Podzemni spremnici CO2
Nedjelja, 17 Srpanj 2011 14:16

Podzemni spremnici CO2

Curenje iz spremišta ugljičnog dioksida smještenog duboko pod zemljom kako bi se pomoglo u borbi protiv klimatske promjene moglo bi prodrijeti u vodonosnike pitke vode blizu površine tla te time deseterostruko, a na nekim mjestima i više, povećati razine zagađivača u vodi te može poništiti pozitivne učinke. Na temelju cjelogodišnje analize uzoraka iz četiri vodonosnika pitke vode „Otkrili smo da je potencijal za zagađenje realan, no postoje načini za izbjegavanje ili smanjivanje rizika" kaže Robert B. Jackson, profesor globalne okolišne promjene u Nicholasu i profesor biologije na Sveučilištu Duke. "Geološki kriteriji koje smo identificirali u studiji mogu pomoći identificirati lokacije diljem države koje treba nadgledati ili izbjegavati" kaže. "No u svakom slučaju nisu sve lokacije podložne problemima s kvalitetom vode." Studija je objavljena u internetskom izdanju časopisa Environmental Science & Technology. Spremanje ugljičnog dioksida duboko ispod površine Zemlje, proces poznat pod nazivom geoskevestracija, dio je niza novih tehnologija skupljanja i spremanja ugljika (CCS) koje su razvile vlade i industrije diljem svijeta kako bi smanjile količinu emisija stakleničkih plinova koji ulaze u Zemljinu atmosferu. Tehnologije koje su još uvijek u razvoju osmišljene su kako bi skupljale i komprimirale CO2, emisije na samom njihovom izvoru – obično električnim centralama i ostalim industrijskim postrojenjima – te transportirale CO2 do lokacija gdje može biti ubrizgan duboko ispod površine Zemlje radi dugoročnog pohranjivanja. Odsjek za energetiku SAD-a, u suradnji s industrijskim i akademskim sektorom, započeo je s planiranjem barem sedam regionalnih CCS projekata. "Strah od zagađenja pitke vode zbog pukotina koje propuštaju CO2 jedno je od gorućih pitanja vezanih uz CCS te je doprinijela protivljenju lokalnog stanovništva projektu" kaže Jackson, koji upravlja Centrom za globalnu promjenu Sveučilišta Duke. "Ispitali smo ideju u slučaju da CO2 polako curi iz dubokih formacija, na kojim mjestima može negativno utjecati na vodonosnike pitke vode u blizini površine, i zašto." Jackson i njegov kolega postdoktorand Mark G. Little prikupili su uzorke iz četiri vodonosnika pitke vode diljem zemlje koji se nalaze iznad potencijalnih CCS lokacija te su čuvali uzorke u svojim laboratorijima na Sveučilištu Duke tijekom jedne godine, ispitujući ih izlaganjem ugljičnom dioksidu. Nakon cjelogodišnjeg izlaganja ugljičnom dioksidu, analiza uzoraka pokazala je da „postoji određen broj potencijalnih lokacija na kojima curenje CO2 povećava količinu zagađivača deseterostruko ili više, u nekim slučajevima do razina iznad maksimalnog opterećenja zagađivačima koje je odredila EPA za pitku vodu" kaže Jackson. Tri su ključna faktora – mobilnost metala u krutoj fazi, kapacitet pohranjivanja karbonata te razmjena elektrona u vodonosnicima pitke vode koji se nalaze iznad spremišta ugljika – za koje je ustanovljeno da utječu na rizik zagađenja pitke vode zbog podzemnog curenja ugljika. Studija je također identificirala četiri markera koje znanstvenici mogli koristiti u testiranju na rana upozorenja na potencijalno curenje ugljičnog dioksida. "Zajedno s promjenama u koncentraciji karbonata i kiselosti vode, koncentracije mangana, željeza i kalcija mogle bi se koristiti kao geokemijski markeri curenja, budući da se njihova koncentracija poveća kroz dva tjedna izloženosti ugljičnom dioksid" kaže Jackson. Studiju je financirao Nacionalni laboratorij za energetsku tehnologiju Odsjeka za energetiku SAD-a te Centar za globalnu promjenu Sveučilišta Duke.
www.znanost.com
 
2

Sjeverno more omogućit će Velikoj Britaniji prirodni izvor vrijedan čak 10 milijardi godišnje ukoliko ga vlada počne iskorištavati kao spremište ugljičnog dioksida skupljenog s električnih centrala, tvrde znanstvenici. Velika Britanija ima više mjesta za pohranjivanje otpadnog CO2 nego druge sjevernoeuropske zemlje zajedno. Iznimka je Norveška, tvrde znanstvenici koji predviđaju da će skladištenje i upijanje CO2 biti jedno od industrija koje će procvasti u idućih 20 godina. Opseg prikladnih kamenih formacija ispod britanskih teritorijalnih voda, poglavito u Sjevernom moru, znači da bi Britanija mogla zarađivati i do 5 mld funti godišnje od prodaje licenci za pohranjivanje CO2 zemljama poput Njemačke, Danske i Poljske. Ovakvo tržište vrijedilo bi dodatnih tri do pet milijardi funti, a industrija bi otvorila oko 240.000 novih radnih mjesta - gotovo dvostruko više od trenutno zaposlenih u industriji nafte i plina u Sjevernom moru.Tehnologija za uklanjanje CO2 iz električnih centrala na fosilna goriva već postoji, ali je vrlo skupa. Naime, zbog nje su računi za struju za trećinu viši. Računi će se u idućih nekoliko desetljeća naglo smanjiti stvarajući tako novo tržište za sigurno skladištenje CO2 za koje je dno britanskih teritorijalnih voda idealno. Britanske podvodne stijene mogu zadržati do 150 milijardi tona CO2. Procjenjuje se da će do 2030. godine industrija zaposliti 60.000 ljudi. Mike Stephenson iz British Geological Survey, tvrdi da bi Velika Britanija trebala konkurirati američkom ulaganju u istu industriju. "U SAD-u već misle unaprijed", rekao je, "U Teksasu se već oglašavaju kao američki odvod CO2. Reklama kaže: Ako se želite riješiti svog CO2, mi ćemo ga pokopati i vama naplatiti." Ključ uspjeha za Veliku Britaniju je da vlada prije 2016. godine napravi bar četiri ili pet demonstrativnih projekata. Odjel za energiju i klimatske promjene već radi na takvom jednom projektu i razmatra još tri. Projekti bi trebali testirati različite vrste skladištenja i odlučiti se za najbolju opciju. Skladištenje CO2 uključuje kemijske procese koji uklanjaju CO2 ili iz plinova nastalih spaljivanjem ugljena ili prirodnih plinova. Tada se CO2 prikuplja, tlak mu se izjednačava, te se pumpa kroz cijevi u duboke geološke formacije koje se obično nalaze ispod dna mora. Projekt norveške tvrtke Statoil na Sjevernom moru započeo je još 1996. godine i skladišti milijune tona CO2 godišnje.
metro-portal.hr
Pročitano 1259 puta

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Kralja Tomislava 82.
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive