Prvi put u Hrvatskoj projektira se energetski samoodrživo naselje, vrijednost 25 milijuna eura. Koncept bi trebao biti završen do kraja godine. Građanima se nude solarni kolektori, fotonaponske elektrane…S procijenjenom vrijednosti projekta u iznosu od 25 milijuna eura, prvi put u Hrvatskoj, koliko je poznato s velikim ambicijama i u europskim razmjerima, kreće se u smjeru projektiranja energetske samoodrživosti naselja. Lokalno stanovništvo nekoliko naselja Grada Velika Gorica benefite koji proizlaze iz održive energije, bez zagađenja zraka, trebat će prepoznati i izabrati. Do tog ih čina dijeli jedan veliki korak – razvoj investicijskog koncepta za koji su velikogoričke vlasti dobile značajan europski grant. Njihova projektna prijava – aplicirana u okviru programa Horizon 2020 pokrenute inicijative European City Facility (EUCF) na prvi, prošlogodišnji poziv gradovima i općinama, zadovoljila je u velikoj konkurenciji sve kriterije. Rezultat je darovnica u vrijednosti 60.000 eura u svrhu izrade investicijskog koncepta pod imenom “Razvoj energetski pozitivnih i klimatski neutralnih naselja”. Kao pilot područje za izradu koncepta ulaganja izabrana su naselja Buševec, Rakitovec i Turopolje, a uz koje je u neposrednoj blizini te ujedno i na rubnom području grada naselje Ogulinec. Prema vršitelju dužnosti gradonačelnika Velike Gorice Krešimiru Ačkaru, projektom se želi ispitati mogućnosti stvaranja samoodrživih naselja s minimalnim zagađenjem zraka. Pilot naselja su odabrana budući da su okružena šumom i poljoprivrednim zemljištem te imaju dovoljno potencijala u lokalnim obnovljivim izvorima za postizanje energetske neovisnosti, a s druge strane su i na rubnim dijelovima administrativnog područja samoga grada. U fokusu je naročito njihovo naselje Buševec, jedno od najstarijih naselja na području Grada koje se, ističe, između ostalog po skrbi o očuvanju turopoljske tradicije, zatim “brižno arhivira povijest naselja, te istodobno brine o mlađim generacijama usmjeravajući ka razvijanju društvene svjesnosti i angažiranost samih građana”. Ujedno, kaže, mještani su uvijek zainteresirani za ispitivanjem novih mogućnosti koje su usmjerene na poboljšanje kvalitete njihova života, čemu i stremi ovaj projekt, pa će se studijom izvodljivosti utvrditi konkretno koje su mogućnosti razvoja energetski i klimatski neovisnog naselja. Uzet će se u obzir potreba energetske obnove kućanstava, ispitat će se potencijali okolnih šumskih i poljoprivrednih zemljišta, utvrdit će se je li isplativija izgradnja manje toplane koja bi snabdijevala sva naselja pilot područja, ili je isplativije da se sva naselja griju na svoja kućna ložišta, i u konačnici, koje od tih rješenja će manje zagađivati zrak. Očekuje se da će cijeli investicijski koncept biti završen do kraja godine. Što dobiva lokalno stanovništvo, to će se vidjeti iz onoga što ljude zanima, a u ponudi će biti i opcije kao što su solarni kolektori ili dizalice topline, fotonaponske elektrane za proizvodnju električne energije itd. U novoj razvojnoj perspektivi pokazuje se da lokalno stanovništvo ima najistaknutiju poziciju jer će samo birati između više ponuđenih rješenja temeljnih na OIE. Sam projekt provodit će se u 3 faze. Koristeći blagodati digitalne tehnologije prvo će se analizirati stanje na terenu i već u ovoj fazi pokrenut će se i prvi razgovori s lokalnim stanovništvom, kako bi se odmah uključili u projekt. Prema zadnjem popisu stanovnika iz 2011. godine u Buševcu je bilo 886 stanovnika, u Rakitovcu 570 stanovnika, Ogulincu 292 stanovnika, u Turopolju 953 stanovnika i u Lazima Turopoljskim 57 stanovnika. Proveden je i postupak javne nabave te je pred sklapanjem ugovor za izradu Tehno-ekonomske analize mogućih rješenja u sklopu EUCF potpora, bitna karika prije pokretanja izrade investicijskog koncepta koji će odgovoriti na pitanje koje su mogućnosti glede prijelaza na nove izvore obnovljive energije. Novim projektom, navodi Ačkar, dobili su potvrdu i na europskoj razini da se kreću u istom smjeru koji je Europa odredila donošenjem Europskog zelenog plana. Zbog jasne vizije budućeg razvoja ovoga grada i njezinoga ostvarivanja doneseni su strateški dokumenti, kaže od SECAP-a, Akcijskog plana energetske učinkovitosti, ali i akcijskih planova i programa iz područja zaštite zraka. “Svi ti dokumenti su usmjereni k istom zajedničkom cilju – povećanju energetske učinkovitosti i smanjenju zagađenja zraka te time očuvanju okoliša za buduće generacije.”
www.poslovni.hr

Najzelenije zemlje svijeta ujedno su i dobrostojeće zemlje s najvišim BDP-om po glavi stanovnika, pokazala je karta koja ocjenjuje Indeks zaštite okoliša (EPI). Prema analizi objavljenoj na stranici Visualise Capitalist, Hrvatska se našla među 40 najzelenijih zemalja svijeta na listi na kojoj dominiraju zemlje EU. No, s druge strane, kada se gledaju države EU, našla se na samom začelju, uglavnom u društvu bivših socijalističkih zemalja kao što su Poljska, Latvija, Litva, Mađarska i Rumunjska. Popis najboljih predvodi Danska koja je ujedno i svjetski predvodnik u smanjivanju negativnog utjecaja na klimatske promjene. Slijede ju Luksemburg, Švicarska, Velika Britanija i Francuska. Švedska je osma kada se gledaju svi čimbenici indeksa zajedno, no prva je prema preradi otpada i recikliranju. Finska, koja je ukupno sedma, plasirala se u sam vrh po tretiranju otpadnih voda, zajedno s Nizozemskom, Švedskom i Singapurom. Španjolska je 14. ukupno, ali je osma po očuvanju bioraznolikosti i staništa. Velika Britanija je druga nakon Danske po smanjenju emisija CO2. U društvu najzelenijih iz ostalih krajeva svijeta našli su se još i Japan na 12. mjestu, Australija na 13., Novi Zeland na 19., Kanada na 20., SAD na 24. i Južna Koreja na 28.

Što znači da je neka zemlja zelena?
Indeks EPI razvilo je američko sveučilište Yale, a mjeri 32 čimbenika među kojima su najvažniji klimatske promjene, bioraznolikost, kvaliteta zraka i kvaliteta voda. Svaki pokazatelj uspješnosti s visokim EPI-jem, poput "zaštite okoliša", podijeljen je u pododjeljke. Nacije se ocjenjuju u svakom podsektoru na skali do 100, a više zemalja može se rangirati na prvo mjesto u bilo kojoj od kategorija. Različiti sektori nose različit udio u ukupnom indeksu. Primjerice, vitalnost ekosustava čini 60% EPI-ja, klimatske promjene čine 24%, a smanjenje emisija CO2 čini 13.2%. Zemlje na vodećim pozicijama uglavnom su uravnotežene i podjednako dobre u većem broju čimbenika, dok su među slabije rangiranima razlike veće. Primjerice, Singapur je svjetski predvodnik u održivom ribarenju, no budući da nije podjednako dobar u drugim čimbenicima, završio je na 39. mjestu. Kina je predvodnica u zamjeni automobila na fosilna goriva električnim, no zbog drugih lošijih ocjena nije se našla ni među prvih 40. SAD je šesti u poljoprivrednoj održivosti, no 24. je ukupno. Vodeće zemlje u kontekstu klimatskih promjena su Danska, Velika Britanija, Rumunjska, Francuska i Švicarska. Vodeće po kvaliteti zraka su Finska, Austrija, Švedska, Island i Norveška. Zanimljivo je da čak 30 zemalja ima ocjenu 100 u održivom ribarstvu, što pokazuje da ima puno zemalja kojima je to pitanje prioritet.

Najzelenije uglavnom su i najbogatije
Prema Svjetskoj banci, prvih 40 najzelenijih zemalja ujedno su i zemlje koje spadaju u kategoriju onih s visokim osobnim dohotkom. Ključni razlog zašto su bogatije nacije rangirane bolje su visoki troškovi infrastrukture potrebni da bi zemlja bila zelena. Sve, od smanjenja onečišćenja zraka i obrade vode, preko nadzora nad opasnim otpadom do ublažavanja krize javnog zdravstva, je skupo (primjerice, pročistači zraka i vode ili sustavi za recikliranje otpada), no istovremeno ima ogroman potencijalni utjecaj na građane. Najzelenije zemlje svijeta, poput Norveške, Švicarske, Islanda, Danske i Švedske, ujedno imaju i velik BDP. Primjerice, Danska ima BDP od 60.170 USD po glavi stanovnika. Očekivano, korelacija, mada je visoka, nije potpuno uniformna. Tako, primjerice, SAD ima viši BDP (65.298 USD) od cijelog niza zemalja koje su po EPI-ju bolje pozicionirane (grafika dolje).Hrvatska ima BDP od 14.936 USD po glavi stanovnika, po čemu je vrlo blizu zemljama koje su slično rangirane po EPI-ju. Poljska ima BDP od 15.693 USD, Litva 19.602, Latvija 17.829, Mađarska 16.732, a Rumunjska 12.920. Slovenija, koja ima BDP od 25.946 USD, na 18. je mjestu u svijetu po EPI-ju. Na samom začelju liste nalaze se siromašne zemlje poput Liberije, koja je završila na posljednjem, 180. mjestu, Mjanmara, Afganistana, Sijera Leonea, Obale Bjelokosti, Gvineje, Madagaskara i Čada. Iz svega navedenog može se zaključiti da je gospodarski razvoj i garancija blagostanja i održivosti u ekološkom smislu.
www.index.hr

Park prirode Biokovo sa svojim vidikovcem Nebeskom šetnicom – Skywalk jedna je od glavnih turističkih atrakcija Hrvatske koju je prošle godine posjetilo 105 tisuća turista. Javna ustanova parka posebno brine o zaštiti okoliša i održivom razvoju. Prepoznala je to A1 Hrvatska koja im je donirala pametne spremnike za otpad. Planina Biokovo naizgled je siromašno i golo krško područje koje zapravo obiluje biljnim i životinjskim vrstama. Stoga od 1981. zasluženo uživa status Parka prirode. Njime upravlja javna ustanova s ciljem očuvanja tog iznimnog prostora, promicanjem prirodnih i kulturnih vrijednosti te odgovornim korištenjem resursa i provođenjem održivog razvoja. „Unaprjeđenje ponude i konstantna edukacija naših posjetitelja prioriteti su kako bi sačuvali prostor Parka u izvornom obliku i u trajno naslijeđe budućim generacijama. Živimo u vremenu kada nam sve bolja i sofisticiranija tehnologija postaje globalno dostupna i uvelike može koristiti za očuvanje prirode i okoliša. Samim time, ovakva pametna rješenja poput solarnih, pametnih spremnika za otpad itekako su dobrodošla, pogotovo u zaštićenim područjima gdje je očuvanje ravnoteže ekosustava od krucijalne važnosti. Također, imperativ je i podizanje razine svijesti o ekologiji naših posjetitelja te vjerujemo da su pametni spremnici dodana vrijednost Parku, kao i jedan od koraka naprijed prema održivom razvoju“, objasnio je Slavo Jakša, ravnatelj Parka prirode Biokovo. Pametni spremnici za otpad koje je donirala A1 Hrvatska nalaze se na samom ulazu u Park prirode Biokovo ispred recepcije. Opremljeni su solarnim panelom što ih čini samoodrživima. Zahvaljujući ugrađenoj preši, kapacitet im se povećava za 10 puta te se tako smanjuje učestalost pražnjenja odnosno odvoza otpada. Uz IoT senzore napunjenosti i opremu za komuniciranje s A1 Digital IoT cloud platformom u realnom vremenu omogućen je uvid u status i stanje spremnika. Komunikaciju ostvaruju A1 NB IoT mrežom koju karakterizira nacionalna pokrivenost, pouzdanost i sigurnost te povezivanje velikog broja pametnih uređaja i senzora. „U vrijeme obilježeno pandemijom koronavirusa, pametnim spremnicima ispunjavamo najviše higijenske standarde jer se otvaraju beskontaktno i imaju antibakterijski premaz“, pojasnio je Siniša Staničić, direktor ICT prodaje i rješenja u A1 Hrvatska te dodao: „Briga o održivom razvoju jedna je od glavnih strateških odrednica naše kompanije te nam je posebno drago da ovim partnerstvom i našom najmodernijom tehnologijom doprinosimo očuvanju bisera kao što je Park prirode Biokovo“. Pametni spremnici usklađeni su sa svim važećim direktivama i propisima Europske Unije uz CE oznaku i certifikat. Na ulicama grada Rijeke ovakvi spremnici već doprinose pametnom gospodarenju otpadom. Uz smanjenje učestalosti pražnjenja i optimizaciju rute odvoza otpada grad ostvaruje uštede, a ulice su čišće.
profitiraj.hr

Taksiji roboti započeti će komercijalnu službu prevoženjem sportaša na Zimskim Olimpijskim igrama 2022. Najveća kineska internetska kompanija Baidu, objavila je kako je spremna za puštanje u komercijalu uporabu prve flote autonomnih taksija bez vozača, nakon što je 10 vozila uspješno prošlo testiranje u Shougang Park predgrađu Pekinga, gdje su prevozili putnike po cijeni od nekih 28 kuna po vožnji u prosjeku. Robotska taksi vozila pod nazivom Apollo Go razvio je također Baidu kojeg često zovu kineskim Googleom, a dizajnirani su s idejom da se koriste bez ikakve potrebe za kvalificiranim vozačem unutar kabine, što se smatra autonomijom razine 5. Baidu kaže da će Apollo Go služba započeti s komercijalnim uslugama na zimskoj Olimpijadi u Pekingu iduće godine, a putnici će vozila pozivati putem besplatne aplikacije. Prije ulaska u vozilo taksi će putnicima očitati QR kod zbog potvrde identiteta i dobivanje podataka su zdravi/cijepljeni, kako bi se spriječila mogućnost širenja bolesti. Nakon ulaska u vozilo, taksi neće krenuti dok ne bude siguran da su putnici proveli sve sigurnosne protokole koji uključuju zatvaranje vrata i vezanje sigurnosnog pojasa. Prije dvije godine Baidu je ušao u partnerstvo s Blackberryem kako bi koristio njegov QNX softver za razvoj operativnog sustava za računalne čipove koji pogone umjetnu inteligenciju robota automobila, a početkom ove godine je najavio integraciju svojih mapa visoke razlučivosti u Blackberry QNX OS koji će se naći u novim GAC New Energy Aion SUV automobilima. Baidu je u proteklih nekoliko godina izradio više od 500 autonomnih vozila koja je testirao u velikih kineskim gradovima.
www.vidi.hr

Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja predstavilo je poziv za dostavu projektnih prijedloga ‘Jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u digitalnu i zelenu tranziciju’, vrijedan 1,14 milijardi kuna. Taj natječaj namijenjen je sufinanciranju povećanja proizvodnih kapaciteta, zelene i digitalne tehnologije kod mikro, malih i srednjih poduzetnika, objavila je Vlada RH. Ministar gospodarstva i održivog razvoja Tomislav Ćorić rekao je da je cilj pomoći u sanaciji krize u kontekstu pandemije bolesti COVID-19 i pripremi zelenog, digitalnog i otpornog gospodarskog oporavka. Od 20. travnja otvoren je poziv za dostavu projektnih prijedloga za jačanje poduzeća o ulaganjima u zelenu i digitalnu tranziciju. Državna tajnica u ministarstvu gospodarstva Nataša Mikuš Žigman izvijestila je da su u okviru poziva moguća ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu kojima se povećavaju proizvodni kapaciteti. U tom slučaju radi se o 35 posto ulaganja bespovratnih sredstava za srednje poduzetnike, odnosno 45 posto za mikro i male poduzetnike. Drugi dio potpora odnosi se na inovacije procesa i organizaciju poslovanja gdje je moguće zatražiti maksimalno tri milijuna kuna, odnosno 50 posto intenziteta potpore. Poduzetnici mogu prijaviti i potpore za usavršavanje i to 60 posto prihvatljivih troškova za srednja poduzeća, a ako se radi o radnicima s invaliditetom onda je taj postotak 70 posto i maksimalno do milijun kuna. Moguće je financirati i savjetodavne odnosno konzultantske aktivnosti, također do milijun kuna. Peta komponenta su potpore male vrijednosti gdje je moguće financirati troškove pripreme tehničke dokumentacije s kojom će se prijavitelj prijaviti na ovaj poziv. Maksimalni intenziteti u toj kategoriji idu do 75 posto, a moguće je tražiti i sredstva za nabavu i ugradnju opreme za obnovljive izvore energije. Covid kriza je, prema riječima ministra Ćorića, ukazala na strukturne izazove s kojima se suočavamo desetljećima, a provedba natječaja trebala bi pomoći da bilo koju sljedeću krizu dočekamo spremniji, odnosno otporniji. To posebno, kako je rekao, vrijedi za industriju odnosno poboljšanje njezinih proizvodnih kapaciteta, tehnološke opremljenosti i digitalizacije. “S 1,14 milijardi kuna namjeravamo omogućiti sufinanciranje upravo povećanja proizvodnih kapaciteta, zelene i digitalne tehnologije kod naših mikro, malih i srednjih poduzetnika” rekao je Ćorić, dodavši da će ukupna svota s ulaganjima poduzetnika bitno premašiti dvije milijarde kuna. Ćorić je istaknuo da će iznos financiranja biti od 500 tisuća do 7,5 milijuna kuna po subjektu, a proizvođačka industrija odabrana je zato što je Vlada svjesna da je vanjskotrgovinska bilanca u podbilanci roba u dubokom deficitu, i to već desetljećima. “Upravo u ulaganju u proizvodne kapacitete prerađivačke industrije i dizanje njezine konkurentnosti možemo učiniti da taj negativni saldo u podbilanci roba bude manji”, dodao je, uz napomenu da se radi o najvećem natječaju svoje vrste do sada.
oie.hr

Svrha ovog Poziva, vrijednog 1.140.000.000,00 HRK je jačanje konkurentnosti poduzeća ulaganjima u zelene i/ili digitalne tehnologije kroz poticanje energetski učinkovite i/ili tehnološki napredne proizvodnje te inovativnih poslovnih modela u svrhu razvoja novih kompetencija, povećanja proizvodnje, povećanja izvoza i očuvanja postojećih te poticanja stvaranja novih radnih mjesta.

Tko se može prijaviti?
Prihvatljivi prijavitelji su mikro, mala i srednja poduzeća koja posluju u sektoru C Prerađivačka industrija.

Iznos i intenzitet potpore
Min. iznos potpore iznosi 500.000,00 kn, a maksimalni 7.500.000,00 kn. Intenzitet potpore iznosi 45% za mikro i male poduzetnike, odnosno 35% za srednje poduzetnike.

Koji troškovi su prihvatljivi?

1. Ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu u cilju postizanja energetski učinkovitije i ekološki prihvatljivije proizvodnje, koja doprinosi zelenom, digitalnom i otpornom oporavku gospodarstva:
* priprema zemljišta; krčenje zemljišta;
* trošak gradnje, rekonstrukcije zgrada, poslovnih prostorija, drugih objekata i uređenje pripadajuće parcele;
* komunalni doprinos, cijene priključaka na vodovod i odvodnju i energetskih priključaka;
* trošak održavanja i /ili preuređenja, modernizacije zgrada, poslovnih prostorija, drugih objekata i uređenje pripadajuće parcele;
* trošak energetskog certifikata i uporabne dozvole;
* nabava novih strojeva, opreme, alata, radnih vozila i strojeva;
* troškovi montažne opreme i strojeva;
* nabava mjernih uređaja;
* troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (hardver);
nabava nematerijalne imovine u obliku patenata, autorskih prava, znanja ili * drugih vrsta intelektualnog vlasništva;
troškovi informatičko-komunikacijskih i audio/video rješenja (softver).

2. Potpore za inovacije procesa i organizaciju poslovanja
* troškovi plaća osoblja zaposlenog kod prijavitelja koji će raditi na provedbi projekta tj. aktivnostima inovacije procesa i organizacije poslovanja;
* neizravni troškovi po fiksnoj stopi od 15 % prihvatljivih izravnih troškova osoblja;
* troškovi znanja i patenata koji se pribavljaju ili licencijom ustupaju od drugih strana;
* troškovi amortizacije instrumenata i opreme.

3. Savjetodavne usluge u korist MSP-ova
* usluge upravljanja projektom;
* usluge stručnog nadzora građenja;
* usluge izrade izvedbenog projekta gradnje;
* usluge izrade dokumentacije za nabavu;
* usluge pripreme, uvođenja i certificiranja sustava upravljanja (kvalitetom ili poslovnim procesima ili uslugama);
* usluge revizije za verifikaciju troškova projekta.

4. Potpore za usavršavanje - povezane sa ciljem projekta (digitalizacija i/ili zelena tehnologija)

5. De minimis potpore
* Grijanje i hlađenje;
* Promidžba i vidljivost;
* Priprema dokumentacije projektnog prijedloga.
* Projektne prijave zaprimaju se od 30. travnja 2021., a krajnji rok za slanje projektnih prijedloga je 31. svibnja 2021.

Obavijest o zahtjevu za iskazivanjem interesa: Hrvatska elektroprivreda d.d (“HEP”) istražuje mogućnost integracije već gotovih ili u visokom stupnju razvoja OIE projekata u svoj proizvodni portfelj. Uvažavajući zacrtane strateške ciljeve i potrebu za diversifikacijom projekata obnovljivih izvora energije, HEP traži zainteresirane Partnere za razvoj i prodaju projekata obnovljivih izvora energije na području Republike Hrvatske.

Partnere (pravne ili fizičke osobe) zainteresirane za:
* Prodaju projekata neintegriranih (samostojećih) sunčanih elektrana u razvoju, snage uključivo i veće od 2 MW. Prednost u odabiru imat će lokacije s većim brojem sunčanih sati, boljim mikrolokacijskim uvjetima i prostorno planskom dokumentacijom spremnom za razvoj projekta. U razmatranje će se uzeti Partneri koji imaju minimalno ishođenu lokacijsku dozvolu.
* Prodaju projekata sunčanih elektrana u pogonu, prednost će imati elektrane snage uključivo i veće od 2 MW.
* Prodaju projekata vjetroelektrana u razvoju. Prednost pri odabiru imat će Partneri koji imaju ishođenu pravovaljanu građevinsku dozvolu i lokacije s više od 2.500 sati rada godišnje. U razmatranje će se uzeti Partneri koji imaju minimalno ishođenu lokacijsku dozvolu.
* Prodaju projekata vjetroelektrana u pogonu. Prednost pri odabiru imat će lokacije s više od 2.500 sati rada godišnje.
* Prodaju projekata hidroelektrana u razvoju, snage uključivo i veće od 1 MW. Prednost pri odabiru imat će Partneri koji imaju ishođenu pravovaljanu građevinsku dozvolu. U razmatranje će se uzeti Partneri koji imaju minimalno ishođenu lokacijsku dozvolu.
* Prodaju projekata hidroelektrana u pogonu, snage uključivo i veće od 1 MW.

HEP poziva sve zainteresirane Partnere (pravne ili fizičke osobe) da na e-mail adresu Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. pošalju Pismo namjere sa sljedećim podacima: naziv i nositelj projekta, snaga elektrane, analiza isplativosti za projekte u razvoju, podaci o godišnjoj proizvodnji za projekte u pogonu, lokacija elektrane (kartografski prikaz i broj katastarske čestice), status za projekte u razvoju (navod o posjedovanju građevinske/lokacijske dozvole, navod o statusu rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i navod o statusu priključka na elektroenergetsku mrežu) i navod o očekivanoj otkupnoj cijeni projekta.
Pismo namjere mora biti napisano na poslovnom memorandumu s navedenim kontaktnim podacima (adresa, e-mail, broj telefona) odgovorne osobe zainteresiranog Partnera.

HEP će iskaze interesa zainteresiranih Partnera primati do zaključno 31. prosinca 2021. godine. Nakon primitka Pisma namjere s osnovnim podacima i obavljene preliminarne evaluacije projekata, HEP će odabranim partnerima uputiti zahtjev za slanjem detaljnijih informacija.

VW je objavio planiranu strategiju masovne elektromobilnosti. Unificiranom i jeftinijom baterijskom ćelijom VW želi pogoniti 80% svoje nove električne flote. Volkswagen je objavio da planira izgraditi šest "gigatvornica" u Europi do 2030. godine s ukupnim proizvodnim kapacitetom od 240 GWh godišnje. To je dovoljno za pogon gotovo četiri milijuna Volkswagen ID.3 električnih vozila. Prve dvije tvornice baterija izgraditi će u Skelleftei u Švedskoj i Salzgitteru u Njemačkoj. Volkswagen također najavljuje ogroman broj novih punionica za električna vozila mrežama diljem Europe, Sjedinjenih Država i Kine. Volkswagenova strategija električnih vozila ovisi o smanjenju troškova sustava baterija kroz novu baterijsku ćeliju, koja će biti predstavljena 2023. godine i instalirana u do 80% električnih vozila cijele grupe, što bi trebalo upola smanjiti troškove. Tvrtka također planira reciklirati do 95% sirovina uključenih u proizvodnju baterija.

Napad na Teslu
Troškovi baterija, koji čine velik udio u ukupnim troškovima električnog automobila, postupno će se smanjivati ​​do 50% u početnim modelima i do 30% u standardnim modelima, navodi Volkswagen. Tvrtka također treba sigurnu opskrbu baterijama jer pojačava proizvodnju električnih vozila. Volkswagen tržišno napada Teslu u želji da postane najveći svjetski proizvođač baterijskih električnih vozila. VW je prodao 231.600 električnih vozila na baterije - 2020. - manje od polovice broja prodaje koju je Tesla ostvario, ali porast od 214% u odnosu na prethodnu godinu.

Punionice u tisućama
Volkswagenovu ofenzivu na baterije prati veliko širenje mreže brzog punjenja. U partnerstvu s BP-om, španjolskom Iberdrolom i talijanskom energetskom tvrtkom Enel, VW namjerava do 2025. godine upravljati s oko 18.000 javnih punionica u Europi, u odnosu na oko 3.600 trenutno. Proizvođač automobila procjenjuje da će njegova mreža u to vrijeme pokriti približno trećinu očekivane ukupne potražnje na europskom kontinentu. Volkswagen također proširuje punionice u Sjedinjenim Državama i Kini. Podružnica Electrify America planira do kraja godine imati oko 3.500 punionica za brzo punjenje u Sjevernoj Americi. U Kini, Volkswagen cilja do 1725 mjesta za brzo punjenje do 2025. godine. Za usporedbu, Tesla trenutno ima 20.000 mjesta za brzo punjenje na globalnoj razini. Od 2022. godine Volkswagenova električna vozila također će podržavati tehnologiju koja im omogućuje povezivanje s privatnim, komercijalnim i javnim energetskim sustavima. "Električna vozila postat će mobilne banke energije", rekao je CEO VW-a Herbert Diess, a objavio je CNN.
www.energetika-net.com

Za izgradnju bjelovarske sortirnice otpada osigurano je 37 milijuna bespovratnih kuna. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja odobrilo je sufinanciranje izgradnje sortirnice otpada Gradu Bjelovaru na lokalnom odlagalištu otpada Doline, a ukupna vrijednost projekta je 43 milijuna kuna, rekao je u ponedjeljak bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak. Od ukupne vrijednost projekta od 43 milijuna kuna, čak 37 milijuna kuna je bespovratno, izvijestio je na konferenciji za novinare gradonačelnik Bjelovara Hrebak, ocijenivši kako to govori da je projekt kvalitetno pripremljen. „Pred odobrenjem je i projekt izgradnje kompostane od 14 milijuna kuna, a nakon izgradnje sortirnice i kompostane imat ćemo zaokruženu priču o učinkovitom gospodarenju otpadom i imati jedan od najboljih sustava za gospodarenje otpadom u Hrvatskoj”, istaknuo je. Hrebak kaže da su u projekt izgradnje sortirnice uključeni i Grad Daruvar te nekoliko općina s područja Bjelovarsko-bilogorske županije. Predsjednik Uprave bjelovarske komunalne tvrtke Komunalac, Ivan Ivančić, rekao je da je ta tvrtka tijekom zadnje četiri godine uložila 25 milijuna kuna u kamione, reciklažna dvorišta, nove posude za otpad, zelene otoke i sustav obračuna putem čipiranja posuda za otpad. Na taj je način, dodao je, ispunila sve uvjete koje propisuju Europa. Slijedi raspisivanje javnog natječaja za odabir najpovoljnijeg izvođača radova na budućoj sortirnici, a ako ne bude žalbi, prvi radovi očekuju se najesen.

Bjelovar je na korak do izgradnje sortirnice otpada, pogledajte tko je uzor u izgradnji
"Nije to ništa novo, u razvijenim europskim zemljama je to standard već godinama kojem Bjelovar teži, a kroz par godina će ga i dostići", rekao je gradonačelnik Hrebak. Grad Bjelovar korak po korak ostvaruje plan velikih ulaganja u sustav gospodarenja otpadom. Naime, planirana izgradnja sortirnice na odlagalištu Doline blizu je realizacije. Riječ je o ulaganju vrijednom 45 milijuna kuna. - Naš projekt sortirnice vrijedan 45 milijuna kuna, od kojih će 85 posto iznosa investicije biti financirano iz EU fondova, prošao je prvu fazu administrativne provjere. Nadamo se da ćemo zadovoljiti i drugu fazu provjere izdataka. Ovim projektom Bjelovar bismo pozicionirali u vrh gradova koji imaju najbolje razvijen sustav gospodarenja otpada - rekao je gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak. Inače, prije nekoliko dana prijavljen je i projekt kompostane vrijedan 14 milijuna kuna. Gradonačelnik se još zahvalio svima koji su posljednjih godinu dana pripremali projekt, a riječ je o ljudima iz Grada Bjelovara, Komunalca Bjelovar i gradskog partnera, tvrtke Logička matrica d.o.o. S ovim projektom bi odlagalište Doline, kojim upravlja bjelovarski Komunalac, postati Centar gospodarenja otpadom koji ispunjava najviše standarde i može zbrinuti količine zbrinuti velike količine otpada koje su čak veće od samih potreba Bjelovara. Iako neki Bjelovarčani sa sumnjom gledaju na ovaj projekt jer strahuju da bi smeće iz ostalih dijelova države moglo završavati u Bjelovaru, njihovu su strahovi zapravo neopravdani. Baš naprotiv takav sustav sa sortiranjem, razdvajanjem, kompostanom, reciklažnim dvorištem vrijednim šest milijuna kuna koje je već napravljeno, sve to će s obzirom na količine značiti manje odlaganje otpada na samom odlagalištu, više recikliranja i kompostiranja bio otpada. Količine su ogromne. Mi imamo s takvim kapacitetima mogućnost zbrinuti sav otpad s naše županije, možda i šire, a odlagati manje otpada nego ga odlažemo danas. Nije to ništa novo, u razvijenim europskim zemljama je to standard već godinama kojem Bjelovar teži, a kroz par godina će ga i dostići - rekao je gradonačelnik Hrebak odgovarajući na neke sumnje građana u ispravnost ovog projekta. Bjelovar, naime, želi imati upravljati otpadom na suvremen način kao što se to čini u ostalim europskim zemljama, a nama najbliži primjer je Centar za gospodarenje otpadom u susjednoj nam Sloveniji, odnosno u njihovom glavnom gradu Ljubljani.
www.mojportal.hr

Na području Čađavice graditi će se geotermalna elektrana vrijednosti investicije 530 milijuna kuna. Virovitičko-podravska županija je oduvijek bila mjesto, gdje poduzetnici, u kratkom roku mogu dobiti potrebne preduvjete kako bi započeli sa svojom investicijom. Kada se pojavila mogućnost velike investicije, na području Virovitičko-podravske županije, odnosno općine Čađavica, usklađen je prostorni plan, a potom je Virovitičko-podravska županija, izdala lokacijsku dozvolu za investiciju tešku čak 71 milijun eura, odnosno oko 530 milijuna kuna. Iako je u četvrtak bio prvi travanj, nije to bila „prvotravanjska šala“. Dragan Jurilj je čovjek koji predstavlja investitore. Prije negoli su izašli pred „oči javnosti“, Dragaj Jurilj je održao sastanak s virovitičko-podravskim županom Igorom Androvićem i njegovim zamjenikom Marijom Klementom, te načelnikom Općine Čađavica Mirkom Rončevićem.

Po završetku investicije u Velikoj Cigleni kod Bjelovara gdje smo izgradili geotermalnu elektranu i pustili je u pogon, sad je već dvije godine kako je ona operativno u radu. Razmišljali smo o još jednoj takvoj investiciji, istraživali smo gdje ima geotermalnog potencijala i pronašli smo jedan, čak i kvalitetniji nego je onaj u Velikoj Cigleni. Bit će to investicija teška 530 milijuna kuna, a radovi bi krenuli ovog ljeta. Pa ulaganje je u izgradnju elektrane i svih rudarskih bušotina i rudarskog postrojenja. To je početno ulaganje, a na to se onda može nadovezivati i gospodarstvo jer bit će tu i toplinska energija, tj. njeno sekundarno korištenje. Nakon toga se može kaskadno koristiti geotermalna energija. Zahvaljujem se i Virovitičko-podravskoj županiji i Općini Čađavici na podršci. Virovitičko-podravska županija nam je izdala lokacijsku dozvolu i krećemo dalje s projektom. Lokacija se nalazi na području općine Čađavica. Ovaj obnovljivi izvor energije je od interesa za RH jer koristimo domaći resurs, taj resurs ima potencijal ne samo korištenja za proizvodnju električne energije nego isto i za kaskadno korištenje, zapošljavanje ljudi, da nema iseljavanja s ovih područja, da se osiguraju radna mjesta. Ja sam u ovom slučaju investitor. Imamo specijalno projektno društvo koje se zove GEO POWER Zagocha, Zagocha je zato što je nekad Čađavica zvala Zagocha.

Zadovoljstvo je istaknuo i načelnik Mirko Rončević.

-Moram se vratiti nekih četiri godine unazad, koliko smo ja i gospodin Jurilj radili na svim tim pripremama gdje smo i osobno u čizmama prolazili sve te bušotine i tražili gdje se nalaze. Ovo smo radili postepeno. Meni kao načelniku je izuzetno drago da možemo u ovo vrijeme kad se priča da sve u Slavoniji i Baranji staje, da se ne ulaže u Slavoniju i Baranju, da će moja Čađavica imati jedno veliko ulaganje, jednu veliku proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora. Bit će tu i novog zapošljavanja, otvara se nova perspektiva za ovo područje. Hvala na podršci Virovitičko-podravskoj županiji i županu Androviću, a mi smo tu kako bi pomogli investitoru u svemu onom što njemu nedostaje ili što se treba pripremiti i odraditi.

Potom je govorio župan Igor Andrović.

– Ovo je do sada najveća investicija na području Virovitičko-podravske županije. Radi se o proizvodnji električne energije iz geotermalnih izvora i sigurno hvalevrijedna i velika investicija za cijelu našu županiju, pogotovo za općinu Čađavica ali i ovaj dio Slavonije. Investicija je to koja će dati veliki značaj samim geotermalnim izvorima, proizvodnji električne energije na području naše županije, novim zapošljavanjima. Meni je drago da smo i mi kao Županija pomogli da investitor u najkraćem mogućem roku dobije potrebnu dokumentaciju. Mi kao Županija smo ovdje i dalje na usluzi kako bi pomogli u bilo kojem trenutku i u bilo kojem segmentu u kojem mi pomoć možemo. (www.vpz.hr, Fotografije: Kristijan Toplak)
www.icv.hr

Najveće ulaganje u geotermalne izvore u županiji
71 milijun eura vrijedna je do sada najveća investicija na području Virovitičko-podravske županije. Čađavicu kao potencijalno mjesto velike geotermalne investicije posjetio je Dragan Jurilj, investitor u postrojenja koja služe za iskorištavanje geotermalne energije u gospodarske svrhe i vlasnik više specijalnih projektnih društava od kojih svako razvija svoj projekt. U razgovoru s virovitičko-podravskim županom Igorom Androvićem i načelnikom Općine Čađavica Mirkom Rončevićem razmotrena je buduća investicija na području Čađavice, vremenski okvir njene provedbe i benefiti koje ona donosi.

– Po završetku investicije u Velikoj Cigleni kod Bjelovara, gdje smo izgradili i pustili u pogon geotermalnu elektranu, koja je sada već dvije godine u radu, razmišljao sam o još jednoj takvoj investiciji, istraživao sam geotermalni potencijal, i pronašao sam u Slatini jedan još bolji, još kvalitetniji geotermalni potencijal nego što je u Velikoj Cigleni, rekao je Jurilj.

Izgradnja elektrane i svih rudarskih bušotina i rudarskog postrojenja investicija je vrijedna približno 71 milijun eura. – To je početno ulaganje, a na to se može nadovezati gospodarstvo, jer imat ćemo tu i toplinu kao sekundarni proizvod. Prvo je nužno osigurati dugotrajan i kvalitetan resurs, a nakon toga moguće je kaskadno korištenje geotermalne energije, ali o tome kako je dodatno iskoristiti, privući još dodatna ulaganja i time pomoći zapošljavanju i razvoju uopće razgovarat ćemo s načelnikom i županijom.

Investitor Jurilj kaže da je već krenulo investiranje i već je puno toga napravljeno, pa je dobivena i lokacijska dozvola. Sada se priprema početak radova na testiranju potencijala i remontu nekih postojećih bušotina i izradi novih, što će krenuti početkom ljeta. Lokacija buduće elektrane je oko dva kilometra od središta Čađavice.

– Obnovljivi izvori energije su od interesa za Republiku Hrvatsku, koristimo domaći resurs, osiguravamo radna mjesta i zapošljavanje ljudi, a time pomažemo i boljoj demografskoj slici. Za ovaj projekt imamo specijalno projektno društvo koje se zove Geopower Zagocha, jer se Čađavica nekad zvala Zagocha.

Načelnik Općine Čađavica Mirko Rončević podsjetio je na višegodišnju suradnju s Juriljom i na aktivnosti na pripremama projekta, od sagledavanja nekadašnjih spoznaja dobivenih istraživanjima INA-e i fizičkog traženja bušotina do izmjene Prostornog plana Općine i Županije i napokon dobivanja lokacijske dozvole.

– Meni je kao načelniku izuzetno drago da u vrijeme kad se priča kako sve staje i da se ne ulaže u Slavoniju i Baranju, moja Čađavica će imati jedno veliko ulaganje, proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora, a to je topla voda. Važno je novo zapošljavanje, ali i da tu bude naša operativa, kao i da se kasnije topla voda iskoristi za plastenike, za navodnjavanje i za druge svrhe. Općina je tu da pomogne investitorima osiguranjem uvjeta i potrebne dokumentacije, rekao je načelnik Rončević.

Spoznajom o tako velikom ulaganju na području Virovitičko-podravske županije ugodno je iznenađen i župan Igor Andrović.

– Moram priznati da je ovo do sada najveća investicija u području Virovitičko-podravske županije i stoga mi je veliko zadovoljstvo što sam danas imao čast biti na sastanku s investitorom Juriljom, kao i s načelnikom Rončevićem, budući da je investicija na području općine Čađavica. To je hvale vrijedna investicija proizvodnje električne energije iz geotermalnih izvora. Drago mi je da smo i mi kao Županija pomogli u onom segmentu gdje smo mogli pomoći, kao što su izmjene i dopune Prostornog plana kako bi bio u skladu s ovom investicijom. Plan je morala usvojiti i Županijska skupština, nisu jednostavne procedure, ali mi smo tu za sve investitore jedna operativna instanca koja mora raditi u sinergiji i s općinama, i s investitorima, pa smo izdali i lokacijsku dozvolu. Mi smo i dalje na usluzi da pomognemo gdje možemo.

Prema riječima župana Androvića, u Virovitičko-podravskoj županiji bilo je mnogo investicija, ali nikad ovako izdašna i velika kao ova. (Petar Žarković, Glas Slavonije)
www.radioslatina.hr

Andrej Plenković, predsjednik Vlade, predstavio je nacrt Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021. - 2026. na temelju kojeg Hrvatska očekuje 6,3 milijardi eura bespovratnih sredstava.

Premijer Andrej Plenković najavio je da se radi o dokumentu koji će nam poslužiti za dobivanje 6,3 milijarde eura u potpunosti bespovratnih sredstava u narednih nekoliko godina.

Ta su sredstva otprilike 12 posto BDP-a iz 2020. za Hrvatsku. "Tako visoku razinu između iznosa sredstava i BDP-a nema niti jedna druga članica EU-a", rekao je Plenković te dodao da su reforme nužne da bi se koristila ta sredstva.

"Nužno je da se minimalno 20 posto iz ovih sredstava usmjeri u digitalnu tranziciju i minimalno 37 posto u zelenu tranziciju te da se poštuje načelo nenanošenja značajne štete, što znači da sve reforme ne bi smjele utjecati na politiku klimatskih promjena", rekao je Plenković, no dodao je da su pregovori još uvijek u tijeku.

Plenković je rekao da ovo nije helicopter money, već da su reforme nužne kako bi se sredstva odobrila. Najviše sredstava, 54 posto, trebalo bi ići za gospodarstvo. Avans od 6,1 milijarde kuna trebao bi stići u Hrvatsku do kraja godine.

"Najprije idemo napraviti plan za ulaganja sredstava koja su sto posto bespovratna. Drugi je korak 15 posto naših sredstava, a u trećem idemo na 3,6 milijardi povoljnog zajma", rekao je Plenković.

10 posto sredstava, odnosno gotovo 4,8 milijardi kuna, namijenjeno je razvoju javne uprave, pravosuđa i državne imovine, a najveći dio ide za digitalnu tranziciju društva i gospodarstva. Za modernizaciju pravosuđa namijenjeno je togovo milijarda kuna.

E-usluge i širokopojasni internet
Preduvjeti za daljnji razvoj digitalnih tehnologija su nastavak izgradnje infrastrukture širokopojasnog interneta te razvoj javnih e-usluga, kao i nadogradnja nacionalne infrastrukture.

Nastavit će se privatizacija državnih poduzeća koja nisu od posebnog interesa za Hrvatsku te će se optimizirati upravljanje nekretninama u državnom vlasništvu. Također će se donijeti odluka o obvezujućoj provedbi odgovarajućih preporuka Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), čemu će pridonijeti izrada Zakona o državnim poduzećima.

Zakonodavnim izmjenama, uvođenjem novih IT rješenja u pravosudni sustav i unaprjeđenjem infrastrukture ubrzat će se rješavanje postupaka i osigurati jednaka pravna zaštita.

Ubrzavanje sudskih procesa u parničnom i stečajnom postupku postići će se izmjenama zakonodavnog okvira te propisivanjem rokova u kojima se postupci moraju dovršiti, a detaljnije će se urediti pitanje rasprava na daljinu.

Nadogradit će se sustav e-Spis za upravljanje sudskim predmetima, te izraditi akcijski planovi za poboljšanje rada sudova kroz tri aspekta: povećanjem broja riješenih predmeta sukladno pokazateljima učinkovitosti, intenzivnijim rješavanjem predmeta koji se vode preko sedam godina i posebno praćenje i rješavanje predmeta kojima prijeti zastara unutar tri godine.

Borba protiv korupcije
Za sprečavanje i suzbijanje korupcije navodi se osnaživanje antikorupcijskih tijela i uvođenje alata za rane prevencije korupcije.

Normativno će se regulirati područje lobiranja i izraditi IT rješenja za unaprjeđenje transparentnosti, te provesti aktivnosti podizanja svijesti koje će pridonijeti provedbi Zakona o sprečavanju sukoba interesa, Zakona o pravu na pristup informacijama i Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti.

U planu je izrada jedinstvenog internetskog sučelja koje će građanima omogućiti dobivanje svih informacija iz područja antikorupcijske politike, kao i provedba nacionalne informativne kampanje o štetnosti korupcije.

Za unaprjeđenje održivosti javnih financija usvojit će se novi Zakon o proračunu te razviti strukturni markoekonomski model gospodarstva, koji će pomoći u izradi srednjoročnih prognoza, simulaciji učinaka ekonomskih politika i utjecaja šokova.

U NPOO-u se navodi jačanje okvira za sprječavanje pranja novca kroz podizanje svijesti redovitom edukacijom i nastavkom suradnje Ureda za sprečavanje pranja novca i nadzornih tijela.

Najavljuju se daljnja poboljšanja u institucionalnom ustroju javne nabave, poput jačanja sustava izobrazbe, e-nabave, uvođenje e-žalbi i povezivanje digitalnih baza podataka.

Ključni izazov
Ključni izazov bit će implementacija mjera, rekao je ministar financija Zdravko Marić. "Govorimo o razdoblju od četiri godine s maksimalnim rokom korištenja do 2026. godine", rekao je Marić, s napomenom da se stimulira korištenje u prvim godinama.

Ministar Tomislav Ćorić otkrio je da će se tim sredstvima realizirati projekt biorafinerijskog postrojenja na području Siska.

Sredinom travnja održat će se rasprava u Saboru, a plan je da se sve dovrši do kraja travnja, nakon čega slijedi evaluacija Europske komisije.

Nakon odobrenja Hrvatskoj bi trebalo biti uplaćeno 13 posto sredstava kao predujam, a potom slijedi izrada prijedloga za višegodišnji financijski okvir koji bi trebao biti napravljen do kraja lipnja.

Treći je korak iskorištavanje dodatnih 3,6 milijardi eura potencijalno povoljnog zajma iz instrumenta EU iduće generacije i oporavka i otpornosti, rekao je Plenković.
dnevnik.hr