Japanci za 2 godine emitiraju solarnu energiju iz Svemira. Solarni sateliti u orbiti Zemlje pokušat će poslati energiju prijemnicima na Zemlji radiovalovima u mikrovalnom spektru. Japanska svemirska agencija JAXA u suradnji s više istraživačkih grupa na Sveučilištu Kyoto, 2025. godine planira izvesti prvi bežični prijenos sunčeve energije iz Svemira na Zemlju pomoću mikrovalova.

Tehnologija koja bi to trebala omogućiti već je uspješno testirana 2016. godine na Zemlji, kada su znanstvenici uspješno emitirali 1,8 kilovata energije na bežični prijemnik na udaljenost od 50 metara, što je bilo dovoljno za napajanje električnog kuhala za vodu.

Japanci sada tu tehnologiju bežičnog prijenosa namjeravaju testirati u prijenosu energije iz Svemira na Zemlju, u okviru projekta koji vodi Naoki Shinohara iz Shinohara Laba na Sveučilištu Kyoto. JAXA bi u orbitu Zemlje 2025. godine trebala postaviti niz od više malih solarnihsatelita, koji će prikupljati sunčevu energiju i potom je pokušati prenijeti prema zemaljskim prijemnim postajama udaljenim stotinama kilometara, pomoću radiovalova u mikrovalnom pojasu.

Korištenje orbitalnih solarnih panela i mikrovalova za slanje energije na Zemlju prvi put je predloženo 1968. Od tada je nekoliko zemalja, uključujući Kinu i SAD radilo na realizaciji te tehnologije, koja po nama počiva na osnovnoj ideji o bežičnom prijenosu energije koju je krajem 19. i početkom 20. stoljeća pokušao realizirati naš Nikola Tesla.

Tehnologija je jako zanimljiva jer orbitalni solarni paneli predstavljaju potencijalno neograničenu opskrbu obnovljivom energijom. U svemiru, solarni paneli mogu prikupljati energiju bez obzira na doba dana, a korištenjem mikrovalova za emitiranje energije koju proizvode, čak ni oblaci nisu prepreka.

Međutim, znanstvenici upozoravaju da čak i ako Japan uspješno postavi niz orbitalnih sunčevih kolektora, tehnologija će i dalje ostati daleko izvan domene praktične primjene jer bi proizvodnja sustava koji može generirati 1 gigavat energije, što je u rangu jednog nuklearnog reaktora, koštala oko 7 milijardi dolara s trenutno dostupnim tehnologijama.

No ako japanski prijenos energije iz Svemira 2025. godine proradi i pokaže neke rezultate, vjerujemo da će se u razvoj tehnologije uključiti globalna znanstvena zajednica pa bi Teslina ideja o beskonačnoj besplatnoj energiji doista mogla zaživjeti jednog dana, iako će još neko vrijeme čučati u domeni znanstvene fantastike.
www.vidi.hr

Rimčev projekt od 179 mil. €: Sjedneš u robotaksi, mobitelom namjestiš muziku i odrediš cilj... Nemam garanciju. Ako dobijemo novce i ne odradimo po pravilima - vratit ćemo, rekao je Mate Rimac još 2021. kad je Plenković dovodio šeficu Europske komisije Ursulu von der Leyen da se pohvali jurilicama.

Ako pored sebe na ulicama Zagreba vidite neki neobičan automobil, recimo modificirani Renault Espace bez Renaultova loga, ali s oznakom "Autonomous driving - Rimac Automobili Research Vehicle", e to vam je jedno od testnih vozila Mate Rimca za projekt autonomnih vozila, kojima ne upravlja vozač.

U originalu su ta testna vozila služila za razvoj Rimčeva projekta "Driver's coach", da vozače njegovih skupocjenih jurilica uči kako optimalno koristiti sofisticirane performanse njihovih električnih vozila, ali godine testiranja za autonomnu vožnju, logično je, vjerojatno će izvrsno poslužiti za projekt robotaksija kojeg u 45-postotnom iznosu očekivanih troškova u obliku potpore financirate i vi, odnosno država, uz blagoslov Europske komisije.

Vozilo ima osam kamera, šest radara, 12 senzora, super precizni GPS... Kako navode u svojoj objavi Rimac Automobili, prikuplja oko 6 TB podataka svakog sata na cesti.

Projekt robotaksija bit će veći od svega što smo radili - najavio je još prije nekoliko godina Rimac i čini se da se njegova najava polako obistinjuje. No hoće li robotaksiji uistinu juriti Zagrebom do kraja 2024. kao što je bio najavio 2021.?

Tvrtka P3M (Project 3 Mobility LLC), koju su osnovali Mate Rimac, njegov direktor za strategiju u Rimac Automobilima Marko Pejković te glavni dizajner također Rimac Automobila Adriano Mudri, korisnik je potpore i razvija uslugu koja se temelji na potpuno autonomnom električnom vozilu, odnosno robotaksiju.

Prema videu kojeg su još 2018. službeno objavili Rimac Automobili, modificirani Renault ima vozača koji je već tad očito služio samo kao osiguranje ako nešto krene po zlu jer na snimci ne drži volan, ne upravlja njime. Do danas je projekt vjerojatno prilično odmaknuo.

Čini se kao da već tad auto vozi, odnosno da se volan okreće potpuno autonomno, bez pomoći šofera. Na mjestu suvozača je pak drugi Rimčev čovjek s kompjuterom. I Renault prilično uspješno krstari pored Zagrepčanke, pa kasnije kraj Pravnog fakulteta...

Rimac: Ako ne uspijemo, vratit ćemo novac
'Timeline' za 'launch' robotaksija na stranici tvrtke P3M kaže da bi vozila na ulicama Zagreba trebala biti do kraja 2024., u Velikoj Britaniji do kraja 2025., kao i u Njemačkoj...

Na svojoj web stranici su predstavili i aplikaciju kojom se uz pomoć mobitela upravlja vozilom tako da korisnik odredi cilj, glazbu, temperaturu klime... Praktički namjesti sve i samo sjedne, a robotaksi ga vozi.

Rollout očekujem 2024. godine, da će ti auti voziti po gradu, a imat ćemo i infrastrukturu do tada - rekao je 2021. u srpnju Rimac, kad su pogone "Rimac automobila" posjetili predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i premijer Andrej Plenković.

- Nemam garanciju, ako dobijemo novce i ne odradimo po pravilima - vratit ćemo. To će biti totalno autonomni auti. Nismo mi nikoga uvjeravali, nego su oni došli nama. Mi imamo kapacitet privući stotine milijuna eura investicija. Oni su došli kod nas, tražili projekt i mi smo ga imali. Naši investitori će uložiti milijune, samo dio toga će biti iz EU fondova - rekao je Rimac.

I to je točno, ako je ovih 179 milijuna eura 45 posto, onda je još više od toga prikupio Rimac s investitorima. Ako se projekt pokaže uspješnim i ostvari zaradu, korisnik će dio primljene pomoći vratiti državi.
www.24sata.hr

Na lokaciji CPS Molve u probni rad je puštena solarna elektrana Virje tvrtke INA, a svečanosti su uz brojne uzvanike prisustvovali župan Darko Koren i načelnik Općine Virje Mirko Perok te predstavnici tvrtki KONČAR, HEP te Nadzorni odbor i Uprava Ine. SE Virje druga je najveća solarna elektrana u Hrvatskoj, priključne snage 9 MW, u koju je ugrađeno 18.670 solarnih panela. Godišnja očekivana proizvodnja električne energije koja se isporučuje u mrežu iznosit će 12.225 MWh. U sljedećim mjesecima, naglasili su iz INA-e, u rad se planira pustiti i druga solarna elektrana - SE Sisak čime kompanija postaje komercijalni proizvođač električne energije i potvrđuje predanost tranziciji prema obnovljivim izvorima energije.

Župan Koren je istaknuo kako Županija podržava i pozdravlja investicije u energetskom sektoru, posebno u obnovljive izvore energije. Važno je naglasiti uspješnu suradnju Općine, Županije i tvrtke INA dugu preko 40 godina koja iznimno pozitivno utječe na razvoj lokalne zajednice i podizanje standarda života mještana, a time i na razvoj cijelog područja županije. Potpora obnovljivim izvorima energije i korištenje čistih energetskih potencijala kojima obiluje naš kraj, doprinos je globalnoj borbi protiv klimatskih promjena i smanjenju zagađivanja okoliša, kako bismo novim generacijama omogućili kvalitetnije uvjete za život. Ovakve investicije predstavljaju iskorak u razvoju gospodarstva i energetike, kao i napredak u poslovanju tvrtki, obzirom na isplativost i učinkovitost korištenja solarne energije, što je u skladu s energetski održivim politikama Europske unije kojima težimo, poručio je župan te dodao kao vjeruje da nas u budućnosti očekuje još mnogo ovakvih projekata koji će doprinijeti energetskoj neovisnosti.

Puštanjem u rad prve solarne elektrane ispisujemo povijest Ine i činimo iskorak u zeleniju i održiviju budućnost našeg poslovanja, kazao je Péter Ratatics, predsjednik Uprave Ine, poručivši da tvrtka ulaže velike napore kako bi nadogradila tradicionalni lanac vrijednosti raznim isplativim projektima obnovljivih izvora energije. Uskoro planiramo u rad pustiti i našu solarnu elektranu u Sisku, a vjerujem da ćemo vrlo brzo govoriti i o Ininim uspjesima u geotermalnoj energiji. Želimo među prvima proizvoditi i zeleni vodik za tržište, nastaviti razvijati projekte trajnog skladištenja ugljikova dioksida u naša naftna ležišta koje provodimo već skoro cijelo desetljeće, a ispitujemo i potencijale vjetra na Jadranu. INA može uspješno odgovoriti na izazove zelene tranzicije i doprinijeti postizanju ciljeva održivosti Europske unije i Republike Hrvatske. Našim projektima to dokazujemo, zaključio je predsjednik Uprave Ratatics.

Projektiranje i izgradnja solarne elektrane Virje trajalo je oko godinu dana, a elektranu je za Inu gradila domaća tvrtka KONČAR – Inženjering koja je odabrana na međunarodnom natječaju. U elektranu je ugrađena KONČAREVA oprema i softver domaće, hrvatske proizvodnje. Ista tvrtka gradi i Ininu solarnu elektranu u Sisku. Ovaj uspjeh još je jedan dokaz KONČAREVIH kompetencija u provedbi složenih EPC projekata s obzirom na to da su se pri izgradnji elektrana primjenjivala najnovija tehnološka rješenja, uključujući našu platformu PROZA NET, okosnicu digitalizacije postrojenja. Zahvaljujem našim partnerima iz Ine što su to prepoznali i poklonili nam povjerenje, čime su nam omogućili da zajednički osiguramo vrijedne nove reference za daljnji razvoj ovog važnog poslovnog segmenta, značajnog za uspješnu provedbu zelene tranzicije, zaključio je na kraju svečanosti predsjednik Uprave KONČARA Gordan Kolak.
www.virje.hr

U četvrtak 25. svibnja počela je dugo očekivana druga međunarodna konferencija DANI SUNCA U Bolu na Braču. Dvodnevna konferencija okupila je 400 sudionika, više od 60 predavača i panelista. Pokrovitelji konferencije posvećene razvoju projekata sunčeve energije su Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka. Direktorica OIEH, Maja Pokrovac, u svom je pozdravnom govoru istaknula kako se tri preporuke koje je Europska komisija izdvojila za Hrvatsku uglavnom odnose na smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima.

“Hrvatska uvozi oko 53 posto energije godišnje, iako ima veliki potencijal u obnovljivim izvorima, naročito u energiji vjetra i sunca i geotermalnim izvorima. Polovina proizvodnje dolazi iz hidroelektrana, a udio vjetroelektrana nam se povećao na 14 posto, no potencijal solarne energije još nije dovoljno iskorišten. Prema preporuci Europske komisije Hrvatska treba smanjiti ovisnost o fosilnim gorivima bržim razvojem obnovljivih izvora, posebno ulaganjem u energiju vjetra, sunca i geotermalne izvore. Hrvatska treba dovršiti i nepotpuni zakonodavni okvir čime bi se pojednostavili administrativni postupci za izdavanje dozvola, ali i instaliranje opreme poput solarnih panela u višestambenim zgradama.” Napomenula je kako OIEH čvrsto vjeruje da uz razvoj 6000 MW obnovljivih projekata Hrvatska može do 2030. postati energetski samodostatna.

Walburga Hemetsberger, direktorica SolarPower Europe u uvodnom je govoru poručila kako je sad pravo vrijeme za nove solarne ciljeve i ambicije te kako investicije u solarnu energiju polako preuzimaju investicije u naftu. „Za svaki dolar koji se danas uloži u fosilnu energiju 1,4 dolara je uloženo u zelenu energiju, što je do nedavno bilo nezamislivo. Energetska kriza je učinila svoje i zato svi moramo ubrzati tranziciju kako bi hrvatski i ostali građani Europe imali koristi od jeftine energije. Istraživanja su pokazala da su u protekloj kriznoj godini građani,, koji su imali od prije instalirane solare na krovovima uštedjeli 3800 eura na računima za struju, za razliku od onih koji ih nisu imali. Cijena energije u EU je previsoka, no Europska komisija ima plan za oslobađanje od fosilnih goriva. Ovaj svijet svojoj djeci želimo ostaviti onakvim kakav treba biti, a ne da se suočavaju sa sušama i poplavama. Ovdje je riječ o demokratizaciji električne energije”, poručila je.

Prof. dr. sc. Sandra Voća, prodekanica za nastavu i studijske programe s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu poručila je kako Agronomski fakultet sudjeluje u brojnim znanstvenim istraživanjima te kako u posljednje vrijeme posebnu pažnju plijeni korištenje obnovljivih izvora energije u poljoprivredi. „Ne smije se pritom zanemariti proizvodnja hrane, a razvoj agrosunčanih elektrana mora se temeljiti na znanstvenom istraživanju“, poručila je.

Načelnica Općine Bol, Katarina Marčić u pozdravnom je govoru istaknula kako živimo u prekrasnoj osunčanoj Hrvatskoj koja itekako kaska s razvojem sunčeve energije i na samom je dnu Europe po njenom. „Konferencija Dani sunca odlična je prilika za razmjenu iskustava, za učenje od uspješnijih i boljih. Sigurna sam da će se kroz panel diskusije iznjedriti mnoge dobre ideje koje će se kasnije moći primijeniti.“

Mate Šimundić, predsjednik Županijske skupštine Splitsko-dalmatinske županije, iskoristio je priliku istaknuti dobre primjere i doprinos Splitsko-dalmatinske županije energetskoj tranziciji kroz donošenje prostornih planova, osnivanje energetske agencije i subvencioniranje krovnih solara za kućanstva. Istaknuo je i kako sve te male uspjehe treba uvećati i ubrzati procese energetske tranzicije na najvišoj državnoj razini.

Karlo Ressler, zastupnik u Europskom parlamentu, u video obraćanju je istaknuo kako je solarna energija jedna od najvažnijih tema današnjice. „Do polovice ovog stoljeća Europa želi biti klimatski neutralna, a solarna energija je prepoznata kao ključna komponenta. Ovaj izvor energije u Europi raste najbrže. Ovo je važna rasprava i za Hrvatsku koja ima veliki potencijal sunčeve energije. Imamo prostora za napredak te trebamo nastaviti otvorenu konstruktivnu raspravu kako bismo iskoristili sve potencijale sunčeve energije“.

Ivo Milatić, kao izaslanik predsjednika Vlade RH, istaknuo je kako je Hrvatska po pitanju obnovljivih izvora energije danas drugačija no prije nekoliko godina. „Prije nekoliko godina imali smo kaotičnu situaciju s obnovljivim izvorima energije. Taj kaos je posložen s dva zakona. To su Zakon o tržištu električne energije i Zakon o obnovljivim izvorima energije i visokoučinkovitoj kogeneraciji. U kratko smo vrijeme postigli značajan uspjeh i od početka 2021. do danas smo izdali 2454 MW energetskih odobrenja, a od toga je 1300 MW solara. Do kraja 2024. godine moramo instalirati 1500 MW novih OIE i mi ćemo to postići“, konstatirao je.

Walburga Hemetsberger je potom održala prezentaciju „Put do 2050. popločan je solarnom energijom“. Napomenula je kako je Europa lani instalirala oko 41 GW solara što je ravno izgradnji 14 nuklearnih elektrana. Iako dosegnuti 1 GW solarnih instalacija nije jednostavno, lani je u Europi čak 10 zemalja prešlo tu granicu. SolarPower Europe predviđa kako će Hrvatska do 2026. godine preći granicu od 1 GW. Vidljivo je, istaknula je, kako su solarne instalacije u Hrvatskoj u prošloj godini ostvarile značajan rast u usporedbi s prethodnim razdobljem.

Na panel raspravi o ulozi javnih politika za snažniji razvoj solarnih projekta Tonči Glavinić, savjetnik ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine potvrdio je kako novi prijedlog Zakona o prostornom uređenju uvodi mnogo jednostavniju proceduru za izdavanje dozvola za solarne elektrane što bi svakako moglo potaknuti njihov snažniji rast. „Ovaj zakon donosi brojne promjene. Jedna je i ta da Republika Hrvatska uz nove odredbe zakona može dobiti status zemalja članica koje imaju siguran faktor energetske neovisnosti. Mnogi investitori se suočavaju s velikom poteškoćom prilikom tumačenja prostornih planova, a planirana digitalizacija je tendencija da se prostorni planovi ujednače.“

Sinergiju poljoprivrede i obnovljivih izvora energije komentirao je Mladen Pavić, državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede. “Poljoprivrednici ne prihvaćaju tako lako promjene. Bilo je tako sa svim inovacijama pa je tako i sa obnovljivim izvorima energije. Krenuli smo sredinom 2016. s prvim natječajima za OIE gdje se javilo dvadesetak poljoprivrednika. Danas, u četvrtom krugu natječaja, javilo se njih oko 400, a 366 je instaliralo solarne elektrane. Integracija ide sporo, ali ipak ide“, poručio je.

Ivica Jujnović, voditelj Službe za financiranje i podršku projektima cestovne infrastrukture u Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture, komentirajući razvoj obnovljivih izvora energije naveo je zanimljiv primjer iz Nizozemske. „Postavljanjem solarnih panela samo na zidove koji su uz prometnice postavljeni kao zaštita od buke može se opskrbiti električnom energijom 250 tisuća kućanstava. U Hrvatskoj imamo 1400 km autocesta koji imaju ozbiljne površine zaštitnih koridora i imamo 2600 km željezničkih pruga, a imamo i oko 100 km zidova za zaštitu od buke pa možete misliti koja je to površina koja otvara perspektivu za razvoj solara. Što se tiče našeg ministarstva nema nikakve prepreke da se te površine počnu koristiti.”

Ivo Milatić je potvrdio kako se otvara i mogućnost korištenja plutajućeg solara na našim ribnjacima. „Da se na samo 20% površina naših ribnjaka postave solarne elektrane vrlo brzo bismo došli do 1 GW instaliranih solarnih kapaciteta.“ Da je spoj poljoprivrede i solarne energije odavno prepoznat u Europi, pri čemu brojne zemlje potiču razvoj plutajućih i agrosunčanih elektrana, potvrdila je Walburga Hemetsberger. Pohvalila je debatu ustvrdivši kako je mogućnost za razvoj solarne energije u Hrvatskoj doista bogata.
oie.hr

Ovaj jedinstveni hotel uz more oblikovan je liticama grčkog otoka Serifos, a njegova arhitektura crpi inspiraciju iz rudarske baštine regije. Arhitektonski studio MOLD Architects izveo je projekt obalnog boutique hotela koji predstavlja nevjerojatan spoj povijesti i suvremenog dizajna. Objekt Homa Vagia može se uočiti samo na prvu zahvaljujući ravnom, perforiranom krovu, jer je primarna ideja bila da se gotovo neprimjetno uklopi u jedinstveno obalno okruženje, kako bi se dopustilo da stjenoviti teren dominira i da horizont ostane jasan. Objekt Homa Vagia nalazi se usred nekadašnjeg rudarskog područja i dizajniran je tako da oda počast svom kontekstu. Novoizgrađeni prostori stalni su podsjetnik na bogato "podzemlje" , ali i kulturnu baštinu ovog kraja.

Oživljavanje scenarija života ispod površine zemlje
Povezujući se s ovom idejom, arhitekti su se upustili u misiju oživljavanja scenarija života ispod površine zemlje i tako oblikovali osnovnu ideju dizajna. Crpeći ideju iz popločenih staza i željezničkih pruga koje oštro sijeku prirodni krajolik, MOLD Architects dizajnirali su hotel slijedeći dvije linije pod kutom koje se besprijekorno uklapaju u teren. Ove dvije linije definiraju dvije ravne platforme , koje služe kao temelji za organizaciju prostorija.

Ulazak u novi teritorij
Prilazeći prenoćištima s razine krova, posjetitelje lokalitetom vode linearne stepenice koje služe kao ulaz u ovaj „novi teren“ koji je ovoga puta namijenjen privremenom smještaju, a skriven je ispod zemlje. Ovaj koncept povlači paralelu s određenim elementima prepoznatim u mračnim prostorima rudnika koji su bili jedini izvor svjetla.

Otvaranje pogleda
Dok se posjetitelji spuštaju u dubinu, otvaraju se pogledi na terase, stepenice i bazene. Ovi pažljivo izrađeni elementi, preplavljeni prirodnim svjetlom, stvaraju funkcionalne i atraktivne životne prostore. Svaka od smještajnih jedinica organizirana je na način da nudi svu potrebnu privatnost , kao i pogled na more .

Prirodni materijali za spajanje na zemlju
Ime Homa, izvedeno iz grčke riječi za tlo, odaje počast elementarnoj povezanosti projekta sa zemljom. Mineralni pigment zemlje u mortu , ugradbeni namještaj od poliranog bijelog betona i prirodne stijene koje uokviruju konstrukciju, primjer su kiparske obrade prirodnog tla. Ovakav izbor materijalizacije i dizajna unosi u prostor osjećaj harmonije i jedinstva. Homa Vagia je dokaz transformativne moći arhitekture, pokazujući kako pažljivo razmatranje konteksta i duboko uvažavanje prošlosti može rezultirati izvanrednim i zadivljujućim prostorom.
www.gradnja.rs

Pro nuklearne zemlje smatraju nuklearnu energiju ključnom za tranziciju Europe na gospodarstvo s niskom razinom ugljika, u jeku dubokih neslaganja u Europskoj uniji glede njezine uloge u ispunjavanju klimatskih ciljeva.

Dugotrajne podjele glede nuklearne energije u bloku 27 članica produbile su se ove godine nakon što su se zemlje sukobile oko toga treba li se nuklearna energija s niskim udjelom ugljika računati pod ciljeve obnovljive energije.

Napetosti su porasle i između Francuske, Španjolske i Njemačke, najvećeg europskog potrošača energije koja je u travnju ugasila svoje posljednje nuklearne reaktore, oko toga trebaju li planirani projekti vezani uz energetsku infrastrukturu podržavati nuklearnu energiju.

Na sastanku u Parizu, 16 vlada pozvalo je EU da osigura veću potporu nuklearnoj energiji kroz svoje energetske politike, uključujući zelene industrijske subvencije i “banku” vodika u Uniji.

Bruxelles je objavio da će samo određene napredne nuklearne tehnologije dobiti poticaje EU-a za zelene industrije.

Sastanak je okupio povjerenicu EU-a za energetiku Kadri Simson i predstavnike 14 zemalja EU-a uključujući Belgiju i Nizozemsku, kao i Italiju kao promatrača te Ujedinjeno Kraljevstvo kao gosta izvan Unije.

Zemlje su raspravljale kako zajedno raditi na povećanju mogućnosti zapošljavanja u europskoj industriji nuklearne energije.

Europa ima oko 100 GW instaliranih nuklearnih kapaciteta, čime proizvodi otprilike četvrtinu električne energije u Europskoj uniji.

Nuklearna energija može proizvesti veliku količinu električne energije bez CO2, a europske zemlje poput Poljske, koja tek treba izgraditi svoj prvi reaktor, kao i Češke to vide kao način za postupno ukidanje fosilnih goriva.

Nuklearna energija nije obnovljiva jer se oslanja na neobnovljiv izvor, a proizvodi i radioaktivni otpad. Stoga antinuklearne zemlje, uključujući Austriju, smatraju da bi trebalo potaknuti vlade da se usmjere na obnovljive izvore energije poput vjetra i sunca.

U nacrtu izjave zemalja nakon sastanka, u koji je Reuters imao uvid, navodi se da će se zemlje usredotočiti na smanjenje ovisnosti o ruskom nuklearnom gorivu.

Francuska ministrica Pannier-Runacher rekla je da bi Bruxelles mogao pomoći ovom procesu tako da podrži razvoj konverzije i obogaćivanja urana u Europi.
www.energypress.net

Slovenski ministar Bojan Kumer izjavio je u intervjuu za Delov subotnji prilog da će iduće godine prvi put biti moguće procijeniti imamo li dovoljno informacija za donošenje odluke o drugom bloku nuklearne elektrane Krško (JEK 2). Konačna odluka o gradnji trebala bi biti donesena najkasnije do 2027. godine.

Ministar je istaknuo da investitor, tvrtka Gen energija, priprema informacije o izgradnji drugog bloka nuklearne elektrane, uključujući cijenu investicije, podobnost opskrbljivača, rokove i cijenu električne energije proizvedene u nuklearnoj elektrani.

Prema nacionalnom energetskom i klimatskom planu, 2027. godina je posljednji rok za donošenje odluke o izgradnji JEK-a 2. Ministar Kumer je rekao da se do sada smatralo nemogućim dobiti sve važne podatke prije 2024. godine, no to vrijedi i danas. Konačna odluka može biti donesena 2025., 2026. ili 2027., ovisno o tome hoće li biti prikupljene sve moguće i potrebne informacije i hoće li se održati referendum.

Ministar je napomenuo da se nuklearno tržište brzo konsolidira i razvija. Vrijeme donošenja odluke ovisi o tome hoće li biti prikupljene sve informacije prije donošenja odluke ili će biti dovoljno informacija za predstavljanje javnosti.

Prvi korak prema izgradnji novog bloka bit će podnošenje cjelovitog zahtjeva investitora za izmjenu državnog prostornog plana. Ministar Kumer se nada da će to biti učinjeno unutar mjesec-dva. Nakon toga, ministarstvo nadležno za prostor će započeti pripremu odluke o izradi Državnog prostornog plana.

Ministar je istaknuo da je lokacija nuklearne elektrane zahtjevnija od postavljanja solarnih elektrana te da će biti provedena cjelovita procjena utjecaja na okoliš. Planira se osnivanje zajedničke radne skupine u drugoj fazi kako bi se utvrdilo kakva vrsta nuklearne elektrane odgovara potrebama Slovenije.

Kada je riječ o osiguravanju energetske samodostatnosti nakon prestanka korištenja ugljena do 2033. godine, ministar Kumer je izjavio da ne postoji kristalna kugla koja bi predvidjela budućnost. No, naglasio je važnost pripreme i izrade najboljeg mogućeg plana za budućnost te da je potrebno obaviti potrebne pripreme u idućem desetljeću.
www.energypress.net

Bioelektrana NTC Gaj kod Lipika podnijela zahtjev za stečaj, čime je počelo gašenje bioplinskih postrojenja u Hrvatskoj, upozorava Hrvatska udruga proizvođača bioplina.

Udruga već neko vrijeme upozorava da bioplinskim elektranama prijeti gašenje nastavi li država inzistirati na ograničavanju prihoda od prodaje struje na 180 eura po megavatsatu.

Vlada je, naime, krajem prošle godine ograničila prihod od prodaje električne energije na 180 eura po megavatsatu, a za prihode iznad te granice odredila uplatu u Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Vladina uredba naslanja se na uredbu Vijeća EU-a o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Trebala bi se primjenjivati do 30. lipnja ove godine.

Udruga proizvođača bioplina ističe da tih 180 eura nije dovoljno za normalan rad i funkcioniranje bioplinskih postrojenja.

Tvrde da više od godinu i pol bezuspješno pregovaraju s državom, pa se zahtjevom za stečaj NTC-a Gaj počelo događati ono na što su upozoravali – opasnost od gašenja bioelektrana.

“Resorno ministarstvo ne donosi odluke i mi apeliramo na premijera Andreja Plenkovića da se hitno uključi u rješavanje ovog problema dok se još može spasiti dio postrojenja”, izjavio je predsjednik HUPB-a Marijan Cenger.

Bioelektrana NTC Gaj kod Lipika snage dva megavata podnijela je zahtjev za stečaj jer je morala obustaviti proizvodnju, budući da zbog energetske krize i sporosti države da im pomogne, u zadnjih godinu dana generira ogromne gubitke, kažu u udruzi.

“Gašenjem ovog postrojenja počele su se ostvarivati najgore prognoze na koje su upozoravali iz Hrvatske udruge proizvođača bioplina – da će se, ukoliko im država hitno ne pomogne, do ljeta morati ugasiti 70 posto proizvodnje”, ističu.

“Cijena sirovina potrebnih za rad bioplinskih postrojenja u zadnjih godinu dana se udvostručila. S obzirom da državne institucije zadužene za energetiku, osim praznih obećanja, nisu ništa napravile da se cijena električne energije podigne, mi nismo više mogli plaćati ulazne sirovine kooperantima i morali smo donijeti odluku da zatvorimo postrojenje”, izjavio je vlasnik bioelektrane NTC Gaj Peter Maierhofer.

Dodao je da bi stečaj pokrenuo još prije godinu dana da je znao kako se cijena električne energije neće podići, te da će pregovori s ministarstvom i institucijama tako dugo trajati, a rješenje neće biti ponuđeno.

Hrvatska udruga proizvođača bioplina u više je navrata od države zatražila da se hitno usvoje tri mjere potrebne za spas bioplinskog sektora.

Traži da se bioplinska postrojenja izuzmu iz Uredbe o ograničavanju cijene električne energije što bi omogućilo da 26 MW bioplinskih postrojenja nastavi proizvodnju te da se u novu Uredbu o poticanju električne energije iz obnovljivih izvora, ugradi formula koja bioplinskim postrojenjima u sustavu HROTE-a omogućuje financijski bonus neophodan za pozitivno poslovanje. Traži i da se postrojenjima koja su bila prisiljena raskinuti ugovore, ponovno omogući ulazak u HROTE.
www.energypress.net

Proizvodnja na mjestu potrošnje izazvala je veliki interes sudionika drugog dana konferencije Dani Sunca koja se održavala u Bolu na Braču i na kojoj se čulo da solarni bum u Hrvatskoj počiva na proizvodnji na mjestu potrošnje, kao i da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste.

Panelisti tvrde da građani shvaćaju da izgradnjom solarnih elektrana automatski smanjuju svoje potrebe za energijom, postaju neovisniji i štede, dok za poduzetnike to znači da postaju konkurentniji s obzirom na činjenicu da su cijene energije jako puno narasle. Zanimljivo je i kako među građanima apsolutno nema niti malo otpora za ugradnju solara već su izrazito zainteresirani, ali im trebaju edukacije, okrugli stolovi i tribine, čulo se.

Da se prije ugradnje solarne elektrane treba misliti na zakonsku regulativu upozorio je Mate Rebić iz tvrtke Struya. Kaže kako prvo treba pripremiti projekt elektrane koja je u Zakonu o gradnji tretirana kao jednostavna građevina i za to ne treba građevinska dozvola, te drugi dio koji se odnosi na priključenje na mrežu distributera. To se sve treba napraviti da bi se ishodili preduvjeti za priključenje.

Rebić kao i brojne hrvatske tvrtke rade solare po principu ključ u ruke, što znači od projektiranja, pripreme za fondove do ugradnje i puštanja u pogon. Za grad Split su zajedno sa gradskom razvojnom agencijom Rast pripremili projekte i osigurali sufinanciranje od 85 posto za ukupno 14 objekata škola i vrtića.

Ističe da s obzirom kako je država ukinula PDV na ugradnju solara prosječna investicija u solarnu elektranu iznosi oko sedam tisuća eura. Ovisno u kojem se području netko nalazi i u koji fond se prijavljuje. Trenutno je aktualan županijski fond koji financira 2000 eura po instalaciji, tu je i državni preko Fonda za zaštitu okoliša, pa netko u Splitu može dobiti 40 posto od te investicije, a primjerice u Lokvičićima duplo više.

“U godinu dana smo instalirali stotinjak malih i deset velikih elektrana. Takva mala elektrana u energetskom smislu može zadovoljiti sto posto potreba kućanstva, no ako govorimo u financijskom smislu ušteda se kreće od 70 do 80 posto godišnjeg računa. Primjerice ako neko kućanstvo godišnje troši 1500 eura za električnu energiju ugradnjom solara bi uštedjeli od tisuću do 1300 eura”, rekao je Hini Rebić.

Što se stambenih zgrada tiče, nastavio je, situacija je specifična s obzirom da su krovovi zajednička imovina i potrebna je suglasnost svih suvlasnika, međutim u Zakonu o tržištu električne energije je predviđen i takav model koji, za sada, u Hrvatskoj još nije krenuo, ali hoće. Mogućnost je i da suvlasnici na svoju zgradu postave solarnu elektranu koja im puni račun zajedničke pričuve.

Građani zainteresirani za solare kompletan posao prikupljanja dokumentacije, obrade i prijave mogu dati tvrtkama koje se time bave i onda im samo preostaje čekati da im se elektrana ugradi u samo jedan dan, te u roku od tri tjedna dobiju certifikate i ostalu dokumentaciju.

Ines Ban-Kolić iz tvrtke e.on je tijekom prezentacije otkrila da broj proizvodnih postrojenja na distribucijskoj mreži kontinuirano raste, pa ih je tako 2017. bilo 1600, snage 270 MW, dok ih je krajem 2022. bilo 6.999 snage 570 MW. U prva tri mjeseca 2023. taj broj se popeo na 8.500, a snaga im je 50 MW veća.

“Primjećuje se da obnovljivi izvori energije usporavaju rast peakova vršnih opterećenja. Investicije u mrežu sada se koncentriraju na povećanje prijenosne moći tamo gdje je to potrebno i zamjenu TS novima s automatskom regulacijom”, kazala je.

Konferencija Dani Sunca je posvećena korištenju sunčeve energije. Cilj joj je kroz zajedničke rasprave te prenošenje znanja i razmjenu iskustava pronaći mogućnost i načine učinkovitijeg korištenja sunčeve energije te snažnijeg razvoja projekata koji se temelje na njoj. Na događaju aktivno sudjeluju predstavnici ministarstava, institucija, akademske zajednice, proizvođača opreme, bankarskog sektora, investitora, županija i lokalnih zajednica, te organizacija civilnog društva.

Organizator konferencije Dani sunca su Obnovljivi izvori energije Hrvatske koji su tijekom dva dana okupili 400 sudionika i više od 60 predavača i panelista.

Pokrovitelji konferencije Dani sunca, koja završava večeras, su Europska komisija, Vlada Republike Hrvatske, SolarPower Europe, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU, Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine, Ministarstvo poljoprivrede, Europska banka za obnovu i razvoj i Europska investicijska banka.
www.energypress.net

U SAD-u se razvija tehnologija nuklearnih reaktora IV. generacije koji koriste rastaljene soli za hlađenje nuklearnog reaktora MSR (eng. Molten Salt Reactor). IV. generacija nuklearnih reaktora zbog svoje konstrukcije osigurava potpuno pouzdanu i stabilnu nuklearnu tehnologiju bez opasnosti od eksplozije rashladnog sredstva kod kritičnih stanja reaktora. Za to se vrijeme vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a dogovorila oko koalicijskog sporazuma u kojem se navodi da će se pridržavati postupnog ukidanja primjene nuklearne energije u Njemačkoj.

Tri preostale nuklearne elektrane u Njemačkoj gase se u 2023. i to 12 godina nakon nuklearne katastrofe u Fukushimi u Japanu koja je ubrzala odustajanje Njemačke od atomske energije. Gašenje označava pobjedu glasne antinuklearne snage u zemlji u vrijeme energetske nesigurnosti zbog rata u Ukrajini i napora za dekarbonizaciju u državi koja zbog jake industrije ima rastuću potražnju za električnom energijom. Postrojenja koja su ugašena nalaze se u Emslandu, u sjevernoj pokrajini Donjoj Saskoj, Isar 2 je u Bavarskoj, a Neckarwestheim u Baden-Württembergu na jugozapadu zemlje.

Sigurnija zemlja
Krajem ožujka njemačka ministrica okoliša Steffi Lemke (Zeleni) proglasila je stvar oko koje su se lomila koplja riješenom. Kada se sve zbroji, rizici nuklearne energije se ne mogu kontrolirati i stoga okončanje korištenja nuklearne energije čini našu zemlju sigurnijom, a time se i izbjegava stvaranje novog nuklearnog otpada - kazala je.

Prije toga, Njemačku je potresala burna rasprava o atomskoj energiji. Vladajuća koalicija SPD-a, Zelenih i FDP-a zapravo se u koalicijskom sporazumu složila da će se pridržavati njemačkog postupnog ukidanja nuklearne energije o kojem je već odlučeno 2011.: posljednje nuklearke trebale su biti zatvorene do kraja 2022. No ruska agresija na Ukrajinu donijela je promjenu. Dotok plina iz Rusije prekinut je i strahovalo se od energetske krize, pa je savezni kancelar Olaf Scholz odlučio da se rad preostalih elektrana, koje su u 2022. osiguravale otprilike 6,5% električne energije u zemlji, odgodi do sredine travnja 2023., piše Deutsche Welle.

Zemlja je počela smanjivati korištenje nuklearne energije prije više od dva desetljeća nakon duge borbene kampanje protiv tehnologije, ali je 2010. kancelarka Angela Merkel najavila produljenje vijeka trajanja 17 nuklearnih postrojenja najdulje do 2036. Ta je politika promijenjena već sljedeće godine nakon što su potres i cunami izazvali nuklearnu katastrofu u nuklearnoj elektrani Fukushima Daiichi u Japanu, pokrenuvši nove antinuklearne prosvjede i političku odlučnost da se napusti ta tehnologija.

Konačna gašenja postavljaju pitanja o sigurnosti opskrbe energijom i izgledima za njemačke emisije ugljika. Zemlja planira ugasiti sve termoelektrane na ugljen do 2038. godine, a prva zatvaranja planirana su za 2030. Međutim, parlament je prošle godine odobrio hitnu zakonodavnu inicijativu za ponovno otvaranje zatvorenih termoelektrana na ugljen kako bi se pomoglo u proizvodnji električne energije. Potaknut ratom u Ukrajini, odlučio se za ubrzanu gradnju više terminala za uvoz ukapljenog prirodnog plina. Ugljen je činio nešto više od 30% ukupne proizvodnje električne energije u Njemačkoj 2022. godine, ispred vjetra koji je činio 22% proizvodnje, plin 13% i solari 10%. Biomasa, nuklearna i hidroelektrična energija činile su većinu ostale proizvodnje, piše The Guardian.

Japan je iznimka
Prema podacima Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), u svijetu trenutačno rade 422 nuklearna reaktora, čija je prosječna starost oko 31 godinu. Što se tiče proizvodnje električne energije u svijetu u nuklearnim elektranama, kaže se da je 1996. dosegnuto visokih 17,5 posto, 2021. ta je vrijednost pala ispod deset posto prvi put u četiri desetljeća. Iznimka je Azija gdje je atomska energija još popularna i sve je više planova za gradnju novih postrojenja, unatoč Fukushimi. I Japan se planira vratiti većem korištenju nuklearne energije, usprkos potresu i cunamiju 2011. koji je izazvao eksploziju nekoliko nuklearnih reaktora jednog za drugim. Tada su bile zatvorene sve nuklearne elektrane. Sada je japanska vlada odlučila: Japan, koji ima malo sirovina, želi graditi nove reaktore i ostaviti postojeće da rade do 70 godina starosti.
www.vecernji.hr