David Katz, The plastic bank
    Ponedjeljak, 30 Srpanj 2018 14:21

    David Katz, The plastic bank

    Kanadski poduzetnici David Katz i Shaun Frankson krenuli su na misiju kojom žele smanjiti siromaštvo i zagađenje plastičnim otpadom u jednom potezu. Njihova startup priča pod nazivom "Plastic Bank" ustanovila je kako su mnoga područja pogođena plastičnim zagađenjem ujedno i lokacije na kojima živi velik broj ljudi koji jedva spajaju kraj sa krajem. Njihov model "Društveno odgovorne plastike" pretvara plastični otpad u valutu te nagrađuje rad čišćenja okoliša i sprječavanja da takav otpad završi u oceanima. David Katz je ideju za pokretanjem ovog poslovnog pothvata dobio na plaži u Maleziji na kojoj je umjesto pijeska prevladavala plastika. Katz ističe kako je plastika vrednija od čelika te smatra kako je potrebno pronaći adekvatne mehanizme za sortiranje plastike. Trenutno se u Peruu reciklira samo dva posto otpada, a od svibnja 2014. godine kada je u ovoj zemlji pokrenut projekt "Plastic Bank" stanje se polako počelo popravljati. U centrima Plastic Banka mještani mogu zamijeniti plastiku za novac kako bi mogli kupiti osnovne potrepštine te im na raspolaganju stoje i 3-D printeri uz pomoć kojih mogu kreirati alate koji su im potrebni. Sljedeća faza projekta je povećati potražnju za društveno odgovornom plastikom poticanjem tvrtki koje koriste plastiku da se prebace na korištenje ovako prikupljene plastike i na taj način osigurati sigurne i trajne izvore prodaje.

    www.poslovni.hr


    (David Katz): Iznenađujuće rješenje za plastiku iz oceana
    Da li možemo da riješimo problem zagađenja oceana plastikom i ekstremnog siromaštva u isto vrijeme? To je ambiciozan cilj organizacije Plastična banka (The Plastic Bank): širom svijeta rasprostranjen lanac trgovina gdje sve, od školarine do goriva za kuhanje i više, može da se kupi u zamjenu za plastični otpad - koji se zatim sortira, melje i prodaje brendovima koji ga koriste kao "društvenu plastiku" u svojim prozvodima. Pridružite se Davidu Katzu kako biste saznali više o ovom koraku do zatvaranja kruga u kružnoj ekonomiji. "Sprječavanje plastike u oceanu je možda najbogatija prilika čovječanstva", kaže Katz. Svo vrjeme griješimo. Svi. Svo vrijeme griješimo. Posljednje što bi trebalo da radimo jeste da čistimo ocean. Posljednje. Da, po jedan otpadni kamion plastike završi u oceanu svake minute, svakog sata u svakom danu. I nebrojene ptice i životinje umiru samo od susreta s plastikom. Svjedoci smo najbržeg izumiranja, a plastika se nalazi i u lancu ishrane. A ja ipak stojim ovdje pred vama i kažem da je čišćenje oceana posljednje što bi trebalo da radimo. Posljednje. Da uđete u kuhinju u kojoj sudoper preljeva, voda prekriva pod, natapa zidove, morate brzo da razmišljate, počinjete da paničite, imate posudu, metlu i otpušivač. Šta ćete prvo napraviti? Zašto ne biste zavrnuli slavinu? Bilo bi uzaludno brisati ili pumpati ili skupljati vodu ako prvo ne zavrnete slavinu. Zašto isto ne radimo za ocean? Čak i da su projekt Čišćenja oceana, programi recikliranja plastike sa plaža ili bilo koje dobronamjerne kompanije za plastiku iz oceana stoprostotno uspješne, i dalje bi bilo prekasno. Krećemo se k tome da proizvedemo preko 300 miliona tona plastike ove godine. Grubo, osam miliona tona juri da se slije u ocean i da se pridruži količini od 150 miliona tona koje su već tamo. Navodno, 80 posto plastike u oceanu dolazi iz zemalja koje su ekstremno siromašne. Ako živite u raljama siromaštva, stalno zabrinuti za hranu, krov nad glavom, osjećaj sigurnosti, recikliranje - i ne pada vam na pamet. I to je upravo razlog zašto sam osnovao Banku plastike. Mi smo najveći svjetski lanac trgovina za ultrasiromašne, gdje sve u trgovini može da se kupi korištenjem plastičnog otpada. Sve. Školarina. Zdravstveno osiguranje. Bežični internet, kredit za mobilni, struja. Održivo gorivo za kuhinju, visokoefikasni kuhinjski uređaji. I želimo da dodamo sve ostalo što je svijetu možda potrebno, a ne može da priušti. Naš lanac trgovina na Haitiju je više nalik na društveni centar, gde jedna od skupljačica, Lise Nasis, ima priliku da zaradi za život skupljanjem materijala od vrata do vrata, sa ulica, od kompanije do kompanije. Na kraju dana, ona taj materijal donosi nazad nama, mi ga mjerimo, provjeravamo kvalitetu i prebacujemo iznos na njen račun. Lisa sada ima stalan, pouzdan izvor prihoda. Mi taj novac prebacujemo na njen internet račun. To je štedni račun na internetu, i to je njen garant za koji može da uzme zajam. A zato što je na internetu, osigurana je od pljačke, i što mislim da je važnije, ona ima osjećaj vrijednosti. A čak i plastika ima novu vrijednost. Hm. Tu plastiku sakupljamo, dajemo joj vrijednost, sortiramo je, skidamo naljepnice, skidamo čepove. I onda je ili sameljemo ili pakujemo u bale i spremamo za izvoz. To se ne razlikuje od hodanja po kilometrima dijamanata. Da Lise hoda po kilometrima dijamanata, a nema trgovinu, nema banku, nema načina da te dijamante iskoristi ili zamijeni, dijamanti bi također bili bezvrijedni. Lisa je ostala udovica poslije zemljotresa na Haitiju 2010. Ostala je bez doma i prihoda. A kao rezultat ovog programa, Lisa može da priušti školarinu za svoje dvije kćerke, kao i školske uniforme. E sad, mi tu plastiku prodajemo. Prodajemo je dobavljačima velikih tvrtki kao što su "Marks i Spencer", koji su se obavezali da koriste društvenu plastiku u svojim proizvodima. Ili kao što je "Henkel", njemački proizvođač robe široke potrošnje, koji koristi društvenu plastiku direktno u proizvodnji. Zatvorili smo krug u toj cirkularnoj ekonomiji. Kada kupite šampon ili deterdžent za rublje koji ima pakiranje od društvene plastike, vi indirektno doprinosite uklanjanju plastike iz vodenih tokova koji se uljevaju u oceane i smanjenju siromaštvo u isto vrijeme. A taj model je potpuno ponovljiv. U Sao Paolu, jedna crkva potiče svoju pastvu da nedjeljom donose i reciklažni materijal, a ne samo darove. Mi onda povezujemo crkvu sa siromašnima. Ili, još snažnije vjerujem, mogli bismo da povežemo džamiju u Londonu sa siromašnom crkvom u Kairu. Ili na primjer u Vancouveru, imamo program ostavljanja flaša: bilo koji pojedinac ili grupa može da vrati reciklažni materijal za koji se dobiva depozit, i umjesto da uzme novac, ima priliku da donira tu vrijednost na račune siromašnih u svijetu. Sada možemo da koristimo reciklažni materijal da podržimo i stvorimo recikliranje. Jedna boca koju date kod kuće može da pomogne da se ukloni stotine drugih širom svijeta. Ili kao "Schell", naftna kompanija, koja je uložila u naš program "plastične neutralnosti". To je kao ugljična neutralnost. Ali plastična neutralnost ulaže u infrastrukturu za recikliranje tamo gde ona ne postoji. I osigurava siromašnima motiv povećanje cijena. Ili kao u siromašnim dijelovima Manile, gdje najmanje tržište sa jednostavnom vagom i mobilnim telefonom može da prihvati društvenu plastiku kao novi oblik plaćanja u težini, što omogućava da posluže više ljudi i da ostvare veći društveni utjecaj. Ovdje je zajedničko to da je društvena plastika novac. Društvena plastika je novac, globalno prepoznata i razmjenljiva valuta koja, kada se koristi, smanjuje siromaštvo i čisti životnu sredinu u isto vrijeme. To nije samo plastika. Nije reciklirana plastika, to je društvena plastika, materijal čija vrijednost se prenosi kroz živote ljudi koji se susreću s njom, bogatih i siromašnih. Ljudi su proizveli preko 8 biliona kilograma plastike, većina je još uvijek prisutna kao smeće. Osam biliona kilograma. Ako vrijedi otprilike 50 centi po kilogramu, potencijalno imamo vrijednost od četiri biliona dolara. Vidite, ja društvenu plastiku vidim kao Bitcoin zemlje koji je dostupan svima. Cijelim ovim ekosistemom se upravlja i održava preko online bankarske platforme koja osigurava sigurne transfere vrijednosti širom svijeta. Sada možete svoj reciklažni otpad ostaviti u Vancouveru ili Berlinu, a neka porodica može preuzeti cigle ili kredit za mobilni telefon u siromašnim naseljima Manile. Ili Lisa - ona može da ostavi reciklažni otpad u centru u Port o Prensu, a njena majka može da preuzme gorivo za kuhanje ili novac na drugom kraju grada. A aplikacija dodaje nagrade, podticaje, grupne nagrade, rejting korisnika. Dodali smo zabavu i formalnost u jednu neformalnu industriju. Poslujemo na Haitiju i Filipinima. Odabrali smo osoblje i partnere za Brazil. A ove godine krećemo u Indiju i Etiopiju. Skupljamo stotine i stotine tona materijala. Neprestano dodajemo partnere i korisnike i svakog dana povećavamo količinu skupljenog. Kao rezultat našeg programa sa Henkelom, oni su se obavezali da koriste preko 100 miliona kilograma materijala svake godine. Samo to će staviti stotine miliona dolara u ruke siromašnih u ekonomijama u razvoju. I sada svi možemo biti dio rješenja, a ne dio zagađenja. I OK, možda je čišćenje oceana uzaludno. Moguće. Ali sprječavanje plastike u oceanu je možda najbogatija prilika za čovječanstvo. Hvala vam.
    sr.tiny.ted.com

    Pročitano 51 puta

    Energetski Projekti

    hrastovic energetski projekti banner

    Energetski Video

    hrastovic energetski video banner

    Energetski Članci

    hrastovic energetski clanci banner

    Random video

    Udruga SOLAR

    Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

    Opširnije

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

    Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

    Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

    Kralja Tomislava 82
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
    Fax: 031-815-006
    Mobitel:099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive