Prva hrvatska elektrostanica
    Nedjelja, 10 Srpanj 2011 08:21

    Prva hrvatska elektrostanica

    Svi ozbiljni svjetski proizvođači automobila u svoju flotu polako uvode automobile pokretane električnom energijom. Visoka cijena fosilnih goriva i ograničenost njihovih zaliha, ali i sve veća ekološka osviještenost kumovali su proboju elektro automobila kao jedne od alternativa pogonu vozila. Električni automobili bi trebali smanjiti razinu ukupne emisije štetnih plinova u kojoj automobili danas sudjeluju s nešto više od 30%. Upravo iz tog razloga elektro automobili na europskim prometnicama nisu nikakva egzotika, a oni će uskoro postati svakodnevnica i hrvatskog čovjeka...

    Takvi automobili moraju se negdje i puniti, pogotovo kada se njihov doseg trenutno kreće oko 100-120 km s jednim punjenjem. Ne bi li budućim vlasnicima takvog automobila osigurali mogućnost punjenja, ali i pokazali gradovima i lokalnim zajednicama kojim putem valja krenuti kako bi se san o elektro automobilima na hrvatskim prometnicama i ostvario, energetski institut Hrvoje Požar i Citroen Hrvatska u Zagrebu u sklopu E-mobilnosti su instalirali prvu punionicu namijenjenu elektro automobilima. Prva hrvatska elektro punionica postavljena je ispred zgrade spomenutog instituta, na kojoj će u inicijalnoj fazi projekta punjenje elektro automobila biti potpuno besplatno ne bi li se građane ponukalo da upravo elektro automobil izaberu za svoje primarno sredstvo prijevoza. Što je to E-mobilnost, kojim će se smjerom razvijati i kakva joj je budućnost možete saznati čitajući ekskluzivni intervju koji smo napravili s voditeljem projekta iz EIHP-ova odjela za planiranje energetskih sustava, gospodinom Dinom Novoselom, mag. ing. mech..


    1. Možete li našim čitateljima ukratko reći par riječi o električnim punjivim stanicama, tko je proizvođač, kolika im je vrijednost, instalirana snaga i slično?
    Punionice za električna vozila se razlikuju po snazi, odnosno brzini punjenja i lokaciji na kojoj su instalirane. U načelu postoje 4 načina punjenja u ovisnosti o brzini punjenja i to: Tip 1. Sporo punjenje, Tip 2. Standardna brzina punjenja, Tip 3. Brzo punjenje i Tip 4. Sustav zamjene baterija. Za određivanje logike, a samim time i potencijala razvoja mreže punionica, potrebno je razumjeti navike korisnika EV-a, koja podrazumijeva boravak vozila na sljedećim lokacijama u prosječnom trajanju: 14h kod kuće, 7h na poslu te 2h na lokacijama od posebnog interesa. Potencijalne lokacije za instalaciju punionica se mogu podijeliti u četiri kategorije: 1. primarna -privatna, 2. primarna – javna, 3. sekundarna – privatna i 4. sekundarna – javna. U prvu kategoriju spadaju punionice smještene u privatnim garažama ili na privatnim parkirnim mjestima u pravilu na mjestu boravka korisnika EV. Druga kategorija lokacije je vrlo slična prvoj, osim što u ovom slučaju korisnik EV nema svoje privatno parkirno mjesto već vozilo ostavlja na javnim gradskim površinama. Treća kategorija lokacija pripada sekundarnoj razini, punjenja što podrazumijeva punjenje EV-a na lokacijama npr. ispred sjedišta tvrtki. Četvrta kategorija lokacija podrazumijeva punjenje na sekundarnoj razini i to na javnim površinama, poput javnih garaža, šoping centara, kino dvorana, sportskih centara, posebnim lokacijama za brze punionice, itd... Danas na tržištu postoji popriličan broj proizvođača punionica svih navedenih vrsta. Rješenje koje predstavljamo danas, proizvod je slovenske tvrtke partner koja je višegodišnju tradiciju temeljenu na inovacijama u području elektrotehničkih proizvoda usmjerila u pravcu razvoja kompletnih rješenja za E-mobilnost po principu ključ u ruke. Radi se o rješenju punionice Tipa 1. instaliranoj na lokaciji tipa 3. sekundarna – privatna, kojom se trenutno omogućuje sporo punjenje, snagom do 3,7 kW, čime se omogućuje punjenje standardne 16 kWh baterije u roku 6h. Punionica je opremljena dvjema šuko utičnicama s micro swith prekidačima, a registracija korisnika moguća je putem bezkontaktne RFID kartice te postoji opcija registracije korisnika putem 3G GSM mreže. Rad punionice upravljan je iz dedicirano kontrolnog centra, koji je razvijen za potrebe operatora sustava punionica. Punionica i kontrolni sustav su prilagodljivi krajnjem korisniku, a proizvođač ima namjeru uspostaviti sinergiju s hrvatskim tvrtkama. Ovakvo rješenje punionica namijenjeno je za korištenje na javnim, ali i privatnim parkirnim površinama te je razvijeno za potrebe maksimalnog iskorištavanja mogućnosti koje proizlaze iz tzv. V2G tehnologije. Drugim riječima, primarna filozofija primjene ovakvih punionica počiva na maksimalnoj konekciji vozila na elektro energetski sustav u vrijeme kada vozilo nije u pogonu. S obzirom da je jedna od temeljnih misija Energetskog instituta Hrvoje Požar pružanje potpore i promocija održivih prometnih sustava, koji doprinose sustavnom smanjenju emisija stakleničkih plinova, instalacijom punionice željeli smo vlastitim primjerom potaknuti i ostale subjekte na aktivno promišljanje o E-mobilnosti kao mogućem rješenju mobilnosti u bližoj budućnosti te ujedno pozicionirati Institut na kartu tvrtki koje za potrebe poslovanja koriste „CO2 neutraliziranu flotu vozila".


    2. Prva električna punjiva stanica je postavljena ispred EIHP-a. Da li možemo, i kada, očekivati postavljanje većeg broja punjivih stanica po Zagrebu te gdje bi bile njihove potencijalne lokacije?
    Točno. Prva demo punionica Tipa 1. instalirana je testirana i puštena u pogon ispred Energetskog instituta Hrvoje Požar 2. srpnja, a današnjim danom, 7. srpnja, službeno otpočinjemo s aktivnom promocijom koncepta E-mobilnost kroz demonstraciju mogućnosti korištenja infrastrukture primjenjive za potrebe tvrtki, ali i operatore javne infrastrukture. Tijekom ove godine će svi posjetitelji Energetskog instituta Hrvoje Požar imati priliku besplatno napuniti svoj električni automobil. Odluku o početku razvoja mreže javno dostupnih punionica, mogu u načelu donijeti gradovi, tvrtke koje promišljaju održivo te privatni vlasnici javno dostupnih parkirnih površina. Drugim riječima, nekoliko je grupa subjekata koje mogu utjecati na početak razvoja mreže punionica, kako na području Grada Zagreba, tako i na području drugih urbanih sredina. Budući da oko 60 posto kućanstava s područja Grada Zagreba stanuje u stambenim blokovima koji nemaju vlastita parkirna mjesta, a za očekivat je da će se glavnina punjenja odvijati u noćnim satima za vrijeme kada će vozila biti parkirana ispred mjesta stanovanja, implicitno se dolazi do zaključka da bi gradovi trebali zauzeti ključnu ulogu u procesu donošenja odluka i koordiniranja aktivnosti vezanih uz početak razvoja javne infrastrukture. S druge strane, pojedine tvrtke kao i vlasnici javno dostupnih parkirnih mjesta bi mogli odigrati ključnu ulogu u procesu pokretanja razvoja inicijalne mreže punionica. Za potrebe popularizacije koncepta E-mobilnosti ima smisla govoriti o instalaciji nekoliko oglednih punionica na visoko frekventnim, atraktivnim urbanim površinama, no daljnji tijek razvoja mreže punionica bi trebao biti prvenstveno vođen realnom potražnjom od strane budućih korisnika EV-a. Konkretno, na području Grada Zagreba, punionice bi mogle biti instalirane u užem centru grada u zoni naplate parkiranja, u javnim garažama, na predviđenim Park & Ride lokacijama, itd.


    3. Koji bi drugi gradovi nakon Zagreba mogli dobiti infrastrukturu za priključak električnih automobila na mrežu?
    To prvenstveno ovisi o prepoznavanju pogodnosti i mogućnosti koje pruža E-mobilnost na strani čelnika lokalnih sredina i administracija. Kao autor ideje o pokretanju nacionalne inicijative E-mobilnost, Energetski institut Hrvoje Požar je razgovarao i s čelnicima nekoliko gradova mimo Grada Zagreba te se može reći da načelno postoji veliki interes u početak razvoja E-mobilnosti. Naša uloga jest prvenstveno biti na dispoziciji gradovima u procesu donošenja ključnih odluka te im također ponuditi stručnu pomoć prilikom implementacije istih. Prvi modeli električnih vozila bit će komercijalno dostupni u Hrvatskoj već od sljedeće godine, pa je na predstavnicima elektro energetske industrije, gradova, ali i na razini najviše državne administracije izazov da pripreme optimalan doček novim stanovnicima urbanih sredina kroz definiranje modela razvoja pametne infrastrukture.


    4. U početku će obnavljanje baterija električnih automobila biti besplatno za krajnjeg korisnika. No, kako je planirano provođenje naplate u budućnosti?
    Svjetska iskustva ukazuju na činjenicu da je uvođenje svake nove tehnologije prvenstveno ekonomski izazov, budući da ekonomija volumena na osnovi aktualne proizvodnje u početku nije dostatna da osigura cjenovnu prihvatljivost tehnologije operatorima, odnosno krajnjim korisnicima. Promišljanje o strategiji definiranja cijena usluge punjenja je u svakom slučaju opravdano već u najranijoj fazi pripreme za razvoj tržišta električnih vozila i pripadajuće energetske infrastrukture. S obzirom da se u prvih nekoliko godina, barem do 2015. godine, ne očekuje intenzivnija penetracija električnih vozila na području Grada Zagreba (prema stručnim procjenama ne više od 1.000 EV), što će implicirati ukupnu dodatnu potrošnju električne energije u iznosu tek do 2000 MWh, prostor za uvođenje tarifnih modela u ovoj najranijoj fazi je relativno ograničen i neopravdan.Naime, s obzirom da EV generiraju pored direktnih pogodnosti (ekonomija vožnje, znatno niže emisije CO2 i buke) i niz pozitivnih eksternalija za cjelokupno građanstvo, za početnu fazu se predlaže besplatno pružanje usluge punjenja električnih vozila na javnim punionicama, a s ciljem pružanja potpore penetraciji električnih vozila i popratne infrastrukture na tržište.U kasnijoj fazi razvoja pilotnih projekta, bilo bi poželjno uvesti naknade za uslugu punjenja na razini cijene usluge po prijeđenom kilometru i to temeljem mjesečnih/godišnji ugovora. S intenzivnijim razvojem infrastrukture, trebalo bi se omogućiti korištenje dinamičkih tarifa, temeljem kojih bi se osiguralo maksimalno iskorištavanje pogodnosti sustava pametnih mreža, ujedno kroz maksimiziranje korištenja obnovljivih izvora energije. Prilikom definiranja cijene usluge punjenja na javnim punionicama, potrebno će biti voditi računa o osiguravanju ekonomske opravdanosti ulagačima u infrastrukturu.


    5. I za kraj, Vaše osobno mišljenje o dolasku električnih automobila u Hrvatsku, da li ih čeka svijetla budućnost?
    U svjetsku utakmicu razvoja modela električnih vozila uključila su se gotovo sva zvučna imena iz automobilske industrije, kao i neka sasvim nova te je njihova prisutnost na tržištu u bližoj budućnosti neupitna. Lokalna tržišta, poput hrvatskog, imaju svoje specifičnosti, u pogledu trenda rasta broja novo prodanih automobila i općenito kupovne moći građana. U tom kontekstu, potrebno je razumjeti ograničenja tržišta te sukladno tome prilagoditi očekivanja. Osobno bih volio vidjeti što više električnih vozila već danas na prometnicama, no svjestan sam da će suočavanje s izazovima poput danas relativno visoke cijene električnog vozila te nepostojeće infrastrukture punionica odgoditi njihovu intenzivniju penetraciju za sljedećih nekoliko godina. Također smatram da je za uspješnost početka razvoja E-mobilnosti u hrvatskoj potrebno detaljno razumijevanje tehnologija, kao i mogućnosti njihove optimalne integracija u prometno – energetski sustav, na svim razinama donosioca odluka. Ukoliko će se E-mobilnost prepoznati kao platforma za transformaciju postojeće svakodnevnice u svijet novih prilika, s višestrukim beneficijima za građane urbanih sredina, ali i za cjelokupno gospodarstvo, određenim paketom mjera bi se moglo ubrzati njihovo pojavljivanje na domaćem tržištu. S obzirom da će Republika Hrvatska 2013. godine najvjerojatnije postati 28 članica europske unije te će samim time preuzeti obvezu usklađivanja i implementacije pravne stečevine iz EU zakonodavstva, izuzetno sam pozitivan spram električnim vozilima budući da su ista visoko na agendi EU.
    www.automotoportal.hr

    2 
    2

    U prostoru jučer otvorenog Solarnog centra u Strukovnoj školi "Vice Vlatkovića" na Putu Murvice u Zadru, danas je otvorena i prva solarna punionica električnih vozila u Hrvatskoj. Riječ je o samostalnom projektu ove zadarske strukovne škole pokrenutom prije tri mjeseca. Punionica je vrijedna oko 80 tisuća kuna, a nabavku je financirala Strukovna škola, uz potporu Ministarstva gospodarstva. Punionicu je otvorila dr. Sigrid Jordan, voditeljica GTZ-a njemačkog društva za tehničku suradnju. „U Hrvatskoj postoji još samo jedna punionica za električna vozila i to u Institutu Hrvoje Požar, ali ovo je prva solarna punionica," pohvalio se Tihomir Tomčić, ravnatelj Strukovne škole "Vice Vlatkovića", te nastavio "Njome želimo zaokružiti ovu, za sada uspješnu, priču o obnovljivim izvorima energije. Sva vozila koja se ovdje pune električnom energijom ne samo da dobivaju ekološki čistu energiju, već je i ta energija dobivena na najčišći mogući način, odnosno prikupljanjem solarne energije." U Zadru trenutačno nema vozila na električni pogon, osim nekoliko vozila gradske "Čistoće" koja se koriste u prikupljanju komunalnog otpada u staroj gradskoj jezgri. Punionica je edukativnoga karaktera, ali će osim za potrebe škole biti na raspolaganju i usluzi građanima. "Hrvatska kao turistička zemlja nije omogućila našim gostima i iz Europe i svijeta potrebnu infrastrukturu za automobile na električni pogon. Nadam se da će upravo ova punionica biti motiv za sve relevantne institucije da na našim cestama postave što više ovakvih punionica" – rekao je ravnatelj Tihomir Tomčić.
    www.energetska-efikasnost.undp.hr
    Pročitano 1263 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive