Moguća budućnost elektroprivrede
Četvrtak, 14 Srpanj 2011 20:30

Moguća budućnost elektroprivrede

Elektroprivrede su danas u sličnoj poziciji kao tiskani mediji u 2000., previše dugova u industriji spremnoj za velike poremećaje. Brad Tirpak, Upravljački partner u investicijskom fondu Locke Partners je upozorio da su elektroprivrede u potpunosti nepripremljene za nadolazeće poremećaje i promjene.

Gosp. Tirpak je povukao slijedeće paralele:
Obje grane su dugo bile percipirane kao sigurni poslovi sa pouzdanim prihodima
Obje su iskoristile te „pouzdane" prihode kako bi povećale dugovanja
Obje su pred poremećajima zbog tehnologije (internet, distrbuirana proizvodnja i efikasnost) koja ima potencijal da potkopa njihove poslove

Što se dogodilo novinama
Novine nisu nestale, ali im se naklada smanjila zbog čitatelja i oglasa koji su se djelomično prebacili na internet. Kada kompaniji opterećenoj dugom padne prihod, profit se automatski višestruko smanji, te da bi ostale solventne moraju dići cijene.

Povećanjem cijena, ponovno bi se zavrtio krug manjih prihoda, te su zbog toga mnoge novine bankrotirale. Na slici iznad se vidi da su mnoge novine koje nisu bankrotirale izgubile većinu svoje tržišne vrijednosti na burzi jer su sve više svojih prihoda morale iskoristiti za plaćanje duga.

Cijena fotonaponskih sustava
Gosp. Tirpak očekuje sličan slučaj i kod elektroprivreda. Kako solar postaje jeftiniji i postaje konkurentan, tako instalirana snaga sve brže raste.

Edward Fenster, Ceo SunRuna je čak prikazao situaciju takvom da nije potrebno smanjiti cijenu fotonaponskih panela da bi se dostigla konkurentnost solara sa konvencionalnim izvorima energije, nego je potrebno sniziti cijenu rada i smanjiti administrativnu proceduru kao što je slučaj u Njemačkoj i Japanu. Time bi cijena mogla pasti sa 5,5 dolara po vatu na 3,5 dolara po vatu čime bi povrat investicije bio 30 godina sa IRR-om (Internom stopom povrata) od 4%, pri 20% proizvodnji, i cijeni električne energije od 0,13 dolara po kWh. Kad se uzme u obzir inflacija, i vrlo vjerojatni pad cijene panela i drugih komponenti, IRR raste, te fotonaponski sustavi postaju još atraktivniji.

Što bi se moglo dogoditi elektroprivredama ?
Fotonaponski sustavi će vjeroajtno tokom idućih par godina postati konkurentni konvencionalnim izvorima kroz kombinaciju rasta cijena električne energije, povećanim povratom s obzirom na veličinu instalacije i jeftinijem trošku balansiranja sustava. Ako zbog toga počne pravi boom fotonaponskih instalacija hoće li to smanjiti prihode elektroprivrede, kao što je internet učinio novinama?

Tom Konrad misli da je analogija kriva zbog krivog poimanja prilagodljivosti distribuiranog solara i regulatornog okvira elektroprivreda. Regulatorne agencije elektroprivreda moraju osigurati potrošačima uslugu koja nije preskupa, a u isto vrijeme investitori moraju biti spremni dati svježi kapital za potrebna ulaganja. Kada bi brzo širenje fotonapona ugrozilo solventnost elektroprivreda, regulatorne agencije bi morale poduzeti korake da održe njihovu solventnost. Gosp. Tirpak je to shvatio, ali je pretpostavio da bi agencije samo povisile cijenu električne energije što bi polučilo rezultat sličan onom koji se dogodio s novinama.

Nije sve u centima po kWh
Regulatorne agencije imaju drugih opcija osim podizanja cijene električne energije. Kao prvo mogu dopustiti elektroprivredama da ukinu sve poticaje za fotonaponske sustave, pošto u slučaju da elektroprivreda dolazi u opasnost od previše fotonaponskih sustava, očito nisu potrebni dodatni poticaji za dodatnu penetraciju fotonapona. Smanjenje poticaja pri sve većoj instaliranoj snazi je uobičajeni način funkcioniranja feed-in-tarifa i drugih vrsta poticaja za obnovljive izvore energije.

Jednom kada se poticaji ukinu drugi korak bi bio promijeniti strukturu cijene električne energije, jer iako mi mislimo da kupujemo samo jednu stvar od elektroprivrede i to kWh mi zapravo kupujemo i električnu energiju na zahtjev. Čak i kuća koja ima takav fotonaponski sustav koji proizvodi više električne energije nego što je potreba te kuće mora biti spojen na mrežu kako bi uzimala električnu energiju iz mreže za vrijeme kišnih dana ili po noći odnosno kako bi se predao višak električne energije u mrežu. Postoji mogućnost korištenja baterija za spremanje viška električne energije, te se tako može maknuti kuću sa mreže, ali to je skuplji način funkcioniranja jer baterije trenutačno koštaju čak oko 200 dolara po kWh.

Kako fotonaponski sustavi (FN) ne omogućuju korisnicima da se riješe elektroprivrede, regulatori mogu povećati fiksnu cijenu usluga elektroprivrede, a da cijena kWh ostane ista. Rast cijene bi poboljšao profite bez da poboljša ekonomiju FN-a. Druga opcija bi bila promijeniti način naplate električne energije, tako da više cijene budu prisutne kada nema dovoljno električne energije (sumrak tokom ljeta), a niže cijene tokom dana kada FN radi.

Količina FN-a
Postoje prirodni limiti količine FN-a koji se može instalirati od strane potrošača. Mnoge kuće su u hladu zbog drugih kuća ili zgrada, drugi potrošači iznajmljuju prostor u kojem žive pa nemogu instalirati FN sustave. Krovovi u industriji i u komercijalnim zgradama nisu dovoljno veliki da proizvedu dovoljno snage kako bi pokrili potrebe industrije i trgovine.

Velike solarne elektrane bi mogle proizvesti dovoljno električne energije, ali one bi morale prodavati električnu energiju elektroprivredi po nižoj cijeni, tako da bi im trebalo još puno vremena da konkuriraju bez dodatnih poticaja.

Drugi potencijalni poremećaji
Tirpak je naveo i druge tehnologije koje mogu napraviti poremećaje u elektroprivredama: energetsku efikasnosti, pametne mreže, LED-ovi, jefitniji vodik, i toplinske pumpe. On nije išao u detalje zašto bi te tehnologije mogle biti važne u stvaranju poremećaja, ali mišljene gosp. Konrada je da samo jeftini vodik može promijeniti priču iz prijašnjih paragrafa.

Samu pametnu mrežu postavljaju elektroprivrede na zahtjev regulatora, ona neće omogućiti život bez mreže, kad to je mreža. Isti slučaj bi bio i sa tzv. mikromrežama koje su dio pametnih mreža i koje bi u slučaju da se odvoje u male samostalne mreže još uvijek bile mreže, te bi i za njih vrijedili zakoni mreža, na što bi regulatori mogli utjecati.

Potencijal da LED smanji korištenje energije je mala. Iako će se zbog njih smanjiti prodaja električne energije to neće biti dovoljno da ugrozi elektroprivrede, jer će se raditi o uštedama do 15% (prema procjenama u članku).

Toplinske pumpe smještene na geotermalnim izvorima su već sada tehnologija koja je sazrela te vjerojatno neće vidjeti brzi pad cijena kao solar. One jesu jako efikasan način da se grije i hladi zgrada te će njihovo veće korištenje smanjiti ukupnu količinu potrošene energije. Unatoč tome toplinske pumpe će prije biti dobra stvar za elektroprivrede nego loša pošto će pumpe uglavnom zamijenjivati prirodni plin ili naftu sa električnom energijom te time povećavati prihod elektroprivredi. Još je dodatni bonus da pupme rade najviše noću po zimi kada treba grijati zrak a tada elektroprivreda ima najmanju potražnju i relativno višu proizvodnju iz vjetra. Kada se koriste za hlađenje, one snižavaju vršno optrećenje sustava po ljeti jer zamjenjuju manje efikasne klima uređaje.

Općenito gledajući energetsku efikasnost (koja uključuje LED i toplinske pumpe) teško da će one potkopati elektroprivrede zbog velikih prepreka za korištenje. Naime, energetska efikasnost je već sada puno jefintija od efiaksnosti mreže, pri čemu je mreža nekih pet puta skuplja od efikasnosti već sada. I da ta razlika skoči na deset puta teško da će doći do radikalne promjene u brzini primjene efikasnih tehonologija.

Vodik
Od tehnologija koje je Tirpak nabrojao, jedino jeftini vodik ima šanse da ugrozi elektroprivrede na način kao što je internet ugrozio novine. Vodik može ugroziti elektroprivrede na način da omogući jeftini način spremanja električne energije, što bi dopustilo individualcima da se maknu s mreže. Ali, iako vodik ima potencijal da pruži jeftini način spremanja energije u gorivim ćelijama, zasad još nije uspješno napravljeno ni laboratorijsko testiranje, što znači da će trebati još mnogo vremena da takva tehnologija postane komercijalna.

Zaključak
S obzirom da su korisnici elektroprivreda ovisni o njima na način koji nikada nije bio slučaj s tiskanim medijima, malo je vjerojatno da će dionice elektroprivrede doći u istu situaciju u kojoj su se našle dionice novina tokom zadnjeg desetljeća. Niže cijene i veće korištenje FN sustava će promijeniti način na koji plaćamo usluge elektroprivrede, ali nas neće u potpunosti osloboditi od njih. Jedino pojavom iznimno jeftinog spremanja energije bi elektorprivrede došle u opasnost, ali to se vrlo vjerojatno neće dogoditi još neko vrijeme.

Dok će regulirane elektroprivrede preživjeti dolazeću eksploziju solara, nezavisni proizvođači električne energije koji prodaju električnu energiju na tržištu ili čiji ugovori o kupnji električne energije isteknu u krivo vrijeme bi mogli doći u opasnost. To je pogotovo istinito za nezavisne proizvođače koji imaju nefleksibilnu proizvodnju te ne mogu jednostavno povećati ili smanjiti proizvodnju kako bi kompenzirali za fluktuirajuću proizvodnju iz obnovljivih izvora energije.

Ako ste sigurni da je FN na rubu da postane komercijalno isplativ čime će početi njegovo brzo širenje, nemojte mislit da će regulirane elektroprivrede propasti kao što je Gosp. Tirpak pretpostavio. Umjesto toga gledajte prema nezavisnim proizvođačima električne energije koji uglavnom proizvode iz termoelektrana na ugljen ili na ugovore o otkupu električne energije koji završavaju u roku od pet godina ili slično.

www.obnovljivi.com
Pročitano 1188 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive