MOSKVA - Rusija do kraja godine planira napraviti prvi vlak na svijetu na nuklearni pogon, najavio je to Valentin Gapanovič, zamjenik predsjednika Ruskih željeznica (RZD), javlja stranica BSR Russia . Eksperimentalni prototip imat će jedanaest vagona koje će vući mala lokomotiva na nuklearni pogon. U početnom dijelu razvoja, vlak će služiti samo kao znanstveni eksperiment Na novoj generaciji pogona za vlakove radit će Ruske željeznice te Rosatom, Ruska državna kompanija za atomsku energiju. Vidio sam dizajn novog vlaka i sviđa mi se. Podržavam originalnost Rosatomove ideje pogotovo jer na inovativan način predstavlja razvoj korištenja nuklearne energije - objašnjava Gapanovič. Trenutačno se o cijeni razvoja takvog transporta može samo nagađati, a ništa se nije govorilo niti o sigurnosti vlaka. Prema drugoj stranici, Barents Observer , ovo nije prvi put da se spominje ideja o vlaku na nuklearni pogon. Još 1956. godine, ministarstvo prijevoza bivšeg SSSR-a prvi je puta najavilo nuklearni pogon u vlakovima kao i mogućnost da lokomotive postanu potpuno autonomne, bez potrebe za električnom energijom ili klasičnim gorivom. Dodano je tada kako bi se takvi vlakovi mogli koristiti u područjima polarnog kruga ili zabačenim dijelovima Sibira. Još jedna od prednosti nuklearnog vlaka je da se uz nekoliko preinaka može koristiti kao mobilna nuklearna elektrana te opskrbljivati daleka industrijska postrojenje i naselja. Rusija trenutačno radi na prvoj plutajućoj nuklearnoj elektrani. Teglenica koja nosi reaktore porinuta je u lipnju prošle godine u Sankt Peterburgu. Plutajuća elektrana trebala bi biti otegljena do zabačene ruske arktičke regije Čukotke krajem 2011. godine kada će i početi s radom.

www.znanost.com

Sunce je oduvijek omogućavalo razvoj i opstanak živog svijeta, a ljudi su od davnina naučili cijeniti sunčevu snagu. U "Starom Egiptu" sunce je oduvijek imalo status božanstva, dok su stari Rimljani svaki zimski solistici slavili rođenje „Neosvojivog Sunca" (Dies Natalis Solis Invicti) odnosno rođenje života. Sunce se poštivalo i u Grčkoj, Njemačkoj, Južnoj Americi, itd... U Indiji i danas većina stanovništva dan započinje štovanje Boga Sunca, jer vjeruju da im on daje energiju i zdravlje potrebno za uspjeh. Sunčeva energija se koristila i u praktične svrhe. U 7. stoljeću pr.Kr. ljudi su koristili jednostavne oblike povećala kako bi zapalili vatru. Pojavom parnog stroja i razvojem naftne industrije u Europi i SAD-u, kao da se njegova moć zaboravila. Prije čak 100 godina u Francuskoj je izmišljen solarni kolektor za zagrijavanje vode koja se koristila pri pokretanju parnog stroja. I u Americi je Charles Greeley Abbott, 1936. godine izmislio izuzetno efikasan solarni bojler koji je postao popularan u kućanstvima Floride, Kalifornije i jugozapadne Amerike. Ova nova industrija je započela nagli razvoj prije samog početka Drugog svjetskog rata. Razvoj je trajao do sredine pedesetih godina kada je inicijativno nisko gorivo postalo primaran izvor energije za grijanje vode u kućanstvima.

Samoodrživi projekt Sahara Forest
Danas, pak, sve se više važnosti pridodaje alternativnim izvorima energije. Europske zemlje ne mogu konkurirati SAD-u i Rusiji u proizvodnji fosilnih goriva te su se okrenuli drugim načinima proizvodnje energije. Plan Europske unije je da do 2020. godine dvadeset posto energije dobiva iz obnovljivih izvora energije. Posljednjih godina, upravo je solarna energija u najvećem razvoju. S tim ciljem je i krenuo projekt Sahara Forest Norveške i Jordana u sjeveroistočnom dijelu Sahare. Nakon početnih istraživanja i predstavljanja njihovih rezultata na UN-ovoj konferenciji za klimatske promjene u Kopenhagenu 2009. ovaj projekt je dobio zeleno svijetlo. U 2011. godini napraviti će se demonstracijsko postrojenje kako bi se ispitala efikasnost. Ukoliko ispitivanja pokažu pozitivne rezultate, do 2015. godine postrojenje bi započelo komercijalni razvoj. Projekt Sahara Forest ne bi iskorištavao samo sunce. Ideja je da se koristi i morska voda za dobivanje pitke vode. Manjak pitke vode postaje sve veći problem današnjeg svijeta. Osim toga, tako dobivenu vodu bi koristili za transformaciju pustinjskih područja u plodna zemljišta(desertification). Tu umjetno stvorenu obradivu zemlju, koristili bi za sadnju biomase( naziv „biomasa" se odnosi na živuću ili donedavno živuću materiju, biljnog ili životinjskog porijekla, koja se može koristiti kao gorivo ili za industrijsku proizvodnju). Uspjeh ove ideje bi uvelike pridonio razvoju proizvodnje bioenergije. Isparavanje vode bi se također koristilo za dobivanje energije. Sva tri izvora energije bi se međusobno podupirala, tako da bi projekt prema njegovim osnivačima, s vremenom trebao postati samoodrživ.

Problem okoliša i sve veće potražnje
Zagovornici razvoja alternativnih izvora energije ističu i problem konstantnog porasta upotrebe energije. Stalni rast novih tehnologija, poslova, ali i populacije, traži korištenje sve veće količine energije. Procjenjuje se kako će do 2050. godine populacija porasti sa sadašnjih 6, 5 milijardi na 9, 5. Ukoliko bi se samo povećala upotreba tradicionalnih izvora, to bi moglo dovesti do povećanja, već dovoljno velikih ekoloških onečišćenja. Zbog toga je nužno tražiti i razvijati alternativna rješenja. Osim što je korištenje solarne energije manje štetno za okoliš, u trenutku kada se takav način dobivanja energije u potpunosti razvije, energija bi trebala postati i jeftinija. Naime, solarrna energija je, kratkoročno gledano, svakako skuplji izvor energije. Početna cijena fosilnih goriva je još uvijek puno niža, pa se države u razvoju češće odlučuju za fosilna goriva kako bi osigurali brži ekonomski razvoj. Kina i Indija, na primjer, u zadnje vrijeme doživljavaju ekonomski procvat baziran uglavnom na ugljenu, koji je najjeftinije gorivo. Ipak, razvoj solarne energije se pokazuje kao dobra investicija, upravo zbog toga što je obnovljiva. Procjenjuje se da se uloženi novac može vratiti već nakon tridesetak godina. Također, snažni lobiji stvoreni oko kompanija fosilnih goriva, dovoljno su moćni da ograničavaju razvoj alternativnih izvora energije. Njihov razvoj bi svakako umanjio zaradu naftnih divova, pa to ne odgovara najbogatijima. Ipak, čini se kako rastuća potreba za energijom stvara dovoljno velik kolač za sve te se otvara prostor za razvoj boljih rješenja.
drugacije.hr
 

Feng shui je znanost o uređenju prostora porijeklom s područja današnje Kine. Procjenjuje se da je ovo znanje staro oko sedam tisuća godina, a u posljednje vrijeme se sve više primjenjuje i kod nas. Feng shui znači vjetar i voda i u osnovi je to vještina ispravljanja disharmonije u okolini. Osnovna svrha feng shuija je postizanje balansirane energije prostora u kojem živimo i radimo. Prema feng shuiju, uređenje doma djeluje na njezino gibanje i samim time ima snažan utjecaj na naš život. Kad je energiji omogućeno da se kreće na način koji joj odgovara, tada ona blagotvorno djeluje na svim životnim područjima. S druge strane, elementi u prostoru koji ometaju smiren tok energije dovode do stagnacije ili u gorem slučaju do problema na jednom segmentu, odnosno više životnih segmenata.

 

U sklopu feng shuija prakticira se balansiranje, čišćenje i harmoniziranje energije unutar doma. Neometano strujanje životne, yang energije ključno je za naše blagostanje. Feng shui je usklađivanje protoka energije u nekom prostoru, poticanje pozitivnih vibracija koje kao posljedicu donosi dobro raspoloženje, zdravlje, odnose, kao i redovit priljev materijalnih sredstava.

 

Jeste li primijetili kako sretni ljudi promijene energiju u prostoru u koji uđu? I kako postanete sretniji i optimističniji kada se okružite svojim sretnim prijateljima? To se događa zato što ste u stalnoj razmjeni energije sa svime što vas okružuje: ljudi, životinje, zgrade, drveće, itd..

Poslovni svijet Hong Konga uvelike se oslanja na savjete feng shui majstora ne bi li na taj način osigurali dobrobit svoga poslovanja. Prije 50-ak godina Kina je proglasila feng shui čistim praznovjerjem natjeravši na taj način učititelje ove drevne vještine da pronađu novi dom i mjesto izučavanja. Oni potom odlaze u Hong Kong gdje njihovo učenje u to doba naprosto cvjeta. Iznenađuje nas podatak da danas Hong Kong broji oko 10,000 učitelja feng shuia, a procjenjuje se da čak 90 posto stanovništva vjeruje i prakticira načela feng shuia u svakodnevnom životu.Iako se mnoštvu stranaca većina detalja čini kao čisti prostorni ukras, a razmještaj namještaja se uopće ne primjećuje, ovdje i šoping centri i hoteli paze na koji način će otjerati loši chi te privući zaradu i mnoštvo kupaca.

Hotel sa zmajevim prolazom
Jedan od najbolji primjera feng shuija na djelu jest zgrada hotela u Repulse Bayu u južnom dijelu Hong Konga koja je karakteristična po praznom prostoru u svom središnjem dijelu. Rupa u zgradi nastala je iz vjerovanja lokalnog stanovništva da u planini iz hotela živi zmaj. U Kini zmaj predstavlja dobru karmu, zaštitničku silu te ih stoga treba štititi. Zbog blizine zmaja koji riga vatru, a koji bi prilikom silaska s planine do vode prolazio kroz zgradu, bojali su se kako bi zgradu mogao i zapaliti. Upravo zato, načinjen je prolaz u zgradi kako bi zmaj neometano mogao prolaziti do zaljeva. Stoga, zapitajte se sljedeći put kada u hotelu primijetite kip jednoroga - tjera li on možda loš chi, a možda je i jednorogi lav našao svoje mjesto ispred hotelski ureda kako bi „uhvatio novac". Zaista, ovi kipovi imaju sigurno neko dublje značenje.

www.biosvijest.hr

ESCO model predstavlja inteligentna energetska rješenja i u svijetu je prepoznatljiv kao naziv za poduzeće koje planira, izvodi i financira projekte iz područja energetske učinkovitosti. Prema direktivi Europskog parlamenta i vijeća 2006/32/EZ o energetskoj učinkovitosti krajnje primjene i energetskim uslugama. ESCo (Energy Service Company) je fizička ili pravna osoba koja pruža energetske usluge i/ili druge mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti (primjerice smanjenje korištenja fosilnih goriva, ublažavanje emisije CO2 i drugih stakleničkih plinova) u objektu ili prostorima korisnika, a do određene mjere preuzima i financijski rizik. Projekti se financiraju iz ostvarenih ušteda najčešće kroz vremensko razdoblje od 4 do 8 godina ovisno o klijentu i projektu, a ostvarene uštede sadržane su u troškovima za energente i održavanje. Područje poslovanja ovakvog tipa poduzeća može se podijeliti na privatni i javni sektor odnosno na područje zgradarstva (škole, vrtići, uredi, sveučilišta, bolnice, hoteli i dr.), javne rasvjete, industrije i sustava opskrbe energijom (daljinsko grijanje, kogeneracija). Uz navedeno ESCo projekt može uključivati domaće poduzetništvo, inženjerska i konzultantska društva, proizvođače opreme, banke i druge poslovne subjekte.

Tijek ESCo projekta:
1. Identifikacija projekta
2. Snimak postojećeg stanja
3. Razgovor s klijentom
4. Studija izvodljivosti
5. Razgovor s bankom
6. Razgovor s klijentom
7. Sklapanje predugovora
8. Investicijska studija
9. Razgovor s klijentom
10.Sklapanje ugovora
11. Izvođenje projekta
12. Mjerenje i verifikacija ušteda

U praksi je uobičajeno sklapanje Ugovora o energetskom učinku odnosno ugovornog dogovora između korisnika i pružatelja usluge (ESCo) o mjerama za poboljšanje energetske učinkovitosti. Plaćanje usluga (u cijelosti ili djelomično) temelji se na ugovorno određenim i postignutim poboljšanjima energetske učinkovitosti i ispunjenju drugih dogovorenih kriterija vezano uz ostvarena postignuća. Ugovorni dogovor može uključivati i treću stranu koja osigurava kapital za provođenje mjera i korisniku zaračunava pristojbu koja odgovara dijelu ušteđene energije postignute pomoću dogovorenih mjera (treća strana može, ali i ne mora biti ESCo). Cilj ESCo modela je osigurati klijentu niže troškove za energiju i održavanje ugradnjom nove opreme i optimiziranjem energetskih sustava. Osnovni uvjet ESCo projekta je veća postojeća potrošnja energije, zbog čega se ESCo projekti izvode na postojećim objektima (rekonstrukcija, sanacija, zamjena ili modernizacija) što omogućava uspoređivanje sadašnje i buduće potrošnje energije. Investicija u ESCo projekt razlikuje se od svake druge klasične investicije po potrebnim sredstvima za investiranje koja se već nalaze u postojećem budžetu poduzeća (stavka troškovi energenata, električne energije i vode), pronalasku izvora financiranja koje zahtjeva svaka klasična investicija i po tome što se nakon perioda povrata investicije ostvaruju određena financijska sredstva raspoloživa za investiranje u glavno poslovanje tzv. "core business". Potencijal tržišta za projekte iz domene energetske učinkovitosti u Hrvatskoj i svijetu je u stalnom porastu. Razlog tome je proces skorog ulaska Hrvatske u EU gdje je energetska učinkovitost prioritet, zatim kontinuirani porast cijene nafte, plina, električne energije itd. Neka od najznačajnijih poduzeća koja su uvela ESCo model u svoje poslovanje su Chevron Energy Services koji je ujedno i pionir u području energetike, Honeywell Building Solutions SES, Carrier, Ameresco, Schneider Electric, ConEdison i ostali. ESCo projekti korisni su za povećanje konkurentnosti poslovanja poduzeća, doprinose zaštiti okoliša i promoviraju održivi razvoj. Pošto se cijene energenata povećavaju i postaju sve veći teret u redovnom poslovanju poduzeća, a stara i energetski neučinkovita oprema podložna je čestim kvarovima i izaziva probleme u poslovnim aktivnostima energetske uštede mogu iznositi i više od 50% uz istovremenu modernizaciju. Ovisno o tipu projekta može se smanjiti, primjerice, svjetlosno onečišćenje javnom rasvjetom za do čak 30%, dok se na globalnoj razini smanjuje emisija CO2, a na lokalnoj SO2, te emisija zagađivača tla i vode.
www.zelenaenergija.org

 

 

Zašto forsirate obnovu fasada javnih zgrada? Više se isplati građane motivirati za posao'
Adrian Joyce je glavni tajnik EuroACE-a, europskog saveza kompanija za energetsku učinkovitost u zgradarstvu. Direktor je kampanje Renovate Europe , čiji cilj je utrostručiti postotak obnove postojećih zgrada u EU do 2020., a da do 2050. sve postojeće zgrade budu najmanje 80 posto energetski učinkovitije nego na njezinu početku, 2005. godine. Predaje na fakultetima, član je Upravnog odbora Europskog vijeća za energetski učinkovitu ekonomiju i Upravnog odbora Europske koalicije za uštede u energiji. U petak je po prvi puta došao u Hrvatsku, gdje je bio glavni gost diskusije "Uspješni europski projekti energetske obnove javnih i privatnih zgrada". Iako po mnogima najveći stručnjak za tehnologije kojima se štedi energija u zgradarstvu, Joyce se držao vrlo skromno, strpljivo odgovarajući na svakojaka pitanja domaćih stručnjaka. U Hrvatskoj je energetska obnova počela s javnim zgradama, a privatni stanovi i kuće tek će uslijediti. Radi li se tako i u Europi? Ne. Javne i državne zgrade u drugom su planu. U Europi je u tom lancu najbitniji građanin, vlasnik stana, kuće... Ipak, sve ovisi od države do države. Možda vaš koncept nije loš jer podrazumijeva da bi javne zgrade trebale poslužiti kao primjer privatnim vlasnicima.

Novi koncept
Mnogi bi još jučer krenuli u izolaciju svojih zgrada s obzirom na cijene energenata koje su ove godine u Hrvatskoj porasle 30-ak posto. Ali, za razliku od Nijemaca, mi zasad u svrhu obnove jedino možemo podići gotovinski kredit s kamatom od 10-ak posto. To je strašno. Kamate su previsoke, a vaša državna banka (HBOR, op. a.) daje kredit s kamatom od 4 posto, ali ne običnim ljudima, nego preko lokalne zajednice. Njemački KfW, također banka u državnom vlasništvu, ne pravi razlike. S kamatom od 1 posto, kredit za obnovu kuće može uzeti svatko, a rate plaćati iz uštede na računima za grijanje i ostalo. I vaše bi komercijalne banke trebale biti sigurne da će im se davanje kredita za obnovu zgrada uz manju kamatu isplatiti, ali uteg tog osiguranja ne smije biti na vlasniku stana, nego na državi. U tu svrhu treba uspostaviti garancijski fond kojim će država bankama jamčiti povrat uloženog. To je novi model, ali vrlo sličan onom koji su već primijenile Njemačka i Irska, jer se za svaki euro uložen u rekonstrukciju obične u energetski učinkovitiju i štedljiviju zgradu vratilo najmanje 5 eura. Državne banke su vratile novac, a vlasnici kuća kredit otplaćuju iz ušteda u energiji. Prije nekoliko mjeseci u Bruxellesu ste se sastali s bivšim ministrom graditeljstva Ivanom Vrdoljakom i slušali njegovo izlaganje o velikom projektu energetske obnove zgrada. Jeste li mu možda predložili ovaj vaš, drukčiji koncept?  Ne, ali samo zato što je ovaj koncept relativno nov i tek je prije tjedan dana predstavljen u Bruxellesu. Mađarska je zasad jedina država koja je već počela raditi po konceptu koji se temelji na garancijskom fondu. Za razliku od dosadašnje prakse u EU, kada se za jedan uloženi euro vratilo 4 do 5 eura, ovim je modelom moguće vratiti čak 50 puta više, dakle 50 eura! Nažalost, stvarnost je da se on ne može nabrzinu primijeniti u svakoj državi, jer sve ovisi o broju starih i rastrošnih zgrada, o načinu i materijalima kojima su se gradile nove zgrade te još mnogo faktora. O svemu tome ovisi koliko će novca biti u garancijskom fondu, a i interes banaka da se uključe u kreditiranje.

Radna mjesta
Vlada je u proljeće obećavala investicijski tsunami u obnovi zgrada, kojim će do kraja ove godine dići građevinski sektor i zaposliti barem 50.000 ljudi. Kako se čini, 'tsunami' će se zahuktati tek za pet ili deset godina. Ne bojim se potraje li to i deset godina. Bitno je da krene. Ali, bilo bi jako loše da zatreba više od toga. Naime, cilj je EU da se 2020. godine u zgradama smanji utrošak energije za 20 posto, a do 2050. za 80 posto u odnosu na baznu 2005. godinu. Konkretno, do tada bi se moralo trošiti samo 60 kWh po četvornome metru godišnje. Banke i političari su ključ svega. Ako nema političke volje, od svega toga ništa. Europska Unija računa da bi se na osnovu energetske obnove godišnje otvorilo 1,1 milijun radnih mjesta. Njemačka je od 2009. do 2011. godine na osnovu obnove 270.000 domova već otvorila 345.000 radnih mjesta, Irska je obnovila već 100.000 domova. Litva je na 24.000 domova otvorila 4000 radnih mjesta. Dakle, moguće je. Ali, hajdemo početi svi. Što prije to bolje! Postoji li u Europi još neka zemlja koja je glasno najavljivala investicijski boom na osnovi energetske obnove već u prvoj godini, a tek zatim shvatila da treba promijeniti niz zakona i propisa da bi ona uopće počela? Tako je bilo kod nas. Da, to je problem. Nije mi poznat nijedan takav slučaj. Imate ministra koji ima snažnu volju i to je dobro, ali na kraju se sve oduži. To je uistinu frustrirajuće, ali za sve treba vremena. Bitno je da je svaka zemlja shvatila važnost i koristi od tog projekta.

Energetske tvrtke više zanima Azija od Europe
Za kraj pitanje koje sam oduvijek htio postaviti nekom svjetskom stručnjaku kakav ste vi. Kako pomiriti sve utjecajniji lobi koji želi štedjeti energiju s moćnim naftnim, plinskim i elektroprivrednim lobijem kojem je cilj prodati što više energije? Stvarnost je da postoje tri sektora: proizvođači energije na osnovu nafte i plina, proizvođači i zagovornici obnovljivih izvora energije i treći, koji žele energetsku obnovu, a ona se ne sastoji samo od izolacije nego i od projektiranja cijele zgrade te niza drugih elemenata. Svima je zajednički cilj očuvanje energije, jer svi znaju da je neće biti vječno. Ipak, naftnim, plinskim i elektroprivrednim tvrtkama otvorila se Azija, ogromno buduće tržište, koja ih trenutno više zanima od Europe i drugih razvijenih zemalja svijeta.
www.jutarnji.hr

 

Oceanima se, zbog sve toplije vode, smanjuje kapacitet za upijanje ugljičnog dioksida iz atmosfere. Oceani apsorbiraju trećinu ukupnog ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu zbog ljudskog djelovanja. Oceani predstavljaju najveći prirodni odljev ugljičnog dioksida na Zemlji. Oni apsorbiraju trećinu ukupnog ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu zbog ljudskog djelovanja: izgaranja fosilnih goriva poput ugljena, nafte i plina iz elektrana, automobila i tvornica. Međutim, nova istraživanja pokazuju da bi toplija klima u svijetu mogla smanjiti sposobnost oceana da obavlja tu važnu ulogu. Ranija istraživanja pokazala su da količina ugljičnog dioksida kojeg iz atmosfere apsorbira ocean varira iz godine u godinu. Rezultati koje su pronašli različiti znanstvenici često su oprečni, ovisno od toga gdje i u koje vrijeme je taj proces praćen. No, u časopisu Nature Geoscience, profesorica oceanografije sa Sveučilišta Wisconsin, Galen McKilney, i njeni kolege s Observatorija Sveučilišta Columbije Lamont Doherty te sa Sveučilišta Pierre et Marie Curie u Parizu, došli du do prilično drugačijih rezultata nakon što su proveli analizu podataka kroz dulji vremenski period. "Ako pogledamo podatke prikupljene između 1981. i 2009. godine na srednjoj geografskoj širini Sjevernog Atlantika, južno od golfske struje i sjeverno od ekvatora, vidjet ćemo da zagrijavanje uzrokovano klimatskim promjenama zapravo rezultira umanjenom učinkovitošću oceanskog apsorbiranja ugljičnog dioksida," kaže McKinley. Topli ocean, pojašnjava Galen McKinley, ne može apsorbirati i zadržati ugljični dioksid u količinama u kojima to mogu hladnije vode: "Počinjemo primjećivati jasne znakove zatopljavanja oceana uzrokovanog klimatskim promjenama - zbog toga ugljik postaje manje topiv u oceanu i veličina izljeva se smanjuje. Rezultat je jače zagrijavanje planeta." Galen McKinley kaže da među znanstvenicima postoji zajednička hipoteza da bi situacija i u drugim regijama srednje geografske širine trebala biti slična, no sada se u tim područjima provode ispitivanja kako bi se ta teza i potvrdila. Na temelju dosadašnjih rezultata, kaže Galen McKinley, čini se da sposobnost ublažavanja klimatskih promjena opada. Zbog toga, kaže ova znanstvenica, moramo početi još intenzivnije razmišljati o tome na koji način bismo mogli smanjiti količinu ugljičnog dioksida koji odlazi u atmosferu jer – kako kaže – smanjenjem učinkovitosti oceana ubrzat će se globalno zatopljavanje. Dakle, zaključuje ona, učinak na našu civilizaciju i način života bit će još pogubniji. Galen McKinley kaže da je od kritične važnosti da ovaj trend shvate političari, kako bi bili u stanju donijeti odluke na osnovu kojih bi se smanjijo negativan učinak klimatskih promjena.

www.croenergo.eu

 

Moć upijanja stakleničkog plina CO2, koji je jedan od uzroka klimatskih promjena, prepolovila se u posljednjih desetak godina, upozoravaju znanstvenici. Stručnjaci s University of East Anglia u Velikoj Britaniji obavili su više od 90.000 mjerenja pomoću automatskih uređaja postavljenih na trgovačkim brodovima. Rezultati njihove 10 - godišnje studije pokazali su da se moć upijanja CO2 u sjevernom dijelu Atlantskog oceana između 1995. i 2005. smanjila za 50%. Znanstvenici strahuju da bi smanjenje apsorpcije oceana moglo ubrzati klimatske promjene, odnosno globalno zagrijavanje. Za sada nije jasno je li ove promjene izazvalo globalno zagrijavanje ili su one posljedica prirodnih varijacija. U svakom slučaju rezultati su vrlo zabrinjavajući jer postoji mogućnost da će doći do zasićenja oceana emisijama CO2 i time porasta koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi. Ti plinovi djeluju poput staklenika i zaustavljaju toplinu Sunca u atmosferi uzrokujući globalno zagrijavanje. Od ukupne količine CO2 samo polovina ostaje u atmosferi, dok se druga polovina apsorbira kroz prirodne odvode među kojima su najveći oceani i biosfera. (BBC; njd)
www.jutarnji.hr

Boeing je danas objavio da je izveo prvi let avionom isključivo pokretanim energijom iz vodikovih gorivih ćelija. Važnost ovog poduhvata je u činjenici da je u avionu ovaj put stvarno postojala ljudska posada. Ovaj poduhvat ostvarili su stručnjaci iz Boeing Research & Technology Europe (BR&TE). Kao letjelica za pokusni let odabran je dvosjed Dimona od austrijskog proizvođača Diamond Aircraft, koji je modificiran na načina da mu je ugrađen hibridni sustav gorivih ćelija sa polimernom membranom kao elektrolitom i litij-ionskih baterija, koji pokreće električni motor priključen na konvencionalni propeler. Ukupno su izvedena tri pokusna leta u zadnja dva mjeseca. Tijekom leta pilot letjelice se uzdignuo do visine od 1.000 metara koristeći kombinaciju baterija i energije generirane iz gorivih ćelija. Na toj visini napajanje iz baterija je bilo u potpunosti isključeno i letjelica je brzinom od 100 km/h krstarila isključivo pogonjena energijom iz gorivih ćelija. Tim iz Boeinga je uvjerena da se gorive ćelije potencijalno mogu primjenjivati u manjim letjelicama dok bi u većim zrakoplovima mogle sustituirati sekundarne sustave napajanja. U ovom trenutku ne vide primjenu gorivih ćelija kao primarnih sustava napajanja u velikim putničkim zrakoplovima ali i dalje idu u pravcu istraživanja njihove primjene kako bi se povećala energetska učinkovitost i dobrobit za okoliš.

www.eecroatia.com

Tvrtka SolOptics je kreirala leće u obliku naljepnica koje u značajnoj mjeri mogu povećati učinkovitost fotonaponskih panela, čak za 12,5%. Kako im to uspjeva? Njihov dizajn je nastao temeljem softvera za razvoj leća koji određuje raspored mikrostruktura unutar tankog polimernog filma. Upravo ovaj raspored mikrostruktura određuje put svjetlosti kroz ovaj polimer što na kraju dovodi do povećanja duljine puta svjetlosti unutar modula, smanjenja vanjskih refleksijskih gubitaka kao i povećanja unutarnjih refleksijskih dobitaka. Testiranja su pokazala da ovaj polimerni film, koji se može na fotonaponske panele aplicirati kao obična naljepnica, povećava učinkovitost samih panela za 12,5%. Najbolja stvar vezana uz ovaj proizvod je da se može postavit na bilo koji postojeći fotonaponski panel bez obzira na tehnologiju proizvodnje električne energije koju koristi što u konačnici znači značajno povećanje učinkovitosti na postojećim kao i na novim fotonaponskim sustavima.

www.eecroatia.com

Negdje krajem 2008. godine pisali smo o početku testiranja spremanja energije iz vjetroelektrana kada je Xcel Energy počeo testirati inovativni pristup spremanja u baterije kapaciteta čak 1 MW (20 x 50 kW). Rezultati testiranja i primjene ove tehnologije objavljeni su nedavno. I tako nakon skoro dvogodišnjeg testiranja jedinstveni zaključak je da sustav fukcionira, stvar stvarno radi.Preliminarni rezultati su toliko dobri da pokazuju nekoliko značajnih karakteristika:

-Učinkovito prebacivanje energije iz vjetroelektrana iz off-peak u on-peak vremena

-Reducira se potreba kompenzacije ranjivosti i ograničene proizvodnje energije iz vjetra

-Sustav se koristi kao potpora održavanja naponskih prilika u prijenosnom sustavu

-Potpora elektroenergetskom sustavu s mogućnošću brze reakcije na trenutačne razlike između proizvodnje i potrošnje.

-Xcel nastavlja s drugom fazom istraživanja u kojoj će se utvrditi učinkovitost kao i isplativost pojedinih baterijskih tehnologija. Rezultate očekujemo u ljeto 2011. godine.

Kompletan izvještaj možete pronaći na Battery Energy Storage (Milestone #5).

www.eecroatia.com

 

 

Kada govorimo o vjetroelektranama onda nam je svima jasno da kada nema vjetra nema ni struje. Ipak, postoje oni koji, kada ima vjetra, spremaju električnu energiju iz vjetroturbina za vrijeme kada ga nema. Možda mnogi nisu upoznati da postoje sustavi koji mogu spremiti značajne količine energije. To su natrij-sumporne baterijske jedinice koje imaju visoku energetsku gustoću, efikasnost ciklusa pražnjenja i punjenja, dugotrajne su i napravljene od jeftinih materijala. Ovakvi baterijski sustavi pogodni su posebice za velike baterijske sustave i primjene. Zbog toga je tvrtka Xcel Energy u fazo testiranja tehnoloških rješenja na bazi natrij-sumpornih baterija za spremanje energije iz vjetroelektrana. Iako se ovakva tehnologija već koristi za druge primjene, ovo će biti prva primjena u SAD-u za direktno spremanje energije iz vjetra. Tako će Xcel Energy u prvoj fazi testirati baterijski sustav od 1MW (20 x 50kW modula) kako bi mogli demonstrirati sposobnost ovakvih sustava za spremanje većih količina energije kada je ima viška i korištenja iste kada je ima manjka. Njihov je baterijski sustav sposoban pohraniti 7,2MWh električne energije što može napajati 500 domaćinstava punih 7 sati. Imajmo na umu da su to ipak američka domaćinstva pa bi se sličan sustav u Europi sigurno bolje isplatio. Ovakav baterijski sustav je veličine kao dvije poveće teretne prikolice i teži 80 tona. Xcel Energy je baterije dobavio od japanskog proizvođača NKG Insulators Ltd. koji će biti sastavni dio cjelokupnog projekta zajedno sa tvrtkom Minwind Energy, LLC na čiji će vjetropark od 11MW ovaj sustav biti spojen. Xcel Energy, kao jedan od jačih distributera električne energije, ovim projektom pokušava još više ojačati svoj Smart Grid koncept upravljanja mrežom za što bolju integraciju obnovljivih izvora u elektroenergetski sustav i naravno što bolju učinkovitost sustava. Pošto je NKG Insulators Ltd. u Japanu još prošle godine napravio ista testiranja sa vjetroelektranama i fotonaponskim elektranama, uopće ne sumnjamo u uspješnost projekta.

www.eecroatia.com

 

 

Alternativni izvori električne energije sve su popularniji, ali kako najvažniji od njih zavise od sunca, odnosno vetra, postoji značajan problem kako da se stvorena energija uskladišti. Proizvodnja jeftinih i lakih baterija jedna je od najvećih nada proizvođača uređaja za dobijanje energije iz alternativnih izvora. Za sada, baterije su još teške, skupe, sporo se pune strujom, a brzo prazne. Na redovnom godišnjem zasedanju Udruženja za skladištenje struje, u Kaliforniji, čulo se o najnovijim dostignućima. Mnoge kompanije i laboratorije upinju se da pronađu baterije efikasnije od sadašnjih, koje bi mogle da dovedu do masovne upotrebe električnih automobila, dok bi solarne elektrane i elektrane na vetar mogle da akumuliraju nepotrošenu energiju. Jedna od najvažnijih primena savremenih baterija bila bi na samom mestu proizvodnje struje iz alternativnih izvora, kaže Hareš Kamat, iz Instituta za istraživanje električne energije. "Skladištenje energije veoma je važno za fleksibilnost mreže sa velikim brojem alternativnih izvora. Pošto takvih izvora ima sve više, mogućnost skladištenja pomogla bi mreži da ostane stabilna, jer obnovljivi izvori variraju u proizvodnji", kaže Kamat. Trenutno se razrađuje više od deset raznih rešenja za lokalno skladištenje električne energije, uključujući litijum-jonske baterije, usavršene olovne akumulatore, natrijum-sumporne baterije i druge. Kompanija "Es end emp si elektrik" razvija bateriju koja bi mogla privremeno da napaja nekoliko porodičnih kuća. "To su skladišta struje za lokalne zajednice. Reč je o novom konceptu koji pruža prednosti i potrošačima i proizvođačima struje. Pokrivaju tri do pet kuća, obezbeđuju struju u slučaju pada mreže i mogu da komuniciraju sa centralom, koja može da koristi tu energiju za ublažavanje špiceva", kaže Džim Sember. Nove, efikasnije baterije veoma interesuju i proizvođače električnih automobila. Iako se takvi automobili već proizvode i prodaju, efikasnost njihovih baterija još nije sasvim zadovoljavajuća, kaže Ali Nurai, iz konsultantske firme KEMA. "Kalkulacija je prosta. Kada vozite očekujete da vam auto pređe 500 kilometara bez punjenja, odnosno tankiranja, što znači nekoliko sati vožnje. Litijum-jonska baterija to ne može. Treba nam bolja baterija – manja, sa više energije", kaže Nurai. Dok druge kompanije rade na pronalaženju novih baterija, Aplajd inetelekčual kapital, iz Alamide, u Kaliforniji, pokušava da razvije efikasniji olovni akumulator. Njen direktor, Stiven Klark, vozi skuter sa takvom baterijom, za koju kaže da ne sadrži nikakvu tečnost."Ako imate veliku farmu solarnih panela ili vetrenjača i svu neutrošenu energiju stavljate u baterije, onda one moraju da budu efikasne jer ćete u protivnom imati problem sa veličinom mreže", kaže Klark. Za sada, niko ne tvrdi da je pronašao idealno rešenje za skladištenje električne energije, ali naučnici čvrsto veruju da je takvo rešenje moguće i da je samo pitanje vremena kada ćemo najveći deo neiskorišćene energije moći da čuvamo za kasniju upotrebu.
www.obnovljiviizvorienergije.rs

Visokoefikasne ćelije s više spojeva ostvarile su novi svjetski rekord u efikasnosti za ćeliju. Ćelija je spremna za komercijalnu proizvodnju. Solar Junctionov uspjeh su djelomično sufinancirali SAD-ov Odjel za energiju, tj. njen program PV Inkubator Državnog laboratorija za obnovljive izvore energije (NREL). Efikasnost ćelije je potvrdio NREL-ov laboratorij za mjerenja i karakterizaciju. Ćelija koja ima dimenzije 5,5 x 5,5 mm je nadmašila dosadašnji rekord za 1,2%, te ima puno veću prosječnu korisnost od drugih ćelija. Solar Junctionove ćelije koriste njihovu tehnologiju A-SLAM, koja omogućuje kompaniijama da optimalno rasporede solarni spektar za maksimalnu efikasnost i veću pouzdanost sustava. Tokom zadnje četiri godine je godišnji porast efikasnosti CPV ćelija bio 0,4%. S druge strane Solar Junction je u zadnjih 9 mjeseci povećao efikasnost svojih ćelija za ogromnih 2,1%.

www.obnovljivi.com

Solarna energija je prisutna svuda oko nas u izobilju. Problem je kako iskoristiti njezin veliki dio na korist ljudima. Kako povećati učinkovitost pretvaranja solarnog zračenja u električnu energiju? Brojni znanstvenici širom svijeta pokušavaju dulje vrijeme naći odgovor na ta pitanja. Na Institutu za tehnologiju u japanskom Kyotu, znanstvenici su odstupili od uobičajenog puta i krenuli sasvim novim tragom. Pokušavaju naći način da uz vidljivi iskoriste i nevidljivi dio Sunčevog zračenja za stvaranje električne energije. Stoga pokušavaju napraviti solarne fotonaponske ćelije koje će primati vidljivo, infracrveno i ultraljubičasto Sunčevo svjetlo. Kako su u ožujku ove godine izvijestili na skupu japanskog udruženja za primijenjenu fiziku, njihova nova fotonaponska ćelija proizvodi struju ne samo od vidljivog svjetla, već i od infracrvenog i ultraljubičastog svjetla. Istraživački tim sa Kyoto Institute of Technology predvodi izvanredni profesor Saki Sonoda. On se nada da je njegov tim na pravom putu da razvije učinkovitiju fotonaponsku ćeliju i to bi prije mogla biti njihova jednostruka nego konvencionalnije višestruke ćelije. Višestruke ćelije imaju više tankih slojeva filmova s različitim kapacitetima apsorpcije zračenja. To može pomoći hvatanju cijelog spektra svjetla. Međutim, prema profesoru Sonodi, to je također moguće učiniti jednostavnije s njihovom jednostrukom ćelijom. Te su nove ćelije napravljene od galij-dušičnih (GaN) poluvodiča. Ćelija se dobiva stvaranjem širokih razmaka između pojaseva transparentnih složenih galij-dušičnih poluvodiča sa 3d tranzicijskim metalima kao što je mangan. Galij pripada istoj obitelji kao i skandij, titan, vanadij, krom, željezo, kobalt, nikal, bakar i cink. Sonodin tim je istraživao i te elemente. Tako je i za aluminij-dušični (AlN) spoj, koji ima vrlo veliki razmak među pojasevima, ustanovljeno da bi mogao dobro upijati vidljivo svjetlo. Ukoliko se pogledaju statistički podaci, uočava se da je snaga struje u strujnom kruhu fotonaponske ćelije oko 10?A/cm2 što je oko jedna tisućina obične fotonaponske ćelije s kristalima silicija. Sonoda objašnjava da su danas ćelije i elektrode odvojene, dok su kod njihove ćelije povezani te je stoga električni otpor njihove ćelije vrlo velik. Ostaje da se sačekaju novi rezultati istraživanja koji bi mogli pokazati put do učinkovite solarne ćelije zasnovane na sasvim drugačijem mehanizmu.
www.znanost.com

Elektroprivrede su danas u sličnoj poziciji kao tiskani mediji u 2000., previše dugova u industriji spremnoj za velike poremećaje. Brad Tirpak, Upravljački partner u investicijskom fondu Locke Partners je upozorio da su elektroprivrede u potpunosti nepripremljene za nadolazeće poremećaje i promjene.

Gosp. Tirpak je povukao slijedeće paralele:
Obje grane su dugo bile percipirane kao sigurni poslovi sa pouzdanim prihodima
Obje su iskoristile te „pouzdane" prihode kako bi povećale dugovanja
Obje su pred poremećajima zbog tehnologije (internet, distrbuirana proizvodnja i efikasnost) koja ima potencijal da potkopa njihove poslove

Što se dogodilo novinama
Novine nisu nestale, ali im se naklada smanjila zbog čitatelja i oglasa koji su se djelomično prebacili na internet. Kada kompaniji opterećenoj dugom padne prihod, profit se automatski višestruko smanji, te da bi ostale solventne moraju dići cijene.

Povećanjem cijena, ponovno bi se zavrtio krug manjih prihoda, te su zbog toga mnoge novine bankrotirale. Na slici iznad se vidi da su mnoge novine koje nisu bankrotirale izgubile većinu svoje tržišne vrijednosti na burzi jer su sve više svojih prihoda morale iskoristiti za plaćanje duga.

Cijena fotonaponskih sustava
Gosp. Tirpak očekuje sličan slučaj i kod elektroprivreda. Kako solar postaje jeftiniji i postaje konkurentan, tako instalirana snaga sve brže raste.

Edward Fenster, Ceo SunRuna je čak prikazao situaciju takvom da nije potrebno smanjiti cijenu fotonaponskih panela da bi se dostigla konkurentnost solara sa konvencionalnim izvorima energije, nego je potrebno sniziti cijenu rada i smanjiti administrativnu proceduru kao što je slučaj u Njemačkoj i Japanu. Time bi cijena mogla pasti sa 5,5 dolara po vatu na 3,5 dolara po vatu čime bi povrat investicije bio 30 godina sa IRR-om (Internom stopom povrata) od 4%, pri 20% proizvodnji, i cijeni električne energije od 0,13 dolara po kWh. Kad se uzme u obzir inflacija, i vrlo vjerojatni pad cijene panela i drugih komponenti, IRR raste, te fotonaponski sustavi postaju još atraktivniji.

Što bi se moglo dogoditi elektroprivredama ?
Fotonaponski sustavi će vjeroajtno tokom idućih par godina postati konkurentni konvencionalnim izvorima kroz kombinaciju rasta cijena električne energije, povećanim povratom s obzirom na veličinu instalacije i jeftinijem trošku balansiranja sustava. Ako zbog toga počne pravi boom fotonaponskih instalacija hoće li to smanjiti prihode elektroprivrede, kao što je internet učinio novinama?

Tom Konrad misli da je analogija kriva zbog krivog poimanja prilagodljivosti distribuiranog solara i regulatornog okvira elektroprivreda. Regulatorne agencije elektroprivreda moraju osigurati potrošačima uslugu koja nije preskupa, a u isto vrijeme investitori moraju biti spremni dati svježi kapital za potrebna ulaganja. Kada bi brzo širenje fotonapona ugrozilo solventnost elektroprivreda, regulatorne agencije bi morale poduzeti korake da održe njihovu solventnost. Gosp. Tirpak je to shvatio, ali je pretpostavio da bi agencije samo povisile cijenu električne energije što bi polučilo rezultat sličan onom koji se dogodio s novinama.

Nije sve u centima po kWh
Regulatorne agencije imaju drugih opcija osim podizanja cijene električne energije. Kao prvo mogu dopustiti elektroprivredama da ukinu sve poticaje za fotonaponske sustave, pošto u slučaju da elektroprivreda dolazi u opasnost od previše fotonaponskih sustava, očito nisu potrebni dodatni poticaji za dodatnu penetraciju fotonapona. Smanjenje poticaja pri sve većoj instaliranoj snazi je uobičajeni način funkcioniranja feed-in-tarifa i drugih vrsta poticaja za obnovljive izvore energije.

Jednom kada se poticaji ukinu drugi korak bi bio promijeniti strukturu cijene električne energije, jer iako mi mislimo da kupujemo samo jednu stvar od elektroprivrede i to kWh mi zapravo kupujemo i električnu energiju na zahtjev. Čak i kuća koja ima takav fotonaponski sustav koji proizvodi više električne energije nego što je potreba te kuće mora biti spojen na mrežu kako bi uzimala električnu energiju iz mreže za vrijeme kišnih dana ili po noći odnosno kako bi se predao višak električne energije u mrežu. Postoji mogućnost korištenja baterija za spremanje viška električne energije, te se tako može maknuti kuću sa mreže, ali to je skuplji način funkcioniranja jer baterije trenutačno koštaju čak oko 200 dolara po kWh.

Kako fotonaponski sustavi (FN) ne omogućuju korisnicima da se riješe elektroprivrede, regulatori mogu povećati fiksnu cijenu usluga elektroprivrede, a da cijena kWh ostane ista. Rast cijene bi poboljšao profite bez da poboljša ekonomiju FN-a. Druga opcija bi bila promijeniti način naplate električne energije, tako da više cijene budu prisutne kada nema dovoljno električne energije (sumrak tokom ljeta), a niže cijene tokom dana kada FN radi.

Količina FN-a
Postoje prirodni limiti količine FN-a koji se može instalirati od strane potrošača. Mnoge kuće su u hladu zbog drugih kuća ili zgrada, drugi potrošači iznajmljuju prostor u kojem žive pa nemogu instalirati FN sustave. Krovovi u industriji i u komercijalnim zgradama nisu dovoljno veliki da proizvedu dovoljno snage kako bi pokrili potrebe industrije i trgovine.

Velike solarne elektrane bi mogle proizvesti dovoljno električne energije, ali one bi morale prodavati električnu energiju elektroprivredi po nižoj cijeni, tako da bi im trebalo još puno vremena da konkuriraju bez dodatnih poticaja.

Drugi potencijalni poremećaji
Tirpak je naveo i druge tehnologije koje mogu napraviti poremećaje u elektroprivredama: energetsku efikasnosti, pametne mreže, LED-ovi, jefitniji vodik, i toplinske pumpe. On nije išao u detalje zašto bi te tehnologije mogle biti važne u stvaranju poremećaja, ali mišljene gosp. Konrada je da samo jeftini vodik može promijeniti priču iz prijašnjih paragrafa.

Samu pametnu mrežu postavljaju elektroprivrede na zahtjev regulatora, ona neće omogućiti život bez mreže, kad to je mreža. Isti slučaj bi bio i sa tzv. mikromrežama koje su dio pametnih mreža i koje bi u slučaju da se odvoje u male samostalne mreže još uvijek bile mreže, te bi i za njih vrijedili zakoni mreža, na što bi regulatori mogli utjecati.

Potencijal da LED smanji korištenje energije je mala. Iako će se zbog njih smanjiti prodaja električne energije to neće biti dovoljno da ugrozi elektroprivrede, jer će se raditi o uštedama do 15% (prema procjenama u članku).

Toplinske pumpe smještene na geotermalnim izvorima su već sada tehnologija koja je sazrela te vjerojatno neće vidjeti brzi pad cijena kao solar. One jesu jako efikasan način da se grije i hladi zgrada te će njihovo veće korištenje smanjiti ukupnu količinu potrošene energije. Unatoč tome toplinske pumpe će prije biti dobra stvar za elektroprivrede nego loša pošto će pumpe uglavnom zamijenjivati prirodni plin ili naftu sa električnom energijom te time povećavati prihod elektroprivredi. Još je dodatni bonus da pupme rade najviše noću po zimi kada treba grijati zrak a tada elektroprivreda ima najmanju potražnju i relativno višu proizvodnju iz vjetra. Kada se koriste za hlađenje, one snižavaju vršno optrećenje sustava po ljeti jer zamjenjuju manje efikasne klima uređaje.

Općenito gledajući energetsku efikasnost (koja uključuje LED i toplinske pumpe) teško da će one potkopati elektroprivrede zbog velikih prepreka za korištenje. Naime, energetska efikasnost je već sada puno jefintija od efiaksnosti mreže, pri čemu je mreža nekih pet puta skuplja od efikasnosti već sada. I da ta razlika skoči na deset puta teško da će doći do radikalne promjene u brzini primjene efikasnih tehonologija.

Vodik
Od tehnologija koje je Tirpak nabrojao, jedino jeftini vodik ima šanse da ugrozi elektroprivrede na način kao što je internet ugrozio novine. Vodik može ugroziti elektroprivrede na način da omogući jeftini način spremanja električne energije, što bi dopustilo individualcima da se maknu s mreže. Ali, iako vodik ima potencijal da pruži jeftini način spremanja energije u gorivim ćelijama, zasad još nije uspješno napravljeno ni laboratorijsko testiranje, što znači da će trebati još mnogo vremena da takva tehnologija postane komercijalna.

Zaključak
S obzirom da su korisnici elektroprivreda ovisni o njima na način koji nikada nije bio slučaj s tiskanim medijima, malo je vjerojatno da će dionice elektroprivrede doći u istu situaciju u kojoj su se našle dionice novina tokom zadnjeg desetljeća. Niže cijene i veće korištenje FN sustava će promijeniti način na koji plaćamo usluge elektroprivrede, ali nas neće u potpunosti osloboditi od njih. Jedino pojavom iznimno jeftinog spremanja energije bi elektorprivrede došle u opasnost, ali to se vrlo vjerojatno neće dogoditi još neko vrijeme.

Dok će regulirane elektroprivrede preživjeti dolazeću eksploziju solara, nezavisni proizvođači električne energije koji prodaju električnu energiju na tržištu ili čiji ugovori o kupnji električne energije isteknu u krivo vrijeme bi mogli doći u opasnost. To je pogotovo istinito za nezavisne proizvođače koji imaju nefleksibilnu proizvodnju te ne mogu jednostavno povećati ili smanjiti proizvodnju kako bi kompenzirali za fluktuirajuću proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

Ako ste sigurni da je FN na rubu da postane komercijalno isplativ čime će početi njegovo brzo širenje, nemojte mislit da će regulirane elektroprivrede propasti kao što je Gosp. Tirpak pretpostavio. Umjesto toga gledajte prema nezavisnim proizvođačima električne energije koji uglavnom proizvode iz termoelektrana na ugljen ili na ugovore o otkupu električne energije koji završavaju u roku od pet godina ili slično.

www.obnovljivi.com