Zero Waste koncept
    Subota, 02 Srpanj 2016 18:46

    Zero Waste koncept

    Sedam gradova i općina Međimurske županije potpisalo je odluku o pristupanju međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020. Odluku su potpisali predstavnici Grada Preloga i općina Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba i predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić. Direktor Fonda Sven Müller istaknuo je kako će Fond i dalje, uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica i kopostišta, poticati projekte koji imaju za cilj sprječavanje nastanka otpada.

    „Europska unija je predstavljanjem novog paketa o kružnom gospodarstvu napravila snažan zaokret prema uspostavljanju resursno učinkovitog društva. Koncept 'Zero Waste' u skladu je s tim zaokretom. Postojeći koncept gospodarenja otpadom u Hrvatskoj potrebno je poboljšati kako bi bio u skladu s najnovijim EU smjernicama. Međimurska županija i Prelog pokazuju kako je moguće izgraditi održivi sustav gospodarenja otpadom i njihov primjer trebao bi slijediti veći dio Hrvatske“ – izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović na današnjem potpisivanju odluke o pristupanju sedam gradova i općina Međimurske županije međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020.

    Odluku su potpisali predstavnici Grada Preloga i općina Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba i predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić. Nakon potpisivanja ministar Slaven Dobrović je u pratnji župana Međimurske županije Matije Posavca, gradonačelnika Preloga Ljubomira Kolareka i direktora komunalne tvrtke GPK PRE-KOM Siniše Radikovića obišao kompostište, sortirnicu i reciklažno dvorište.

    Kompostište i sortirnicu u Prelogu koristi sedam gradova i županija Donjeg Međimurja u kojima živi oko 24.000 građana.

    „Mi smo već unatrag nekoliko godina prepoznati kao predvodnik kada je u pitanju gospodarenje otpadom, što je potkrijepljeno ulaganjem države i Fonda u komunalna vozila, kante, ali i potpomaganje izrade kompostišta i sortirnice, danas i potpisivanjem ovog ugovora. Mi uzvraćamo time što smo u vrhu po pitanju odvajanja otpada od 40% jer smo svjesni da time podižemo standard i kvalitetu života, što nije interes samo jednog kraja već cijele regije, ali i Hrvatske“ – izjavio je župan Međimurske županije Matija Posavec.

    Gradnja kompostišta u Prelogu stajala je 2,9 milijuna kuna za što je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost osigurao 80% sredstava. Kapacitet kompostišta iznosi 1500 tona obrađenog komposta godišnje koji se koristi kao visoko vrijedno gnojivo, a svaki korisnik komunalne usluge GPK PRE-KOM-a godišnje dobije 100 litara komposta za vlastite potrebe.

    „Područje Donjeg Međimurja odvojeno skuplja više od 60% korisnog otpada. Cilj nam je do 2020. smanjiti količine odloženog otpada sa sadašnjih 98 kg po stanovniku godišnje na 50 kg po stanovniku na godišnjoj razini“ – izjavio je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek.

    Gradnju sortirnice vrijedne 3,7 milijuna kuna Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je u 80% iznosu. Sortirnica koja je u funkciji od rujna 2015. ima kapacitet sakupljanja i obrade 4500 tona otpada godišnje. U sortirnici se obrađuje korisni otpad skupljen u posebnim vrećama na kućnom pragu te otpad koji se prima u reciklažnom dvorištu komunalne tvrtke.

    „Fond će, uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostišta, a u čiju je izgradnju do sada investirao 64,5 milijuna kuna, poticati i druge projekte koji imaju za cilj sprječavanje nastanka otpada. Tu prvenstveno mislim na uspostavu centara za ponovnu uporabu koji predstavljaju iznimni i do sada neiskorišteni potencijal za ekološki prihvatljive gospodarske i socijalne aktivnosti te su u skladu s trendovima razvoja kružnog gospodarstva“ – izjavio je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller.

    U Međimurju se provode i drugi projekti gospodarenja otpadom. U Čakovcu je započela gradnja objekta za gospodarenje otpadom s kompostištem procijenjenog na 32 milijuna kuna koji će se također sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. Vrijednost prve faze građevinskih radova iznosi oko 750.000 kuna, što Fond sufinancira u 40% iznosu. Do kraja 2016. u planu je ishođenje građevinskih dozvola za još četiri faze koje uključuju i gradnju reciklažnog dvorišta, sortirnice i kompostišta.

    „Uspjeh Grada Preloga i okolnih općina, za koje je Zelena akcija izradila preporuke za razvoj sustava, potvrđuje da se vrednovanjem otpada kao resursa i pravilnim planiranjem sustava i u Hrvatskoj može uspostaviti kvalitetan sustav smanjenja, odvajanja i recikliranja otpada“ – izjavio je predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić.

    Projekti koji se provode u Međimurskoj županiji u skladu su s novim paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije i „Zero Waste“ filozofijom. „Zero Waste“ ne znači da kao društvo više ne proizvodimo otpad, jer to nažalost nije moguće, već da naučimo odgovorno upravljati resursima. Jedino tako možemo povećati recikliranje i ponovnu uporabu proizvoda.
    https://www.fzoeu.hr/


    Zero Waste koncept = Koncept bez otpada
    “Zero waste” (koncept bez otpada) je strategija oponašanja prirode koja ne poznaje smeće – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije. Problemi odlagališta, spalionica i MBO, ne očituju se isključivo štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje ljudi, već samim metodama gospodarenja otpadom i smećem koji nije ekološki i ekonomski održiv, kako se uništavaju neobnovljivi resursi koji su već sada oskudni. Sve veći broj ljudi želi da ima sve više i više bez obzira na cijenu takvog “napretka”, koje nam nameće konzumerizam zasnovan na visokom profitu, jednostavnom i jeftinom proizvodnjom. U borbi za dominaciju nad sirovinama i energijom otvaraju se krizna žarišta i vode ratovi.

    Cilj “zero waste” strategije je stvoriti uvjete u kojima sve što proizvodimo i trošimo ima minimalni učinak na okoliš i čovjeka koji u njemu živi. Zadatak je proizvodnja takvih proizvoda koji su dugovječni, a na kraju njihove uporabe mogu biti popravljeni, ponovo korišteni ili reciklirani. Na žalost promidžbom smo uvjereni da je dosadašnja praksa dovoljno dobara i ne treba je značajnije mijenjati, a uopće nismo svjesni da je promjena vrlo laka, nije bolna, a potrošač može biti na dobitku.

    Osnovni ciljevi “zero waste” koncepta:
    bez otpada (smanjene količine otpada, ponovna upotreba, recikliranje)
    bez štetnih emisija (u tlo, atmosferu ili vodu)
    bez otpada u životnom ciklusu proizvoda (prijevoz, potrošnja, odlaganje)
    bez upotrebe toksičnih tvari (u procesu proizvodnje i u samim proizvodima)

    Loša iskustva u Hrvatskoj i niz primjera u svijetu, ukazuju na točnost tvrdnje da nismo dovoljno bogati da odabiremo nekvalitetne i zastarjele tehnologije, koje uz to mogu biti i vrlo skupe, a kasnije uzrokuju još skuplje sanacije, umjesto da u startu odaberemo aktualne i kvalitetne tehnologije. Glavni uzrok prihvaćanju lošijih rješenja je što se usvajaju jednostavni, brzo provedivi koncepti, bez promjene svijesti i ponašanja. Jedna sofisticirana strategija zahtijeva angažman svih pojedinaca i cjelokupnog sustava što uzrokuje otpore u administraciji. Zato je najlakše otpad skloniti, zatrpati, spaliti, bez obzira kakve će dugoročne posljedice takav nemar imati.

    Kada bi se kupovali uređaji čiji je garantni rok 3 ili 5 godina proizvođači bi se potrudili da se isti i ne kvare i odbacuju već nakon kratke uporabe, jer bi morali snositi financijsku štetu. Kada bi svaki proizvođač plaćao visoke trošarine ako bi koristio štetne materijale i energiju, našla bi se jeftinija zamjena. Kada bismo povratnu ambalažu podržali, a bespovratnu destimulirali i obvezali proizvođača da reciklira. Dobra vijest je da EU regulativa ide u tom smjeru. I mnoga poznata poduzeća priklonila su se ovom konceptu kao npr. Simens.

    Na nacionalnoj razini potreban je pravna regulativa koja podržava koncept odvojenog prikupljanja otpada, a na lokalnoj razini se mora ustrojiti takva logistika sa nizom eko točaka i dovoljnim brojem posuda za razne vrste otpada, zelenih otoka kao logističkih centar, skladišta i prodaje sekundarnih sirovina industriji. Mora se razviti tarifna politika koja moralno, etički i financijski stimulira odgovorne ljude koji stvaraju malu količinu nerazvrstanog otpada, a destimulira neodgovorne i nemarne.

    Od pojedinaca se očekuje osoban angažman – da ne gomila jeftine i bespotrebne stvari loše kvalitete koji se često kupuje zaduživanjem, da razvrstavaju otpad, educiraju se, a sve u svrhu stjecanja svijesti o potrebi razumnog postupanja sa otpadom kao resursima, a da to ne osjeti kao prisila i time razvije otpor zajednice. Da se shvati dobrobit obitelji, zajednice i budućih pokoljenja. U navedenom slučaju zakonodavstvo ne bi ni bilo potrebno već bi ljudi sami bili spremni da mijenjaju navike.

    U listopadu ove godine 107 gradova iz 16 regija u Italiji su usvojili “zero waste” tehnologiju i napustili strategiju odlaganja i spaljivanja otpada. Već danas možemo započeti u vlastitoj obitelj i odvajati 80% otpada iz domaćinstva, a kao uzor nam mogu biti neke obitelji u Švedskoj koje prakticiraju “zero waste” u savršenoj formi i mjesečno stvaraju samo 1 kg otpada.

    Ako smo osviješteni i motivirani kada počnemo živjeti u skladu sa “zero waste” konceptom osjetit ćemo zadovoljstvo u očuvanju našeg okoliša i brizi za zdravlje i kvalitetu života.

    Za one koji žele znati više, nevladina, nestranačka, neprofitna i dobrovoljna udruga građana za zaštitu okoliša “Zelena akcija” izdala je informativni priručnik o gospodarenju otpadom: “Nula otpada“.
    https://www.mariscina.com/


    Zero Waste koncept je provediv u Hrvatskoj
    Sedam gradova i općina Međimurske županije pristupilo je međunarodnoj strategiji Zero Waste 2020. Odluku su potpisali predstavnici Grada Preloga i općina Goričan, Donji Kraljevec, Sveta Marija, Donji Vidovec, Donja Dubrava i Kotoriba i predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić.

    Projekti koji se provode u Međimurskoj županiji u skladu su s novim paketom o kružnom gospodarstvu Europske unije i „Zero Waste“ filozofijom. „Zero Waste“ ne znači da kao društvo više ne proizvodimo otpad, jer to nažalost nije moguće, već da naučimo odgovorno upravljati resursima. Jedino tako možemo povećati recikliranje i ponovnu uporabu proizvoda. „Područje Donjeg Međimurja odvojeno skuplja više od 60% korisnog otpada. Cilj nam je do 2020. smanjiti količine odloženog otpada sa sadašnjih 98 kg po stanovniku godišnje na 50 kg po stanovniku na godišnjoj razini“ – izjavio je gradonačelnik Preloga Ljubomir Kolarek. Kompostište i sortirnicu u Prelogu koristi sedam gradova i županija Donjeg Međimurja u kojima živi oko 24.000 građana.

    Sortirnica koja je u funkciji od rujna 2015. ima kapacitet sakupljanja i obrade 4500 tona otpada godišnje. U sortirnici se obrađuje korisni otpad skupljen u posebnim vrećama na kućnom pragu te otpad koji se prima u reciklažnom dvorištu komunalne tvrtke. „Europska unija je predstavljanjem novog paketa o kružnom gospodarstvu napravila snažan zaokret prema uspostavljanju resursno učinkovitog društva. Koncept 'Zero Waste' u skladu je s tim zaokretom. Postojeći koncept gospodarenja otpadom u Hrvatskoj potrebno je poboljšati kako bi bio u skladu s najnovijim EU smjernicama. Međimurska županija i Prelog pokazuju kako je moguće izgraditi održivi sustav gospodarenja otpadom i njihov primjer trebao bi slijediti veći dio Hrvatske“, izjavio je ministar zaštite okoliša i prirode Slaven Dobrović. I FZOEU očigledno radi određeni zaokret u financiranju.

    „Fond će, uz uspostavu reciklažnih dvorišta, sortirnica i kompostišta, a u čiju je izgradnju do sada investirao 64,5 milijuna kuna, poticati i druge projekte koji imaju za cilju sprječavanje nastanka otpada. Tu prvenstveno mislim na uspostavu centara za ponovnu uporabu koji predstavljaju iznimni i do sada neiskorišteni potencijal za ekološki prihvatljive gospodarske i socijalne aktivnosti te su u skladu s trendovima razvoja kružnog gospodarstva“, rekao je direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Sven Müller. U Međimurju se provode i drugi projekti gospodarenja otpadom. U Čakovcu je započela gradnja objekta za gospodarenje otpadom s kompostištem procijenjenog na 32 milijuna kuna koji će se također sufinancirati sredstvima Fonda za zaštitu okoliša. Vrijednost prve faze građevinskih radova iznosi oko 750.000 kuna, što Fond sufinancira u 40% iznosu. Do kraja 2016. u planu je ishođenje građevinskih dozvola za još četiri faze koje uključuju i gradnju reciklažnog dvorišta, sortirnice i kompostišta. „Uspjeh Grada Preloga i okolnih općina, za koje je Zelena akcija izradila preporuke za razvoj sustava, potvrđuje da se vrednovanjem otpada kao resursa i pravilnim planiranjem sustava i u Hrvatskoj može uspostaviti kvalitetan sustav smanjenja, odvajanja i recikliranja otpada“ – izjavio je predstavnik mreže „Zero Waste Europe“ Bernard Ivčić.
    https://www.energetika-net.com/


    Hrvatskoj je nužna kružna ekonomija i koncept Zero waste
    “Zero waste” (koncept bez otpada) je strategija oponašanja prirode koja ne poznaje smeće – sve se reciklira u kružnom toku materije i energije. Problemi odlagališta, spalionica i MBO, ne očituju se isključivo štetnim utjecajem na okoliš i zdravlje ljudi, već samim metodama gospodarenja otpadom i smećem koji nije ekološki i ekonomski održiv, kako se uništavaju neobnovljivi resursi koji su već sada oskudni. Sve veći broj ljudi želi da ima sve više i više bez obzira na cijenu takvog “napretka”, koje nam nameće konzumerizam zasnovan na visokom profitu, jednostavnom i jeftinom proizvodnjom. U borbi za dominaciju nad sirovinama i energijom otvaraju se krizna žarišta i vode ratovi.

    “Zero waste” primjeri u svijetu
    U vrijeme pisanja članka 23 grada su službeno usvojila “zero waste” strategiju. Kao prekooceanski primjer možemo uzeti grad Canberra u Australiji koji ima otprilike 320.000 stanovnika te reciklira 70% otpada, grad San Jose u Kaliforniji (SAD) s otprilike 950.000 stanovnika reciklira više od 65% otpada, Edmonton u Kanadi s otprilike 700.000 stanovnika trenutno reciklira otprilike 60%, no u budućnosti planira povećati taj postotak. zajedničko je tim gradovima da su već u startu kao cilj odabrali “zero waste”sustav.

    EU hijerarhija gospodarenja otpadom
    Više od 1500 općina u Italiji danas reciklira preko 50% otpada. Kako bi predstavili odnos količine prema broju stanovnika možemo navesti da regija Veneto koja broji više od 4 milijuna ljudi i reciklira više od 50% svog otpada. Treviso sa svojih 83 tisuće stanovnika je 2007. godine odvojeno prikupljala više od 70% svog otpada. Gradovi koji prednjače u ovom trenutku su Novara (71%) sa 101.000 stanovnika i Salerno sa 148.000 ljudi koji odvojeno prikupljaju 70% otpada. Također je iz “Napuljske krize” vidljivo i koliko je sjever razvijeniji naspram južnih dijelova Italije. 2011. godine u Briselu (Bruxelles) održan sastanak nevladinih organizacija na temu definiranja kriterija i ciljeva za gradove koji žele dostići cilj od nula otpada. Količina koja se predlaže kao cilj je maksimalnih 10 kilograma otpada godišnje po stanovniku. Kao prelazni cilj koristi se smanjenje količina otpada za 75% do 2015. godine. Jedna od važnijih kriterija za dobivanje statusa “zero waste” zajednice jest prekid svih odnosa i oslanjanja na spaljivanje otpada kao načina zbrinjavanja otpada. Škotska je 2009. godine usvojila “zero waste” strategiju koja uključuje i spaljivanje otpada za odvojeno prikupljanje. Takva se strategija ne bi smjela zvati “zero waste” strategija budući da se ni približno ne dotiče temeljnih ciljeva originalne ideje. Kada su škotski aktivisti upozoravalisvoje političare kako predložena strategija nije “zero waste”, Škotska se vlada pravdala kako je to zapravo “zero waste” na odlagalištima.

    Navedena “nula” u “zero waste” konceptu gospodarenja otpadom u svijetu nije postignuta, već ona predstvalja vizionarski cilj kojemu se treba težiti. U južnim i jugoistočnim regijama Europe već danas postoje gradovi i upravna područja koja su količine smeća koje se deponiralo umanjili za 10 – 40%. Gradu Rijeci i Hrvatskoj najbliža regija koja teži k cilju “zero waste” koncepta jest otok Krk koji prema javno dostupnim informacijama za 2011. Godinu odvojeno prikuplja 35% svog otpada.(www.marinscina.com)


    Hrvatskoj je potrebna kružna ekonomija
    Europska komisija je u prosincu 2015. godine predložila izlaz iz ekonomske krize kružnom ekonomijom što je u skladu sa kružnim prirodnim ciklusima. Naime u prirodi sve kruži od makro do mikro svijeta. Tijek života na Zemlji teče u krugovima. Zemlja je okrugla i kruži oko Sunca i oko svoje osi, kruže voda, zrak, morske struje, život biljaka, životinja, ljudi... Iz sjemenke niče biljka, plod daje sjemnku iz koje raste nova biljka, a mrtva bilka postaje humus i hrani novu biljku. Na isti način se odvija život životinja i ljudi. Na mjestu gdje se prekine krug, prekida se život. Smeće ne kruži. Ono se gomila i truje vodu, zrak tlo, biljke, životinje i ljude. Biljke i životinje ne stvaraju smeće već od njih nastaje otpad koji se u prirodi reciklira i ugrađuje kao hrana u novi život. Samo čovjek može stvoriti smeće od otpada, a u suvremenom svijetu čovjek stvara gomile, brda smeća koja ozbiljno ugrožavaju život. Gomilanje smeća je počelo upotrebom prvih kanti za smeće kada su ljudi počeli u istu kantu bacati sve ono što su prije sami reciklirali i ponovno koristili. Kružna ekonomija je bazirana upravo na smanjivanju količine smeća odvojenim prikupljanjem otpada na mjestu nastanka i recikliranjem tako prikupljenog otpada. Svi dosadašnji pokušaji rješavanja ekonimske krize linearnom ekonomijom koja podrazumjeva neprestani rast (prizvodnje, potrošnje, poreza, kamata, inflacije, suficita, deficita, globalizacije itd) nisu dali izlaz iz krize. Rezultat takvog ponašanja su sve veće ekonomske razlike, sve više bogatstva se koncentrira u rukama manjine bogatih na račun velike večine siromašnih, smanjivanje radnih mjesta, ukidanje ljudskih prava kao posljedice siromaštva, ratovi, migracije ljudi itd. Zato se treba vratiti kružnoj ekonomiji koja će poštivati prirodne cikluse.

    Neodrživo je promovirati potrošnju dok nismo riješili problem zbrinjavanja otpada. Jednostavno, linearna ekonomija koja je dominantna kod nas je neodrživa. Za razliku od linearne, cirkularna ekonomija sve vraća u proizvodni proces. Svako recikliranje ili kompostiranje je korak prema održivosti naše planete. Europska unija nas u Direktivi 1999/31/EZ obvezuje na odvajanje otpada. Morali bismo do kraja ove godine 50% manje biootpada odvojiti na odlagalište, a do 2020. čak 75% manje biootpada odvojiti na odlagalište. Prema današnjim statistikama koje govore da se na razini Splitsko-dalmatinske županije izdvaja tek nešto više od jedan posto, a sam grad Split tek 10%, jasno je ćemo ubrzo plaćati penale poput Italije ili Poljske. Ukoliko dođe do penala, to bi primjerice za Splitsko-dalmatinsku županiju iznosilo oko 47.400 kuna mjesečno na ukupnu količinu otpada koja odloži godišnje, odnosno 207.970 tona.

    Jednostavno, moramo početi ulagati u kompostane, te početi reducirati količinu otpada inteligentnom proizvodnjom, kupnjom i potrošnjom. Neki se proizvodi mogu redizajnirati kako bi se spriječio nastanak otpada koji se više ne može reciklirati. Nema ekonomske isplativosti kod spaljivanja otpada. Kao dobar primjer može se navesti talijanski Treviso koji je u samo nekoliko godina odvajanje otpada sveo na 90% od ukupne količine i to za područje od 500 tisuća ljudi.
    https://www.demokrscanihds.hr/

    Pročitano 833 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive