Ova solarna žirafa će s veseljem napuniti vaš električni automobil
Vjerujemo da vas je naslov zbunio, no Giraffe 2.0 je vrlo lijepa drvena instalacija sa solarnim panelima i vjetroagregatom zahvaljujući kojoj možete napuniti baterije svog električnog automobila. Solarna žirafa je proizvod švedske tvrtka InnoVentum, a prema referencama do sada su uspješno instalirane u Švedskoj i Maroku. Nakon solarne pande na red je došla i solarna žirafa. Nakon solarne elektrane u obliku pande red je došao na novu zanimljivu solarnu instalaciju, ovaj puta u obliku žirafe. Zamislite samo dizajnersku drvenu konstrukciju s 24 solarna panela i malim vjetroagregatom umjesto glave i dobili ste Giraffe 2.0. No nije samo riječ o lijepoj instalaciji švedske tvrtke InnoVentum već se unutar konstrukcije kriju i dva parkirna mjesta na kojima možete puniti električna vozila. Drugim riječima, ova žirafa nije samo lijepa instalacija već je možemo koristiti i kao parkirno mjesto za električna vozila u hladu solarnih panela. Što više od toga vlasnik električnog automobila može poželjeti? Vjerujemo da vas je naslov zbunio, no Giraffe 2.0 je vrlo lijepa drvena instalacija sa solarnim panelima i vjetroagregatom zahvaljujući kojoj možete napuniti baterije svog električnog automobila. Solarna žirafa je proizvod švedske tvrtka InnoVentum, a prema referencama do sada su uspješno instalirane u Švedskoj i Maroku. Nakon solarne elektrane u obliku pande red je došao na novu zanimljivu solarnu instalaciju, ovaj puta u obliku žirafe. Zamislite samo dizajnersku drvenu konstrukciju s 24 solarna panela i malim vjetroagregatom umjesto glave i dobili ste Giraffe 2.0. No nije samo riječ o lijepoj instalaciji švedske tvrtke InnoVentum već se unutar konstrukcije kriju i dva parkirna mjesta na kojima možete puniti električna vozila. Drugim riječima, ova žirafa nije samo lijepa instalacija već je možemo koristiti i kao parkirno mjesto za električna vozila u hladu solarnih panela. Što više od toga vlasnik električnog automobila može poželjeti? Što se tiče specifikacija, ova instalacija zauzima 24,6 m2, a godišnje može proizvesti između 10 i 20 tisuća kilovat sati. Instalirana snaga panela nije poznata, a mali vjetroagregat postavljen na 12 metara visine ima snagu od 3,5 kW. Putem nje možete istovremeno puniti dva električna automobila s pomoću dva obična punjača od 22 kW. U snažnijoj verziji umjesto običnih punjača solarna žirafa dolazi s dva brza punjača od 50 kW. Zahvaljujući poziciji solarnih panela na konstrukciji solarna žirafa može iskoristiti Sunčevu energiju i do četiri sata dulje od klasičnih instalacija. Ova dizajnerska instalacija već je dobila nekoliko nagrada uključujući i nagradu za najbolji proizvodi na Energy Showu 2016. u Irskoj. Također ćemo istaknuti i nagradu švedskog udruženja za energiju vjetra. Isto tako, razvoj ove instalacije je i dobar primjer korištenja domaćih sredstava, budući da je njen razvoj djelomično financirala švedska energetska agencija. Za kraj jedino još ostaje istaknuti cijenu: ovakva instalacija košta otprilike 55 tisuća eura. To definitivno nije malo s obzirom na činjenicu da cijene solarnih tehnologija idu dolje. S druge strane, proizvođači spominju mogućnost korištenja poticaja i subvencija, što može ublažiti cijenu, no pitanje je trenutka u kojem ćemo tako nešto dočekati i u Hrvatskoj. Iako nam je korištenje što većih količina solarne energije zapravo u interesu.
Fotografija: InnoVentum / Flickr

Povratnik iz Francuske gradi jednu od najvećih ekoloških elektrana, a u školskom će vrtu pokušati uzgojiti banane. Jedna od najvećih ekoloških elektrana u Hrvatskoj – na drvnu sječku, upravo se gradi u Grubišnom Polju, objavio je jučer HRT. Radi se o projektu, vrijednom 34 milijuna eura koji je pokrenuo investitor Laurent Sessa, Hrvat povratnik rođen u Francuskoj. Energanu će voditi Finci, njihova je i tehnologija, dok će se toplinska energija koja nastane koristiti za sušenje drva i tako pomoći rad malih pilana. “Bit će to prvi pogon za sušenje drva koji nudi tu uslugu u Hrvatskoj. Do sada su samo pilane imale svoje sušare i nitko nije nudio sušenje drva za male pilane koje nemaju sredstva za kupiti sušare pa su morali izvoziti vlažno drvo”, naveo je Sessa u reportaži HRT-a. Dodanim vrijednostima ovog projekta tu nije kraj. Naime, osim što će se u energani, kada se dovrši krajem ove godine, otvoriti tridesetak novih radnih mjesta, na gradilištu je do sada radilo već 360 radnika, a među 48 podizvođača 95 posto je upravo hrvatskih tvrtki, istaknuo je Branimir Galić, glavni inženjer gradilišta. Trebale bi profitirati i lokalne škole s kojima Sessa planira osnovati permakulturne vrtove te kratko dodaje: “Imamo ludu ideju da uzgajamo banane u Grubišnom Polju.”m Koristi bi trebali imati i poljoprivrednici koji će energijom iz nove elektrane moći grijati plastenike. Uz to, Grad planira još jednu investiciju financiranu europskim sredstvima – laboratorij u proizvodnji poljoprivrednih proizvoda, rekao je grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh.
www.jutarnji.hr

Totgergeli: Kreće izgradnja elektrane na biomasu vrijedne 35 milijuna eura
Kandidat za župana Bjelovarsko-bilogorske županije Miro Totgergeli kao izaslanik premijera Plenkovića u Grubišnom Polju pozdravio pokretanje najveće proizvodne investicije u Hrvatskoj. Naša županija po gospodarskoj snazi na posljednjem je mjestu u Hrvatskoj i zato nam je svaka investicija jako važna i dobrodošla. Stoga iskreno čestitam svima koji su dali svoj doprinos u ostvarenju ovog projekta – poručio je saborski zastupnik Miro Totgergeli obraćajući se kao izaslanik premijera Andreja Plenkovića na svečanosti povodom početka radova na izgradnji kogeneracijske elektrane na biomasu u poslovnoj zoni u Grubišnom Polju. Pozdravljajući pokretanje ove investicije Totgergeli je nadalje naglasio da je primarna zadaća svih dužnosnika i na državnoj i na lokalnoj razini stvoriti poticajnu poduzetničku klimu koja će privući investitore i pokrenuti gospodarstvo te na taj način osigurati brži razvoj i napredak. Izgradnja ove elektrane snage pet megavata je investicija vrijedna čak 35 milijuna eura i to je trenutno najveća investicija u neki proizvodni pogon u Hrvatskoj. Projekt je, kako se čulo, pripreman punih sedam godina, a njegova izgradnja trebala bi biti gotova za 18 mjeseci. Nositelj projekta je tvrtka Energostatik iz Grubišnog Polja iza koje stoji francuski kapital, a sama priprema projekta obavljena je u suradnji s partnerima iz Finske. Na izgradnji elektrane prema planu radit će i do 200-tinjak ljudi od kojih bi većina trebala biti iz domaćih tvrtki. Kada postrojenje bude dovršeno tu bi zaposlenje trebalo pronaći barem 50 ljudi, što je za mali grad Grubišno Polje od velike važnosti. Količina električna energije koja će se ovdje proizvoditi zadovoljit će potrebe šireg područja ali još važnije je da to nije jedina korist od ovog projekta. Kako se čulo, tu će se još graditi i brojni objekti koji će koristiti toplinsku energiju koja će se stvarati u procesu proizvodnje električne energije što će pomoći stvaranju dodane vrijednosti cijelog projekta. Očekuje se izgradnja najmodernijih sušara drveta te objekata i plastenika za proizvodnju voća i povrća, što bi trebalo omogućiti dodatna zapošljavanja. Ovom investicijom grad Grubišno Polje otvara novu stranicu svog bržeg razvoja i napretka.
hrvatska-danas.com




Predstavljen mega projekt Energostatika koji Grubišno Polje stavlja na mapu energetskih gradova
Projekt vrijedan 34 milijuna eura podrazumijeva izgradnju energane za proizvodnju 5 megavata električne i 6,5 megavata toplinske energije. Napokon nakon šest godina, koliko su trajale opsežne pripreme projekta, tvrtka Energostatik će 18. travnja 'zabosti prvu lopatu' i tako započeti izgradnju pogona za proizvodnju električne energije na biomasu u grubišnopoljskoj Zoni malog i srednjeg poduzetništva. Najavio je to u budući direktor elektrane i voditelj gradilišta Laurent Sessa prvo u programu Radija Grubišnoga Polja, u redovitoj jednomjesečnoj emisiji Grada Grubišnoga Polja 'Gradski aktualac', te i danas na prezentaciji za građane, te potom i članove Gradskoga vijeća u Gradskoj vijećnici.-Investicija je teška čak 34 milijuna eura i trenutno je najveća u industrijskom proizvodnom pogonu u Hrvatskoj. Odabrali smo Grubišno Polje smatrajući da je to grad koji savršeno odgovara našim potrebama. Vrlo smo zadovoljni suradnjom s lokalnom vlasti koja nam je pomogla u svakom pogledu-kazao je L. Sessa. Radovi će se odvijati na tri gradilišta: na jednom će biti izgradnja elektrane od pet megavata električne i 6,5 toplinske energije, potom na drugom izgradnja pogona za sušenje drva, kao najmodernijeg u Europi ističe Sessa, a na trećem gradnja trafostanice. Svi izvođači radova su hrvatske tvrtke, kao i oprema, osim one specijalizirane koja će biti uvezena. Sessa navodi kako će na gradilištu prilikom gradnje elektrane raditi ukupno do 200 radnika.-U početku, kada su prvi zemljani radovi s bagerima, kamionima..., bit će tridesetak radnika, no kako projekt bude napredovao poput montaže same hale, turbina, montaža sušara, doći ćemo do 200 radnika na gradilištu-navodi L. Sessa. Nakon njegova puštanja u rad, u proizvodnom pogonu će biti zaposleno najmanje tridesetak osoba, ali kako postoje drugi projekti vezani uz glavni, vjerojatno će biti još zapošljavanja, kaže direktor Energostatika. Naime, tvrtka će imati vlastitu logistiku za transport drva što iziskuje još radnika, imat će laboratorij za analizu drva, te će pokrenuti i projekt eko vrta i surađivati sa Srednjom školom Bartola Kašića, učenici koje će se educirati prema načelima permakulture. Rok za izgradnju elektrane je 18 mjeseci. Danas je od 14 do 17 sati Sessa zajedno sa svojim suradnicima u gradskoj vijećnici bio na raspolaganju svim građanima kojima je i prezentirao projekt, te odgovarao na njihova pitanja, a kasnije je projekt prezentirao i gradskim vijećnicima.-Prvi cilj naše tvrtke je ekologija, a potom suradnja s lokalnom zajednicom. Nije cilj doći, sagraditi i otići, već da živimo s ljudima, da za rad uzmemo lokalne ljude, sudjelujemo u njihovoj svakodnevici, da pridonosimo boljitku i razvoju regije-zaključio je Sessa. Projekt je od iznimnog gospodarskog značaja, kao jedan od njih nekoliko na temelju obnovljivih izvora energije, kazao je grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh, navodeći da je projekt nukleus gospodarskog rasta i zapošljavanja i dovođenja Grubišnoga Polja u poziciju energetskog grada.-Mi nemamo pojedine prednosti kao neke druge lokalne uprave poput blizine brze ceste ili kakvog većeg grada, pa smo po uzoru na austrijski grad Güssing odlučili iskoristiti prirodne resurse da podignemo gospodarstvo, a ovo je jedan od projekata koji će Grubišnom Polju dati iskaznicu energetskoga grada. I nije jedini, jer je tu i energana od pola megavata koja će uskoro biti otvorena, potom i skladište plina. Te privilegije trebamo iskoristiti kako bi zapošljavali ljude-kazao je gradonačelnik.(RGP)




KPA Unicon gradi elektranu u Grubišnom Polju u Hrvatskoj
Energostatik i KPA Unicon potpisali su ugovor o isporuci elektrane Unicon Altius 5 MVe za Grubišno Polje u Hrvatskoj. Elektrana će proizvoditi električnu energiju za lokalnu električnu mrežu, a toplinsku energiju za obližnju tvornicu za sušenje drveta, sa kojom ima ugovor na 14 godina. Nova elektrana će kao gorivo koristiti drvnu biomasu, a kupcu će biti predana u jesen 2018. godine. Investitor je francuska kompanija Akuo Energy. KPA Unicon će isporučiti elektranu na osnovu EPC “ključ u ruke” ugovora. Isporuka obuhvaća projektirnanje, gradnju, svu glavnu i procesnu opremu i ugradnju, puštanje u rad i obuku osoblja. Ugovor uključuje i visokotehnološki PlantSys sistem koji omogućava daljinsko pružanje podrške, upravljanje i praćenje postrojenja. Dvije strane su dogovorile i ugovor o upravljanju i održavanju u trajanju od 14 godina. Elektrana će imati KPA Unicon Biograte tehnologiju. “Akuo Energy se opredjelio za custom-oriented pristup KPA Unicon i standardno tehnološko rješenje. Također su željeli da preuzmemo odgovornost za upravljanje i održavanje postrojenja. Vrlo smo zadovoljni povjerenjem koje su nam ukazali. U ovom projektu vidimo niz ciljeva koji su u skladu sa našom međunarodnom strategijom”, rekao je Kari Liukko, direktor energetskog biznisa KPA Unicon. Energostatik ima PPA ugovor na 14 godina sa HEP-om, nacionalnom elektroprivredom, i ugovor o snabdjevanju biomasom sa Hrvatskim šumama, hrvatskom Šumskom agencijom za snabdjevanje, o isporuci 46.000 tona godišnje, što je 91% potreba elektrane, također na 14 godina. “Za Akuo Energy je bilo ključno da izabere EPC partnera koji može podržati razvoj projekta sa ekonomičnom tehnologijom, efikasnim performansama postrojenja i sposobnošću da sve to provede. Cijenimo custom-oriented pristup KPA Unicon i njihov način rada. Osim isporuke elektrane, željeli smo da osiguramo dugotrajno funkcioniranje postrojenja korištenjem njihovih znanja u upravljanju i održavanju”, naveo je Emil Bakić, direktor Akuo Energy MED. Inače, izgradnja elektrana počela je prosinca 2016. Svečanom postavljanju kamena-temeljca u Grubišnom Polju 19. maja 2017. godine prisustvovali su predstavnici republičke i lokalne vlade, kao i finske ambasade. U ime KPA Unicon tu je bio Pekka Kovanen, predsjednik Odbora direktora, i Arttu Laitinen, menadžer KPA Unicon. Prije tri mjeseca Drvni centar (Wood Center) naručio je novi pogon za kogeneraciju (CHP) u sklopu svoje tvornice za preradu drveta u Glini. Nova elektrana imati će kapacitet od 5 MV električne energije i 12 MV toplinske energije i omogućiti će proširenje kapaciteta za sušenje drveta. U Hrvatskoj je u tijeku rasprava da li postoji manjak drvne biomase za elektrane. Hrvatska je iscrpila svoju kvotu za subvencioniranje kogerativnih postrojenja na šumsku biomasu sve do 2020. godine. On je kritičan prema cijelom sistemu subvencija, koji, kako smatra, izvlači subvencije iz šuma kako bi obnovljive izvore energije učinio profitabilnim. Problem je što je novac poreznih obveznika izvor i subvencija i novih poslova. Udruženje za biomasu Hrvatske (CROBIOM) i Hrvatski šumski klaster (HDK) smatraju da se biomasa proizvodi u dovoljnim količinama, a čak se izvozi zbog viših cijena na stranom tržištu. Biomasa se koristi za proizvodnju energije u Sloveniji, a izvozi se i u Austriju, Mađarsku i Italiju. Sektor ima potencijal da otvori 5.000 direktnih i 50.000 indirektnih radnih mjesta u narednim godinama. 
balkangreenenergynews.com

Solarna cesta izrađena od fotonaponskih ćelija proizvodit će električnu struju
Solarna cesta izrađena od fotonaponskih ćelija grijat će površinu ceste i napajati električne automobile koji se po njoj voze, ali je najmanje tri puta skuplja od asfaltne. Korištenje fotonaponskih ćelija koje sunčevu energiju pretvaraju u električnu masovno se koriste u cijelom svijetu. Ponekad na prvi pogled neobične ideje su u stvari dobro zamišljene, samo treba pronaći način za njihovu ekonomski isplativu implementaciju u praksi. Takva je i ideja koja dolazi naravno iz SAD-a, u kojoj se želi napraviti površina ceste od solarnih fotonaponskih ćelija, a proizvedena struja bi se mogla koristiti za okolna domaćinstva, tvornice, napajanje elektromobila koji voze po cesti ili u hladnijim krajevima za zagrijavanje površine ceste kako bi se uklonio led i snijeg. Naravno za takvu ideju potrebne su nove generacije solarnih fotonaponskih ćelija, ali ni to nije nemoguće. U SAD-u je pokrenut projekt ‘Solar Roadway‘ (Solarna cesta), o cestama izrađenih od solarnih fotonaponskih ćelija. Za pokus u praksi je u sjevernom Idahou prekriven parking fotonaponskim ćelijama. Taj projekt financirala je Uprava za ceste iznosom od 750.000 dolara, a instalacija solarnog parkinga ima instaliranu snagu od 5.700 W. Solarni paneli s kojima bi trebala biti pokrivena cesta,odnosno parking, napravljen je posebnom tehnikom, a ima tri sastavna dijela. Prozirni omotač koji je površinski sloj s ugrađenim solarnim ćelijama, LED svjetlima (za oznake na cesti) i grijačima za otapanje leda i snijega. Potom dolazi sloj elektronike za kontrolu rasvjete i komunikacija, te na kraju zadnji sloj ploče za distribuciju energije dalje do potrošača (domaćinstva, tvornice...). Najveći nedostatak solarne ceste je u tome što solarne fotonaponske ćelije ne mogu biti usmjerene prema suncu pod optimalnim kutom za maksimalno efikasnu proizvodnju električne energije. Za sada nije poznato koliko bi efikasnost bila manja od onih solarnih fotonaponski sustava smještenih na krovovima zgrada, te koliko je točno cestovni solarni fotonaponski sustav skuplji od klasičnog asfalta (pretpostavlja se da je najmanje tri puta skuplji).
automania.hr

U Križevcima u rad puštena prva grupno financirana sunčana elektrana
U Razvojnom centru i tehnološkom parku u Križevcima puštena je u rad prva grupno financirana sunčana elektrana. Križevci su prvi grad u Hrvatskoj koji je proveo ovakav projekt ulaganja u obnovljive izvore energije. Sudjelovali su građani prema modelu mikrozajmova. Solarni paneli na ovom krovu bit će dovoljni za prikupljanje energije za cijelu zgradu i sve korisnike križevačkoga Razvojnog centra i tehnološkog parka. Kapaciteta je 30 kw, ali za razliku od bilo koje druge sunčane elektrane ovo je jedini projekt na kojem se pokušala potaknuti šira zajednica, istaknuo je Tihomir Hodak, Razvojni centar i tehnološki park Križevci. Prema modelu mikrozajmova u ovom su projektu vrijednom 230.000 kuna sudjelovali građani. Svjetlo obasjava fotonaponske čelije, puni se električna energija i kroz pretvarač putem brojila troši električna energija na licu mjesta. Znači cijelo vrijeme dok se proizvodi električna energija i dok postoji potrošnja u ovoj zgradi ona se troši i time smanjuje račun. Sav višak se predaje u mrežu, objašnjva Ivan Zoković, član Zelene energetske zadruge. Procijenjena ušteda za električnu energiju iznosi 36.000 kuna na godinu. I tu priča tek počinje. Mi u ovo trenutku već radimo tehničku dokumentaciju za dva javna objekta krova, vjerojatno ćemo do kraja godine ići s još jednim. Ali sigurno želimo kod naših korisnika osvjestiti dodatno poduzenitnike da koriste resurse koji su im dostupni u smislu poticaja i fondova, naglašava Mario Rajn, gradonačelnik Križevaca. Grad Križevci sustavno potiče ulaganje u obnovljive izvore energije, pa će ovakav model ponuditi i svim građanima u ovom dijelu Prigorja.
magazin.hrt.hr


U Križevcima se gradi solarna elektrana, prva u Hrvatskoj u koju će moći ulagati građani
Potpisivanjem ugovora s Gradom Križevcima, Zelena energetska zadruga danas je započela prvu kampanju grupnog ulaganja u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj pod nazivom “Križevački sunčani krovovi”, piše Gradonačelnik.hr. Građanima je ponuđena mogućnost da vlastitim sredstvima sudjeluju u financiranju sunčane elektrane te da ostvare povrat ulaganja uvećan za kamatu u iznosu od 4.5% godišnje. Na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka u vlasništvu Grada, u Križevcima će uskoro biti izgrađena sunčana elektrana snage 30 kW, koja će se po prvi put financirati od strane građana po modelu mikro zajmova. Svaka fizička i pravna osoba može postati ulagač davanjem zajma na period od 10 godina, unutar koje će im se ulog povratiti s kamatama. Zadruga će primati naknadu od ušteda potrošnje električne energije ostvarenih radom sunčane elektrane. Ista naknada će se koristiti za povrat zajma s kamatom svim ulagačima - objašnjava Ivan Zoković, voditelj projekta grupnog ulaganja u sunčanu elektranu. Modelom grupnog ulaganja otvara se mogućnost da članovi lokalne zajednice mogu već s minimalnim ulogom od tisuću kuna vlastitim doprinosom izgraditi elektranu koja će 10 godina nakon povrata investicije ostati u vlasništvu Grada kao nasljedstvo za buduće generacije. Ulaganjem u zelenu energiju građani sami stvaraju i potiču dobru i solidarnu ekonomiju jer novac ostaje u lokalnoj zajednici i koristi društvenom i ekološkom razvoju. Ovaj poslovni model koji se bazira na zadružnom financiranju putem mikrozajmova se može replicirati i na drugim objektima javne namjene - naglašava Zoran Kordić, upravitelj ZEZ-a. Glavni nositelj i idejni začetnik projekta je Zelena energetska zadruga (ZEZ) uz podršku REA Sjever u tehničkom dijelu te uz podršku Greenpeacea, Terra Hub-a i Grada Križevaca u provođenju kampanje. Projekt podržavaju Europska federacija energetskih zadruga (REScoop.eu) i Europsko udruženje gradova Energy Cities. Ne mogu opisati svoje zadovoljstvo što postajemo prvi grad u Hrvatskoj koji će postaviti sunčanu elektranu na krovu Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci financiranu grupnim ulaganjem građana po principu mikro zajmova. Ovo je smjer u kojem grad želi ići prema obnovljivim izvorima energije i jedna od aktivnosti koja se tiče energetske obnove - istaknuo je gradonačelnik Grada Križevaca Mario Rajn. Kao jedan od potpisnika Ugovora, u ime Križevačkog poduzetničkog centra d.o.o. koji je upravitelj Razvojnog centra i tehnološkog parka Križevci, a na čiji će se krov postaviti fotonaponska elektrana obratio se direktor mr.sc. Tihomir Hodak naglasivši kako se u RCTP-u radi na konceptu inovativnih tehnologija i kako je upravo grupno financiranje u obnovljive izvore energije jedan takav koncept: „Velika mi je čast biti sudionik na ovakvom projektu.“ Projekt će se prezentirati u Razvojnom centru i tehnološkom centru Križevci, 17.05.2018. u 17h., a građani će tada moći saznati i sve detalje o tome kako uložiti u ovu solarnu elektranu, stoji u najavi na Gradonačelnik.hr. Sve potrebne informacije za ulaganje u sunčanu elektranu nalaze se na www.zez.coop/ulaganja. Za sva pitanja može se obratiti na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. (Grad Križevci)


Križevci: Prezentacija prvog projekta grupnog ulaganja u sunčanu elektranu
"Prva dva dana kampanje bila su iznad svih očekivanja. Sve ukazuje na to da će se iznos brzo prikupiti i da će ovaj pilot projekt zaista dokazati da je Hrvatska spremna za novu eru u energetici", rekao je Ivan Zoković, voditelj projekta. U Razvojnom centru i tehnološkom parku u Križevcima održana je prezentacija prvog projekta grupnog ulaganja u sunčanu elektranu u Hrvatskoj naziva 'Križevački sunčani krovovi'. Predstavnici Zelene energetske zadruge (ZEZ) prvi su put predstavili inovativni model financiranja Križevčanima, sa željom da projekt prije svega podrži lokalna zajednica. Na krovu centra uskoro će biti izgrađena sunčana elektrana snage 30 kW, koja će se po prvi puta financirati od strane građana po modelu mikro zajmova. Svaka fizička osoba može postati ulagač davanjem zajma na period od 10 godina, unutar koje će im se ulog povratiti s kamatama. "Prva dva dana kampanje bila su iznad svih očekivanja. Sve ukazuje na to da će se iznos brzo prikupiti i da će ovaj pilot projekt zaista dokazati da je Hrvatska spremna za novu eru u energetici. Vrijeme je da građani postanu vlasnici i proizvođači električne energije, a ogroman interes za ulaganjem ukazuje da će ljudi osim klasične štednje u bankama radije odabrati projekte od opće društvene koristi", zaključio je Ivan Zoković, voditelj projekta (ZEZ). Ipak, poručuju ZEZ-ovci, primarni cilj nije samo prikupiti novac za elektranu. Ponude pojedinaca da financiraju veći dio investicije odbijene su jer je ulog maksimalno 10.000 kuna. "Važno nam je da svaki projekt dobije primarno podršku lokalne zajednice, koja će na kraju najviše od toga i profitirati. Tako je stvar zamišljena. U ovoj računici nitko ne gubi, a za nove naraštaje ostaju izvori čiste energije. Zbog toga smo odlučili da Križevčani dobiju prednost i da minimalno za 20 posto iznosa od ukupno potrebnih 230 000 kn ulagači budu iz Križevaca i okolice“, poručila je Hajdana Rukavina, voditeljica kampanje (ZEZ). Na pitanja se odgovaralo i poslije službenog dijela prezentacije u Choco baru Hedona, koji je jedan od korisnika centra. U njihovoj crowdfunding kampanji za opremanje kafića je također sudjelovala Zelena energetska zadruga. "Organizatori su kroz informativnu i kratku prezentaciju, a posebno uz uvjerljive odgovore na pitanja publike nakon prezentacije otklonili mnoge nedoumice koje se očekivano javljaju u ovakvim inicijativama. Na prezentaciju sam došao kao potencijalno zainteresiran s jednom određenom dozom skepse, ali nakon prezentacije, prešao sam u krug podržavatelja incijative", rekao je Križevčanin Andrej Dundović. "Proizvodnja električne energije ne smije biti povlastica tek nekolicine velikih dobavljača, već pravo svakog čovjeka. Moderna tehnologija omogućava nam da proizvodimo vlastitu čistu energiju u svojim zajednicama. Veseli nas što su građani prepoznali da ne moraju više biti tek potrošači struje", dodala je Marija Tomac ispred Greenpeacea.
Hajdana Rukavina

SINTETIČKA FOTOSINTEZA: Napredak prema proizvodnji goriva uz pomoć Sunca
Znanstvenici su razvili umjetni list koji može proizvesti goriva poput metana i benzina iz ugljikovog dioksida. To bi trebao biti veliki korak prema korištenju goriva koja su nastala iz obnovljivog izvora sunčeve svjetlosti za sve – od grinjanja domova do vožnje automobila, bez ispuštanja stakleničkih plinova. Ovo znanstveno otkriće rezultat je rada tima iz Kavli Energy NanoSciences Instituta sa Kalifornijskog sveučilišta Berkeley. Temelji se na prirodnom procesu fotosinteze, u kojem biljke pretvaraju vodu i ugljikov dioksid u šećer – organsko gorivo. Malo prilagođavajući proces, pomoću sintetičke fotosinteze bi se moglo stvarati brojne druge produkte. Kako bi demonstrirali da je to moguće, tim je uspio organizirati proces fotosinteze tako da krajnji rezultat ne bude šećer, već metan. Oprema je uključivala kombinaciju poluprovodnih nanožica i bakterija. Koristivši neorganske katalizatore, voda je ubačena u vodik, kojega su zatim žive stanice koristile ta prebace ugljikov dioksid u kemijske proizvode, u ovom slučaju metan. “Možemo učinkovito generirati elektrone iz sunčeve svjetlosti, ali kemijska sinteza je do sada uvijek bila ograničavajući faktor”, rekao je vođa istraživačkog tima Peidong Yang. “Jedna od svrha ovog eksperimenta je pokazati da možemo integrirati bakterijske katalizatore s tehnologijom poluvodiča. To nam omogučuje razumijevanje i optimalizaciju stvarno sintetičkog sistema fotosinteze.” Yang i njegov tim su ranije ove godine već dizajnirali sličan sistem koji je proizvodio butanol, sastojak benzina. Slijedeći im je cilj napraviti potpuno sintetički sistem, bez potrebe za bakterijama, koji se temelji na dizajnima iz prirode kako bi replicirao proces fotosinteze, te na kraju proizveo tekuća goriva koja mogu trajati mjesecima ili godinama. “Ne radi se o tome da direktno ili doslovno imitiramo prirodu”, rekao je Ted Sargent, prodekan za istraživanja na Fakultetu primjenjene znanosti i inžinjerstva na Sveučilištu u Torontu. “Umjesto toga, riječ je o učenju smjernica prirode, njenih pravila kako napraviti stvarno učinkovit i selektivan katalizator, a zatim iskoristiti ta znanja kako bi stvorili bolja rješenja.” Dakle, nećemo još tako skoro koristiti umjetno lišće kako bi se grijali ili vozili auto. Ali ovo bi mogao biti značajan korak u tom smijeru.
IFLScience/Danas.hr

Nova tehnologija umjetne fotosinteze
Brže fiksira i konvertira CO2 u organske produkte od prirodnog procesa. Tim istraživača s Max Planck instituta za kopnenu mikrobiologiju, Njemačka, razvio je novu tehnologiju uklanjanja ugljikovog dioksida iz atmosfere koja se temelji na prirodnom procesu fotosinteze. Umjetno dobiveni put kojim se CO2 prevodi u organske komponente brži je nego prirodni proces koji se odvija u biljkama. Umjetno dobiveni put fotosinteze dokazano brže fiksira i konvertira CO2 u organske produkte od prirodnog procesa. Uloga fotosinteze u apsorpciji ugljikovog dioksida (CO2) svakome je dobro poznata. Fotosinteza je prirodni proces u biljkama kojim se prilikom djelovanja Sunčeve energije ugljikov dioksid i voda prevode u biljkama iskoristive organske tvari i kisik. Ovim procesom smanjuje se koncentracija ugljikovog dioksida u atmosferi. Iako nema sumnje da biljke dobro rade svoj posao, u zraku je jednostavno previše ugljikovog dioksida da bi ga one same u potpunosti uklonile ili održavale njegovu koncentraciju okolišu podnošljivom. Nadalje, glavni odgovorni enzim u tom prirodnom procesu ne radi dovoljno brzo da bi se učinkovito regulirala količina CO2 u atmosferi samo ovim procesom. Istraživači s njemačkog Max Planck instituta za kopnenu mikrobiologiju predvođeni Thomasom Schwanderom došli su do mogućeg rješenja ovog problema. U istraživanju objavljenom u časopisu Science, istraživači su detaljno opisali postupak kojim su uspjeli napraviti umjetni put pretvorbe CO2 u organske spojeve koji je brži od prirodnog procesa u biljkama. Kako bi pronašli adekvatan enzim za poboljšanje fiksacije CO2, istraživači su pažljivo odabrali 17 enzima iz devet različitih organizama. Enzimi su zajedno ispitani optimiranjem procesa korak po korak kako bi se stvorio što precizniji umjetni put pretvorbe CO2 u organske molekule. Iako još nije proveden u živom organizmu, masenom spektrometrijom visoke razlučivosti pokazano je da je in vitro novi umjetni put brži način hvatanja ugljikovog dioksida prirodnog Calvinovog ciklusa (sekundarne reakcije fotosinteze) u biljkama. Jednom kad se tehnologija uspješno prenese u žive biljke, fiksiranje ugljikovog dioksida bit će brže, a energetski zahtjevi procesa bit će niži. Primjena ovog procesa uključuje razvoj sustava za stvaranje ugljika baziran na stočnoj hrani, a možda će čak i biti moguće dizajniranje poželjnih kemijskih proizvoda. Očigledan učinak je bolja obrada ugljikovog dioksida koja može pridonijeti stabilizaciji njegove prisutnosti u atmosferi. B.K.
www.ekovjesnik.hr

The world's largest offshore wind farm opens
The world’s largest operational offshore wind farm, Walney Extension, will be officially opened today at a ceremony in Barrow in the north-west of England. Walney Extension, which is owned by Ørsted and its partners PFA and PKA, is the first project to use wind turbines from two different manufacturers. The 659MW project, owned by Ørsted (50%) and its partners, the Danish pension funds PKA (25%) and PFA (25%), leapfrogs London Array to become the world’s largest operational wind farm. Walney Extension’s 87 wind turbines can generate enough green energy to power almost 600,000 UK homes. Covering an area of 145km2 in the Irish Sea, the project becomes Ørsted’s 11th operational offshore wind farm in the UK. Utilising the latest technology from two of the world’s leading turbine manufacturers, Walney Extension features 47 MHI Vestas 8MW wind turbines and a further 40 Siemens Gamesa 7MW wind turbines. Construction of Walney Extension was co-ordinated from Ørsted’s West Coast Hub, at the Port of Barrow, which will now become home to the project’s operations and maintenance team. The West Coast Hub also services three further Ørsted offshore wind farms, i.e. Barrow, Walney and West of Duddon Sands. The completion of Walney Extension brings Ørsted’s total capacity operating out of Barrow up to 1.5GW. Ørsted’s ongoing operations and maintenance activities will support more than 250 direct jobs in the region.

Matthew Wright, Ørsted UK Managing Director, said:
“The UK is the global leader in offshore wind and Walney Extension showcases the industry’s incredible success story. The project, completed on time and within budget, also marks another important step towards Ørsted’s vision of a world that runs entirely on green energy. The North-West region plays an important role in our UK offshore wind operations and our aim is to make a lasting and positive impact here. We want to ensure that the local community becomes an integral part of the renewable energy revolution that’s happening along its coastline.”

Peter Damgaard Jensen, CEO at PKA, said:
“We’re proud to participate in the opening of the world’s largest offshore wind farm to date, and to supply over half a million UK homes with green power. Walney Extension is our sixth investment in wind farms since 2011, and is yet another important contribution to PKA’s ambitious climate strategy in which we continuously work to create good returns to our members while at the same time making a positive difference for the climate.”

Henrik Nøhr Poulsen, Executive Director and responsible for Equities and Alternative Investments at PFA, said:
“At PFA, we’re very happy to be a part of this great project, together with Ørsted and PKA, which is a milestone in the market of renewable energy and an important contribution towards the green transition. It’s an historic event and the largest renewable investment ever made by PFA.. The Walney Extension Offshore Wind Farm investment represents a considerable extension of our portfolio of alternative investments and fits perfectly into our strategic focus on providing our customers with reliable and stable long-term returns.”

About Walney Extension Offshore Wind Farm
Owned by Ørsted (50%), PKA (25%) and PFA (25%)
Located in the Irish Sea - approximately 19km from the Walney Island coast in Cumbria
Covers an area of 145km2 equal to around 20,000 football pitches
Total capacity of 659MW – capable of powering almost 600,000 UK homes
First project to use turbine technology from two different manufacturers
More than 200km of cables used to connect the turbines offshore to the National Grid onshore
Features two offshore substations, each weighing 4,000 tonnes. The jacket foundation height is 50m, and topside height is 18.5m.

About the offshore wind turbines at Walney Extension
Siemens Gamesa
40 x 7MW
Rotor diameter: 154m
Height (from sea level to blade tip): 188m
Each blade weighs 28 tonnes

MHI Vestas
47 x 8MW
Rotor diameter: 164m
Height (from sea level to blade tip): 195m
Each blade weighs 34 tonnes