Program dodjele državnih potpora za postrojenja za skladištenje vlastite proizvodnje električne energije za potrebe odgođene isporuke, usvojen od strane Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske, usmjeren je na poticanje razvoja sustava za skladištenje energije povezanih s obnovljivim izvorima energije (OIE), poput vjetra i sunca. Cilj je povećati udjel OIE u ukupnoj potrošnji energije, stabilizirati električnu mrežu i podržati nacionalne klimatske i energetske ciljeve do 2030. i 2050. godine.

Program nudi financijsku potporu u rasponu od minimalno 1 milijun eura do maksimalno 6 milijuna eura po projektu, s ukupnim fondom od 50 milijuna eura za 2025. godinu, financiranim iz mehanizma oporavka i otpornosti EU. Intenzitet potpore može doseći do 30% prihvatljivih troškova, s mogućnošću povećanja za mala i srednja poduzeća (MSP) ili do 100% u natjecateljskim postupcima koji ispunjavaju stroge kriterije transparentnosti.

Hrvatska trenutno proizvodi oko 63,7% električne energije iz obnovljivih izvora, uglavnom hidroelektrana, a cilj je do 2030. povećati udjel OIE u ukupnoj potrošnji energije na 42,5%. Program za skladištenje energije ključan je za integraciju varijabilnih izvora poput sunca i vjetra, čime se osigurava stabilnost mreže. Slične inicijative u EU, poput sheme od 699 milijuna eura u Španjolskoj za 2,5-3,5 GW skladištenja, pokazuju regionalni trend podrške ovom sektoru.

Opis programa
Program je usvojen od strane Ministarstva gospodarstva Republike Hrvatske i temelji se na nacionalnim zakonima, poput Zakona o državnoj upravi i Zakona o državnoj potpori, te EU propisima, uključujući Uredbu (EU) 2021/241 o mehanizmu oporavka i otpornosti i Opću uredbu o izuzetku po blokovima. Financijska potpora dolazi iz državnog proračuna, kategorije "Energetski prijelaz za održivo gospodarstvo", s izvorom u mehanizmu oporavka i otpornosti EU, s ukupno 50 milijuna eura za 2025. godinu. Program se odnosi na projekte unutar komponenti C1.2 (Energetski prijelaz za održivo gospodarstvo) i C7.1 (Energija i održivi prijevoz) Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) za razdoblje 2021.-2026.

Cilj je instalirati najmanje 60 MWh baterijskih sustava za skladištenje do kraja 2026. godine, čime se poboljšava iskoristivost obnovljivih izvora energije i stabilnost mreže za operatore prijenosa i distribucije. Ovo je posebno važno za povećanje udjela varijabilnih izvora poput vjetra i sunca, koji često proizvode energiju u vremenskim razdobljima kada potrošnja nije na vrhuncu.

Glavni ciljevi programa uključuju:
- Povećanje udjela obnovljivih izvora energije, posebno varijabilnih poput vjetra i sunca, u ukupnoj potrošnji energije.
- Poboljšanje stabilnosti i otpornosti električne mreže kroz omogućavanje vremenske separacije između proizvodnje i potrošnje energije.
- Smanjenje ovisnosti o uvozu energije i podrška nacionalnim klimatskim i energetskim ciljevima za 2030. i 2050. godinu.
- Osiguravanje ekonomske isplativosti projekata skladištenja energije koji bi bez državne potpore mogli biti neizvedivi ili odgođeni.

Ovi ciljevi su u skladu s hrvatskim Nacionalnim energetskim i klimatskim planom (NECP), koji je nedavno ažuriran s ciljem povećanja udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije na 42,5% do 2030. godine, što je povećanje od 6,1 postotnog boda u odnosu na prethodni cilj. Za električni sektor, Hrvatska planira do 2030. imati oko 800 MW instalirane snage solarnih elektrana i udvostručiti proizvodnju vjetra na 2 GW, što zahtijeva dodatne kapacitete za skladištenje kako bi se osigurala stabilnost mreže.

Podaci iz 2022. pokazuju da su obnovljivi izvori činili 63,7% proizvodnje električne energije, od čega je veliki dio bio iz hidroelektrana (38,4%), dok su drugi OIE, poput vjetra, malih hidroelektrana, biomase, geotermalne energije, biogasa i fotonaponskih sustava, činili 25,4%. Ukupna potrošnja električne energije u 2022. iznosila je 18.915,3 GWh, dok je domaća proizvodnja pokrila 75,2% potreba, što ukazuje na značajnu ovisnost o uvozu.

Uvjeti za sudjelovanje i proces prijave
Pravni subjekti koji mogu podnijeti zahtjev uključuju mikro, mala, srednja i velika poduzeća, privatna i javna, s poslovnom jedinicom ili podružnicom u Hrvatskoj. Ključni uvjeti uključuju:
- Poduzeće ne smije biti u financijskim teškoćama, osim ako je došlo u takvo stanje između 1. siječnja 2020. i 31. prosinca 2021. zbog pandemije COVID-19.
- Sve obveze prema porezima, mirovinskom i zdravstvenom osiguranju, kao i obveze prema zaposlenicima, moraju biti ispunjene.
- Poduzeće ne smije imati konačnu kaznenu presudu za teške prijestupe, poput prijevare, korupcije ili utaje poreza, niti biti pod obvezom vraćanja nezakonite državne potpore.
- Projekti moraju uključivati nova ili obnovljena postrojenja za skladištenje povezana s proizvodnjom iz obnovljivih izvora, pri čemu sustav za skladištenje mora apsorbirati najmanje 75% energije iz direktno povezanog opreme za OIE.

Izuzeti su sektori poput ribarstva, akvakulture, primarne poljoprivredne proizvodnje i određenih aktivnosti prerade poljoprivrednih proizvoda, kao i potpora za nuklearnu energiju ili zatvaranje nerentabilnih ugljenih rudnika.

Proces prijave uključuje podnošenje pisanih zahtjeva putem Javnog poziva za projektne prijedloge, objavljenog na web stranici Ministarstva gospodarstva https://mingo.gov.hr/ i javnom portalu eNPOO https://fondovieu.gov.hr/. Zahtjevi moraju sadržavati naziv i veličinu poduzeća, opis projekta (početak i kraj, lokacija, troškovi), vrstu i iznos potrebne javne potpore, te druge detalje prema odredbama Javnog poziva i Opće uredbe o izuzetku po blokovima. Prijave se moraju podnijeti prije početka radova na projektu, a Ministarstvo gospodarstva procjenjuje prijedloge, nakon čega ministar donosi odluku o financiranju. Potom se potpisuje ugovor o grantu između Ministarstva, Fondacije za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i korisnika.

Financijska struktura
Minimalni iznos potpore po projektu iznosi 1 milijun eura, dok je maksimalni 6 milijuna eura, uz ograničenja prema pravilima o intenzitetu potpore. Intenzitet potpore može doseći do 30% prihvatljivih investicijskih troškova, s mogućnošću povećanja za MSP (dodatnih 20% za mala, 10% za srednja poduzeća) ili do 100% u natjecateljskim postupcima koji ispunjavaju kriterije transparentnosti i nediskriminacije. Razdoblje dodjele potpore traje od stupanja na snagu programa do 31. prosinca 2025., bez obzira na vrijeme isplate korisnicima, a odluke o financiranju ne mogu se donositi nakon isteka programa.

Kontekst energetskog sektora Hrvatske
Hrvatska ima bogat potencijal za OIE, s trenutnim udjelom od 63,7% u proizvodnji električne energije u 2022., gdje hidroelektrane čine 38,4%, a drugi OIE, poput vjetra (986,9 MW instalirane snage u 2022.), malih hidroelektrana, biomase, geotermalne energije, biogasa i solarnih elektrana (222 MW u 2022.), čine 25,4%. Ukupna instalirana snaga postrojenja u 2022. iznosila je 4.946,8 MW, dok je godišnja potrošnja električne energije bila 18.915,3 GWh, s domaćom proizvodnjom koja pokriva 75,2% potreba, što ukazuje na značajnu ovisnost o uvozu.

Ciljevi do 2030. uključuju povećanje udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije na 42,5%, uz planiranu instalaciju oko 800 MW solarnih elektrana i udvostručenje vjetra na 2 GW. Ovo zahtijeva dodatne kapacitete za skladištenje kako bi se osigurala stabilnost mreže, posebno s obzirom na varijabilnost sunca i vjetra. Trendi u 2023. pokazuju rast svijesti o prednostima solarnih elektrana, s instaliranom snagom od 460 MWp do kraja godine, generirajući gotovo 300 GWh električne energije, što ukazuje na potencijal za daljnji razvoj.

Usporedba s drugim zemljama EU
Slične sheme državne potpore za skladištenje energije prisutne su i u drugim zemljama EU, što odražava regionalni fokus na integraciju OIE i stabilnost mreže. Na primjer, Španjolska je dobila odobrenje Europske komisije za shemu od 699 milijuna eura za podršku do 3,5 GW skladištenja, dok Češka ima program od 279 milijuna eura za 1,5 GWh skladištenja. Ove inicijative su dio šire EU strategije, podržane Okvirom za privremene krize i prijelaz, koji omogućava državnu potporu u svjetlu energetske krize uzrokovane invazijom Rusije na Ukrajinu 2022. Trendi u Europi pokazuju rast instalacija skladištenja energije, s 19,1 GWh novih kapaciteta u 2024., uz projekciju globalnog rasta na 221,9 GWh u 2025., što ukazuje na sve veći značaj ovog sektora.

Program dodjele državnih potpora za skladištenje energije ključan je za ostvarenje hrvatskih ciljeva u pogledu OIE i stabilnosti mreže, podržavajući integraciju varijabilnih izvora poput sunca i vjetra. S ukupnim fondom od 50 milijuna eura i ciljem instalacije najmanje 60 MWh do 2026., program je u skladu s EU politikama i sličnim inicijativama u drugim članicama, poput Španjolske i Češke. Ova inicijativa ne samo da olakšava prijelaz na održivo gospodarstvo, već i smanjuje ovisnost o uvozu energije, čime se jača energetska sigurnost Hrvatske.