U posljednjih nekoliko mjeseci, Vlada Republike Hrvatske intenzivno provodi projekte usmjerene na poboljšanje kvalitete života građana kroz energetsku efikasnost i razvoj infrastrukture. Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO), koji je ključan za oporavak od posljedica pandemije i potresa te za postizanje ciljeva EU-a o dekarbonizaciji do 2050. godine, dodijeljeni su ugovori za energetsku obnovu višestambenih zgrada i ulaganja u vrtiće, škole i sportske dvorane. Ovi projekti ne samo da doprinose ekološkim ciljevima, već i socijalnoj inkluziji i gospodarskom rastu. U nastavku donosimo pregled ovih inicijativa, proširen dodatnim aktualnim podatcima o napretku u 2025. godini.

Energetska obnova višestambenih zgrada: Korak prema zelenoj tranziciji

Vlada je nedavno dodijelila 16 ugovora za projekte energetske obnove višestambenih zgrada ukupne vrijednosti 9,1 milijuna eura. Ovi projekti obuhvaćaju integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu obnovu zgrada u gradovima poput Siska, Rijeke, Slatine, Zadra, Đakova, Pazina, Pule, Labina, Poreča i Zagreba. Obnova će rezultirati uštedom godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50 posto u odnosu na trenutno stanje, uz smanjenje emisija CO2, poboljšanje mehaničke otpornosti zgrada i veću sigurnost u slučaju potresa ili požara. Predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo je: "Svaka ovakva obnova znači manje emisije ugljičnog dioksida, manju potrošnju energije, bolje klimatske uvjete za stanare, snažniju mehaničku otpornost zgrada, veću sigurnost u slučaju potresa ili požara te bolju kvalitetu života." Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva Branko Bačić dodao je da je energetska obnova dobila zamah kroz prvu financijsku omotnicu, gdje je obnovljeno oko 1350 zgrada, uključujući 256 višestambenih, što ukupno čini tri milijuna kvadrata.

Ova inicijativa dio je šireg programa unutar NPOO-a, koji je pripremljen od strane Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Dodatni podaci pokazuju da je napredak značajan: u ožujku 2025. godine odobreno je 92 projekta energetske obnove višestambenih zgrada vrijednih 162 milijuna eura, od čega su 107,83 milijuna eura bespovratna sredstva iz Mehanizma za oporavak i otpornost. Također, odobreno je dodatnih 36 projekata vrijednih 20,6 milijuna eura. Za obnovu zgrada javnog sektora, sredstva su povećana na gotovo 200 milijuna eura, što će omogućiti daljnje ulaganje u energetsku učinkovitost i održivost. Ovi projekti doprinose cilju EU-a o energetskoj neutralnosti do 2050. godine i povećavaju energetsku samodostatnost Hrvatske.

Ulaganja u vrtiće, škole i sportske dvorane: Prioritet za buduće generacije

U drugom važnom koraku, dodijeljena su 54 ugovora za ulaganja ukupne vrijednosti 128 milijuna eura, usmjerena na izgradnju i opremanje vrtića, škola i sportskih dvorana. Razdvojeno po kategorijama, 44 projekta namijenjena su vrtićima, gdje će se izgraditi 114 dnevnih boravaka za 56 jasličkih i 58 vrtićkih skupina, stvarajući 1.832 nova mjesta, vrijedno 64 milijuna eura. Preostalih 10 projekata odnosi se na izgradnju i opremanje osnovnih škola i školskih dvorana, također vrijedno 64 milijuna eura, s ciljem uvođenja jednosmjenskog rada i cjelodnevne nastave. Projekti su raspoređeni po lokalnim samoupravama diljem Hrvatske, uključujući specifične inicijative poput onih u Zagorskoj županiji i Osijeku.

Premijer Plenković naglasio je: "Naš cilj je da što više djece bude u vrtićima i da što manje djece ostane bez mjesta. To je važna mjera za roditelje, ali i za cijeli obrazovni sustav." Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs dodao je: "S ciljem aktivnog rada na poboljšanju obrazovnog sustava u posljednjih nekoliko godina, imamo ulaganja u infrastrukturu vrtića, osnovnih škola i sportskih dvorana koja dosad nisu zabilježena u Hrvatskoj." Župan Zadarske županije Josip Bilaver, u ime ostalih župana i gradonačelnika, izjavio je: "Bez takvih ugovora i podrške Vlade, sami ne bismo mogli graditi ni opremati ni škole ni vrtiće."

Proširenje podataka pokazuje da su ova ulaganja dio šireg trenda: ukupno je za vrtiće dosad izdvojeno 530 milijuna eura, što je omogućilo 44.000 novih mjesta, dok je za osnovne škole uloženo 1,5 milijardi eura. Financiranje dolazi iz NPOO-a i Programa konkurentnosti i kohezije, s fokusom na stvaranje boljih uvjeta za djecu i roditelje.

Širi kontekst: Napredak u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti

Ovi projekti su integralni dio NPOO-a za razdoblje 2021.-2026., koji obuhvaća 77 reformi i 152 ulaganja ukupne vrijednosti više milijardi eura. Prema najnovijim izvješćima, Hrvatska bilježi značajan napredak u provedbi, uključujući produljenje rokova za prijave do rujna 2025. godine i izmjenjene provedbene odluke Vijeća EU. Plan ne samo da podržava oporavak od kriza, već i strateško pozicioniranje Hrvatske u EU-u, s fokusom na zelenu tranziciju, digitalizaciju i socijalnu pravdu.

U konačnici, ova ulaganja predstavljaju ključan korak prema održivoj budućnosti Hrvatske, gdje se ekološki, socijalni i gospodarski ciljevi međusobno nadopunjuju. Vlada nastavlja s intenzivnom provedbom, a građani mogu očekivati daljnje benefite u obliku nižih troškova, bolje infrastrukture i veće kvalitete života.

Pregled programa Vlade Republike Hrvatske za energetsku obnovu zgrada

Vlada Republike Hrvatske provodi niz programa energetske obnove zgrada kako bi postigla ciljeve EU-a o dekarbonizaciji do 2050. godine, smanjenju potrošnje energije i poboljšanju otpornosti na potrese. Ovi programi su uglavnom financirani kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) 2021.-2026., EU fondove (kao što su Mehanizam za oporavak i otpornost) te nacionalne proračune. Glavni fokus je na višestambenim zgradama, zgradama javnog sektora i obiteljskim kućama, s ciljem uštede energije od najmanje 50% po projektu. Programi uključuju integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu obnovu, koja obuhvaća smanjenje emisija CO2, poboljšanje mehaničke otpornosti i ugradnju obnovljivih izvora energije.

Prema dostupnim podacima iz javnih izvora (do srpnja 2025.), Hrvatska je značajno napredovala u provedbi, s obnovljenim više tisuća zgrada i uloženim milijardama eura. U nastavku slijedi pregled ključnih programa i uloženih sredstava.

Glavni programi energetske obnove

Program energetske obnove višestambenih zgrada za razdoblje do 2030. godine

Ovaj program, donesen od strane Vlade RH, usmjeren je na integralnu, dubinsku i sveobuhvatnu obnovu višestambenih zgrada. Cilj je ušteda godišnje potrebne toplinske energije za grijanje od najmanje 50%, uz smanjenje emisija CO2 i povećanje sigurnosti (npr. protupotresna zaštita). Financiranje dolazi iz NPOO-a i EU fondova. Do sada je odobreno više stotina projekata, uključujući nedavne ugovore za zgrade u gradovima poput Zagreba, Rijeke, Pule i Zadra. Pozivi za prijave otvoreni su kroz Ministarstvo prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine (MPGI), a u 2025. godini planira se dodatna alokacija sredstava.

Program energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje do 2030. godine

Program obuhvaća obnovu škola, bolnica, ureda i drugih javnih zgrada, s fokusom na smanjenje potrošnje energije do 70% i prelazak na nZEB standard (gotovo nulta energetska zgrada). Uključen je u NPOO, gdje je alokacija povećana na gotovo 200 milijuna eura u 2025. godini. MPGI planira objaviti novi poziv krajem prvog kvartala 2025. za dodatna ulaganja.

Energetska obnova obiteljskih kuća

Provodi se kroz Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU). Do 2024. godine sufinancirano je više tisuća kuća, s poticajima za ugradnju fotonaponskih elektrana, izolacije i obnovljivih izvora. Za 2025. godinu osigurano je 10 milijuna eura samo za fotonaponske sustave u obiteljskim kućama, unutar šireg paketa od 128 milijuna eura.

Inicijativa Obnova zgrada unutar NPOO-a

Ova inicijativa obuhvaća 6 reformskih mjera i 4 investicije, s ukupnom vrijednošću od oko 790 milijuna eura (5,95 milijardi kuna). Uključuje obnovu zgrada oštećenih u potresima 2020. godine, uz integraciju energetske efikasnosti. Do srpnja 2025., Hrvatska je ispunila većinu ciljeva, što je rezultiralo isplatama iz EU-a u iznosu od više milijardi eura. Plan je produžen do 2026., s fokusom na zelenu tranziciju i digitalizaciju.

Dodatni programi uključuju obnovu zgrada sa statusom kulturnog dobra (sufinancirano do 100% troškova) i razvoj zelene infrastrukture u urbanim područjima.

Uložena sredstva do sada (do srpnja 2025.)
Prema izvješćima MPGI, FZOEU i NPOO, ulaganja su značajna, s naglaskom na bespovratna sredstva iz EU-a. U prvoj financijskoj omotnici (prije NPOO-a) obnovljeno je oko 1350 zgrada, uključujući 850 obiteljskih i 256 višestambenih, na ukupno 3 milijuna kvadrata. Ukupno je do sada obnovljeno više od 13.500 lokacija.

Ukupna ulaganja premašuju 2 milijarde eura, s dodatnim 128 milijuna eura najavljenim za 2025. godinu kroz FZOEU. Napredak se prati kroz godišnja izvješća MPGI i Europske komisije, s ciljem potpune provedbe do 2030. Za najnovije pozive i prijave, posjetite stranice vlada.gov.hr i mpgi.gov.hr.