Novi potopljeni generator energije valova imao je 99% radnog vremena bez održavanja 10 mjeseci. Američki startup CalWave najavio je ovaj tjedan uspješan završetak testa na otvorenom oceanu svoje tehnologije čiste energije xWave, otkriva izvješće New Atlasa. CalWave vjeruje da može iskoristiti valove kako bi postao prva tvrtka koja će implementirati sustave energije valova na masovnoj razini. Prije nego što to uspije, potrebno je više ispitivanja, a također će morati otkriti više u pogledu specifikacija o svom uronjenom sustavu.

CalWave uspješno iskorištava valove
Industrija tehnologije energije valova zapravo je još uvijek u ranoj fazi razvoja. Iako postoje mnoge tvrtke koje se bave energijom valova, no još uvijek tehnologija nije zaživjela u velikim razmjerima. Ipak, kako CalWave ističe na svojoj web stranici, "oceanski valovi su 20-60 puta gušći, predvidljiviji i dosljedniji u usporedbi s drugim oblicima obnovljive energije." Teži dio je iskoristiti tu energiju na učinkovit način, iako CalWave vjeruje da ima rješenje. Tvrtkin xWave je plutajuća platforma koja je usidrena za morsko dno uz pomoć sidra za držanje ispod površine vode. CalWave je testirao model veličine 1/20 u testnom bazenu 2016., ali sada je uspješno testirao model pune veličine tijekom 10 mjeseci. CalWave tek treba otkriti puno specifikacija o tome kako njegov sustav funkcionira. U videu koji je tvrtka objavila prošle godine, COO Dan Petcovic rekao je, "kako val prelazi preko vrha uređaja, dobivate tlačni val koji uzrokuje kretanje u odnosu na morsko dno, a s našim sidrima na morskom dnu pretvaramo to relativno kretanje u korisni rad uređaja."

Hoće li energija valova zaživjeti?
xWave radi pod vodom kako bi se zaštitio od katastrofalne štete uzrokovane nemirnim morem. To je ključno za dugovječnost uređaja, objašnjava tvrtka, kao i sustav sidra koji omogućuje da xWave radi i tijekom lošeg vremena. xWave kaže da će uređaj biti jeftiniji od konkurencije i da će učinkovito raditi godinama pod vodom. Sustav ima antikorozivni premaz i premaz protiv bioobraštanja, uz procjenu treće strane koja potvrđuje da nije opasan za morski život. Nedavni test na otvorenom oceanu pokazao je da xWave može raditi s 99 posto neprekidnog rada mjesecima bez održavanja. Test je prvotno trebao trajati šest mjeseci, ali je produljen na 10 mjeseci. CalWave je objasnio da je platforma "postigla visoke performanse kao što je ciljano i predviđeno," te da nije zahtijevala intervencije operatera. Tvrtka je također rekla da se xWave uspješno sam isključio u teškim uvjetima. Ima još puno posla prije nego što svijet u potpunosti prihvati tehnologije energije valova. Za početak, xWave tek treba objaviti koliko energije xWave proizvodi - iako je najavio da će uskoro postaviti verziju xWave od 100 kW na obalu Oregona za dvogodišnje probno testiranje. CalWave je također najavio cilj postavljanja 1 GW sustava energije valova do 2035., što nije velika količina s obzirom na prijeku potrebu za masovnim rješenjima opreme za obnovljivu energiju.
interestingengineering.com

Jedinstveni plutajući uređaj nalik kralježnici koji je dizajnirao startup sa sjedištem na Cipru obećava da će iskoristiti energiju valova i pretvoriti je u električnu energiju. Ovaj generator energije valova poput kralježnice generira električnu energiju koja je cijenom povoljnija od fosilnih goriva. Svijet traži načine na koje se obnovljivi izvori mogu koristiti kako bi se zadovoljile naše sve veće potrebe za energijom. S ciljem smanjenja emisija ugljik-dioksida, ostaje glavno pitanje zašto se morski i oceanski valovi još nisu iskoristili. Pokušavalo se to učiniti na različite načine. Od plutajućih plutača do podvodnih generatora koji koriste razlike u tlakovima, svi nisu uspjeli isporučiti tehnologiju koja se može proširiti masovno. Međutim, u posljednje vrijeme postignut je određeni uspjeh. Sada, plutajuća naprava nalik kralježnici također obećava.

Waveline magnet
Sea Wave Energy Limited (SWEL) sa sjedištem na Cipru već više od desetljeća radi na svojoj tehnologiji za hvatanje energije iz valova. Ranije ove godine, tvrtka je predstavila prototip pod nazivom Waveline Magnet, koji se sastoji od nekoliko plutajućih platformi povezanih jedna s drugom kako bi mu se dao izgled poput plutajuće kralježnice. Modularni i fleksibilni sustav dizajniran je tako da generator energije može neprimjetno pratiti kretanje valova. To, prema tvrtki, omogućuje uređaju kontrolu nad količinom energije izvučene iz vala na kontroliran način bez ometanja. Osim toga, uređaj se može proizvesti korištenjem plastike i ojačane plastike koja ne zahtijeva specijalizirane proizvodne linije, čime se smanjuju troškovi njihove izrade. Ne samo da se uređaj može brzo proizvesti i postaviti, nego su njegovi troškovi popravka i održavanja također niski. Pod pravim uvjetima, pretvarač energije valova može generirati čak 100 MW energije, tvrdi tvrtka, a njegova niska cijena proizvodnje energije već ga stavlja u rang s fosilnim gorivima.

Put do komercijalizacije
Prototip je uglavnom testiran u kontroliranom okruženju. Tek je prošle godine uređaj odveden u zaljev Larnaca na Cipru radi ispitivanja na otvorenom moru. Potrebno je dodatno potvrditi rezultate, a još uvijek ima prostora za poboljšanje tehnologije. Što se tiče mogućnosti preživljavanja na moru, tvrtka je uvjerena da će pokretljivost uređaja poput kralježnice omogućiti da se kreće s valovima, a ne da im se suprotstavlja, produžujući vijek trajanja uređaja. Budući da se uređaj može izraditi i od recikliranih materijala, također neće biti teret za okoliš kao što to pokazuju solarni paneli ili vjetroturbine. Plastika koja se koristi u uređaju također je ojačana plastika koja će plastici dati drugi život, a također će pomoći u iskorištavanju manje istraženog obnovljivog izvora energije. Ako sve bude u redu, Waveline Magnet bi doista mogao biti najučinkovitiji i najjeftiniji generator energije valova na svijetu , kako tvrtka tvrdi.
interestingengineering.com

Proizvođač električnih vozila na solarni pogon Lightyear nedavno je podijelio novosti o razvoju svog solarnog električnog vozila Lightyear One (SEV). Nizozemska tvrtka objavila je da je uspješno provela 20 testova izdržljivosti na Lightyear One. Njihov cilj je razviti automobil koji može raditi mjesecima bez potrebe za uključivanjem u struju, čime se značajno povećava održivost vozila i sloboda njegovog vlasnika. U intervjuu izvršni direktor Lightyeara Lex Hoefsloot rekao nam je, "već s našim prvim modelom, u Nizozemskoj, tijekom ljeta možete se voziti mjesecima bez punjenja kada automobil koristite za svakodnevno putovanje na posao."

'Moramo se više usredotočiti na prijelaz na solarne automobile'
Brojke na Lightyearovoj web stranici sugeriraju da nismo toliko daleko od SEV-ova dugog dometa koliko bi neki mogli pomisliti. Tvrtka tvrdi da njezin prvi model troši samo 83 Wh/km — tri puta manje od bilo kojeg drugog električnog vozila na tržištu danas. Koristeći solarne ploče na krovu, trenutno se može puniti brzinom od 12 km na sat. Za sada, Lightyear kaže da je to dovoljno da omogući mnogim vozačima da obavljaju svoju dnevnu vožnju samo na solarnu energiju tijekom dugih razdoblja - s obzirom da je prosječno vrijeme vožnje u Europi otprilike 30 minuta, prema Europskoj komisiji .

Tehnologija automobila na solarni pogon je, naravno, tek u povojima, što znači da će se poboljšati u nadolazećim godinama. Kao što objašnjava Hoefsloot, globalna težnja ka održivosti, usred najnovijeg izvješća IPCC- a o klimatskim promjenama, znači da ljudi SEV-ove shvaćaju ozbiljnije nego ikad prije. "Već postoje razne zemlje u Europi koje žele zabraniti prodaju ICE automobila do 2030.", objasnio je Hoefsloot. "Ovo je, naravno, sjajna vijest, ali vjerujemo da se moramo više usredotočiti na prijelaz na solarne automobile. Dizajniranje još učinkovitijih solarnih panela bi, primjerice, značajno pomoglo u ovom prijelazu."

A Lightyear nije jedina tvrtka koja radi na SEV-ovima. "Postoje razni startupi, uključujući Lightyear, koji se usredotočuju na dizajniranje učinkovitih solarnih automobila, a tradicionalniji proizvođači automobila također to prihvaćaju", rekao je Hoefsloot. Druge tvrtke uključuju njemački startup Sono Motors , koji razvija vozilo s 248 solarnih ćelija integriranih u karoseriju. Tradicionalni proizvođači automobila kao što je Hyundai također razvijaju automobile sa opcijama solarnog krova , uz tvrdnje da solarna energija može napuniti do 60 posto kapaciteta vozila.

Lightyear ima za cilj razviti automobil koji se mora priključiti samo jednom ili dva puta godišnje
Jedna od najvećih prepreka kada se radi o masovnoj komercijalizaciji SEV-ova je činjenica da solarni paneli trenutno rade s učinkovitošću od oko 20 do 35 posto , što znači da je potrebno dodati više panela, povećavajući težinu i cijenu vozilo. Pitali smo Hoefsloota vjeruje li da će se solarni paneli primarno usvojiti kao dodatak vozilima s baterijskim punjenjem, a on je rekao: "Vjerujemo da će punjenje baterija dopuniti naš solarni krov. Solarna energija nudi neovisnost. Možete samo parkirati svoj automobil i punit će se. Solarne ćelije postale su sve jeftinije i samo vam daju čistu, besplatnu energiju bez problema." "Naš je cilj," rekao je Hoefsloot, "isporučiti automobil koji će za 15 godina osigurati da svakog prosječnog vozača u Europi trebate puniti samo jednom ili dvaput godišnje."

Kako bi postigao taj cilj, Lightyear je nedavno postigao dvije ključne prekretnice na putu do proizvodnje svog prvog gospodarskog vozila. U srpnju je Lightyear izveo testove na stazi koji su pokazali da prototip Lightyear One može voziti 441 milju (709 km) s jednim punjenjem. Tvrtka ima za cilj izvući najveći mogući domet iz relativno male baterije, što znači da baterija i solarni paneli nisu pretjerano teški.

Nedavno, 18. listopada, tvrtka je provela otprilike tjedan dana dugu sesiju testova izdržljivosti, kako bi osigurala sigurnost Lightyear One. Za ove testove (prikazane u videu iznad), vozilo je voženo po neravnom terenu i cestama punim rupa kako bi se pokazalo da može izdržati uvjete u stvarnom svijetu. Možda smo još daleko od toga da SEV-ovi dugog dometa izađu na ceste. Međutim, s obzirom na to da zemlje poput Kanade najavljuju zabrane automobila s motorom s unutarnjim izgaranjem do 2035., sloboda koju pruža solarna energija mogla bi dugoročno samo dodati prijeko potreban dodatni poticaj kupcima električnih vozila.
interestingengineering.com

U Velikoj Britaniji oko 23 milijuna domova spojeno je na plinsku mrežu. Vladajući to žele promijeniti i plan je da se do 2035. postupno uklone svi plinski bojleri u sklopu nastojanja da se smanji emisija stakleničkih plinova. Jedna od alternativa plinskom grijanju su električne infracrvene tapete. Nova tehnologija isprobava se u socijalnim stanovima u gradu Hullu, kao i u pojedinim zgradama u Walesu. Osim što im ne treba plin, električne tapete ne isušuju zrak kao obični radijatori i stvara se manje plijesni na zidovima, piše BBC. Tapete imaju dvije bakrene trake sa svake strane i sloj grafena koji, kad se napaja električnom energijom, emitira infracrveno zračenje, što je poput topline koju stvara Sunce. Grafen je materijal koji se sastoji isključivo od ugljika i debljine je jednog atoma. Ima veliku električnu vodljivost, što su prvi otkrili istraživači sa Sveučilišta u Manchesteru. Radijatori u sustavu klasičnog centralnog grijanja zagrijavaju prostorije takozvanim konvekcijskim grijanjem, odnosno zagrijavanjem zraka u prostorijama koji zatim cirkulira. Električne infracrvene tapete zagrijavaju čvrste predmete u prostoriji, uključujući ljude, i to u rasponu od dva do tri metra.

Je li ovo potencijalno zeleniji i jeftiniji način grijanja domova? Tina Fawcett s Instituta za promjenu okoliša Sveučilišta u Oxfordu nije tako sigurna. 'Sigurno bi to moglo biti zelenije, pogotovo jer koristimo sve više obnovljivih izvora za proizvodnju električne energije. Ali mislim da bi tekući troškovi mogli biti prilično visoki, jer struja košta tri do četiri puta više od plina', kaže Fawcett. Ona smatra da su dizalice topline na zrak učinkovitiji način korištenja električne energije za grijanje. Međutim dizalice topline imaju veće početne troškove od električnih tapeta i nije ih uvijek jednostavno postaviti.

Prema izračunu tvrtke Nexgen Heating, britanskom proizvođaču infracrvenih tapeta, postavljanje tapeta u dom s tri spavaće sobe koštalo bi oko 4500 eura. Međutim, moraju se uzeti u obzir troškovi uklanjanja postojećeg sustava centralnog grijanja i ulaganja u električni grijač za toplu vodu. Za usporedbu, prema drugoj računici, ugradnja dizalice topline košta u prosjeku oko 9000 eura, ali više od polovice tog iznosa potporama pokriva država.
www.tportal.hr

Ulaskom Hrvatske u EU, a time i u poslovnu zonu Europe, kompaniji Tehnix otvaraju se velike mogućnosti s povoljnijim uvjetima poslovanja u zajednici europskih zemalja s kojima su već imali razvijene poslovne odnose. Sada žele proširiti i unaprijediti interes za proizvode koji omogućuju jednostavniju i bržu isporuku, brzo obavljanje servisa uz manje troškove. Posebno se to odnosi na isporuku specijalnih komunalnih vozila koja se proizvode i nadograđuju na podvozju Mercedes. Visoka kvaliteta vozila Mercedes i nadogradnja Ekomunal veliki su izvozni potencijal Tehnix-a na europska i svjetska tržišta, uključujući kompletni program kompanije Tehnix. Zahvaljuju se Vladi Republike Hrvatske što je svojom dobrom nacionalnom i europskom politikom omogućila lakše, brže i jeftinije poslovanje na tržištima Europske unije.

Komunalnom poduzeću KOCEROD d.o.o. za gospodarenje otpadom iz Slovenije izvršena je doprema i primopredaja dva specijalna komunalna vozila TEHNIX EKOMUNAL kapaciteta 9 i 14 m3 za odvoz komunalnog otpada. Vozila su dopremljena specijalnim transportom niskopodnom prikolicom i predana predstavnicima komunalnog poduzeća KOCEROD.

Na slovensko tržište izvršena je još jedna isporuka specijalnog komunalnog vozila TEHNIX EKOMUNAL kapaciteta 14 m3 s niskim emisijama, komunalnom poduzeću SIMBIO. Predmet je dobiven putem međunarodnog natječaja, a ponuda kompanije Tehnix odabrana je kao ekonomski najpovoljnija.

Osim slovenskog tržišta, kompanija Tehnix aktivna je i na bosanskom tržištu na kojem je izvršila isporuku specijalnog komunalnog vozila s kranom i prešom za prikupljanje otpada kapaciteta nadogradnje TEHNIX EKOMUNAL 16 m3. Vozilo je isporučeno komunalnom poduzeću KJKP Rad d.o.o. Sarajevo.

Osim na području komunalnih vozila EKOMUNAL, kompanija Tehnix intenzivno radi na području održivog gospodarenja komunalnim otpadom koristeći integriranu mrežu postrojenja koju čine sortirnice i kompostane Tehnix opremljene najsuvremenijom tehnologijom za sortiranje otpada, kojom se dobiva 8 vrsta sirovina i proizvodnja eko komposta I. klase za uzgoj zdrave hrane. U završnoj su fazi izgradnje i opremanja sortirnice i kompostane za Bjelovar i Varaždin.

Kompanija Tehnix nastavlja s trendom rasta razvoja i proizvodnje. Inovativne tehnologije i proizvodi razvijeni u kompaniji Tehnix osiguravaju stalni napredak u gospodarenju otpadom. U 2023. godini imaju i nadalje inovativna predviđanja i očekivanja, prije svega fokusirat će se na zaštitu okoliša, posebno na reciklažnu industriju zbog očuvanja prirode Republike Hrvatske, našeg nacionalnog ponosa. Zaključno i najvažnije je da doista moramo shvatiti da je čuvanje zdravlja Planete zajednička obaveza i globalni problem. Dobre tehnologije i znanje ne smiju imati granice, to će biti u budućnosti način života svakog čovjeka na Zemlji. Svi moramo surađivati kako bismo bili bolji i efikasniji u rješavanju ozbiljnih globalnih problema u zaštiti okoliša. Kompanija Tehnix sve više osvaja zapadna tržišta sa svojom inovativnom reciklažnom tehnologijom MO-BO-TO koja reciklira miješani ili predsortirani otpad. Velike tehničke operativne prednosti koje se postižu njihovom tipskom tehnologijom koja postiže najveći stupanj reciklaže komunalnog otpada, dopremljen na tehnološku preradu i baliranje čistih sirovina za tržište. Pored izgradnje tipskih sortirnica i eko kompostana, europskom tržištu isporučuju press boxeve – press kontejnere novih tehnoloških generacija, u kojima se komunalni otpad sakuplja i preša, te komore raznih kapaciteta 5 m3, 10 m3, 20 m3. To je sigurno najbolji i najjeftiniji način prikupljanja komunalnog otpada koji postaje veliki tehnološki operativni problem jer je kompliciran, teško provediv u praksi i skup te ima mali stupanj reciklaže. Izgradili su reciklažno postrojenje na Krku i u Prelogu koji komunalni otpad sortiraju dva puta, jedanput na kućnom pragu uz više kanti i kontejnera jer imaju prostora, a isti taj doma predsortirani materijal voze na sortirnice na pravu miješanu hrpu i tada ga sortiraju s ciljem dobivanja čistih sirovina. Događanja u gradu Zagrebu potvrđuju njihova velika iskustva, a to je čim sitnije prikupljanje izdvojenog otpada na kućnom pragu, to je sustav gospodarenja otpadom skuplji i teže provediv. Spremni su pomoći Zagrebu jer znaju i mogu značajno unaprijediti sadašnji model koji sve više zapinje u praksi.
www.hatz.hr

Najveći i najučinkovitiji nacionalni demonstracijski projekt naprednog skladišta energije komprimiranog zraka (CAES) uspješno je povezan s mrežom za proizvodnju električne energije i spreman je za komercijalni rad u Zhangjiakouu, gradu u sjevernokineskoj provinciji Hebei, objavila je u priopćenju Kineska akademija znanosti prošli tjedan. Projekt je prva u svijetu CAES elektrana snage 100 MW. Elektranu je razvio Institut za inženjersku termofiziku (IET) Kineske akademije znanosti i može proizvesti više od 132 milijuna kWh električne energije godišnje. Time će 40.000-60.000 kućanstava biti opremljeno električnom energijom tijekom vršne potrošnje električne energije. Iz ekološke perspektive, također nudi obećavajuće rezultate, uštedu 42.000 tona standardnog ugljena i smanjenje emisije ugljičnog dioksida za 109.000 tona godišnje, navodi IET.

Što je CAES?
CAES je vrsta baterije koja koristi struju izvan vršne potrošnje ili višak električne energije iz mreže za proizvodnju energije. To čini korištenjem te dodatne električne energije za pokretanje kompresora koji zauzvrat stvara zagrijani komprimirani zrak. Taj se zrak skladišti unutar namjenski izgrađene podzemne šupljine, gdje ga hidrostatski tlak gura natrag na površinu. Tamo se ponovno zagrijava u toplinskom spremniku i usmjerava kroz turbinu koja proizvodi električnu energiju. CAES sustavi postaju sve popularniji, jer u usporedbi s konvencionalnim baterijama mogu pohraniti energiju dulje vrijeme i manje ih je potrebno održavati.

Većina projekata CAES-a koristi obnovljivu električnu energiju u vremenima potražnje za električnom energijom za komprimiranje i skladištenje zraka u velikim skladišnim pećinama. Tijekom sati vršne potražnje za električnom energijom, zrak pod visokim pritiskom oslobađa se iz skladišnih pećina i kombinira s gorivom za pogon turbina što rezultira proizvodnjom električne energije. Ovi sustavi pružaju veliki kapacitet skladištenja, niske kapitalne troškove, dug životni vijek, sigurnost i prihvatljivost za okoliš. Često ih se reklamira kao jednu od tehnologija koje najviše obećavaju za skladištenje energije velikih razmjera. Međutim, tehnologija je dugo bila ograničena i opterećena svojom ovisnošću o fosilnim gorivima, velikim skladišnim pećinama i niskom učinkovitošću sustava.

Provedena rješenja
Istraživački i razvojni tim naprednog CAES projekta Zhangjiakou 100-MW radi na pronalaženju rješenja za ove probleme od 2004. Trebalo im je 14 godina da osmisle svoj novi sustav koji je lansiran 2018. Ovaj modificirani i optimizirani CAES koristi umjetni zračne skladišne ​​posude za poboljšanje gustoće skladištenja energije i smanjenja ovisnosti o velikim pećinama za skladištenje plina. To čini recikliranjem kompresijske topline proces koji rješava problem ovisnosti o fosilnim gorivima. Osim ovih mjera, tim je također usvojio superkritičnu toplinsku pohranu, superkritičnu izmjenu topline, kompresiju i ekspanziju pod visokim opterećenjem te tehnologije optimizacije i integracije sustava kako bi se poboljšala učinkovitost sustava.

Ovo nije prvi takav sustav koji dolazi na tržište. U svibnju 2021. kanadska tvrtka Hydrostor, pružatelj dugotrajnih rješenja za pohranu energije, otkrila je da će razviti CAES u Kaliforniji. Rečeno je da Hydrostor postrojenja koriste ažuriranu verziju CAES tehnologije pod nazivom Advanced Compressed Air Energy Storage (A-CAES) koja uključuje komponente iz postojećih energetskih sustava za proizvodnju naprednog sustava za pohranu bez emisija. Ne samo da je sustav malog utjecaja i isplativ, već se također može postaviti bilo gdje to mreža treba.
interestingengineering.com

Prema kineskim medijima , prvi urbani vlak na svijetu koji pokreće vodik H2 proizveden je u zajedničkom ulaganju željezničke tvrtke CRRC Changchun i Chengdu Rail Transita. Iako postoje i drugi vlakovi na vodikov pogon , ovo je prvi posebno razvijen za urbano okruženje. Vlak je sišao s proizvodne trake u Chengduu, pokrajini Sichuan, u jugozapadnoj Kini, u srijedu, 18. siječnja 2023., prema istim medijskim izvješćima.

Vlak bi mogao ići brzinom od 99 mph (160 km/h) i koristiti istu temeljnu tehnologiju kao i brzi vlak Fuxing . Fuxing je brzi brzi vlak koji vozi China Railway Corporation. Vlak Fuxing počeo je prometovati 2017. godine i može postići brzinu do 217 mph (350 km/h), što ga čini jednim od najbržih vlakova na svijetu. Napravljen he za vožnju kineskom mrežom brzih željeznica i korišten je na nekoliko ključnih ruta, kao što su linije Peking-Šangaj i Peking-Guangzhou. Ima bolju aerodinamiku, troši manje energije i ima više pogodnosti za putnike, kao što su Wi-Fi i utičnice.

Drugi kineski medijski izvori kažu da vlak ima ugrađenu tehnologiju "vodikove energije", robustan i pouzdan izvor energije s trajanjem baterije od 373 milje (600 kilometara). Vodik se smatra čistim izvorom energije jer je vodena para jedini nusprodukt kada se sagorijeva kao gorivo. Ne proizvodi štetne zagađivače niti stakleničke plinove, kao što su ugljični dioksid ili sumporov dioksid, povezani sa izgaranjem fosilnih goriva. Uz to, vodik se može proizvoditi iz različitih izvora, uključujući obnovljive izvore poput vjetra, Sunca i hidroenergije, čime se dodatno povećava njegov potencijal kao opcije čiste energije.

Za gradski vlak na vodikov pogon, vodikova goriva ćelija i superkondenzator postavljeni su umjesto starog lančanog napajanja. Prema kineskim medijima, elektrokemijska reakcija vodika i kisika proizvodi energiju u vodikovoj gorivnoj ćeliji; jedini nusprodukt reakcije je voda; ne proizvode se nusprodukti dušika ili sumpora. Proces reakcije također je tih i stabilan, tvrde.

Stručnjaci su ukazali na studiju koja kaže da vlak s pogonom na vodik koji se kreće brzinom od 99 mph (160 km/h) može prijeći naprijed i natrag 311 milja (500 km) u jednom danu. To može smanjiti emisije ugljičnog dioksida za više od 10.000 kg godišnje. Također, budući da vlak više nije ograničen načinom na koji funkcionira kontaktna mreža (krivulja formirana žicom, užetom ili lancem koji slobodno visi s dvije točke), gradska vozila mogu se koristiti za mnogo više stvari. To se postiže bez značajnih ulaganja u infrastrukturu i troškove održavanja koji dolaze s projektima tranzicije elektrifikacije.

Kina, tvrdi se, ima hrabar cilj potaknuti rast sektora vodikove energije. Prema planu koji su iznijeli Nacionalna komisija za razvoj i reforme i Nacionalna uprava za energiju (NEA) u ožujku ove godine, zemlja će imati oko 50.000 vozila na vodikove gorivne ćelije na cestama do 2025., a proizvest će između 100.000 i 200.000 metričkih tona vodika iz obnovljive energije svake godine. Do kraja lipnja 2022., prema podacima NEA, Kina je imala oko 270 stanica za punjenje vodikom, što je relativno mala mreža u usporedbi s golemom mrežom stanica za punjenje električnih vozila u zemlji. Također, u lipnju 2022., prema kineskim izvorima, kineski proizvođač kamiona FAW Jiefang poslao je tristo vozila na vodikove gorivne ćelije iz provincije Jilin u sjeveroistočnoj Kini kupcima u Pekingu, Šangaju, Shanxiju i drugim gradovima. Prema službenoj web stranici tvrtke, ova su vozila korištena u logističkim i gradskim aplikacijama.
interestingengineering.com

Ovaj program u vrijednosti od 104 milijuna eura Hrvatskoj omogućuje da ublaži rizik da energetski intenzivna poduzeća presele svoje djelatnosti na lokacije izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama. S druge strane, zadržavaju se poticaji za elektrifikaciju i dekarbonizaciju hrvatske industrije, što je u skladu s ciljevima europskog zelenog plana.

Na temelju pravila EU-a o državnim potporama Europska komisija odobrila je hrvatski program u vrijednosti od 104 milijuna eura za smanjenje naknade za potrošnju električne energije energetski intenzivnim poduzećima. Cilj je programa ublažiti rizik da zbog te naknade energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan Unije s manje ambicioznim klimatskim politikama. Osim toga, program doprinosi postizanju klimatskih i okolišnih ciljeva EU-a utvrđenih u europskom zelenom planu.

Hrvatski program
Hrvatska je obavijestila Komisiju da namjerava pokrenuti program za potporu energetski intenzivnim poduzećima u vrijednosti od 104 milijuna eura. Konkretno, Hrvatska planira tim poduzećima smanjiti naknadu za potrošnju električne energije kojom se financira uvođenje obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj („naknada za obnovljive izvore energije”). Plaćanjem punog iznosa naknade za obnovljive izvore energije povećava se i. rizik da određena energetski intenzivna poduzeća svoje djelatnosti presele na lokacije izvan EU-a s manje ambicioznim klimatskim politikama te ii. trošak električne energije za energetski intenzivna poduzeća, čime ih se odvraća od elektrifikacije proizvodnih procesa.

Program će trajati do 31. prosinca 2028. i bit će otvoren poduzećima koja posluju u sektorima navedenima u Prilogu I. Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. Ti su sektori veliki potrošači električne energije i izloženi su međunarodnoj trgovini. Korisnici programa imat će uvjet da troše najmanje 500 MWh godišnje. Smanjenje naknade za obnovljive izvore energije u okviru programa iznosit će najviše 75 % i ovisit će o potrošnji korisnika – što je veća potrošnja električne energije, to je veće i smanjenje. Nakon primjene smanjenja naknada ne smije biti niža od 0,5 EUR/MWh. Hrvatska je izradila i prijelazni plan za postupno ukidanje smanjenja naknade za obnovljive izvore energije za energetski intenzivna poduzeća koja su 2020. ili 2021. plaćala smanjene naknade za obnovljive izvore energije, ali ne ispunjavaju uvjete novog programa.

Korisnici će morati
- provesti energetski pregled i
- i. provesti određena ulaganja u energetsku učinkovitost,
- ii. ulagati u projekte koji dovode do znatnog smanjenja njihovih emisija stakleničkih plinova ili
- iii. najmanje 60 % svoje potrošnje pokriti električnom energijom iz obnovljivih izvora. 

Ocjena Komisije
Komisija je dotičnu mjeru ocijenila u skladu s pravilima EU-a o državnim potporama, a posebno s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) Ugovora o funkcioniranju Europske unije („UFEU”), kojom se državama članicama omogućuje da pod određenim uvjetima podupiru razvoj određenih gospodarskih djelatnosti, te u skladu sa Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju. Komisija je utvrdila da program olakšava razvoj određenih gospodarskih djelatnosti koje u postupcima proizvodnje troše znatne količine električne energije i naročito su izložene međunarodnom tržišnom natjecanju.

Usto, Komisija je utvrdila da je mjera nužna i primjerena za doprinos postizanju ciljeva europskog zelenog plana. Konkretno, njome se ublažava rizik od i. štetnih učinaka na okoliš zbog preseljenja ciljnih gospodarskih djelatnosti u jurisdikcije s manje ambicioznim klimatskim politikama i ii. odvraćanja od elektrifikacije proizvodnih procesa u predmetnim sektorima. Osim toga, u okviru mjere od korisnika se zahtijeva da ulažu u energetsku učinkovitost ili smanjenje emisija stakleničkih plinova odnosno da primjeren udio električne energije koju troše bude energija iz obnovljivih izvora. Nadalje, mjera je proporcionalna jer potpora neće premašiti 75 % naknade za obnovljive izvore energije i ograničena je na energetski intenzivne sektore navedene u Prilogu I. Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju. Na temelju toga Komisija je zaključila da program ima pozitivne učinke koji premašuju sve moguće negativne učinke u smislu narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine u Uniji. Stoga je Komisija odobrila hrvatski program na temelju pravila EU-a o državnim potporama.

Kontekst
U Smjernicama o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju za 2022. navodi se kako će Komisija ocijeniti spojivost mjera zaštite okoliša, uključujući zaštitu klime, i mjera potpore za energiju koje podliježu obvezi prijave u skladu s člankom 107. stavkom 3. točkom (c) UFEU-a. Te se smjernice primjenjuju od siječnja 2022. i njima se stvara fleksibilan i svrsishodan okvir kako bi se državama članicama pomoglo da pruže potrebnu potporu za postizanje ciljeva zelenog plana na ciljan i troškovno učinkovit način. One uključuju usklađivanje s važnim ciljevima i ciljnim vrijednostima EU-a utvrđenima u europskom zelenom planu i drugim nedavnim regulatornim promjenama u području energetike i okoliša te se njima uzima u obzir sve veća važnost zaštite klime. Sadržavaju odjeljke o mjerama energetske učinkovitosti, potporama za uklanjanje emisija stakleničkih plinova, čistoj mobilnosti, infrastrukturi, kružnom gospodarstvu, smanjenju onečišćenja, zaštiti i obnovi bioraznolikosti te mjerama za sigurnost opskrbe energijom i potporu velikim potrošačima energije smanjenjem naknada za električnu energiju, pod određenim uvjetima.

Komunikacijom o europskom zelenom planu iz 2019. Komisija je povećala svoje klimatske ambicije i postavila cilj nulte neto stope emisija stakleničkih plinova do 2050. Od srpnja 2021. na snazi je Europski zakon o klimi, kojim je utvrđen cilj klimatske neutralnosti do 2050. i uveden prijelazni cilj smanjenja neto emisija stakleničkih plinova za najmanje 55 % do 2030. Taj akt služi kao temelj za zakonodavne prijedloge u okviru paketa „Spremni za 55 %” koje je Komisija predstavila 14. srpnja 2021.

Više informacija bit će dostupno pod brojem predmeta SA.102294 u registru državnih potpora na internetskim stranicama Komisije posvećenima tržišnom natjecanju nakon rješavanja pitanja povjerljivosti. Popis novih odluka o državnim potporama objavljenih na internetu i u Službenom listu dostupan je u elektroničkom biltenu Competition Weekly e-News.
ec.europa.eu

Novi materijal nudi ekološki prihvatljivo rješenje za pretvaranje otpadne topline u energiju. Pročišćeni kositar selenid ima izvanredno visoku termoelektričnu izvedbu. Perseverance, NASA-in marsovski rover 2020, pokreće nešto vrlo poželjno na Zemlji: termoelektrični uređaj koji pretvara toplinu u korisnu električnu energiju. Na Marsu je izvor topline radioaktivni raspad plutonija, a učinkovitost pretvorbe uređaja je 4-5%. To je dovoljno dobro za pokretanje Perseverancea i njegovih operacija, ali nije dovoljno dobro za primjene na Zemlji.

Tim znanstvenika sa Sveučilišta Northwestern i Nacionalnog sveučilišta Seoul u Koreji sada je pokazao termoelektrični materijal visokih performansi u praktičnom obliku koji se može koristiti u razvoju uređaja. Materijal pročišćeni kositar selenid u polikristalnom obliku nadmašuje monokristalni oblik u pretvaranju topline u električnu energiju, što ga čini najučinkovitijim termoelektričnim sustavom dosad. Istraživači su uspjeli postići visoku stopu konverzije nakon što su identificirali i uklonili problem oksidacije koji je smanjio učinkovitost u ranijim studijama. Polikristalni kositar selenid mogao bi se razviti za upotrebu u čvrstim termoelektričnim uređajima u raznim industrijama, uz potencijalno goleme uštede energije. Ključni cilj primjene je hvatanje industrijske otpadne topline - kao što je iz elektrana, automobilske industrije i tvornica za proizvodnju stakla i cigle - i njezino pretvaranje u električnu energiju. Više od 65% energije proizvedene globalno iz fosilnih goriva gubi se kao otpadna toplina.

“Termoelektrični uređaji su u upotrebi, ali samo u posebnim aplikacijama, kao što je Marsov rover,” rekao je Mercouri Kanatzidis iz Northwesterna , kemičar specijaliziran za dizajn novih materijala. “Ovi uređaji nisu zaživjeli poput solarnih ćelija i postoje značajni izazovi u izradi dobrih. Usredotočeni smo na razvoj materijala koji bi bio niske cijene i visokih performansi te bi termoelektrične uređaje potaknuo u širu primjenu.” Kanatzidis, Charles E. i Emma H. ​​Morrison, profesor kemije na Weinberg College of Arts and Sciences , suautor je studije. Ima zajednički sastanak s nacionalnim laboratorijem Argonne.

Detalji o termoelektričnom materijalu i njegovim rekordno visokim performansama objavljeni su 2. kolovoza u časopisu Nature Materials. In Chung sa Nacionalnog sveučilišta u Seoulu drugi je autor koji se dopisuje. Vinayak Dravid , Abraham Harris, profesor znanosti o materijalima i inženjerstva na Northwestern McCormick School of Engineering, jedan je od starijih autora studije. Dravid je dugogodišnji Kanatzidisov suradnik.

Termoelektrični uređaji već su dobro definirani, kaže Kanatzidis, ali ono zbog čega rade dobro ili ne je termoelektrični materijal koji se nalazi u njima. Jedna strana uređaja je vruća, a druga hladna. Termoelektrični materijal nalazi se u sredini. Toplina teče kroz materijal, a dio topline se pretvara u električnu energiju koja napušta uređaj putem žica. Materijal mora imati izuzetno nisku toplinsku vodljivost, a da i dalje zadržava dobru električnu vodljivost kako bi bio učinkovit u pretvorbi otpadne topline. Budući da izvor topline može biti visok do 400-500 stupnjeva Celzijevih, materijal mora biti stabilan na vrlo visokim temperaturama. Ovi i drugi izazovi čine termoelektrične uređaje težim za proizvodnju od solarnih ćelija.

'Događalo se nešto đavolsko'
Godine 2014. Kanatzidis i njegov tim izvijestili su o otkriću iznenađujućeg materijala koji je bio najbolji u pretvaranju otpadne topline u korisnu električnu energiju: kristalni oblik kemijskog spoja kositrenog selenida. Iako je važno otkriće, monokristalni oblik je nepraktičan za masovnu proizvodnju zbog svoje krhkosti i sklonosti ljuštenju. Bio je potreban kositar selenid u polikristalnom obliku, koji je jači i može se rezati i oblikovati za primjenu, pa su se istraživači okrenuli proučavanju materijala u tom obliku. Uz neugodno iznenađenje, otkrili su da je toplinska vodljivost materijala visoka, a ne poželjna niska razina koja se nalazi u monokristalnom obliku. "Shvatili smo da se događa nešto đavolsko", rekao je Kanatzidis. “Očekivalo se da kositreni selenid u polikristalnom obliku neće imati visoku toplinsku vodljivost, ali jest. Imali smo problem.” Nakon detaljnijeg ispitivanja, istraživači su otkrili sloj oksidiranog kositra na materijalu. Toplina je tekla kroz vodljivu opnu, povećavajući toplinsku vodljivost, što je nepoželjno u termoelektričnom uređaju.

Rješenje je pronađeno, otvaranje primjene
Nakon što su saznali da oksidacija dolazi iz samog procesa i početnih materijala, korejski tim pronašao je način uklanjanja kisika. Istraživači su tada mogli proizvesti kuglice kositrenog selenida bez kisika, koje su zatim testirali. Prava toplinska vodljivost polikristalnog oblika je izmjerena i utvrđeno je da je niža, kao što se prvotno očekivalo. Njegova izvedba kao termoelektričnog uređaja, koji pretvara toplinu u električnu energiju, nadmašila je izvedbu oblika monokristala, što ga čini najučinkovitijim dosad zabilježenim.

Učinkovitost pretvorbe otpadne topline u termoelektrikama odražava se njegovom "vrijednošću", brojem koji se naziva ZT. Što je veći broj, to je bolja stopa konverzije. Ranije je utvrđeno da je ZT monokristalnog kositrenog selenida približno 2,2 do 2,6 na 913 Kelvina. U ovoj novoj studiji, istraživači su otkrili da pročišćeni kositreni selenid u polikristalnom obliku ima ZT od približno 3,1 na 783 Kelvina. Njegova toplinska vodljivost bila je ultraniska, manja od monokristala. "Ovo otvara primjenu za nove uređaje koji će se graditi od polikristalnih peleta kositrenog selenida i istraživati ​​njihove primjene", rekao je Kanatzidis.

Northwestern posjeduje intelektualno vlasništvo za materijal kositrenog selenida. Potencijalna područja primjene termoelektričnog materijala uključuju automobilsku industriju (značajna količina potencijalne energije benzina izlazi iz ispušne cijevi vozila), tešku proizvodnu industriju (kao što je proizvodnja stakla i cigle, rafinerije, elektrane na ugljen i plin) i mjesta gdje veliki motori s izgaranjem neprekidno rade (kao što su veliki brodovi i tankeri).

news.northwestern.edu

Skupa struja se uvozi, a zbog sporosti administracije propada 670 milijuna eura iz EU-a za obnovljive izvore energije!? Završetak zakonodavnog okvira za obnovljive izvore energije (OIE) do kraja 2022. i priključenje 1500 megavata (MW) obnovljivih izvora energije do kraja 2024. godine. Ta dva cilja, među ostalim, Hrvatska je postavila u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO), a za to bi iz Europske unije trebala dobiti 670 milijuna eura. Prvi cilj već nije ispunjen, jer obećani podzakonski akti nisu doneseni, a priključenje 1500 MW novih projekata OIE trenutno izgleda kao pusta želja jer je njihov razvoj, upozoravaju energetski stručnjaci, potpuno zaustavljen upravo zbog nedostatka zakonodavnog okvira.

Hrvatska je najuspješnije među svim članicama EU-a pregovarala o svojem NPOO-u u iznosu od čak 12 posto našeg BDP-a. Međutim sve više se dovodi u pitanje to koliko će od tog novca zaista biti realizirano te hoćemo li još jednom svjedočiti slučaju dobrih pregovora koje nije popratila adekvatna realizacija. Takav scenarij prilično je izgledan u dijelu NPOO-a koji se odnosi na poglavlje 'Energetska tranzicija za održivo gospodarstvo', čiji budžet u NPOO-u iznosi preko milijardu eura, od kojih je čak 670 milijuna eura trebalo pristići iz EU-a. 'Paradoksalno, postavljeni ciljevi od 1500 MW nisu nimalo ambiciozni jer NPOO u opisnom dijelu spomenutog poglavlja govori da postoji preko 6000 MW realnih iskazanih interesa za investicijama u obnovljive izvore energije. U stvarnosti postoji još veći interes za investiranjem u preko 15.000 novih MW, a radi se o investicijama čija vrijednost premašuje 10 milijardi eura. No i tih 1500 MW, čini se, preambiciozno je za hrvatsku administraciju', požalio se tportalu dobro upućen sugovornik iz energetskog sektora.

Za razvoj projekata obnovljivih izvora energije potrebno je od dvije do pet godina, pa bez trenutnog i apsolutnog postavljanja imperativa na ovu temu niti neambicioznih 1500 MW, tvrdi naš izvor, do 2024. godine neće biti ostvareno. Kako bi se ostvarile te investicije, potrebno je završiti zakonodavni okvir, provesti donesene zakone i donijeti nekoliko podzakonskih akata. Taj se cilj pokazao neostvariv za Hrvatsku, pa je tako sektor OIE čekao uredbu iz Zakona o obnovljivim izvorima energije preko pet godina prije nego što je isti taj zakon stavljen izvan snage. Dugo očekivana uredba tada je prebačena u Zakon o tržištu električne energije, koji je stupio na snagu 22. listopada 2020. godine, a u kojem je predviđeno da će se spomenuta uredba početi primjenjivati 19. siječnja 2021. godine.

'Prošlo je godinu dana od roka za donošenje uredbe, bez koje je potpuno zaustavljen razvoj svih projekata OIE, a čini se da će sektor OIE prije dočekati Godota nego uredbu koja sve više podsjeća na neku vrstu mitskog bića. Dakle više od sedam godina sektor čeka na donošenje potrebnih propisa', kaže naš sugovornik. Osim toga, Zakon o tržištu električne energije predvidio je donošenje novih cijena priključenja pojedinih postrojenja te nova pravila o priključenju. Ti rokovi su, tvrdi naš izvor, bez objašnjenja probijeni, ostavljajući investicije bez ikakve zakonodavne sigurnosti i mogućnosti planiranja te bez ikakvih novih rokova u kojima se planira završiti zakonodavni okvir.

'Nakon gotovo sedam godina maratonskog čekanja uredbe investicije i povjerenje u institucije iscrpljeni su gotovo do kraja. Ironija je tim veća jer je 2022. godina obilježena krizama koje su dominantno proizlazile iz sektora energetike. Hrvatska je povrh toga velik uvoznik električne energije te je godišnje uvozi oko 35 posto. Ta se energija po svemu sudeći može proizvesti unutar granica Hrvatske, istovremeno generirajući nova radna mjesta i nižu cijenu te osiguravajući sigurnost opskrbe u kriznim vremenima', kaže naš sugovornik. Ukazuje na to da je Njemačka u samo jednom mjesecu (rujan prošle godine) instalirala novih 750 MW sunčanih elektrana. Hrvatska ih je pak u posljednjih 10 godina instalirala tek 124 MW i nastavlja uvoziti električnu energiju, propuštajući svakim danom omogućiti realizaciju investicija koje saniraju probleme trenutne inflacije u svom stvarnom uzroku, to je nedostatak proizvodnje električne energije zbog koje su cijene na tržištima potpuno podivljale.

Na upit tportala kada će se napokon donijeti potrebni podzakonski akti i planira li se ubrzati proces izdavanja energetskih odobrenja, iz Ministarstvo gospodarstva odgovorili su da sve ide prema planu. 'Sve aktivnosti vezane uz NPOO, koje obuhvaćaju reforme vezane uz energetski sektor i regulativu, uredno se provode. Dio dokumenata je donesen, a dio je trenutno na mišljenju i usklađivanju s Europskom komisijom, sukladno proceduri. Natječaji za dodjelu energetskih odobrenja raspisuju se prema redoslijedu pribavljanja potrebnih dokaza za njihov raspis vezano uz usklađenost projekata s prostornim planovima', poručili su iz Ministarstva.

Kroz NPOO su osigurana sredstva za razvoj distribucijske i prijenosne mreže tako da će se omogućiti priključak, kažu, i više od 1500 MW novih proizvodnih kapaciteta u zadanom roku. 'Posebno je bitno to da će biti izgrađeno niz elektrana za vlastitu potrošnju u okviru već postojećih građevina za koje nisu potrebna energetska odobrenja. U tom smislu ne postoje zakonodavne prepreke, a provedeni su i provodit će se natječaji za dodjelu bespovratnih sredstava građanima i gospodarstvu, kako iz NPOO-a, tako i iz strukturnih fondova', ističu iz Ministarstva.

U 2022. godini izdano je 27 energetskih odobrenja ukupne instalirane električne snage 700,911 MW. Sukladno Pravilniku o kriterijima za izdavanje energetskog odobrenja za proizvodna postrojenja, izdano je ukupno 17 energetskih odobrenja, ukupne instalirane električne snage 387,912 MW, a sukladno Zakonu o tržištu električne energije, izdano je 10 energetskih odobrenja za ukupnu instaliranu električnu snagu od 312,999 MW. Od početka 2023. godine dosad je izdano još šest energetskih odobrenja ukupne instalirane električne snage 125,699 MW, nabrojili su iz Ministarstva gospodarstva.
www.tportal.hr