Austrija ima prvi energetski neutralan hotel u svijetu, a tim putem ide i Hrvatska. Održivost koja uključuje zelenu i digitalnu transformaciju jedini je trend u turizmu koji traje već godinama, a pandemija uzrokovana koronavirusom sve je ubrzala te potaknula kreativnost, inovacije i projekte u brojnim turističkim zemljama svijeta. Za implementaciju održivog turizma odlučno se opredijelila i Hrvatska koja je ove godine dobila i prvu Strategiju razvoja održivog turizma do 2030. godine.

Riječ je o krovnom dokumentu koji u prvi plan stavlja održivost, ekonomsku, ekološku i socijalnu, a koji bi trebao odrediti smjer razvoja domaćeg turizma u nadolazećem razdoblju te čvrsto postaviti temelje dugoročnom ekonomskom uspjehu. Krajem prošloga tjedna Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine usvojena je na sjednici Vlade Republike Hrvatske, a ono što slijedi je njezina provedba u sklopu koje će se održivi projekti u privatnom i javnom sektoru financirati u okviru Nacionalnog plana oporavka i otpornosti i Višegodišnjeg financijskog okvira.

Investiranje u održivost postaje sve važnije u razvoju turizma jer su takve investicije ključne za konkurentnost, no vrlo brzo održivi će turizam jednostavno postati standard koji će biti preduvjet za ostvarivanje bilo kakvog turističkog rezultata – rečeno je na panel razgovoru koji je u Beču organizirala Hrvatska udruga turizma (HUT) u suradnji s Hrvatskom turističkom zajednicom (HTZ).

Okupivši austrijske predstavnike hotelijera, članove Austrijske nacionalne turističke zajednice i njihova ministarstva zaduženog za turizam, cilj je bio predstaviti konkretna iskustva održivog turizma i primjere njegova razvoja u susjednoj Austriji koja krupnim koracima ide u smjeru održivog turizma te si je strateški zacrtala steći prepoznatljivost u tom području i postati najodrživijom destinacijom svijeta.

Dugoročni razvoj

Bernard Zenzerović, direktor Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske, ovom je prilikom kazao kako moramo biti svjesni da je održivost, u svim svojim segmentima i benefitima, od društveno-odgovornog poslovanja, očuvanja okoliša pa sve do financijske održivosti, važan čimbenik naše budućnosti bez čega neće biti dugoročnog razvoja turizma.

Međutim, ono što je sigurno jest da ta održivost nije jeftina. Izvrsno je što u Hrvatskoj prvi put na raspolaganju imamo značajna sredstva za poticanje investicija vezanih uz okolišnu održivost i digitalnu tranziciju te će hotelijerima i cijelom turističkom sektoru dobro doći potpore koje će moći ostvariti putem natječaja financiranih iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, rekao je Zenzerović. Dodao je da je to samo početak jednog dugog i važnog procesa za cijelu našu industriju jer održivost, promjene načina i modela rada koji uključuju i zeleno i digitalno, zahtijevaju neprestana ulaganja kako bi se držao korak s konkurencijom.

Trend prema održivosti nije od jučer te su pojedini hotelijeri i kompanije u Hrvatskoj već učinili kvalitetne i dobre iskorake, govori Zenzerović. Prema procjeni oko deset posto hotela već imaju razne potvrde i ekološke certifikate.

Ipak, još uvijek nam preostaje veliki prostor za napredak, ne samo u hotelijerstvu, već cjelokupnom turističkom sektoru koji će se morati prilagođavati konceptu održivosti, a za postizanje nužne razine u što kraćem vremenu, definitivno će biti potrebna suradnja i podrška javnog i privatnog sektora, smatra Zenzerović.

Europski turizam mora biti održiv da bi preživio. U Aziji i Americi ta se transformacija neće dogoditi, ali mi to možemo i moramo učiniti. Međutim, važno je stvoriti preduvjete za transformaciju u smjeru održivog turizma jer ta transformacija nije jeftina. Održivi proizvodi su skuplji, primjerice organska hrana je otprilike 30 posto skuplja od standardne, no potencijal koji održivi razvoj otvara je ogroman i nitko u sektoru si ne bi smio priuštiti da ne krene u tom smjeru, poručila je na panel raspravi Michaela Reitterer, donedavna predsjednica Udruge austrijskih hotela te vlasnica i direktorica boutique hotela Stadthalle u Beču, prvog energetski neutralnog hotela na svijetu i prvog hotela koji je potpuno posvećen ispunjavanju 17 UN-ovih ciljeva održivog razvoja.

Prednost takvog načina razvoja ponude svakako je privlačenje gostiju koji danas sve više prepoznaju zanimljive priče koje kreiraju održivi turistički projekti i spremni su ih podržati kroz nešto višu cijenu, ali i bolje privlačenje radne snage, s obzirom na to da zaposlenici u izboru svog radnog mjesta sve više vrednuju poslodavce koji su fokusirani na održivost, smatra Reitterer.

Naime, u cijeloj transformaciji prema održivosti, koju pokreće digitalna tehnologija i zelena tranzicija, važno je da projekti budu ekonomski dugoročno isplativi jer je potrebno osigurati značajna sredstva za kontinuirano investiranje u transformaciju.

Poticajno okruženje
Austrijski turistički stručnjaci okupljeni u panel raspravi stoga su naglasili da je za uspješnu transformaciju potreban i treći temelj, a riječ je o osiguravanju poticajnog okruženja za investitore u održive projekte od strane lokalnih i nacionalnih vlasti.

Svijest o nužnosti ubrzanja održivog turizma sazrela je upravo u pandemiji koja je pokazala veliku ranjivost turizma, a velike investicije u održivost austrijski turistički sektor zabilježio je u 2021. godini. Naime, Austrija je 2021. godine turističkom sektoru otvorila poseban program poticanja investicija, i to posebno u održive projekte. Svakom investitoru u turizam ponuđena je državna subvencija u iznosu od 7 posto ukupne vrijednosti investicije, dok je za održive projekte u turizmu ta subvencija udvostručena na 14 posto.

Poticaji su očigledno zabilježili pozitivne promjene jer Austrija u nadolazećoj godini mijenja kompletan sustav poticaja u turizmu te najveći naglasak stavlja na podršku implementacije mjera održivosti. Potvrdila je to državna tajnica zadužena za turizam u Ministarstvu rada i gospodarstva Susanne Kraus-Winkler koja je istaknula da su upravo pred finalizacijom novog sustava poticanja investicija u turizam čija će poveznica kroz različite programe biti upravo održivost. Sustav poticanja na snagu će stupiti u prvom kvartalu 2023. godine, a glavni cilj im je ekološki, ekonomski ili društveno osnažiti održivost turističke industrije.

Programi će biti financirani isključivo nacionalnim izvorima u godišnjem iznosu od 24,5 milijuna eura, a poticat će se investicije povećanja energetske efikasnosti postojećih objekata, nabave energetski učinkovite opreme, stimulirat će se jačanje kapitalne baze turističkih kompanija kao i dodatne projekte usmjerene jačanju malih i srednjih obiteljskih hotela. S obzirom na to da je manjak stručne snage u Austriji jedan od ključnih problema u sektoru, poticat će se i investicije povećanja kvalitete života i smještaja zaposlenika, istaknula je Kraus – Winkler.

Austrija trenutno ima više od 54 posto stranaca u ukupnom broju zaposlenih u turizmu, a taj postotak neprestano raste. Kako bi privukli kvalitetnu radnu snagu u sektor, Kraus – Winkler naglasila je da se sve više govori o tome da se država i lokalne vlasti uključe u poticanje projekata poput izgradnje rezidencijalnih projekata za zaposlenike u turizmu i raznih popratnih objekata kao što su vrtići i slično. Također, naglašava da je i zbog energetske krize, ali i zbog nedostatka radne snage svima jasno da ćemo uskoro morati u potpunosti promijeniti način razmišljanja u turizmu i načinima na koji možemo potaknuti održivi turizam.

Puni oporavak
Kao i u svim turističkim zemljama, u razdoblju pandemije austrijski turistički sektor ozbiljno je patio, a turistički dolasci i noćenja su pali u 2020., ali i 2021. godini koja je završila s 52 posto manje dolazaka i gotovo 48 posto manje noćenja turista u odnosu na 2019. godinu. Kako je istaknuo Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji, puni oporavak turizma Austrija očekuje ove godine jer, iako su rujan zaključili s 14 posto minusa u dolascima i 11 posto minusa u noćenjima u odnosu na 2019. godinu, prema aktualnim anketama i dalje su među top tri najpoželjnije destinacije za zimski odmor na ključnim europskim tržištima.

Netom prije pandemije Austrija je donijela master plan za turizam u kojem smo razvili strategiju održivosti te postavili cilj da želimo postati najodrživija turistička destinacija na svijetu. Održivost je trenutno ključna konkurentna prednost i smjer kojem teže mnoge turističke zemlje i dobro je što na različitim ljestvicama održivosti stojimo vrlo dobro. Ipak, svake godine vidimo da konkurencija sve više investira, što znači da moramo biti sve brži i uporniji u tranziciji, izjavila je Katrin Erben, voditeljica održivosti u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici. Prema njezinim riječima, održivi turizam treba iskoristiti resurse okoliša na najbolji mogući način te pritom poštovati društveno-kulturnu autentičnost lokalnih destinacija, kao i osigurati dugoročnu ekonomsku održivost i pravedno raspodijeljene socioekonomske koristi.

Da bi bio konkurentan, turizam se mora prilagoditi konceptu održivosti, a održivu izvrsnost treba proširiti na sve razine turističke ponude. Na putu prema održivim projektima važno je turističkoj industriji pružiti potrebnu podršku te je u svemu ključna dobra komunikacija konkretnih prednosti i potencijala projekata koji se realiziraju, kao i omogućavanje transfera znanja i najboljih praksi među sektorom i suradnjom u razmjeni važnih podataka, istaknula je Erben.

U tom smislu, u smjeru prema održivosti važna će biti digitalizacija i primjena digitalne tehnologije u turizmu. Reinhard Lanner, konzultant za digitalne tehnologije i nekadašnji direktor za digitalne projekte u Austrijskoj nacionalnoj turističkoj zajednici te ujedno i posljednji panelist bečke panel rasprave o održivosti naveo je zanimljive primjere digitalne transformacije u turizmu.

Između ostaloga, spomenuo je Mađarsku koja je povezala sustave rezervacija i fiskalizacije s naprednom tehnologijom umjetne inteligencije zbog kojih turistički stručnjaci mogu predvidjeti kolika je vjerojatnost da će neki gost koji je rezervirao smještaj zaista doći i koliko će potrošiti u destinaciji. Na temelju tih podataka mogu kreirati svoju ponudu, usmjeravati promotivne kampanje i slično.

Ljudi danas sve više na svom odmoru traže iskustva, posebna iskustva koja će im pružiti doživljaj i pomoći da se i sami transformiraju. Da bismo im to ponudili, moramo u potpunosti promijeniti upravljanje turizmom u destinaciji te istražiti načine kako im putem tehnologije omogućiti da se uključe u razvoj destinacije, ali i način kako prikupiti povratne informacije pomoću kojih je moguće kreirati ponudu. Destinacijski menadžment mora postati umjetnost interakcije, potrebno je digitalno povezati podatkovnu mrežu u destinacijama i gostu omogućiti informacije i raznovrsnost ponude u realnom vremenu, mišljenje je Reinharda Lannera.

Advent u Beču
Austrija koja je u pandemiji doživjela veliki pad turističkog prometa trenutno se priprema za ovogodišnju zimsku turističku sezonu, a nakon dviju pandemijskih godina svi s nestrpljenjem očekuju čuveni bečki advent te skijališnu sezonu.

Kako stvari stoje, Austrija će do kraja godine sustići rezultate iz referentne 2019. godine. Doprinos tomu svakako će dati Advent u Beču za koji se austrijska metropola intenzivno priprema, ali i zimska sezona u kojoj će austrijska skijališta, prvi put nakon pandemije, biti potpuno otvorena za domaće i strane turiste. Na temelju istraživanja i analiza koje je napravila njihova nacionalna turistička organizacija i ministarstvo turizma, pokazalo se da želja i volja za putovanjem i zimskim odmorom itekako postoji te, ako se situacija s energetskom krizom ne pogorša, prognozira se da će austrijski turizam s rezultatima doći na razinu iz 2019. godine te godinu zaključiti s vrlo uspješnom zimskom turističkom sezonom, istaknuo je Branimir Tončinić, direktor Predstavništva HTZ-a u Austriji.

Austrijski prvi energetski neutralni hotel na svijetu
Austrija, osim što ima strateški cilj postati najodrživija turistička destinacija na svijetu, pohvaliti se može i prvim energetski neutralnim hotelom na svijetu.

Boutique hotel Stadthalle u Beču putem dizalice topline i korištenja kišnice, fotonaponske tehnologije i solarnih panela proizvede onoliko energije koliko i potroši. Kako bi dostigao potpunu održivost, bilo je potrebno puno ulaganja, vremena i kreativnosti, a vlasnica hotela Michaela Reitterer, jedna od europskih predvodnica u održivosti i društveno-odgovornom poslovanju, današnje trendove u zelenom turizmu počela je graditi prije više od dvadeset godina kada je na pročelje hotela pričvrstila prvi solarni sustav

Danas u hotelu iz obnovljivih izvora proizvodimo svu energiju koja nam je potrebna, a vodu koju koristi dizalica topline koristimo i za ispiranje u toaletima. U objektu imamo 80 soba, od kojih je 17 u posvećeno promociji UN-ovih ciljeva održivog razvoja (SDG), čime se trudimo utjecati i na svijest naših gostiju. U naš svakodnevni rad trudimo se uključiti navedenih 17 ciljeva za održivi razvoj i u tome smo iz dana u dan sve bolji, kazala je Reitterer.

Uz korištenje obnovljivih izvora energije, pročelje hotela Stadthalle obraslo je bršljanom i biljkama penjačicama koje, osim što su ugodne oku, služe kao prirodna klima te održavaju optimalnu temperaturu u objektu i štede energiju. Također, u sobama ovog zelenog hotela namještaj je proizveden od recikliranog materijala i starih predmeta, u hotelu se sortira i reciklira 100 posto otpada, dok se u pripremi obroka koristi se organski proizvedena hrana.

Tako organska kava »Sail Shipped Coffee« iz Hondurasa pristiže jedrenjacima koji nemaju ekološki otisak, a med za goste pristiže iz vlastitih košnica koje su smještene u vrtu na krovu objekta gdje je posađena lavanda. Osim što svojim načinom rada i uređenjem hotel promovira održivost, na pozitivne promjene pokušavaju privući i vlastite goste koje nagrađuju »zelenim bonusom« i popustom od 10 posto ako su do hotela pristigli javnim prijevozom ili vlakom umjesto automobilom.
www.zadarskilist.hr