Otok Borkum, Njemačka
    Subota, 14 Srpanj 2018 17:05

    Otok Borkum, Njemačka

    Borkum na krajnjem sjeverozapadu Njemačke: Otok iz bajke živi na ''zelenoj'' energiji. Borkum svoje viškove zeleno proizvedene energije uspijeva i – skladištiti, kako bi ju onda upotrebljavao kad je proizvodnja premala; za vrijeme vršnog opterećenja, pogotovo u sezoni; noću za javnu rasvjetu; za punjenje električnog autobusa gradskog prijevoza. Puno je toga čime se Nijemci mogu podičiti, i na čemu im možemo zavidjeti, između ostalog i – na efikasnosti. Posjetili smo otok Borkum na krajnjem sjeverozapadu Njemačke, jedan od otoka Istočne Frizije u Donjoj Saskoj - prekrasan otok u Sjevernom moru koji je sve, samo ne hladan i nepristupačan. Bez ikakvog pretjerivanja, sam po sebi ovo je otok iz bajke, nešto poput Opatije na dalekom sjeveru Europe i, nesumnjivo, savršeno mjesto za život. Turizam ovdje cvjeta od prve polovice 19. stoljeća, priroda je facinantna, sve je na Borkumu prelijepo i savršeno, njemački »posloženo« - neka potpuno druga, nestvarna galaksija mira, tišine i savršenog suživota s prirodom. Iako na 30 samo četvornih kilometara površine, Borkum, inače mjesto s 5.250 stanovnika, broji oko 90 hotela, u kojima se po sezoni izmijeni oko 300 tisuća gostiju, mahom starijih Nijemaca koji si odmor ovdje mogu priuštiti, uživajući u pješčanim plažama koje kao da su »izvađene« iz kakvog Fellinijevog filma, i na čije udaljene sprudove, uvjerili smo se u rano jutro i sami, na sunčanje izlaze tuljani. Ovo je otok crvenih ciglenih kuća i bijelih raskošnih hotela iz 19. i 20. stoljeća, popločanih ulica na kojima prometa gotovo da i nema, osim bicikala kojh ima barem koliko i stanovnika – mjesto na kojem su ljudi nestvarno sretni, zadovoljni i ljubazni jedni prema drugima, jednako tako i prema gostima. A osim tuljana, »domaći« su ovdje i zečevi, koje se u gradu, najviše oko centralnog starog svjetionika, može vidjeti na svakom koraku, i koji navečer, kad se spusti mrak, slobodno šeću crvenim ulicama. Prvi mrak na Borkumu pada tek oko 22 sata, »ozbiljnije« tek sat kasnije, zimi se prosječna temperatura kreće oko dva, a ljeti penje do najviše 20 stupnjeva, kad i temperatura mora bude oko 18, najviše 20 stupnjeva. Ovdje se živi »život na sjeveru«, na kojem vas svatko pristojno pozdravlja s »mo'gn«, očekujući da krajnje pristojni budete i sami. Iako razvijeno turističko mjesto, trgovine na Borkumu ne rade iza 18 sati, i pobune zbog toga nema, kao što bi vjerojatno bilo u Hrvatskoj, da slična odluka o radnom vremenu i kod nas »padne«.

    Zaštita okoliša
    Najvažnije od svega - zbog čega je u organizaciji hrvatskog predstavništva Europske komisije na Borkum putovala i skupina hrvatskih novinara – jest veliki tamošnji europski energetski »zeleni« projekt, NETfficient, na kojem unatrag tri godine rade istraživačke institucije, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća te gradska vijeća – partneri iz sedam europskih zemalja – Njemačke, Španjolske, Italije, Francuske, Belgije, Velike Britanije i Švedske. Riječ je o projektu efikasnog skladištenja »zeleno« proizvedene energije iz sunca i vjetra, sutra možda i iz plime i oseke Sjevernoga mora, vrijedan 11,4 milijuna eura, od čega devet milijuna financira EU program Horizon 2020 za istraživanje i razvoj sigurne, čiste i učinkovite energije. Dvije vjetroelektrane, jedna velika solarna elektrana te 45 manjih solarnih panela na krovovima stambenih i javnih zgrada odnosno kuća ovdje proizvode energije dovoljno za 50 posto potreba otoka, što danas, kad neke države, poput Danske, i 70 posto svoje potrošnje zadovoljavaju iz »zelene« energije, ne bi bio nikakav izuzetak, da Borkum svoje viškove zeleno proizvedene energije ne uspijeva i – skladištiti, kako bi ju onda upotrebljavao kad je proizvodnja premala; za vrijeme vršnog opterećenja, pogotovo u sezoni; noću za javnu rasvjetu; za punjenje električnog autobusa gradskog prijevoza, koji dnevno, s besplatnim zelenim gorivom, prijeđe oko 370 kilometara. U baterijama uskladištenu »zelenu« struju koristi i veliki Akvarij na Borkumu, za stalno, optimalno održavanje temperature vode u akvarijima s ribama te druge svoje potrebe. edamdeset posto »zelene« energije Borkum proizvodi iz vjetra, ostatak, zahvaljujući čak dvjesto sunčanih dana u godini, iz solarnih panela. Kako su obnovljivi izvori nestalni i nepouzdani, njihova proizvodnja ponekad bude premala za zadovoljenje potreba, no često i prevelika, pa proizvedena struja biva neiskorištena. Na Borkumu, međutim, viškove tako proizvedene energije skladište u velike baterije, koje se nalaze i u kućanstvima sa solarnim panelima. Zanimljivo je kako je počela idilična »zelena« priča na Borkum otoku. Susjedi Nizozemci, koje se s otoka može vidjeti, 2012. godine su pored svojih vjetroelektrana na obali, instalirali i termoelektranu na ugljen, zbog koje su na Borkumu odlučili, kao svojevrsni protest, postati zeleni energetski otok koji će jednog dana svu svoju potrošnju energije zadovoljavati iz sunca i vjetra, nadaju se, uskoro, i iz energije plime i oseke, na čemu se također radi.

    Krk ima potencijala
    »Želim, prije svega, na ovaj način doprinijeti zaštiti okoliša«, kaže nam svoju jednostavnu filozofiju Klaas Bakker, 62-godišnji inženjer elektrotehnike, vlasnik jedne od kuća na Borkumu na kojima su EU sredstvima postavljeni solarni panel i baterija za skladištenje proizvodnih viškova struje. Čitava investicija – ugradnja solara, postavljanje baterije i ostalog, po prosječnom kućanstvu je koštala oko 25.000 eura – investicija koja će uštedama konvencionalno proizvedene energije biti vraćena kroz 12 godina. Mještani nikakvog troška za nju nisu imali, a sami postaju, osim potrošača, i proizvođači čiste energije. NETfficient je vodeći projekt za skladištenje zelene energije, energije budućnosti, kažu stručnjaci na Borkumu – Španjolci, Francuzi, Nijemci i ostali - uvjereni da se isto može preslikati bilo gdje drugdje u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, zbog čega Europska komisija planira i obilazak nekih hrvatskih otoka, poput Krka, koji za ovakav projekt imaju potencijala. Djelomično se za Borkumovim primjerom već poveo puno veći španjolski Santander, grad od 180 tisuća stanovnika na sjevernoj obali zemlje, koji svoju javnu rasvjetu također napaja iz u baterijama akumulirane dnevne sunčeve energije. Kako otkriva Olaf Look, jedan od koordinatora NETfficienta na Borkumu, ovdje planiraju do 2020. godine daljnja EU ulaganja zahvaljujući kojima bi otok postao apsolutno energetski samodostatan, neovisan o dovođenju energenata s kopna, dok bi do 2030. godine to trebalo biti mjesto koje više uopće neće proizvoditi emisije štetnih plinova. Namjera im je elektrificirati vlak kojim se do grada dolazi iz luke, a jedan od dva trajekta koji vozi s kopna prema Borkumu i natrag, odnosno na dva sata udaljenoj relaciji Emden-Borkum već su, prvi u Europi, prebacili s dizela na puno čišći ukapljeni prirodni plin (LNG). Na Borkumu su u projekt uključeni svi – od proizvođača i lokalnih vlasti, do krajnjih potrošača, što pomaže u prevladavanju prepreka, a potrošače, »consumers«, pretvara u one koji energiju troše, ali i proizvode – »prosumers«. Daljnji Plan ulaganja za Europu ima cilj mobilizirati privatne investicije, u inovativnim projektima kao što je NETfficient.
    www.novilist.hr

     

     

    Energiju iz sunca i vjetra skladište u baterije da je mogu uvijek koristiti
    Njemački otok Borkum želi postati energetski samodostatan i slobodan od emisije štetnih plinova. Otok Borkum u Sjevernom moru, njemačka je turistička meka. Otok se prostire na 30 četvornih kilometara, ima nešto više od 5000 stanovnika, a u ljetnim mjesecima s turistima je ta brojka pet puta veća. Ukupno za turističke sezone Borkum posjeti više od 300.000 ljudi. Taj otok koji je dio otočja Istočne Frizije iako na Sjevernom moru ima u prosjeku 200 sunčanih dana godišnje, a vjetar ne puše svega 10-ak dana u godini. Sunce na Borkumu zalazi iza 22 sata, zimi je prosječna temperatura oko dva Celzijeva stupnja, a ljeti iznosi najviše 20 stupnjeva kolika je i maksimalna temperatura mora ljeti. ?Te brojne sunčane i vjetrovite dane na Borkumu su odlučili iskoristiti za proizvodnju električne energije pa tako otok 50 posto svojih potreba za strujom dobiva iz vjetroelektrana i solarnih panela. Pri tome 70 posto te energije stiže iz vjetra, a 30 posto iz sunca. No Borkum se izdvaja iz drugih sličnih priča o lokalnim zajednicama koje se usmjeravaju prema obnovljivim izvorima energije po tome što je krenuo u projekt skladištenja te energije. Cilj im je kad je proizvodnja struje u vjetroelektranama i solarnim panelima puno veća od potrošnje sačuvati tu struju za dane kad je proizvodnja manja od potreba. ?Za to su pokrenuli NETfficient projekt održivog sustava opskrbe energijom kojim se kombinira pametno skladištenje električne energije i učinkovite distribucijske tehnologije. U projekt je uključeno 13 partnera iz sedam europskih zemalja, uključujući istraživačke institucije, velike tvrtke, mala i srednja poduzeća te gradska vijeća.

    Financiranje iz EU programa
    Projekt je financiran u okviru programa EU Horizon 2020. za istraživanje i razvoj. Ukupni trošak projekta iznosi 11,4 milijuna eura, od čega oko devet milijuna eura je osigurala EU. Projekt se provodi od 2015. do 2018. ?Električna energija se trenutno proizvodi na ukupno 7750 solarnih panela ukupne snage 1,4 MW i u dvije vjetroelektrane svaka snage 1,8 MW-a. A tako proizvedena struja se ulaže u pametnu mrežu za distribuciju. Raster je opremljen nizom tehnologija za pohranu i kontroliran je inteligentnim sustavom upravljanja energijom. Na Borkumu je 40 stambenih i pet javnih zgrada, uključujući i akvarij, opremljeno jedinicama za proizvodnju sunčeve energije, mjernim uređajima i sustavima za pohranu energije odnosno baterijama. Ugradnja solarnih ploča, pametnih mjerača i baterija omogućuje da se solarna energija proizvedena tijekom dana koristi i za uličnu rasvjetu noću. Na Borkumu su novinarima iz Hrvatske, koji su posjetili taj otok u organizaciji Europske komisije, kazali da razvoj alata za upravljanje i donošenje odluka obuhvaća sve od proizvođača i lokalnih vlasti do krajnjih potrošača. Tako se omogućuje krajnjim korisnicima prijelaz na tržište energije kao prosumeri – potrošači koji su također proizvođači. Ključni dio cijelog sustava je platforma u kojoj se prikupljaju svi podaci i koja onda upravlja potrošnjom električne energije, punjenjem baterija kao i potrošnjom energije pohranjenim u njima. Tijekom projekta bit će integrirano više tehnologija skladištenja električne energije proizvedene iz vjetra i sunca i to ultrakondenzatori, litij-ionske baterije, second-life baterije električnih vozila, vodik te Home Hybrid tehnologija koja je kombinacije prethodno navedenih tehnologija.

    Višestruke prednosti
    U tri mjeseca prosječno izgubimo oko jedan posto uskladištene energije u baterijama – kazao je hrvatskim novinarima Olaf Look, jedan od koordinatora NETfficienta na Borkumu.Što se kućanstava tiče, ukupna investicija koja uključuje ugradnju solarnih panela i nabavu baterija za skladištenje struje košta oko 25.000 eura. Prema procjenama stručnjaka iz NETfficienta, ta investicija će kroz uštede na potrošnji konvencionalno proizvedene električne energije biti vraćena kroz 12 godina. Koliko su pak godišnje uštede naši domaćini nisu nam mogli reći jer se projekt tek počeo provoditi ove godine pa će se ti podaci znati na kraju 2018. U NETfficinetu kažu da će njihov projekt pokazati korisnost sistema pohrane energije u pametnu mrežu i da će ostvariti ekonomske, društvene i okolišne koristi. Tako što se tiče ekonomskih aspekata poboljšava pouzdanost u elektroenergetski sustav i povećava prihode na tržištu električne energije, smanjuje operativne troškove, povećava energetsku učinkovitost i smanjuje utjecaj na okoliš. Društvene prednosti projekta su da potrošači postaju ujedno i proizvođači energije, a projekt će doprinijeti tranziciji energije te će poslužiti kao najbolji primjer u svijetu dajući prijedloge regulatornim agencijama i kreatorima javnih politika. Što se tiče okoliša projekt će pokazati da su današnje tehnologije dovoljno razvijene da bi upravljale obnovljivim izvorima energije te da su dostupne svima, a kroz pohranu obnovljivih izvora energije omogućuje njihov probitak na tržištu energije te vodi ka smanjenju CO2 emisija te ovisnosti o fosilnim gorivima. A cilj Borkuma je upravo da postane energetski samodostatan i da eliminira svoje potrebe za električnom energijom proizvedenom iz konvencionalnih izvora.U planu su nam daljnja ulaganja i to iz fondova EU kojim ćemo postati energetski samodostatan otok, neovisan o energentima s kopna. Do 2030. godine želimo postati otok na kojem više neće uopće biti emisije štetnih plinova - kazao je Look. A takvo nešto bi mogli postati i hrvatski jadranski otoci jer stručnjaci iz NETfficienta smatraju da se sve što su napravili na Borkumu može primijeniti bilo gdje u Europi. Novim Zakonom o otocima koji je u proceduru donošenja, vlada je pak posebno istaknula da će poticati koncept pametnih otoka koji će među ostalim proizvoditi električnu energiju za svoje potrebe iz obnovljivih izvora kao što su vjetroelektrane i solarni paneli.
    www.poslovni.hr



    Borkum - otok na kojem se događa energetska revolucija
    Borkum - otok na sjeverozapadu Njemačke površine jedva preko 30 četvornih kilometara specifičan je po mnogo čemu. Da bi se iz Hrvatske došlo do njega, gotovo sigurno ćete morati promijeniti barem tri prijevozna sredstva. U našem slučaju, bila je riječ o zrakoplovnom putu do Bremena, zatim autobusnom prijevozu do lučkog gradića Emdena iz kojeg onda trajekt vozi do Borkuma. Ugodna dvosatna vožnja kroz dugačak kanal s kojeg se čitavim putem pogled pruža istočno na Njemačku, a zapadno na Nizozemsku. Tijekom puta itekako je vidljivo koliko je ovdje enegetika važna. Na obje strane kanala protežu se brojne vjetroelektrane, a trajekt kojim se putuje na Borkum prvi je u Europi koji je, zahvaljujući europskom novcu, odbacio dizelsko gorivo i pogonjen je na ukapljeni prirodni plin, poznatiji kao LNG. No, specifičnost Borkuma ipak su obnovljivi izvori energije, a ideja o njihovu forsiranju dijelom je posljedice ekološke osvještenosti, ali dijelom i inata prema susjedima. Naime, iako je riječ o otoku koji pripada Njemačkoj, južno od njega je - Nizozemska. I regija Groningen, u kojoj je najveće europsko plinsko polje. Uz to, Nizozemci na svojoj obali, uz vjetroelektrane, imaju i termoelektrane na ugljen. Pa su Nijemci odlučili biti drukčiji i zaigrati na "zelenu" kartu.

    U špici sezone na Borkumu i do 6 puta više stanovnika
    Dolaskom na otok hvatamo i četvrto prijevozno sredstvo - vlak. Pogađate, plan je da se i vlakovi uskoro elektrificiraju. Željeznica vodi u samo središte Borkuma, koje je prepuno hotela, restorana, suvenirnica. Okružje je vrlo toplo, nimalo sjevernjačko, ljudi djeluju zadovoljno i susretljivo. Svi putevi vode prema starom svjetioniku, od kojeg se ulice kapilarno šire prema drugim dijelovima otoka. Već na prvi pogled jasno je da im je turizam izuzetno važna grana. Gotovo 100 hotela prima oko 300.000 gostiju godišnje. Na Borkumu je tek nešto više od 5.000 stanovnika, ali u špici sezone na otoku je između 25 i 30 tisuća ljudi. Stoga, potreba za električnom energijom jako varira, što je bio dodatni poticaj za stvaranje svojevrsne energetske revolucije, koju je Borkum ostvario na mikrorazini.

    Skladištenje energije tamo gdje se ona proizvodi
    U okviru europskog programa Horizon 2020 pokrenuli su veliki NETfficient projekt za istraživanje i razvoj čiste energije vrijedan 11,4 milijuna eura, od čega Bruxelles daje 9 milijuna. U njegovu je središtu skladištenje obnovljivih izvora energije, što je od posebno velikog značaja, jer je upravo uspješno skladištenje "zelene" energije jedan od najvećih globalnih energetskih izazova. Naime, sunca i vjetra ima dovoljno, ali ih je teško pohraniti, pa mnogo toga odlazi "u vjetar". Borkum je tome stao na kraj, priča nam inženjer i jedan od koordinatora na projektu Olaf Look. "Da biste uspješno skladištili energiju, morate to činiti tamo gdje se ona proizvodi. U svakom domu koji proizvodi energiju možete ju skladištiti u baterijama. Najbitnije od svega, gubici su minorni. Kvalitetna litij-ionska baterija izgubi samo 1% energije u tri mjeseca skladištenja", kaže. Skladištena energija na Borkumu se koristi kad nastupi vršno opterećenje, posebno tijekom sezone. Upotrebljavaju ju za električno punjenje gradskih autobusa, kao i noću za javnu rasvjetu. Pri čemu su troškovi te rasvjete skromniji nego drugdje, jer mrak pada kasno, tek nakon 22 sata. Na otoku postoje dvije vjetroelektrane, jedna veća solarna elektrana, te 50-ak manjih solarnih panela koji su ugrađeni na krovove stambenih i javnih zgrada.

    Stanovnici nisu samo potrošači - nego i proizvođači
    Program NETfficient obuhvaća besplatnu instalaciju solarnih panela na krovove 40 stambenih objekata na Borkumu. Namjera je da stanovnici, osim potrošača, postanu i proizvođači. Jedan od njih je i Klaas Bakker, umirovljeni inženjer elektrotehnike. "Solarni paneli instalirani su mi prošle godine. Nisam trebao ništa platiti, a uvjet je bio da energiju ne smijem prodavati. Ako proizvedem više od onoga što mi je u tom trenutku potrebno, tada energija ulazi u mrežu. Ukupno gledano, proizvodnjom iz solarnih panela pokrivam otprilike 20% svojih potreba", kaže Klaas Bakker.

    Povrat investicije za oko 14 godina
    Kad bi se netko od stanovnika odlučio na ugradnju solarnih panela bez poticaja, stručnjaci iz Borkuma kažu nam da bi ga to zadovoljstvo stajalo oko 11.500 eura. Prema sadašnjim cijenama električne energije u Njemačkoj, godišnja ušteda iznosila bi oko 800 eura, pa bi povrat investicije bio moguć za oko 14 godina. No, ovdje nije sve u novcu, visoka ekološka osvještenost postoji u cijelom lancu - od proizvođača, lokalnih vlasti, pa sve do potrošača. Borkum otprilike polovinu potrebne električne energije dobiva iz obnovljivih izvora. Pritom 70% čini energija dobivena iz vjetra, dok je 30% udio sunca. Planovi za budućnost još su ambiciozniji, do 2030. žele postati energetski neovisni i potpuno iz uporabe izbaciti energente koji proizvode štetne plinove. Europska komisija, čije je hrvatsko predstavništvo organiziralo put, uvjerena je da modeli kojima se potiče korištenje i skladištenje "zelene" energije, poput ovoga na Borkumu, mogu biti primjenjivi i drugdje u Europi, pa tako i u Hrvatskoj. S tom su svrhom predstavnici EK obišli niz naših otoka, poput Krka, Paga i Unija. "Zelenu" je orijentaciju Europska komisija kroz svoje programe sklona i snažno financijski poduprijeti, a na našim je otocima da to pokušaju iskoristiti.
    vijesti.hrt.hr

     

     

    Pročitano 38 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive