se proizvode u tvrtkinoj tvornici u Austinu u Teksasu.

U svojim najnovijim modelima – uključujući model Y model 4680 baterija – američki div električnih automobila kreće se prema takozvanim 'strukturnim' baterijskim paketima. Dok su u mnogim električnim automobilima baterije sastavljene u module, koji se zatim spajaju u paket koji je montiran na šasiju vozila, dizajn strukturalnog paketa preskače module i koristi bateriju u središnjoj strukturi automobila. Budući da baterije osiguravaju snagu cijelom vozilu, gornji dio baterije služi kao središnja podnica vozila, s unutarnjim komponentama kao što su prednja sjedala i unutrašnji tepih montirani izravno na bateriju.

Kako će to izgledati?
Dok se mnogo zna o njegovoj veličini, cijeni i tehničkoj konstrukciji, nejasno je kako će novi kompaktni automobil Tesla izgledati. Tesla je prethodno pokazao najavne skice malog hatchback tipa automobila – s velikim aluminijskim naplatcima i kosom krovnom linijom poput kupea – u dva slučaja: početkom 2020. kada je najavljivao planove za Teslin dizajnerski studio u Kini. Šef američkog diva električnih automobila ranije je rekao da je tvrtka zainteresirana za korištenje svojih kineskih dizajnerskih i inženjerskih kapaciteta za vođenje razvoja novog modela Tesla za globalnu prodaju. 

Može se ponuditi tehnologija autonomne vožnje
Mali automobil Tesla Model 2 mogao bi činiti temelj nadolazećeg 'robotaxija' (naveden u prosincu 2022.,), futurističkog vozila dizajniranog za potpuno autonomnu vožnju – bez upravljača ili pedala. Elon Musk je početkom 2022. tvrdio da će ovaj model biti predstavljen 2023., s isporukama 2024. – no nije jasno je li to još točno i hoće li mali automobil Tesla model 2 biti osnova za to.
www.drive.com.au

Model 2 po cijeni od 22.000 USD mogao bi izgledati kao manji Model Y budući da Tesla planira stopu proizvodnje od 2 milijuna u Giga Mexico

Proizvodnja Teslinog najjeftinijeg električnog vozila Model 2 navodno će biti podijeljena između Sjeverne Amerike, Šangaja i Giga Berlina, s početnim pripremama za 4 milijuna jedinica. Model 2 bi mogao biti sličan modelu Y po dizajnu, tvrde upućeni, samo mnogo manji i mogao bi koštati 150.000 RMB (21.800 USD).

Tesla je navodno poslala nizvodni dopis preko svog opskrbnog lanca kako bi ga pripremio za stopu proizvodnje Modela 2 od 4 milijuna jedinica godišnje. Dva milijuna njih trebalo bi doći iz njihove nove Gigatvornice u Meksiku, dok će Giga Berlin i Šangaj imati zadatak sastaviti po milijun. Ovo se slaže s prethodnim glasinama lokalnih meksičkih dužnosnika da će Gigatvornica koji Tesla gradi u Meksiku postati ključno središte za proizvodnju Modela 2 u Sjevernoj Americi.

Insajderi opskrbnog lanca, međutim, podijelili su još bezobrazniju poslasticu, ako se cijela spekulacija na kraju pokaže vjerodostojnom. Tvrde da će Model 2, koji je dosad bio zamišljen kao hot hatch, zapravo biti smanjena verzija SUV-a Model Y. Na tromjesečnom sastanku s investitorima prošle godine, Elon Musk otkrio je da će njegova platforma sljedeće generacije za masovno tržište električnih vozila rezultirati "manjim, da budemo jasni" automobilima.

Naknadni izračuni analitičara označili su Model 2 kao 15% kraći i 30% lakši EV, ali su ga uspoređivali s Modelom 3, dok se sada čini da bi najjeftiniji Teslin automobil mogao biti svojevrsni crossover, stiliziran prema Modelu Y. U tom slučaju, Model Z mogao bi biti prikladniji naziv od Modela 2, s obzirom da Tesla već ima Model Y srednje klase i premium Model X.

Prema izvorima iz industrije, " ovaj jeftini model je mali Model Y ", a " Tesla gradi godišnji plan proizvodnog kapaciteta do 4 milijuna vozila." To je priličan skok u odnosu na trenutnu stopu proizvodnje koja je dosegla rekord u prošlom tromjesečju, a još nije prešla granicu od 500.000 jedinica u Teslinom portfelju.

Ipak, Tesla povećava učinkovitost proizvodnje sa svakom novom Gigatvornicom, a ona u Meksiku omogućit će mu izradu automobila poput Lego kockica, sa 6 montažnih sekcija spojenih u jednu, što bi drastično smanjilo troškove. Uostalom, ti insajderi opskrbnog lanca nadolazeće jeftino električno vozilo Tesle nazivaju " automobilom od 150.000 juana " ili maloprodajnom cijenom od oko 21.800 USD.

Tesla traži 50% smanjenje procijenjenih troškova proizvodnje Modela 3 od 33.600 USD. S nedavnim padom cijena litij karbonata i činjenicom da će se Model 2 sastavljati u Teslinim najučinkovitijim Gigatvornicama, troškove proizvodnje ispod 17.000 dolara neće biti teško postići. Ako ga Tesla doista proda za početnu cijenu od 22 000 američkih dolara, to će zadržati njihovu bruto maržu, a ekonomija razmjera može samo dodatno povećati zradu kako proizvodnja bude rasla.

Ako Tesla uspije dovesti proizvodnju LFP baterija Modela 2 na tlo SAD-a, kao što se nedavno šuškalo, čak bi se kvalificirao za federalne subvencije. Na taj bi način mogao naplaćivati ​​više i još uvijek zadržati svojih zarađenih 10.000 USD dobiti po vozilu čak i s jeftinim modelom 2 koji će se prodavati u milijunima.

Savezne porezne olakšice za EV istječu 2032. godine, pa će Tesla vjerojatno predstaviti i započeti proizvodnju Modela 2 čim budu mogli, prije nego što konkurencija poput VW ID.2all stigne na tržište 2025. Izvori glasina o trenutnom opskrbnom lancu ovdje imaju na umu da je početak proizvodnje Modela 2 udaljen "najmanje godinu dana ", tako da bi se najava mogla dogoditi već 2023.

Zapravo, Tesla bi ovog ljeta mogla započeti izgradnju svoje tvornice Giga Mexico i tada bi mogla podijeliti više detalja o svojoj sljedećoj generaciji EV platforme za masovno tržište koja će se tamo sastavljati. Ako se Model 2 doista pojavi 2024., to bi Tesli omogućilo da bude jedan od prvih koji će na tržište plasirati prilično isplativo električno vozilo za široke mase.
www.notebookcheck.net

Ministar regionalnog razvoja i fondova Europske unije, Šime Erlić, sudjelovao je na devetoj Liderovoj Smart cities konferenciji gdje je pred punom kongresnom dvoranom Zagrebačkog velesajma održao kratko predavanje o urbanom razvoju i EU fondovima. Kako je rekao ministar, prema trenutnim predviđanjima će do 2050. više od 70 posto globalnog stanovništva živjeti u gradovima, Europa već varira oko te brojke, tako da nikada nije bilo važnije raspravljati o njihovom razvoju. Ističući da su gradovi moćni pokretači promjena u društvu Erlić je naglasio da rastuća urbanizacija nosi i brojne izazove, jedan od njih zasigurno je i činjenica da više od 65 posto globalne potrošnje energije potječe iz gradova.

Kako bi odgovorili na te probleme gradovi se, uz svoje ograničene resurse, moraju jako dobro organizirati kako bi mogli bolje i kvalitetnije donositi odluke i biti efikasniji, a tu dolazimo do ‘smart citiesa‘ – rekao je Erlić u svom izlaganju spominjući da danas svi žele da su njihovi gradovi što povezaniji, zeleniji i pametniji.

Ministar je velik naglasak stavio na javnu dostupnost podataka, ističući pritom da su podaci ‘nafta 21. stoljeća‘ te je svakako poručio da je vrlo važna i uključenost građana u gradske probleme, čak važnija od tehnologije, a važna je i integracija kojom gradovi žele postići svoju misiju pametnih gradova.

Osvrćući se na mehanizam ‘Integrirana teritorijalna ulaganja‘, Erlić je poručio da je program integriran kroz osam hrvatskih gradova što je stvorilo dobru bazu za razvijanje pametnih gradova. ‒ Sada idemo korak dalje s novim sredstvima – poručio je ministar opisujući Integrirani teritorijalni program 2021.-2027. kao najveći projekt do sada. Očekujemo nikad jači i nikad veći ciklus investiranja u gradove ‒ rekao je Erlić dodavši i da će se program provesti kroz 22 hrvatska grada iz različitih regija.

Kroz ITP će se ulagati u zelenu infrastrukturu, obnovljive izvore energije, kulturnu baštinu, ali i brojne druge hrvatske atribute s krajnjim ciljem ostvarivanja što većeg broja pametnih gradova u Hrvatskoj. Naglašavajući da program osigurava ‘nikad veća sredstva za razvoj gradova‘, Erlić je poručio da je ideja Vlade ujednačen urbani razvoj kroz cijelu Hrvatsku, a ne samo pojedine dijelove Hrvatske.

Poanta je da se razvija Hrvatska u svim svojim sredinama, zato se ide kroz 22 dana, da svi dijelovi Hrvatske budu obuhvaćeni ‒ objasnio je ministar koji je pritom dodao da nema države u EU koja će više sredstava kohezijske politike usmjeriti prema gradovima, s obzirom da Hrvatska planira za razvoj 22 grada uložiti 650 milijuna eura.
lidermedia.hr

Što su to e-goriva (Electrofuel, e-fuel) i zbog čega je Njemačka minirala zakon koji je trebao upokojiti benzince i dizelaše? Njemačka je u posljednji tren minirala zakon Europske unije o zabrani prodaje automobila s emisijama ugljičnog dioksida (CO2) od 2035. godine. Službeni Berlin traži da se nakon tog datuma dopusti prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem ako rade na e-gorivo. Što je uopće e-gorivo, na koje tipuje dio svjetske automobilske industrije?

E-goriva, poput e-kerozina, e-metana ili e-metanola, potpuno su sintetička goriva koja ne sadrže naftne derivate, već nastaju industrijski - korištenjem ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida iz okoliša i njihovim kombiniranjem s vodikom. Posebnim procesima od ugljika i vodika dobiva se gorivo. Automobil na e-gorivo u atmosferu ispušta CO2, ali je kvaka u tome da su emisije jednake količini izdvojenoj iz atmosfere da bi se proizvelo to e-gorivo - što ga u konačnici čini CO2 neutralnim.

Njemačka i Italija sad traže čvrsta jamstva EU-a da se prodaja novih automobila s motorom na unutarnje izgaranje može nastaviti i nakon 2035. godine ako ih pokreću CO2 neutralna e-goriva. Većina velikih proizvođača automobila kladi se na baterijska električna vozila - tehnologiju koja je već široko dostupna - kao glavni adut za smanjenje emisija CO2. No naftna industrija podupire e-goriva, kao i brojne automobilske kompanije koje ne žele da njihova vozila opterećuju teške baterije. E-goriva se još ne proizvode u velikim količinama. Prva svjetska komercijalna tvornica otvorena je u Čileu 2021. godine, uz potporu Porschea, s ciljem proizvodnje 550 milijuna litara godišnje. Druge planirane tvornice uključuju norveški Norsk e-Fuel, koji bi trebao početi proizvoditi 2024., a fokusirat će se na e-gorivo za zrakoplove.

Današnji automobili mogu koristiti e-gorivo, a ono se može i transportirati putem postojećih logističkih mreža za benzin i dizel. Pristalice naglašavaju da e-goriva nude put za smanjenje emisija CO2 postojećeg svjetskog voznog parka, ali da se pritom ne mora svako vozilo zamijeniti onim na električni pogon. Kritičari, s druge strane, upozoravaju da je proizvodnja e-goriva vrlo skupa i energetski izrazito intenzivna. Korištenje e-goriva u automobilu zahtijeva oko PET PUTA više obnovljive električne energije od pokretanja električnog vozila na baterije. Pojedini stručnjaci ukazuju na to da bi e-goriva trebala biti rezervirana za sektore koje je teško dekarbonizirati, kao što su pomorstvo i zrakoplovstvo – jer, za razliku od osobnih automobila, ne mogu ih tako lako pokretati električne baterije.

Kako se čini, Europska komisija popustila je zahtjevima Njemačke i Italije, kojima su se pridružile Češka i Poljska. Iz dokumenta, koji je Reuters dobio na uvid, vidljivo je da će Bruxelles predložiti da se dozvoli prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem i nakon 2035. ako koriste klimatski neutralna e-goriva. Neprofitna istraživačka organizacija Međunarodno vijeće za čisti transport (ICCT) u međuvremenu je izjavila kako nije sigurno to da se postojećom tehnologijom može ustanoviti koristi li vozilo e-gorivo ili mješavinu fosilnih klasičnih goriva jer imaju vrlo slična svojstva.

U taboru koji podupire e-gorivo nalaze se veliki dobavljači automobilskih komponenti u Njemačkoj, poput Boscha, ZF-a i Mahlea, kao i velike naftne i plinske tvrtke od ExxonMobila do Repsola. Proizvođači automobila kao što su Piech, Porsche i Mazda uglavnom podržavaju ovu tehnologiju. Porsche ima udio u proizvođaču e-goriva HIF Global, a BMW je uložio 12,5 milijuna dolara u startup za e-gorivo Prometheus Fuels te je također investirao milijarde u baterijsko-električnu tehnologiju. Drugi proizvođači automobila, uključujući Volkswagen i Mercedes-Benz, klade se na dekarbonizaciju električnih vozila na baterije. Volvo i Ford ovaj tjedan pozvali su zemlje EU-a da ne odustaju od postupnog ukidanja novih benzinskih i dizelskih automobila do 2035. godine.
www.tportal.hr

Što je elektrogorivo, e-gorivo?
Elektrogoriva, također poznata kao e-goriva , klasa sintetičkih goriva , vrsta su zamjenskog goriva koje se može nabaviti. Proizvode se korištenjem uhvaćenog ugljičnog dioksida ili ugljičnog monoksida, zajedno s vodikom dobivenim iz održivih izvora električne energije kao što su vjetar, solarna energija. Proces koristi ugljični dioksid u proizvodnji i ispušta otprilike istu količinu ugljičnog dioksida u zrak kada se gorivo sagorijeva, za ukupni niski ugljični otisak. Elektrogoriva su stoga opcija za smanjenje emisija stakleničkih plinova iz prometa, posebno za teretni, pomorski i zračni promet na velikim udaljenostima. Primarni ciljevi su butanol i biodizel , ali uključuju i druge alkohole i plinove koji sadrže ugljik kao što su metan i butan.

Primarni izvor financiranja istraživanja tekućih elektrogoriva za prijevoz bio je Program elektrogoriva Agencije za napredna istraživanja za energiju ( ARPA-E ), na čelu s Ericom Tooneom. ARPA-E, stvoren 2009. pod predsjednikovim Obaminim ministrom energetike Stevenom Chuom , pokušaj je Ministarstva energetike (DOE) da duplicira učinkovitost Agencije za napredne obrambene istraživačke projekte, DARPA . Primjeri projekata financiranih u okviru ovog programa uključuju napore OPX Biotechnologies na biodizelu koje vodi Michael Lynch i rad Dereka Lovleya na mikrobnoj elektrosintezi na Sveučilištu Massachusetts Amherst, koji je navodno proizveo prvo tekuće elektrogorivo koristeći CO 2 kao sirovinu . Opisi svih istraživačkih projekata programa ARPA-E Electrofuels mogu se pronaći na web stranici programa ARPA-E Electrofuels Program.

Prva konferencija o električnim gorivima, koju je sponzorirao Američki institut kemijskih inženjera, održana je u Providenceu, RI, u studenom 2011. Na toj je konferenciji direktor Eric Toone izjavio da "Osamnaest mjeseci programa znamo da radi. Moramo znamo možemo li to učiniti važnim." Nekoliko grupa je izvan dokaza principijelnosti i rade na isplativom rastu.

Elektrogoriva mogu biti razorna ako su ugljično neutralna elektrogoriva jeftinija od naftnih goriva i ako su kemijske sirovine proizvedene elektrosintezom jeftinije od onih rafiniranih iz sirove nafte. Elektrogoriva također imaju značajan potencijal u mijenjanju pejzaža obnovljivih izvora energije, budući da elektrogoriva omogućuju prikladno skladištenje obnovljivih izvora iz svih izvora kao tekuće gorivo. Od 2014. godine , potaknut procvatom frackinga , fokus ARPA-E prešao je s električnih sirovina na sirovine temeljene na prirodnom plinu, a time i dalje od elektrogoriva.

Potkraj 2020. Porsche je najavio svoje ulaganje u elektrogoriva, uključujući projekt Haru Oni ​​u Čileu, koji stvara sintetski metanol iz energije vjetra. Godine 2021. Audi je objavio da radi na projektima e-dizela i e-benzina. Britanska tvrtka Zero , koju je 2020. godine osnovao bivši F1 inženjer Paddy Lowe , razvila je proces koji naziva 'petrosintezom' za stvaranje održivog goriva i postavila razvojnu tvornicu u poslovnom centru Bicester Heritage u blizini Oxforda.

Do 2021. Europska federacija za promet i okoliš savjetovala je da sektor zrakoplovstva treba primijeniti e-kerozin jer bi mogao značajno smanjiti utjecaj zrakoplovstva na klimu. Također je promatrano kako korištenje elektrogoriva u automobilima emitira dva značajna staklenička plina osim CO 2 zarobljenog za proizvodnju: metan (CH 4) i dušikov oksid (N 2 O); lokalno onečišćenje zraka i dalje je predstavljalo problem, a bilo je pet puta manje učinkovito od izravne elektrifikacije.

Prema eFuel Allianceu, perspektiva nedostatka učinkovitosti elektrogoriva dovodi u zabludu jer ono što je kritično za globalnu energetsku tranziciju nije stupanj učinkovitosti krajnje potrošnje električne energije, već koliko se učinkovito električna energija može proizvesti iz obnovljivih izvora energije, a zatim učinio upotrebljivim.
en.wikipedia.org

Hrvatska je među državama članicama EU-a koje drže da nuklearna energija može biti važan čimbenik u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine, izjavio je u utorak ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović. “U raspravi o budućem tržištu vodika, Hrvatska je zauzela stajalište da se nuklearnoj energiji treba omogućiti da bude važan faktor u postizanju klimatske neutralnosti do 2050. godine”, rekao je Filipović nakon sastanka ministara energetike država članica. Države članice EU-a podijeljene su oko pitanja korištenja nuklearne energije za proizvodnju zelenog vodika. Hrvatska je u skupini 13 zemalja na čelu s Francuskom koje se zauzimaju za to da vodik proizvoden iz obnovljivih izvora i vodik proizveden pomoću nuklearne energije imaju isti tretman.

U utorak su se prije ministarskog sastanka sastali visoki dužnosnici iz Hrvatske, Francuske, Bugarske, Finske, Mađarske, Polsjke, Češke, Rumunjske, Slovačke i Slovenije te još iz tri zemlje koje su zasad promatrači – Belgije, Nizozemske i Italije. Oni su u zajedničkom priopćenju istaknuli da nuklearna energija ima strateški značj za postizanje klimatske neutralnosti. S druge strane, protiv toga pristupa je nekoliko zemalja, među njima Njemačka, Austrija, Portugal, Španjolska, jer se boje da bi to moglo usporiti investicije u obnovljive izvore.

Ministri su u utorak donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina. Blaga zima pridonijela je da se taj cilj i premaši i prema Eurostatu, potrošnja plina u EU-u od kolovoza 2022. do siječnja ove godine smanjena je za 19,3 posto. Ministar Filipović je rekao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto. Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom. Tu odluku je početkom ožujka blokirala Njemačka tražeći da se dopusti prodaja motora s unutarnjim izgaranjem pod uvjetom da koriste e-goriva. Nakon što je Njemačka dobila jamstva da će dobiti to što je tražila, danas su sve države glasale za osim Poljske koja je bila protiv, a tri su države bile suzdržane. “Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović. U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija. Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije. Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene. Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.
prigorski.hr

Bez obzira na to što se svijet tek "nedavno" okrenuo obnovljivim izvorima energije, sunčeva energija stara je gotovo 200 godina. Naime, 1839. francuski fizičar Alexandre Edmond Becquerel otkrio je "fotonaponski učinak" u kojem se električna energija stvara iz izravne sunčeve svjetlosti. Zatim je, 1941., američki znanstvenik Russell Ohl izumio solarnu ćeliju, a NASA je samo devet godina kasnije prva usvojila solarnu tehnologiju na satelitu Vanguard, koji je do danas najstariji satelit u orbiti.

Da su obnovljivi izvori energije budućnost i spas za čovječanstvo, prepoznali su i stari Rimljani, koji su koristili geotermalnu energiju za grijanje svojih domova. Projektirali su zgrade koje su poticale topli zrak, koji se kretao ispod podova i unutar zidova. Osim toga, Rimljani su gradili zajednička kupališta diljem Italije, također koristeći izravno geotermalnu energiju.

Mnoge zemlje diljem svijeta danas rade na smanjenju svojih emisija ugljika, a Island je jedina država koja se potpuno okrenula obnovljivim izvorima energije. Međutim, spas od štetnih emisija mnoge zemlje danas vide upravo u postavljanju plutajućih solarnih panela, a ni Lijepa Naša nije daleko od toga.

Predvodnik u plutajućim panelima
Središte najnovijeg svjetskog trenda u borbi protiv štetnih emisija definitivno je Kina. Ona je vlasnik najveće solarne farme na svijetu. Riječ je o plutajućoj solarnoj farmi Dezhou Dingzhuang sa snagom od 320 megavata. To je ujedno najveći plutajući fotonaponski projekt koji je dosad izgrađen, a čije postrojenje proizvodi 550 milijuna kilovatsati električne energije godišnje.

Druga najveća plutajuća solarna farma nalazi se također u Kini. U gradu Huainanu, u istočnoj pokrajini Anhui, napajanje energije iz plutajuće solarne elektrane počelo je 2017. godine, a danas ova elektrana proizvodi dovoljno električne energije za napajanje 94.000 kućanstava. No jedna od najstarijih na svijetu, ali također među najvećim solarnim farmama, kineski je CECEP, čija je snaga 70 megavata. Proteže se na više od 60 hektara i uključuje čak 194.731 solarni panel.

Energija dovoljna za 16.000 stanova
Za petama Kini, barem što se tiče obnovljivih izvora energije, je Singapur. Jedna od najvećih singapurskih plutajućih solarnih elektrana sačinjena je od 122.000 solarnih panela na 45 hektara, što je, usporedbe radi, ekvivalent 45 nogometnih igrališta. Ova solarna elektrana snage 60 megavata smještena je na umjetnom jezeru u zapadnom Singapuru i trebala bi smanjiti emisiju CO2 za oko 32 kilotone godišnje. U prijevodu, ova bi elektrana trebala opskrbiti oko 16.000 četverosobnih stanova.

Za razliku od uobičajenih krovnih solarnih panela, plutajući imaju bolje rezultate i do čak 15% zbog rashladnog učinka vode, kojim se sprečava pregrijavanje panela, a na njihov rad ne utječe ni sjena drugih zgrada. A zahvaljujući električnoj energiji proizvedenoj od 122.000 solarnih panela, Singapur će postati jedna od rijetkih zemalja koje imaju sustav za pročišćavanje vode potpuno upogonjen održivom energijom.

Treća zemlja na popisu onih s najvećim plutajućim elektranama je Tajland. Solarna farma kapaciteta 45 megavata nalazi se na rijeci Lam Dom Noi. Sastoji se od 145.000 panela i izrađena je od ekološki prihvatljivog materijala. Površina ove solarne farme, velike poput 70 nogometnih igrališta, zauzima samo jedan posto površine akumulacijskog jezera, ali štedi 460.000 kubičnih metara vode koja se svake godine izgubi isparavanjem. U okviru farme nalaze se i tri turbine koje pokreće tekuća voda kako bi se električna energija dobivala i kad nema sunčeve svjetlosti ili kad je potražnja visoka.

I Europa je na dobrom putu
No osim azijskih zemalja, i Europa se okrenula plutajućim solarnim panelima. Jedan od najvećih nalazi se u Portugalu, na umjetnom jezeru Barragem de Alqueva. Plutajuća solarna elektrana kapaciteta 5 megavata trebala bi biti dovoljna za opskrbu energijom 1500 obitelji ili trećinu potreba obližnjih gradova Moura i Portel.

A na dobrom putu prema gradnji plutajućih solarnih panela je i Hrvatska. Iz HEP-a su nam potvrdili da istražuju mogućnost instalacije plutajuće solarne elektrane na Dravi, a sve s ciljem osiguravanja zelenog, održivog, naprednog i klimatski neutralnoga gospodarstva. Pri kraju je izgradnja trenutačno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Donja Dubrava, priključne snage 9,99 MW, koja se gradi neposredno uz Hidroelektranu Dubrava na rijeci Dravi.

SE Donja Dubrava će elektroenergetskom sustavu Hrvatske doprinositi s novih 14.800 MWh održive električne energije iz obnovljivih izvora, što je posebno važno u okolnostima aktualne energetske krize u Hrvatskoj i Europi. Inače, HEP u ovom trenutku u proizvodnom portfelju ima sedam sunčanih elektrana, dok su još četiri u izgradnji. Do 2030. godine HEP namjerava povećati udjel obnovljivih izvora u proizvodnom portfelju za 50 posto, zbog čega u svoj portfelj planira uključiti i oko 700 MW sunčanih elektrana i vjetroelektrana.

Zračne luke u novoj ulozi
Na kraju smo vam pripremili još nekoliko zanimljivosti. Poznata je informacija kako su zračne luke jedan od gorućih ekoloških problema zbog visokih razina štetnih emisija, velike buke i potrošnje energije. No tome bi, zahvaljujući upravo sunčevoj energiji, mogao doći kraj. Znanstvenici su otkrili da zračne luke imaju potencijal opskrbiti više od 100.000 domova energijom pomoću velikih solarnih ploča koje bi se mogle postaviti na njihove krovove. Istraživači sa Sveučilišta RMIT u Australiji otkrili su da stambeni solarni paneli ne proizvode ni približno toliko energije kao paneli na vrhu velikih zgrada na otvorenom prostoru kao što su zračne luke.

A iako biste možda sa sigurnošću rekli da su u ovoj struci najzastupljeniji muškarci, zanimljiva je informacija da, prema godišnjem izvješću Međunarodne agencije za obnovljivu energiju za 2020., 32% globalne radne snage u obnovljivim izvorima energije zauzimaju upravo žene!
www.24sata.hr

HEP Proizvodnja pustila je u trajni rad integriranu sunčanu elektranu snage 215 kW, instaliranu na objektima u krugu Termoelektrane-toplane Sisak (TE-TO Sisak), a u tijeku su pripreme za puštanje u probni rad integrirane sunčane elektrane, snage 200 kW u Termoelektrani-toplani Osijek (TE-TO Osijek). Investicija u projektiranje i izgradnju ove dvije elektrane iznosila je 389 tisuća eura, od čega je 40 posto, odnosno gotovo 156 tisuća eura, sufinancirao Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost

Obje elektrane proizvodit će električnu energiju prema konceptu kupca s vlastitom proizvodnjom, što će omogućiti znatno smanjenje troškova za vlastitu potrošnju električne energije na lokacijama HEP-ovih elektrana. HEP grupa sada ima 63 integrirane sunčane elektrane, ukupne snage 2,7 MW. Uskoro kreće novi investicijski ciklus čijom će realizacijom do kraja 2025. godine ukupan broj sunčanih elektrana na HEP-ovim objektima biti veći od 200.

„Svaki novi proizvodni objekt korak je prema ciljevima koje je zacrtala hrvatska vlada u izgradnji elektroenergetske samodostatnosti temeljene na obnovljivim izvorima energije, a u svjetlu odluke Europske unije o ubrzanom napuštanju korištenja ruskih energenata i mjera za dugoročnu stabilizaciju veleprodajnih cijena električne energije na europskim tržištima. Elektrane na krovovima naših objekata bitan su element našeg obnovljivog scenarija razvoja, kojega intenzivno provodimo unatoč financijskom teretu od 900 milijuna eura koji smo preuzeli u sklopu paketa mjera Vlade za ograničenje rasta cijena energije. Do ljeta ćemo u trajnom pogonu imati deset velikih neintegriranih sunčanih elektrana, a do 2030. godine u suncu i vjetru planiramo imati 700 megavata snage. Gledamo i dalje u budućnost, tako da u pripremi i razvoju imamo oko 60 projekata vjetoelektrana ukupne snage 1.400 megavata i procijenjene investicijske vrijednosti od oko 1,5 milijarde eura“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede.

Sunčane elektrane u Osijeku i Sisku sufinancirao je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) na temelju ugovora s HEP Proizvodnjom potpisanim u prosincu 2022. Bespovratna su sredstva dodijeljena u okviru Programa dodjele potpora male vrijednosti u području zaštite okoliša, energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, za koje je FZOEU u ožujku 2022. objavio Javni poziv. Uz nove elektrane u Sisku i Osijeku, HEP-Proizvodnja u pogonu ima još devet integriranih sunčanih elektrana u statusu kupca s vlastitom proizvodnjom: SE Ogulin na upravnoj zgradi HE Gojak u Ogulinu, SE Bisko na zgradi Centra proizvodnje Dalmacije u Bisku, SE Split na upravnoj zgradi HEP Proizvodnje u Splitu, SE Dubrovnik na upravnoj zgradi HEP Proizvodnje u Dubrovniku, SE Sjever na zgradi Proizvodnog područja HE Sjever u Varaždinu, SE Dubrava na lokaciji HE Dubrava, SE Rijeka na lokaciji TE Rijeka, SE Zagreb na lokaciji TE-TO Zagreb te SE Plomin na lokaciji Termoelektrane Plomin, koja je sa snagom od 370 kW najveća HEP-ova integrirana sunčana elektrana.

„Instalacija sunčanih elektrana na objektima termoelektrana-toplana u Sisku i Osijeku nastavak je našeg programa smanjenja vlastite potrošnje električne energije ugradnjom integriranih elektrana. Ovakvi se projekti također uklapaju u naš pristup maksimalnom korištenju postojećih lokacija elektrana u svrhu povećanja proizvodnje bez zauzimanja novog prostora. Tako primjerice provodimo ciklus rekonstrukcija i revitalizacija hidroelektrana vrijedan 570 milijuna eura, realiziramo projekte modernizacije termoenergetskih objekata izgradnjom novih visokoučinkovitih blokova, dok u krugu naše hidroelektrane Dubrava završavamo izgradnju najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj“, izjavio je Robert Krklec, direktor HEP Proizvodnje.
www.hep.hr