U travnju 2026. godine, na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku, pred okupljenim europskim čelnicima i američkim gostima, najavljen je projekt koji će zauvijek promijeniti sliku Hrvatske na globalnoj tehnološkoj karti. Riječ je o Pantheon AI-ju odnosno najvećem privatnom ulaganju u hrvatskoj povijesti, gigantskom AI razvojnom i inovacijskom centru vrijednom više od 50 milijardi eura koji će se graditi u Topuskom.
„Ovo je najveća investicija u hrvatskoj povijesti“, jasno je poručio američki ministar energetike Chris Wright, naglasivši da takvi projekti otvaraju novo poglavlje američko-europske suradnje u energetici i digitalnoj infrastrukturi.
Američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw dodala je s ponosom:
„Kada se izgradi Pantheon, u Hrvatsku će doći najveće tvrtke iz SAD-a. Ovo je zlatno doba odnosa Sjedinjenih Država i Hrvatske.“
Sama ideja rođena je iz potrebe da se odgovori na eksplozivnu potražnju za AI infrastrukturom u Europi. Ryan Rich, izvršni partner Pantheon AI-ja i predvodnik američkih institucionalnih investitora, objasnio je u Wall Street Journalu zašto je Hrvatska postala logičan izbor:
„Jedino mjesto na kontinentu s električnom snagom i političkom voljom da zadovolji tu potražnju je ono o kojem većina ljudi nije ni razmišljala.“
Kasnije je dodao: „Hrvatsku smo prepoznali kao sigurnu, politički stabilnu zemlju s obrazovanim ljudima te visokom radnom etikom. U hrvatskom partneru Jaku Andabaku našli smo pouzdanog partnera... Američka investicijska snaga i hrvatsko znanje spoj su koji će isporučiti ovaj projekt. Nemam nikakve sumnje da će ovu investiciju slijediti i drugi.“
Hrvatski partner i suvlasnik projekta, poduzetnik Jako Andabak, nije krio emocije:
„Moj osnovni motiv za ulazak u ovaj projekt jest želja da doprinesem jednoj novoj budućnosti Hrvatske. Projekt smo povjerili domaćim stručnjacima. Bio sam ugodno iznenađen da imamo mnogo naših stručnjaka koji to mogu isprojektirati, a u suradnji s hrvatskom industrijom, skoro sve i izvesti. Većina će biti rezultat hrvatske pameti i rada.“
Dodao je i da je Hrvatska „stabilna i sigurna država“ te da „imamo u Hrvatskoj izuzetno mnogo stručnjaka za koje često ni ne znamo da postoje, a spremni su preuzeti ovakve odgovornosti“.
Projekt će zauzeti 125 hektara u Topuskom, na lokaciji koja je strateški odabrana zbog blizine elektroenergetskog sustava i minimalnog utjecaja na okoliš. Snage od 1 GW (s oko 800 MW IT opterećenja), centar će trošiti struje koliko i cijeli Zagreb, ali rješenje je već spremno: privatna solarna elektrana od 500 MW koju gradi Greenvolt, nova trafostanica i 280 kilometara dalekovoda koje gradi Končar. Gordan Kolak, predsjednik Uprave Končara, istaknuo je:
„Polako mijenjamo gospodarsku sliku Hrvatske, a posebno elektroenergetsku... Na pravom smo putu značajnog povećanja pomaka s ugljikovodika prema vlastitim obnovljivim izvorima energije.“
Glavni projektant Mislav Crnogorac (Parsec Lab), inženjer s iskustvom u Amazonu i Vertivu, realno je procijenio izazove:
„Postoji puno rizika za samu izvedbu projekta, od građevinskih dozvola, lokacijskih dozvola, prostornih planova itd... Ali s obzirom na to da takvo postrojenje stvarno postoji vani, ja sam stvarno radio na velikoj količini ovakvih kampusa i ne vidim zašto se nešto ovakvo ne bi moglo dogoditi i kod nas.“
Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač vidio je u projektu stratešku priliku:
„Vidim šansu za Hrvatsku i ne vidim razloga da se to ne realizira... Hrvatska može pružiti tvrtkama uvjete da se skrase te da nudi stabilnost. Hrvatska se Amerikancima čini zanimljivom, a nije ni bez razloga odabrana lokacija u Topuskom.“
Premijer Andrej Plenković komentirao je pragmatično, ali optimistično:
„Mi smo na radaru ozbiljnih investitora puno više prepoznati nego prije... Kako god okrenete, to za nas nije loše.“
Gradnja kreće 2027., a centar bi trebao proraditi početkom 2029. Tijekom izgradnje otvorit će se oko 3.000 radnih mjesta, a kasnije još 1.500 direktnih i 6.000 posrednih što je ukupno gotovo 10.000. Investicija u infrastrukturu (ceste, optika, dalekovodi) vrijedna 500 milijuna eura ostaje u hrvatskim rukama, a centar će omogućiti priključivanje čak 5,2 GW dosad neiskorištenih obnovljivih izvora u mrežu.
Pantheon AI nije samo još jedan podatkovni centar. To je priča o transatlantskom partnerstvu koje spaja američki kapital, hrvatsko znanje i viziju budućnosti. Kako je Ryan Rich zaključio, Hrvatska više nije „ono o kojem većina ljudi nije ni razmišljala“ već je postala mjesto gdje se gradi Europa sutrašnjice. Ako sve protekne po planu, 2029. godine Topusko će postati europski epicentar umjetne inteligencije, a Republika Hrvatska nova tehnološka sila na kontinentu.
KOJA JE PREDNOST REPUBLIKE HRVATSKE?
U travnju 2026. godine, dok se u Dubrovniku na summitu Inicijative triju mora okupilo 13 predsjednika i premijera te američki ministar energetike Chris Wright, američki investitor Ryan Rich predstavio je projekt Pantheon AI odnosno gigantski AI centar vrijedan više od 50 milijardi eura koji će se graditi u Topuskom. Zašto baš Hrvatska, a ne neka od moćnijih zemalja Zapadne Europe? Rich je u autorskom tekstu za Wall Street Journal jasno odgovorio na to pitanje, sažimajući ono što čini Republiku Hrvatsku jedinstvenom prednošću na cijelom kontinentu.
„Jedino mjesto na kontinentu s električnom snagom i političkom voljom da zadovolji tu potražnju je ono o kojem većina ljudi nije ni razmišljala“, napisao je Rich, aludirajući upravo na Hrvatsku. Dok se Europa suočava s eksplozivnim rastom potreba za energijom podatkovnih centara od 10 GW 2024. do čak 35 GW do 2030. većina zemalja zapada pati od prenapučenih mreža, dugih čekanja na priključke i nedostatka političke hrabrosti za velike energetske projekte. Hrvatska, međutim, nudi upravo suprotno: spremnost države i vlade da privatnim novcem izgradi 500 MW solarne elektrane, novu trafostanicu i 280 kilometara dalekovoda, čime će se u mrežu moći priključiti čak 5,2 GW dosad neiskorištenih obnovljivih izvora i to bez ikakvog opterećenja za građane i HEP.
No energetska prednost samo je dio priče. Ključna je geopolitička i sigurnosna dimenzija. „Hrvatska je zemljopisno udaljena od svih aktivnih zona sukoba“, ističe Rich. Kao punopravna članica NATO-a, Europske unije, Schengena i eurozone, Hrvatska jamči ono što nijedna polica osiguranja ne može nadomjestiti: kolektivnu obranu i regulatornu stabilnost. „Podatkovni centar u Hrvatskoj time postaje infrastruktura zaštićena jamstvom kolektivne obrane“, naglašava američki investitor, dodajući da članstvo u EU osigurava i data sovereignty ili pohranu podataka unutar Unije prema strogim GDPR pravilima, što je ključno za europske obrambene, obavještajne i komercijalne korisnike.
Američka veleposlanica u Hrvatskoj Nicole McGraw opisala je trenutak najave projekta kao „novo zlatno doba američko-hrvatskih odnosa“, ističući da ovakva ulaganja jačaju regionalnu energetsku i digitalnu sigurnost. Bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač pak vidi u projektu stratešku priliku za cijelu zemlju: „Hrvatska se Amerikancima čini zanimljivom, a nije ni bez razloga odabrana lokacija u Topuskom. Vidim šansu za Hrvatsku i ne vidim razloga da se to ne realizira. Hrvatska može pružiti tvrtkama uvjete da se skrase te da nudi stabilnost.“
Uz političku volju i sigurnosne garancije, tu je i ljudski kapital. Hrvatski partner projekta, poduzetnik Jako Andabak, ponosno ističe: „Hrvatsku smo prepoznali kao sigurnu, politički stabilnu zemlju s obrazovanim ljudima te visokom radnom etikom.“ Glavni projektant Mislav Crnogorac dodao je da je tim od domaćih inženjera spreman realizirati kampus koji će biti otporniji od većine postojećih centara u svijetu.
Hrvatska nudi i čistu energiju preko 52 % iz obnovljivih izvora plus 15 % nuklearne te niže cijene struje od europskog prosjeka uz idealne klimatske uvjete za hlađenje centara. Sve to, u kombinaciji s odličnim geografskim položajem između ključnih europskih koridora, čini je rijetkom destinacijom u kojoj se istodobno preklapaju energija, stabilnost i vizija budućnosti.
Kako zaključuje Ryan Rich, Hrvatska više nije „ono o kojem nitko nije razmišljao“ već je postala mjesto gdje se spajaju američki kapital, hrvatska pamet i europska sigurnost. Pantheon AI tako postaje dokaz da Republika Hrvatska, zahvaljujući članstvu u EU i NATO-u, političkoj volji za razvoj novih elektrana i strateškoj poziciji, danas nudi ono što većina Europe više ne može: prostor za izgradnju infrastrukture sutrašnjice.
RAZVOJ HRVATSKE ENERGETSKE MREŽE
Hrvatska već godinama ima jedan od najčišćih elektroenergetskih sustava u Europi jer preko 52 % električne energije dolazi iz obnovljivih izvora. No upravo tu leži i najveći paradoks: zemlja ima golem potencijal za nove vjetroelektrane, solarne parkove i druge OIE kapacitete, ali ih nije mogla brzo priključivati. Razlog? Nedostatak domaće potrošnje. Viškovi proizvedene energije morali su se izvoziti po niskim cijenama ili su projekti godinama čekali na mrežu, dok je Hrvatska istodobno uvozila struju u vršnim periodima. To je kočilo energetsku tranziciju i ostavljalo tisuće megavata „zaključanih“ u ladicama.
U travnju 2026. godine u Dubrovniku predstavljen je projekt koji taj problem rješava na najdrastičniji mogući način. Pantheon AI ili gigantski AI razvojni i inovacijski centar u Topuskom snage 1 GW donosi potrošnju koja odgovara oko 20 % trenutačne ukupne godišnje potrošnje električne energije u Republici Hrvatskoj. Taj „anchor load“, stalni i iznimno pouzdan potrošač koji radi 24 sata dnevno, 365 dana u godini, odjednom čini isplativim ono što prije nije bilo: masovno jačanje prijenosne mreže privatnim novcem.
Umjesto da država ili HEP sami financiraju desetke kilometara novih dalekovoda, investitori Pantheon AI-ja, u suradnji s Grupom Končar i tvrtkom Dalekovod, grade vlastitu najmoderniju trafostanicu te približno 280 kilometara novih visokonaponskih (400 kV) dalekovoda. Uz to, strateški partner Greenvolt gradi solarnu elektranu od 500 MW isključivo za potrebe centra. Sva ta infrastruktura ostaju u hrvatskom energetskom sustavu i nakon što centar počne raditi.
Glavni inženjer projekta Mislav Crnogorac (Parsec Lab) jasno je objasnio:
„Hrvatska elektroenergetska mreža će se osnažiti kako bi podržala ovaj projekt, a na tu ojačanu mrežu će se omogućiti spoj velike količine obnovljivih izvora energije.“
Rezultat? Mogućnost priključenja čak 5,2 GW dosad neiskorištenih obnovljivih izvora koji su godinama čekali na red. To nije samo brojka već su to deseci novih solarnih i vjetroelektrana privatnih investitora koji više neće morati čekati ili izvoziti energiju po dampinškim cijenama. Umjesto toga, imat će siguran, dugoročni offtaker u obliku Pantheona.
Predsjednik Uprave Končara Gordan Kolak istaknuo je strateški značaj:
„Projekti ovakvog opsega ključni su za jačanje naprednih AI kapaciteta, a posljedično i za dugoročnu sigurnost i otpornost elektroenergetske mreže u Hrvatskoj i u cijeloj regiji.“
Hrvatski partner projekta Jako Andabak dodao je da Pantheon neće dizati cijene struje građanima jer se napaja privatnim proizvođačima OIE-a, a viškovi iz novih kapaciteta mogu čak pritisnuti cijene prema dolje na tržištu.
Na taj način Pantheon AI ne postaje samo najveća privatna investicija u hrvatskoj povijesti. On postaje pokretač dugo očekivanog razvoja prijenosne mreže i to one infrastrukture koja je do sada bila najveća prepreka bržoj energetskoj tranziciji. Umjesto da Hrvatska i dalje bude „proizvođač viška koji mora izvoziti“, postaje zemlja koja privlači velike potrošače čiste energije, jača vlastitu mrežu i konačno pretvara svoj OIE potencijal u stvarnu konkurentnu prednost.
Gradnja infrastrukture kreće 2027., a centar bi trebao proraditi početkom 2029. Do tada će Hrvatska dobiti ne samo novi AI hub, već i moderniju, sigurniju i kapacitetniju elektroenergetsku mrežu i to onu koja je konačno spremna za energetiku 21. stoljeća. Pantheon AI tako nije samo podatkovni centar. On je most između hrvatskog zelenog potencijala i globalne potražnje za umjetnom inteligencijom.
TEHNOLOŠKO POZICIONIRANJE REPUBLIKE HRVATSKE
U travnju 2026. godine, na poslovnom forumu Inicijative triju mora u Dubrovniku, Hrvatska je službeno stupila na svjetsku AI kartu. Pred okupljenim predsjednicima, premijerima i američkim ministrom energetike Chrisom Wrightom predstavljen je Pantheon AI odnosno hiper-skalabilni AI razvojni i inovacijski centar vrijedan više od 50 milijardi eura, snage 1 GW, koji će se graditi u Topuskom. Taj projekt nije samo još jedan podatkovni centar. On je strateški most koji Hrvatsku pretvara iz energetskog huba u europski hub umjetne inteligencije.
Energija je danas osnovni resurs za funkcioniranje AI tehnologije. Treniranje velikih modela, pokretanje hiperskalabilnih aplikacija i misijski kritičnih sustava zahtijeva gigavatne količine čiste, pouzdane i dostupne električne energije. Dok većina zapadne Europe pati od prenapučenih mreža i nedostatka političke volje za nove velike potrošače, Hrvatska je iskoristila svoju komparativnu prednost kroz visok udio obnovljivih izvora (preko 52 %) i spremnost da privatnim kapitalom ojača prijenosnu mrežu. Pantheon AI upravo to radi: donosi stalnu, 24/7 potrošnju od oko 20 % ukupne nacionalne potrošnje, a uz to gradi 500 MW solarne elektrane, 280 km novih dalekovoda i omogućuje priključivanje čak 5,2 GW dosad neiskorištenih OIE kapaciteta.
Ryan Rich, upravljački partner Pantheon AI i vođa američkih institucionalnih investitora, to je jasno artikulirao u Wall Street Journalu i na predstavljanju u Dubrovniku:
„Riješili smo problem snage, optike, regulatorne stabilnosti i institucionalne podrške u Europi, a Hrvatsku i Srednju Europu ćemo uspostaviti kao premijernu destinaciju za svjetsku digitalnu infrastrukturu.“
Rich je dodao da Pantheon AI nije samo rješenje za trenutnu potražnju hiperskalera, već signal da će ovaj projekt privući i druge slične investicije. „Ova investicija bit će praćena i drugima. Sada je jasno u međunarodnim investicijskim krugovima da je Hrvatska atraktivna destinacija za ulaganja najviše kalibre.“
Hrvatski partner i osnivački partner projekta Jako Andabak naglasio je da Pantheon AI šalje snažnu poruku svijetu:
„Pantheon AI je signal svijetu da je Hrvatska otvorena za investicije najviše kalibre.“
Projekt je dizajniran prema NVIDIA GW-Scale AI factory standardima, s pouzdanošću iznad Tier 4, što ga čini jednim od najnaprednijih AI kampusa u Europi. Smješten na strateškoj lokaciji unutar NATO-a i EU-a, na raskrižju glavnih podatkovnih koridora, Pantheon će služiti američkim i europskim hiperskalerima, obrambenim i obavještajnim sustavima te komercijalnim korisnicima. Time Hrvatska dobiva ne samo tisuće radnih mjesta i infrastrukturu vrijednu 500 milijuna eura, već i reputaciju zemlje koja aktivno gradi digitalni suverenitet Europe.
Stručnjaci vide Pantheon kao prekretnicu. Umjesto da Hrvatska bude „proizvođač viška zelene energije“ koji je morao izvoziti po niskim cijenama, sada postaje proizvođač visokovrijednog AI computea i to onoga što će određivati ekonomsku i geopolitičku snagu u 21. stoljeću. A to otvara vrata i budućim projektima: kako Rich najavljuje, ovaj će prvi gigavatni kampus privući lančanu reakciju ulaganja i pretvoriti Hrvatsku u regionalni epicentar umjetne inteligencije.
Gradnja kreće 2027., a operativnost početkom 2029. godine. Do tada će Hrvatska imati ne samo modernu energetsku mrežu, već i jasno definirano tehnološko pozicioniranje: zemlju koja je spojila čistu energiju, stratešku stabilnost i viziju budućnosti. Pantheon AI nije samo megaprojekt već je on dokaz da Hrvatska više nije „ono o kojem nitko nije razmišljao“. Postala je mjesto gdje se gradi Europa sutrašnjice.
