Ivan Čermak nakon prodaje Croduxa slovenskom Petrolu otkrio koji su mu sljedeći potezi: "Gradit ćemo termoelektranu koja će biti totalno zelena energija". Na početku godine posebno je odjeknula jedna vijest iz gospodarstva. Ivan Čermak prodao je maloprodajni lanac Crodux slovenskom Petrolu. Umirovljeni general Ivan Čermak čini se pronašao je dobar recept. Ovo je već treći put da je ni iz čega podignuo lanac benzinskih postaja i na vrhuncu rada ih prodao. Otkrio nam koji su mu sljedeći pothvati. "Gledajte, to je jedan logičan potez, nema više prostora na tržištu za širenje, dolazi dio kad veliki kupuje manjeg. Prodaja je u tijeku, dogovorili smo manje-više sve, mislim da će trajati negdje od 6 do 9 mjeseci", rekao je Čermak. Čeka se odluka regulatora. Iako je iznos transakcije tajan, navodno je riječ o 200 milijuna eura. Čermak je ovo napravio treći put po iskušanom receptu. Izgradio je uspješnu tvrtku i na vrhuncu je prodao. Novi vlasnik zadržat će oko 1300 sadašnjih zaposlenika. Preuzimanjem 91 Čermakove benzinske postaje slovenska kompanija imat će više od 200 prodajnih mjesta u Hrvatskoj. Umirovljeni general, koji je u naftnom biznisu na međunarodnom tržištu, ima velike planove i u Hrvatskoj. "Gradit ćemo termoelektranu koja će biti totalno zelena energija, nećemo ispuštati uopće CO2 u zrak, paralelno ćemo proizvoditi vodik, na domaćem tržištu ćemo širiti terminale, radit ćemo velike građevinske projekte", kazao je Čermak. Hrvatska uvozi sirovu naftu za preradu i utoliko je energetski ovisna, no možda se bude li sreće i to promijeni, kaže Čermak. "Mi se nadamo, s obzirom da imamo i koncesije za bušotine za plin i za naftu, da možda i mi nešto nađemo pa će vjerojatno Hrvatska moći biti neovisnija o uvozu koji ima sada." U svakom slučaju, ovako velika transakcija na početku godine za koju se svi nadaju da će donijeti oporavak, možda ohrabri i druge na veći korak.
dnevnik.hr

 

Ivan Čermak prodao Crodux slovenskoj kompaniji

Crodux Derivati Dva je u 2019. godini ostvario 5,64 milijarde kuna prihoda od prodaje i neto dobit od gotovo 143 milijuna kuna, a imao je 1.150 zaposlenika. Slovenski Petrol preuzeo je u potpuno vlasništvo hrvatsku tvrtku za trgovinu naftom i naftnim proizvodima Crodux Derivati Dva, u vlasništvu Ivana Čermaka, objavio je u petak Petrol. Tu transakciju, kojom je Petrol dobio 91 benzinsku postaju u Hrvatskoj, još moraju odobriti nadležne agencije za zaštitu tržišne utakmice. Iz Petrola su izvijestili da su sporazum potpisali u utorak, a transakcija će biti zaključena po ispunjavanju svih uvjeta, među kojima je i odobrenje regulatora. Crodux Derivati Dva je u 2019. godini ostvario 5,64 milijarde kuna prihoda od prodaje i neto dobit od gotovo 143 milijuna kuna, a imao je 1.150 zaposlenika. S Croduxovim benzinskim postajama, Petrol će imati više od 200 prodajnih mjesta te će se njegov tržišni udjel u Hrvatskoj povećati s 13 na 23 posto. U jugoistočnoj Europi Petrol će tako sada raspolagati sa 601 prodajnim mjestom. S tim preuzimanjem, iz Petrola ističu da će pokriti neka važna područja u Hrvatskoj, gdje su bili manje prisutni ili uopće nisu imali svoja prodajna mjesta. “Obujam poslovanja na hrvatskom tržištu omogućit će da na to tržište prenesemo uspješan model koji je uspostavljen u Sloveniji”, priopćili su iz Petrola. Preuzimanje Croduxa najveća je transakcija Petrola u zadnjih 10 godina i predstavlja najveće jednokratno povećanje broja prodajnih mjesta u povijesti te kompanije. Vrijednost posla nije navedena. Po pisanju slovenskih Financi, u prošlosti se spominjao iznos od 200 milijuna eura, no tada su u Croduku smatrali da je to premali iznos. Po neslužbenim informacijama iz novina, Petrol je uspio smanjiti cijenu prošle godine zbog lošijeg poslovanja Croduxa tijekom pandemije Covida-19.
www.poslovni.hr

Za geotermalne izvore kod Karlovca ove godine još samo "papiri", iduće prva istražna bušotina - koštat će više od 28 milijuna kuna. GeotermiKA je dozvolu za istraživanje geotermalnih izvora za Karlovac 1 dobila u prosincu 2019., a vrijedi 5 godina. Novi koraci ka "Jetiju", kako je gradonačelnik Damir Mandić nazvao geotermalne izvore kod Karlovca, iako to još ne vidimo, ipak se čine, a nakon što ove godine GeotermiKA ishodi potrebnu dokumentaciju, ono što slijedi iduće bit će i okom vidljivo - prva istražna bušotina.

GeotermiKA je, podsjetimo, tvrtka što ju je Grad osnovao upravo zbog istraživanja i eksploatacije geotermalne vode geotermalnog polja Karlovac za potrebe postojećeg toplinskog sustava grada koja očekuje i potporu EU fondova za proizvodnju električne energije za javne objekte u gradu - zdravstvene ustanove, škole, dječje vrtiće, objekte gradske uprave i javnu rasvjetu. U prosincu 2019. godine dobila je dozvolu za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru Karlovac 1. Dozvola je izdana na pet godina, do 2. prosinca 2024. godine. GeotermiKA je potom počela aktivnosti vezane za istraživanje geotermalnih voda u istražnom prostoru Karlovac 1 i lani već odradila popriličan posao.

- U procesu smo razvoja poslovnih suradnji i istraživanja mogućnosti za suradnju s raznim tvrtkama, a isto tako usko surađujemo sa ministarstvima i tijelima javne uprave. Proveden je natječaj za analizu i interpretaciju postojećih seizmičkih podataka te zaključen ugovor s izvođačem radova vrijedan 145.000 kuna, rekao je za KAportal direktor Vlatko Kovačić.

Dodaje da je elaborat završen u lipnju prošle godine. Analizom i interpretacijom određene su lokacije za dva para bušotina (dvije proizvodne KaGT-1, KaGT-3 i dvije utisne KaGT-2 i KaGT-4) te geološka osnova za istražnu bušotinu Karlovac Geotermalna 1 (KaGT-1).

- U listopadu i studenom, uz pomoć Grada proveli smo javnu nabavu za dokumentaciju: Idejni projekt izrade istražne geotermalne bušotine i izgradnje bušotinskog radnog prostora za smještaj bušaćeg postrojenja, Elaborat o zaštiti okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš, Idejni projekt građenja bušotinskog radnog prostora, kaže nam Kovačić.

Ugovor je potpisan te je u tijeku izrada dokumentacije. Vrijednost ugovora je 386.250 kuna.

- Zajedno s Gradom i Gradskom toplanom za 2021. dobili smo sredstva za izradu dijela dokumentacije na EU natječaju European City Facility (EUCF) u vrijednosti 450.000 kuna. U 2021. godini planiramo završiti svu preostalu potrebnu dokumentaciju za izradu prve istražne bušotine KaGT-1, te ishoditi lokacijsku dozvolu za prvu istražnu bušotinu KaGT-1. U Proračunu Grada Karlovca za nastavak radova osigurano je 1,100.000 kuna, kaže nam još direktor Geotermike.

Najavio je da je ove godine od potrebne dokumentacije/elaborata za daljnji tijek projekta planirana izrada glavnog naftno rudarskog projekta istražne bušotine KaGT-1, glavnog projekta građenja bušotinskog radnog prostora KaGT-1, te sva dokumentacija potrebna za izgradnju i druge istražne bušotine KaGT-2. Procijenjena vrijednost dokumentacije je veća od 2,000.000 kuna.

Iduće godine, pak, projekt će dobiti i fizičke obrise jer "procijenjena vrijednost izgradnje/bušenja prve istražne bušotine KaGT-1 je 28,300.000 kuna u 2022. godini".

- Pred nama je puno toga što možemo i trebamo učiniti za svoj grad od kojeg živimo i za kojeg smo odgovorni. Vjerujemo da ćemo zajedno postići da Karlovac svima nama bude ugodan i energetski neovisan grad, a kao takav bit će nam najveća nagrada, zaključio je Kovačić.

Koliki su potencijali geotermalnih izvora, je li voda doista, kako se očekuje, toplija od 160 stupnjeva i ostale karakteristike, pokazat će prva bušotina i istraživanja iduće godine. A onda će biti i izvjesnije hoće li se voda, osim za toplinsku i električnu energiju, u sljedećim fazama, što je još dalja budućnost, koristiti za zagrijavanje sportsko-rekreacijskog centra, odnosno, bazena, te u poljoprivredi.
kaportal.net.hr

Američki proizvođač automobila General Motors promijeniti će logo i pokrenuti će marketinšku kampanju za električna vozila (e-vozila) kako bi se predstavio u novom svjetlu: kao kompanija koja proizvodi vozila koja ne zagađuju okoliš i to isključivo samo električna vozila. Stari logo bijela slova "GM" na plavoj pozadini zamijenit će plava slova "gm" na bijeloj pozadini zaokružena plavom bojom. To je najveća promjena znaka od 1964. godine. Iz kompanije su također naveli da će do 2025. godine svjetlo dana ugledati novih trideset vozila na baterije. Nova kampanja, izvjestili su, treba da predstavi njihovu progresivnu viziju budućnosti. Krajem prošle godine, GM je objavio da se približava otkriću nove kemije baterija koje će za manje od pet godina cijenu električnih vozila učiniti jednako pristupačnom kao što je cijena vozila s motorima s unutarnjim sagorijevanjem. Neka vozila će moći prijeći i više od 700 kilometara s jednim punjenjem baterija i ubrzavati će od nule do 100 kilometara na sat za samo tri sekunde. Kompanija je obećala da će do 2025. godine investirati 27 milijardi dolara u proizvodnju vozila na baterije. Investitori na burzi sve više se zanimaju za kompanije koje proizvode električna vozila. Dionice kompanije Tesla uzletjele su 800 posto prošle godine, a tržišna vrijednost te kompanije prešla je 800 milijardi dolara. Tržišna vrijednost General Motorsa porasla je u isto vrijeme tek neznatno i iznosi 61 milijardu dolara.

 

General Motors razvio jeftinije, "zelenije" i fleksibilnije baterije za vozila
Velikim ulaganjima u tehnologiju GM želi na tržište vrlo agresivno donijeti svoje električna vozila. Put prema tome počinje sa sasvim novim baterijama koje su predstavili ovoga tjedna. Američki General Motors ovoga je tjedna u svojem kampusu u gradu Warrenu (američka savezna država Michigan) okupio stotine svojih zaposlenika, ali i investitora, distributera, predstavnika medija i drugih zainteresiranih kako bi im predstavio svoju novu strategiju. Kompanija, naime, planira uložiti velike napore i kapital u agresivan nastup na tržištu električnih vozila. Ono što nazivaju "potpunom transformacijom" i "povijesnim potezom" trebalo bi donijeti novi vid poslovanja u kojem će električna vozila biti izrađivana na profitabilan, ali i ekološki prihvatljiv način. Kako bi se taj cilj ostvario, u GM-u su naumili započeti s najvažnijim dijelom električnih vozila kad govorimo o cijeni i ekologiji – baterijama. Njihove nove Ultium baterije modularne su i omogućavaju slaganje u različite konfiguracije unutar vozila. U slučaju da se sastavi baterijski set od 200 kWh, on bi mogao prosječnom automobilu omogućiti i do 650 kilometara autonomije – što je među boljima na tržištu.Kontinuirano ulaganje u ovaj tip baterija trebao bi ostvariti još jedan cilj – dovesti trošak njihove proizvodnje na ispod 100 američkih dolara po kilovatsatu, što nitko do sada nije uspio učiniti. Trenutačno se troškovi baterija za vozila kreću na razinama, u najboljem slučaju, od oko 150 USD/kWh. Osim troškovne efikasnosti baterije tipa Ultium imat će i vrlo nisku razinu kobalta, oko 70% manju nego u sadašnjim baterijama, što će osim "zelenih" bodova GM-u donijeti dodatno smanjenje troška baterija. Kad je riječ o električnim automobilima, GM će već ove godine na tržište lansirati modele Chevrolet, Cadillac, GMC i Buick u električnim izvedbama. 20. svibnja trebao bi službeno biti predstavljen električni Hummer (sa spomenutim Ultium baterijama), a sljedeće će godine na tržište već stići i novi Bolt EV i još devet drugih električnih vozila istog proizvođača.
www.bug.hr

 

Početkom 1990-ih pokrenut je treći val električnih vozila. Još uvijek prerano…

Bilo je to vrijeme uvođenja prvih strožih ekoloških standarda, koje su krenule 1992. normom Euro 1, katalizatora i bezolovnog benzina. Dosta se proizvođača primilo prerade svojih malih vozila u električna. Neki se sjećaju modela Fiat Panda Elettra, ali najuspješniji među neuspješnima bio je Peugeot 106 Electrique (1995.). Energiju su čuvale Ni-Cd baterije, doseg mu je bio oko 100 km, a najveći i gotovo jedini kupac francuska vlada. Time je ostao na proizvedenih šest tisuća. U razvoj električnih automobila za tržište najjače se uključio General Motors, tada vodeći proizvođač automobila na svijetu te je 1996. predstavljen GM EV 1. Ali, ako ste gledali dokumentarac “Tko je ubio električni auto”, vjerojatno ste prepoznali i glavnog glumca GM EV1. Nakon sedam godina uništili su više od tisuću napravljenih vozila i time razljutili mnogo zadovoljnih korisnika, koji su automobile imali u dugoročnom najmu. Unatoč neočekivano dobrom odzivu tržišta, odgovorni u General Motorsu su zaključili da je proizvodnja neisplativa i time raspalili terariju urote. Nakon toga, nastalo je novo zatišje, dugo gotovo dva desetljeća. Novi zamah, treća revolucija električnih automobila pokrenut je 2010., intenzivnim razvojem litij-ionskih baterija, koje su omjer kapaciteta i mase povećali na, donedavno nezamislivih 780 Wh/kg (tip karbonsko-monofluoridne), dvadeset puta veći nego kod olovnih. Električna su vozila “dobila krila”. No zbog velikih proizvodnih troškova, prvenstveno u dobivanju litija i proizvodnji baterija te povećanoj potražnji za aluminijem i bakrom, koji generiraju i velika zagađenja izravno (u proizvodnom procesu) i neizravno (velikoj potrošnji struje), ne mogu “pošteno” konkurirati klasičnim. Proizvodni su troškovi po vozilu otprilike dvostruko veći nego kod klasičnih, ali koji također, zbog uvođenja sve strožih ekoloških normi, bitno poskupljuju. No i od takvih, koji zadovoljavaju najstrože ekološke norme Euro 6d, koje nastupaju 2021., električni su automobili 50 posto skuplji u proizvodnji. Problem je i u globalnom zagađenju, jer se u “čistu” bilancu električnih automobila ne računaju emisije u rudnicima litijske rudače, proizvodnje čistog litija te potom proizvodnje baterija i na kraju zahtjevno zbrinjavanje. Riječ je ovdje o novom svjetskom poretku, koji ne preza od ekoloških “muljaža”, jer se globalnim poticanjem i nelojalnim forsiranjem električnih automobila direktno udara na zemlje koje uvelike žive i ovise od naftnih prihoda (Rusiju i arapski svijet). Usto, države će dijeljenjem poticaja moći utjecati i na tržište tokove, kontrolirati stanovništvo… Neće baš svatko moći dobiti poticaj za električni automobil, bez kojih su takva vozila preskupa i neisplativa.
autoportal.hr

Najava Javnog natječaja za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina. Obavještavamo sve zainteresirane da će Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objaviti Javni natječaj za podnošenje prijava za dodjelu sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. za mjeru Ulaganja u vinarije i marketing vina (u daljnjem tekstu: Ulaganja) u veljači 2021. godine.

Predmet Javnog natječaja je dodjela sredstava iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019.-2023. (u daljnjem tekstu: Nacionalni program) sukladno uvjetima propisanim Pravilnikom o provedbi mjere Ulaganja u vinarije i marketing vina iz Nacionalnog programa pomoći sektoru vina 2019.-2023. (Narodne novine br. 21/2019 i 21/2020) (u daljnjem tekstu: Pravilnik).

Prihvatljive aktivnosti i troškovi su troškovi izgradnje/poboljšanja, stjecanja (kupnje) nepokretne imovine radi prenamjene u vinarije i/ili prezentacijske i/ili prodajne objekte uključujući i kupnju zemljišta kao jedne od aktivnosti u okviru projekta s ciljem izgradnje vinarije i/ili prezentacijskog i/ili prodajnog objekta, troškovi kupnje novih strojeva i opreme do iznosa njihove tržišne vrijednosti, opći troškovi povezani s izgradnjom/poboljšanjem, stjecanjem nepokretne imovine i troškovima kupnje novih strojeva i opreme, troškovi kupnje ili razvoja računalnih softvera i kupnje patenata, licencija i autorskih prava te registracije zajedničkih žigova, a u skladu s člankom 33. stavkom 1. točkom a), b), c) i d) Delegirane uredbe Komisije (EU) 2016/1149 od 15. travnja 2016. o dopuni Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu nacionalnih programa potpore u sektoru vina i izmjeni Uredbe Komisije (EZ) br. 555/2008 (SL L 190, 15.7.2016.) (u daljnjem tekstu: Delegirana uredba Komisije (EU) 2016/1149) i Listom prihvatljivih troškova iz Priloga I. Pravilnika.

Korisnici mjere Ulaganja u vinarije i marketing vina su: poduzeća u sektoru vina (vinarije – fizičke ili pravne osobe upisane u Vinogradarski registar u trenutku podnošenja prijave) koja se bave proizvodnjom ili prodajom proizvoda iz dijela II. Priloga VII. Uredbe (EU) 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007, organizacije proizvođača vina, udruženja dvaju ili više proizvođača ili sektorske organizacije.

Razina potpore iznosi do 50% prihvatljivih troškova i ovisi o veličini Podnositelja (za mikro, mala i srednja poduzeća maksimalna potpora iznosi 50%, za velika poduzeća s manje od 750 zaposlenih ili prometom manjim od 200 milijuna EUR potpora iznosi 25 % dok za ostala velika poduzeća potpora iznosi 24%).

U slučaju izmijene Uredbe (EU) br. 1308/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. godine o uspostavljanju zajedničke organizacije tržišta poljoprivrednih proizvoda i stavljanju izvan snage uredbi Vijeća (EEZ) br. 922/72, (EEZ) br. 234/79, (EZ) br. 1037/2001 i (EZ) br. 1234/2007 (L 347/671 od 20. prosinca 2013) i izmjena Nacionalnog programa pomoći sektoru vina za razdoblje 2019. – 2023. Agencija za plaćanja može primijeniti povoljnije uvjete u pogledu stope sufinanciranja projekta.
www.apprrr.hr

Blizu smo prijelomne točke automobilske industrije. Stručnjaci smatraju da će se prekretnica i početak masovnog prijelaza na e-vozila dogoditi kada cijena električnih vozila bude jednaka ili slična benzincima. Iako su električna vozila i dalje skuplja od sličnih modela s benzinskim motorima, razlika u cijeni sve je manja, a sve smo bliži trenutku kada će ta cijena za slične modele električnih vozila i automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem biti ista. Najskuplja komponenta električnih vozila je baterija, a kako je cijena baterija sve niža, to se odražava i na pad cijena samih automobila s električnim motorima. Cijena baterija tijekom posljednjeg desetljeća pala je za skoro 90 posto, a taj pad, dakle, nastavit će se i dalje. Dok je 2010. godine prosječna cijena pri proizvodnji litij-ionske baterije iznosila čak 1100 dolara po kWh, danas ona iznosi samo 137 dolara. Kako bi se cijena e-vozila izjednačila s benzincima, ta cijena mora nastaviti s padom, a prema stručnjacima cifra koju je potrebno dostići iznosi 101 dolara. Dakle kada cijena proizvodnje baterije bude iznosila 101 dolar po kWh, cijene električnih automobila bit će usporedive s vozilima sličnih karakteristika koje pokreću motori s unutarnjim izgaranjem. To će se desiti, prema istraživanju Bloomberga, tijekom 2023. godine i upravo bi taj trenutak trebao predstavljati prijelomnu točke automobilske industrije. Za takvu se promjenu već neko vrijeme pripremaju velike kompanije i tradicionalni proizvođači automobila koji su također postali svjesni kako će izgledati budućnost tržišta te da su benzinci i dizelaši vrsta pred izumiranjem. To se, naravno, neće dogoditi preko noći i još će se dugo vremena kupci odlučivati za “sigurne” klasične automobile s kojima se neće morati brinuti oko dosega baterije i lokacije punionice, jer su benzinske postaje na svakom koraku. No osim pada cijena, budućnost donosi i napredniju tehnologiju koja će omogućiti bolje baterije i veći doseg vozila, a možemo očekivati i otvaranje brojnih stanica za punjenje. Hrvatska udruga vozača električnih vozila “Strujni krug” zalaže se, među inim, za postavljanje punjača za e-vozila u rasvjetne stupove u blizini parkirališta. Ako bi se njihov naum ispunio, Hrvatska bi mogla dobiti brojne nove punjače koji će biti lako dostupni i koji bi, zajedno s nižim cijenama vozila, mnogim Hrvatima uvelike trebali olakšati odluku o kupovini automobila s električnim motorima.
Izvor: BMW Blog

 

U Kini će nastati grad potpuno kontroliran umjetnom inteligencijom. Stanovnici grada za sada poznatoga kao Cloud Valley bit će konstantno praćeni, kako bi se sva gradska infrastruktura prilagođavala njihovim navikama, željama i potrebama. Uvijek do sada kada se govorilo o pametnim gradovima mislilo se na određene uređaje, senzore, infrastrukturne projekte i slična rješenja koja olakšavaju kretanje i općenito život u gradovima. Međutim, kineski projekt Cloud Valley ima plan potpuno promijeniti način na koji razmišljamo o tom pojmu, i to tako što će u okviru njega nastati doslovno – pametni grad. Ovaj projekt vode kineska tehnološka kompanija Terminus i danski arhitektonski studio BIG. Pametni grad smjestit će se jugozapadno od kineskog "običnog" grada Chongqinga, a bit će riječ o kvartu površine oko 120 hektara koji će funkcionirati po principu poluotvorenog kampusa. Unutar njega će tehnologiji biti prepušteno baš sve što može biti automatizirano. Tako će, primjerice, roboti posluživati hranu i piće u kafićima i restoranima, promet će biti autonoman, a sve će u tolikoj mjeri biti podređeno stanovnicima da bi se čak i stolice u uredima trebale samostalno kretati i pripremati za sastanke, ili se pospremiti natrag na mjesto nakon sastanaka. Cijeli grad bit će premrežen senzorima koji će pratiti navike stanovnika, prepoznavati ih, otvarati im vrata (tamo gdje je pojedincu pristup dozvoljen) i tako dalje. Prozori na kućama automatski će se zatamnjivati ili postajati prozirni, ovisno o tome je li vrijeme za spavanje, a svaka kuća imat će i virtualnog asistenta koji će stanarima pripremati hranu, predlagati koju odjeću da nose (ovisno o, naravno, vremenskim prilikama) i slično. Cijelim će gradom, dakle, upravljati neki oblik umjetne inteligencije, a stanovnicima će biti prepušteno tek da tamo žive i rade, uživajući u svim pogodnostima. Kada nakon posla, recimo, skoknu u lokalni bar, robot za šankom znat će točno kakvo piće im poslužiti. Kreatori projekta kažu da bi Cloud Valley trebao biti realiziran nekad tijekom naredne tri godine. Ovo je tek jedan od 500-tinjak sličnih projekata koji bi u narednim godinama trebali niknuti diljem Kine.
www.bug.hr

 

Vijeće za inkluzivni kapitalizam pape Franje je pokušaj da se četiri stoljeća stari sustav koji uništava Zemlju promijeni. U utorak 8. prosinca 2020. u Vatikanu je osnovano Vijeće za inkluzivni kapitalizam, povijesno novo partnerstvo između najvećih svjetskih kompanija i Vatikana. Vlasnici i menadžeri tvrtki s više od 200 milijuna radnika iz 163 zemlje, pod moralnim vodstvom pape Franje i kardinala Petera Turksona, koji vodi dikasterij za promicanje cjelovitog ljudskog razvoja u Vatikanu, odlučili su se založiti za temeljnu reformu kapitalizma. Odnosno za „izgradnju pravednijih, sveobuhvatnijih i održivih ekonomskih temelja, koji će učiniti kapitalizam manje socijalno i ekološki štetnim, za dobro cijelog čovječanstva”. Članice Vijeća složile su se da kapitalizam valja pretvoriti u “sveobuhvatniji instrument za cjelovito ljudsko blagostanje”.

Vijest o novoj inicijativi pape Franje preko noći je dobila naziv „odbor za reformu kapitalizma”, a među osnivačima Vijeća su šefovi najvećih svjetskih tvrtki poput Bank of America, BP, EY, Johnson & Johnson, Salesforce i Visa. Članice su i investicijske skupine Calpers, State Street i TIAA, zajedno s Fordovim i Rockefellerovim fondacijama, glavnim tajnikom OECD-a Angelom Gurríjom i Markom Carneyem, posebnim izaslanikom UN-a za financiranje klimatskih promjena.

Obraćajući se članovima Vijeća, papa Franjo je istaknuo kako je “hitno potreban ekonomski sustav koji je pošten, pouzdan i sposoban odgovoriti na najdublje izazove s kojima se suočava čovječanstvo i naš planet. Prihvatili ste izazov tražeći načine da kapitalizam postane sveobuhvatniji instrument cjelovite ljudske dobrobiti”. Poglavar Rimokatoličke crkve posebno je oštro kritizirao idolopoklonstvo ostvarivanja profita kao jedinom svrhom poslovanja, nazivajući nesputano slobodno tržište “đavolskom balegom.”

Marcie Frost, izvršna direktorica Calpersa, obećala je da će njen kalifornijski mirovinski fond i ostali osnivači vijeća služiti kao influenceri koji će nastojati nagovoriti tvrtke s kojima surađuju, da se uključe u rad Vijeća. Frost očekuje da će inicijativa donijeti značajne promjene vezane uz zaštitu okoliša, socijalnu politiku i upravljanje tvrtkama. Lynn Forester de Rothschild, osnivačica Vijeća i upravljačka partnerica Inclusive Capital Partneri izjavila je da je potrebna hitna akcija kako bi se reformiralo tržište kapitala. Ustvrdila je da je kapitalizam omogućio golem globalni prosperitet, ali je također ostavio iza sebe puno siromaštva, doveo je do degradacije planeta te je izgubljeno povjerenje u društvu.

Mogu li jedan papa i jedno vijeće reformirati društveni sistem koji u četvrtom stoljeću svog postojanja nikad nije bio moćniji, ali i razorniji za brojne društvene zajednice i pogubniji za jedino mjesto koje čovjek ima za život, planetu Zemlju? I što inicijativa znači za pontifikat pape Franje i katoličku crkvu u cjelini?

Papini stavovi o kapitalizmu i potrošačkom društvu bili su konzistentni i vrlo kritični od samog početka njegovog pontifikata, a što predstavlja kontinuitet iz vremena kad je bio nadbiskup Buenos Airesa. U Argentini je iz prve ruke mogao vidjeti posljedice sve većeg razdvajanja vrlo bogatih od vrlo siromašnih, što je utjecalo i na njegovu socijalni nauk, kaže Neven Pelicarić, Veleposlanik Republike Hrvatske pri Svetoj Stolici.

- U apostolskoj pobudnici Evangelii Gaudium još na početku svojeg pontifikata 2013. godine Sveti Otac nam poručuje: „Porast razine siromaštva na globalnoj razini svjedoči da nejednakost prevladava nad skladnom integracijom ljudi i nacija“ koja bi morala biti „sposobna odgovoriti na najradikalnije izazove s kojima se čovječanstvo i planeta suočavaju".

U svom govoru prilikom posjeta Boliviji 2015., ističe Pelicarić, Papa je upozorio kako se siromašne zemlje ne smiju svesti na izvore sirovina i jeftine radne snage za razvijene zemlje. Naglasio je kako siromašni imaju "sveto pravo" na zaposlenje, smještaj i zemlju. „Ne bojmo se to reći: želimo promjene, stvarne promjene, strukturne promjene", rekao je Papa, osuđujući sustav koji je "nametnuo mentalitet dobiti pod svaku cijenu, bez brige za socijalnu isključenost ili uništenje prirode“.

- Ne treba na ovom mjestu, vjerujem, niti podsjećati na sad već općepoznatu brigu ovog Pape za zajedničko naslijeđe čovječanstva, koje je sadržao u enciklici Laudato Si', prvoj enciklici kojoj je on sâm bio idejni začetnik (2015.) i time praktički ponovno lansirao globalni interes za ekološke teme. Diljem svijeta sad se upravo ta enciklika – čiju smo petogodišnjicu upravo proslavili – proučava u kontekstu nove znanstvene discipline „integralne ekologije“ - kaže naš veleposlanik koji početkom godine, istekom mandata, odlazi na Pantovčak kao savjetnik za vanjsku politiku predsjedniku Milanoviću.

- U svojoj ovogodišnjoj enciklici Fratelli Tutti o ljudskom bratstvu i harmoničnom suživotu svih vjerskih zajednica, papa Franjo osuđuje "magične teorije" tržišnog kapitalizma koje se nude "kao jedino rješenje za društvene probleme", zanemarujući kako ti mehanizmi „ne rješavaju nejednakost koja dovodi do novih oblika nasilja koji prijete tkivu društva". Aktualizirajući upravo ovaj trenutak u kojem se čovječanstvo nalazi, Papa nastavlja: "Krhkost svjetskih sustava pred pandemijom pokazala je kako se ne može sve riješiti tržišnom slobodom."; "Nužno je imati proaktivnu ekonomsku politiku usmjerenu na 'promicanje gospodarstva koje favorizira proizvodnu raznolikost i poslovnu kreativnost' te omogućava otvaranje, a ne ukidanje radnih mjesta." Papa je također ponovio svoj uobičajeni poziv za preraspodjelu bogatstva, rekavši kako bi oni koji imaju puno "trebali time upravljati za dobro cijele zajednice". Izrazio je, dodaje Pelicarić, i nadu da će globalna pandemija koronavirusa, koja je ubila više od milijun ljudi širom svijeta, potaknuti preispitivanje globalnih prioriteta. "Jednom kada ova zdravstvena kriza prođe, najgori mogući odgovor bit će zaroniti još dublje u grozničavi konzumerizam i nove oblike egoističnog samoodržanja".

- Ovdje, dakle, vidimo kratak podsjetnik na razmišljanja i dosadašnji magisterij pape Franje na ovu temu. Vijeće za inkluzivni kapitalizam zamišljeno je kao pokret svjetskih čelnika poslovnog i javnog sektora s ciljem pronalaska pravednijih ekonomskih modela koji bi svakoj osobi omogućili pristup resursima i ostvarivanju njenih potencijale te doprinijeli iskorjenjivanju siromaštva. Mogli bismo reći, jedan oblik javno-privatnog partnerstva. Novi ekonomski model mora biti u mogućnosti pravodobno odgovoriti na izazove koji su nametnuti čovječanstvu i planeti – govori Pelicarić, pojašnjavajući strukturu i ciljeve papinskog Vijeća.

- U programu se navodi kako je kapitalizam izvukao milijarde ljudi iz siromaštva, ali mnogi su ostali zanemareni, a planet je platio visoku cijenu. Ovaj problem smatra se moralnim imperativom koje čovječanstvo mora razriješiti kako bi krenulo naprijed.

Na čelu Odbora, nazvanog "Inclusive Capital Partners", njegov je predsjednik Ajay Banga, bivši predsjednik uprave Mastercarda. Sastoji se od 27 članova koji se nazivaju "Čuvarima". Među članovima čija se ukupna tržišna vrijednost procjenjuje na 2,1 bilijuna dolara s 200 milijuna zaposlenih nalaze se velika imena svjetskih financija, Rockefellera, Rothschilda, Fergusona, Laudera i grupacije kao što su Mastercard, Bank of America, Ford Foundation, Johnson & Johnson.

Oni se, dodaje Pelicarić, obvezuju na konkretna postignuća koja vode jednakim mogućnostima za sve, pravednoj raspodjeli sredstava, dugoročno ekološki održivoj proizvodnji i uključivom gospodarstvu. Konkretno, obveze se odnose na četiri glavne grupe: ljudi (dostojanstvo i jednakost, zdravlje i blagostanje, vještine za budućnost); planeta (zagađenje zraka, dostupnost pitke vode, dostupnost resursa, klimatske promjene, gubitak prirode, otpad); principi vladavine (etičko ponašanje, kvaliteta upravljačkih tijela, angažman dionika, ciljevi upravljanja, perspektive rizika i mogućnosti); napredak (zajednica i socijalna vitalnost, zaposlenost i generacijsko bogatstvo, inovacije u cilju boljih proizvoda i usluga).

- U začetku ideje o osnivanju Vijeća često se kao primjer navodila globalna ekonomska kriza iz 2008. godine i kasnija recesija kao dokaz o nestabilnosti postojećeg modela. Međutim, činjenica je kako je krizu izazvao financijski sektor („pumpanje kredita“ od strane banaka). Lekcija je bila brzo naučena, većina razvijenih država uvela je puno strože kontrole nad bankama, propisala veće iznose osiguranja za rizična ulaganja te smo relativno brzo dočekali oporavak uz povijesno nizak postotak ekstremno siromašnih.

- Valja ipak napomenuti kako prema standardima Svjetske trgovinske organizacije (WTO) ekstremno siromaštvo konstantno pada zadnjih 25 godina (2020. godina bi trebala biti izuzetak uslijed pandemije COVID 19). Dakle – iako je to možda zbog sve veće razlike između vrlo bogatih i vrlo siromašnih teže prepoznati – statistički, svijet ipak bolje živi danas nego na početku tisućljeća, a što nije samo prosjek, već uključuje i one najsiromašnije među nama.

Slijedom navedenog, brojni kritičari Papinih pogleda na ekonomiju pitaju se zašto išta mijenjati te smatraju njegove zahtjeve nerealnima. Papa, međutim, iznosi ispravne argumente o rastućoj nejednakosti te naglašava kako resursi moraju biti dostupni svima. Činjenica je kako je kapitalizam proizveo golemu količinu materijalnog bogatstva koje nije ravnomjerno raspoređeno, kaže Pelicarić. Nove tehnologije imaju jedinstven potencijal za razvoj društva, ali nisu dostupne svima. Sustav je uspio smanjiti broj gladnih u svijetu, ali postavlja se pitanje da li je u ovim vremenima rapidnog napretka to dovoljno, te da li osnovne potrebe stanovništva ipak nadilaze jedan obrok dnevno (sic!). Sustav u kojem 1 posto stanovništva posjeduje većinu resursa i stvara monopole koji sprječavaju pojedinca da potpuno slobodno nastupi na tržištu sa svojim idejama i inovacijama ne može se nazvati pravednim. Dovoljno je sagledati stanje u IT industriji gdje nekoliko tehnoloških divova svojim tržišnim položajem i financijskom snagom preuzima praktički sve inovacije, dok se nezavisni pojedinci svode na prodavače ideja u obliku startupa, koje su prisiljeni prepustiti bez da mogu iskoristiti njihov puni potencijal.

- Valja napomenuti i da Papine poruke nisu revolucionarne. On ističe, primjerice, da se ne može smatrati kako je privatno vlasništvo apsolutna i nedodirljiva kategorija. Međutim, niti jedna od europskih država nema apsolutnu zaštitu privatnog vlasništva i predviđa mogućnost izvlaštenja u svrhu javnog interesa. Velik dio razvijenih država brani stvaranje monopola kako bi zadržali slobodno tržište na kojem svi mogu sudjelovati. Neminovno je kako moramo zaštiti resurse naše planete ako ih namjeravamo učiniti dostupnima cjelokupnom društvu. I to načelo polako postaje općeprihvaćeno (dovoljno je osvrnuti se na europski Green New Deal). Čak i dio financijskog sektora već godinama upozorava na neodržive troškove klimatskih promjena koje će biti daleko veće od transformacije proizvodnje u ekološki prihvatljiv oblik – navodi veleposlanik i upozorava:

- Mehanizmi, dakle, postoje. Valja ih samo dosljedno primijeniti. Papa se zalaže za pravedniji sustav, ali ipak unutar postojećeg sustava kapitalizma. Njegove ideje ne pozivaju na rušenje sustava, i tako uspijeva za saveznike dobiti moćna imena globalne industrije, jer smatra da je to partnerstvo ključno za uspjeh inicijative. Valja naglasiti kako je svakako novost što je odlučio za katoličku Crkvu osigurati vrlo aktivnu ulogu u reformama. Vatikan nije samo kritičar, on je sada i aktivni partner. Ne postoje sankcije za nepoštivanje preuzetih obveza članova Vijeća, ali sudjelovanje Vatikana i Pape svakako doprinosi vidljivosti ove inicijative, a time stvara i pritisak da se preuzete obveze shvate ozbiljno – zaključuje Pelicarić

Povjesničar Dragan Markovina, poznat po svojim ljevičarskim stavovima i kritici katoličke crkve, inicijativu 84-godišnjeg Svetog Oca smatra u potpunosti u skladu s njegovom dosadašnjim iskoracima napravljenim na čelu Rimske crkve.

Od kada je izabran, Papa Franjo je napravio nevjerojatnu količinu stvari za koje čak i najzlonamjerniji moraju priznati da su u interesu katoličke crkve da napravi neki iskorak. Možemo govoriti o tome je li izbor ovoga pape, slično kao i izbor Obame, bio neki PR-trik kardinala koji su ga birali, znajući da im je ugled u mnogome poljuljan u svijetu, kao što je ugled SAD-a bio prilično poljuljan s Buschevom administracijom, ali čak i kad bi bilo tako, nakon niza ovih godina, to postaje suštinski nebitno. Evidentno je da je papa čovjek koji dolazi iz jednog siromašnog argentinskog miljea koji, bez obzira na to što nije bio jedna od istaknutijih ljudi u teologiji oslobođenja, očito jest čovjek koji je imao doticaj s ulicom i koji vrlo vjerojatno iskreno misli ovo što radi. Također je činjenica da takav kakav je papa mora nailaziti na niz otpora jer katolička crkva je visoko hijerarhizirana institucija, prilično bogata i utjecajna i suštinski se jako razlikuje od onoga što propovijeda. Posebno to nailazi na otpore u hrvatskoj katoličkoj crkvi što je postalo do te mjere groteskno da, praktički, samo što ga nisu izopćili – smatra Markovina misleći na brojne kolumniste ne samo u mainstream medijima nego i u Glasu koncila koji često kritiziraju Papu Franju, uglavnom iz nacionalističkog diskursa.

No s obzirom na imena koja se pojavljuju u Vijeću, predstavnike najstarijih „old money” obitelji, milijardere, megakorporacije, je li Sveti otac pokrenuo presedansku inicijativu?

- Mislim da jest presedan, ali iz dva razloga. S jedne strane tu se sretno spojio papin background, to što dolazi s ulice, i što razumnije realne probleme siromašnih ljudi kojih je sve više i sve teže žive. S druge strane posljednjih godinu-dvije dana dogodilo se da su brojni multimilijarderi sami davali izjave kako će se svijet, ako se uskoro ne promijeni ovakav radikalni tip kapitalizma, urušiti. I da će se njihova „carstva” urušiti, jer će jaz između sirotinje i njih samih biti toliki da će biti neodrživ. Dakle, došlo je do svijesti ljudi koji imaju nevjerojatne količine novca da je na kraju i njima na štetu ako se svijet nastavi razvijati u ovakvom neoliberalnom kapitalizmu. To je, pretpostavljam, možda i Papu nagnalo na ideju da s takvim profilom ljudi, koji su to osvijestili, stupi u kontakt. Suštinski je čak i nebitno koji su njihovi motivi ako će to proizvesti nekakav humaniji svijet – kaže Markovina koji u papinoj inicijativi vidi isto ono što Thomas Piketty zagovara u svoje dvije posljednje knjige („Kapital u 21. stoljeću” i „Kapital i ideologija”).

- To je na neki način pripitomljavanje kapitalizma sa socijaldemokracijom starog kova, kejnzijanskom, a ne s nekom socijalističkom ili komunističkom revolucijom, ili s nečim sličnim. Očito je da su se ljudi koji dolaze s potpuno različitih političkih i interesnih spektara i intelektualnih backgrounda, našli na istoj ideji. To ohrabruje, ali hoće li to biti išta više od popisa lijepih želja? Prije par godina bih sigurno rekao da neće, a nakon ove pandemije mislim da hoće. Zato što je sada svakom čovjeku, pa i onima koji ne prate svjetske odnose, tko nije obrazovan i unatoč onima koji vole teorije zavjere, sada jasno da ako se klimatski ovako nastavi urušavati zemlja, a time i život na zemlji, da on neće potrajati. Mislim da je zahvaljujući ovoj pandemiji lako moguće da papina ideja i cijelo to promišljanje kako civilizirati današnji kapitalizam ima puno veće šanse da uspije nego što je imala prije – procjenjuje Markovina.

No koliko je papina ideja reformiranog kapitalizma bliska marksističkoj teoriji dijalektičkog materijalizma? Odnosno trenutka povijesnog razvoja kapitalističkih društvenih odnosa kada kvantiteta prelazi u (novu) kvalitetu? Kada bi kapitalizam trebao prijeći u pravedniji i humaniji sustav, u „kapitalizam s ljudskim licem”, neki „demokratski socijalizam”?

- U smislu samog promišljanja problema to jeste marksistički način, ali se zapravo ne radi o raspravi o stvaranju dodatne vrijednosti, nego o preraspodjeli bogatstva, ono što su socijaldemokratske vlade uvijek radile. Duboko sam uvjeren da papa i ljudi koje je imenovao u vijeće polaze iz sasvim različitih početnih pozicija, što ne znači da će završiti na drugoj točki. Mislim da je to bitan korak i da je to ključno. Ako je to tako, onda se više ne očekuje nekakvo filantropsko i karitativno ponašanje od ljudi koji imaju novaca jer to nikada nije rješenje. Nije rješenje da, primjerice, Gates, koji ima tko zna koliko novaca, osniva zaklade. Nije to loše, iako ja to doživljavam kao neko pranje savjesti ili nešto slično. Ovo je sasvim drugo, ovo je šira slika i to je potpuna promjena načina funkcioniranja i razmišljanja. Ne dakle karitativno djelovanje, nego djelovanje koje bi promijenilo sistem. Ja bih volio da sistem u nekoj bliskoj perspektivi bude socijalistički, ali, naravno, očekivati da će se bez visokog stadija kapitalizma, koji je došao do kraja, stvoriti društveni i ekonomski preduvjeti za socijalizam, to je nemoguće. Socijalizam je moguć samo kada ima ozbiljne količine novca koje će financirati socijalizam ili društvo koje je na to spremno – mišljenja je Markovina, koji ne vidi dugovječnost papine inicijative. Naprotiv, boji se da bi njegovim odlaskom priča o reformi kapitalizma, što se tiče Vatikana, mogla biti završena.

Ponovit ću ono što sam rekao na početku, mislim da je papa potpuni eksces u crkvi. On je po mome sudu izabran na tu poziciju kao autsajder, pretpostavljam da je on bio jedan pozitivan PR da se vrati povjerenje crkve među ljude i da se predstavi kao socijalnija institucija nego što jest. Bojim se da to neće biti duga vijeka nakon njegovog odlaska, volio bih da me budućnost demantira, ali nisam siguran.

Jednako je skeptičan prema utjecaju Vijeća za inkluzivni kapitalizam na stanje u katoličkoj crkvi i na hrvatski kapitalizam:

- Mi imamo tipični ortački kapitalizam, nemamo previše ljudi koji imaju toliko novaca. Bio je Todorić pa smo vidjeli kao je završio. Emil Tedeschi se ponaša na način koji govori da ima razvijenu tu svijest, javno podupire solidarnost i čitav niz karitativnih djelovanja. Mislim da on sigurno ima kapaciteta da razumije jedan takav pristup, ali koliko je kapitalista u Hrvatskoj generalno na takvoj razini svijesti ne znam. Ne znam bismo li mogli spojiti njih nekoliko. Branko Roglić, teško, on daje vrlo neoliberalne intervjue u posljednje vrijeme. Ali puno veći problem u Hrvatskoj od kapitalista je crkva. Hrvatska crkva je potpuno retrogradna, napadaju papu iz nacionalističkih motiva. Oni o ovim temama niti ne razmišljaju. Za njih to niti ne postoji. Tužno je to, ali je tako. Institucija je to koja pliva u novcu i imovini, realno bi svi ljudi u Hrvatskoj mogli živjeti tako da nitko nije gladan, kada bi crkva doista vodila socijalnu politiku na bilo koji način, poručuje Markovina.

Umirovljeni profesor sociologije religije i prvi hrvatski veleposlanik u Vatikanu, Ivica Maštruko, Vijeće za inkluzivni kapitalizam ne smatra iznenađenjem niti predstavlja iznimku u dosadašnjem pontifikatu pape Franje. Inicijativu doživljava kao kontinuitet poznatih papinih stavova o svim socijalnim i društvenim pitanjima, a vrijeme izlaska u javnost smatra znakom zrelosti same inicijative, odnosno papinog „osjećaja da unutar katoličke crkve ima kritičku grupu koja bi to mogla podržati i na tome raditi”.

Katolička crkva nije jedinstvena, a posebno je ugrožena novim religijskim pokretima. Primjerice, teologija oslobođenje u Latinskoj Americi, teologija rižinih korijena koja se razvijala na azijskom području, pa crna teologije. Čak i kod nas u bivšoj Jugoslaviji, mariborski biskup Vekoslav Grmič je bio svojevremeno razradio tezu o teologiji samoupravljanja. Katolička crkva je u krizi jer novi kršćanski pokreti ugrožavaju oficijelnu crkvu. Očito je papa osjetio da se unutar crkve nije ništa radilo na oživotvorenju poruka Drugog vatikanskog koncila, čiji je temelja orijentacija bila „Aggiornamento”, odnosno posadašnjenje crkve u suvremenim uvjetima djelovanja – podsjeća Maštruko.

- U osnovi papine inicijative, u duhu teologije oslobođenja, na koju se on istina izravno ne vezuje jer to ne želi, je promjena društvenih i političkih režima i načina funkcioniranja svijeta. Papa u tome vidi temeljnu ulogu i poruku svijetu za katoličku crkvu. Valjda je i njemu potpuno jasno da se zapadni svijet i kapitalističko društvo teško mogu promijeniti akcijom novih religijskih pokreta ili utjecajem same katoličke crkve, ali mogu biti jedan od katalizatora tih promjena. Naime, papa zna da katolička crkva mora zadržati kritičku notu u odnosu na političke sisteme. Ta kritička nota može biti s konzervativne pozicije ili otvorenog kritičkog pristupa koji zahtijeva promjene. Katolička crkva i religija u biti moraju biti u funkciji pomirenja i interakcije između sistema, odnosno države i društva. Pri tome papa vjerojatno polazi od toga da kršćanski odgoj, kršćanske poruke i kršćanska doktrina predstavljaju na neki način kršćanske (katoličke) društvene kontrole. Odnosno, discipliniranje naroda za opće dobro, što je doduše jedan paternalistički odnos, ali zahtjev je zapravo nametnut od samih teologa i vladalaca.

Izbor članova vijeća, predstavnici globalnog kapitala i elitizam inicijative, neki su kritičari ocijenili primjerenom „karizmi” njenog nositelja, crkve kao globalne i bogate (kapitalističke) institucije, koja cijeloj priči daje potrebnu dozu licemjerja. Maštruko ne bježi od toga...

- Problem je što je katolička crkva hijerarhija, a demokracija unutar crkve je hereza. To je piramida na čijem vrhu je papa kao namjesnik Kristov i funkcionira na drugačijoj osnovi nego demokratsko društvo. Zato i postoji kritika unutar same katoličke crkve s novim religijskim pokretima i novim bazičnim kršćanskim zajednicama koji jednu takvu hijerarhiju i ponašanje žele rušiti iz same katoličke crkve. Prigovor o licemjerju je opravdan, ali crkva se u svojim okvirima ne može toliko promijeniti jer bi izgubila bilo kakvu mogućnost utjecaja. Katolička crkva bi u tom slučaju išla stazama protestantiziranja političkih i crkvenih struktura i, dakako, i pozicije koju ima u društvu. A time bi i sam papa izgubio utjecaj koji ima na društvo.

Koliko je u takvoj atmosferi gubitka globalnog utjecaja, smanjenja broja vjernika, duboko potresena dugogodišnjim pedofilskim skandalima, papina želja za reformom kapitalizma prilika da se crkva na pozitivan način vrati u globalni fokus? Je li to papin pokušaj njene reafirmacije, poglavito uloge moralnog predvodnika nakon ozbiljno narušenog kredibiliteta?

- Katolička crkva je u krizi, a to kažu i oni sami unutar crkve. Ne samo zbog novih religijskih pokreta, nego uopće zbog njene strukture i djelovanje, a to se osjeća i kod nas. Zato će ova papina inicijativa doživjeti kritike i unutar crkve, ne izravne i otvorene, ali u svakom slučaju neprihvaćanja kod velikog broja ljudi iz same hijerarhije.

Kako će reagirati hrvatski biskupi?

- Rekao bih, na tipično domobranski način. Oni će to prihvatiti, ali neće provoditi – ironičan je Maštruko koji također smatra da Vijeće za inkluzivni kapitalizam neće dugo potrajati nakon odlaska pape Franje.

- S obzirom na hijerarhiju i druge otpore unutar crkve, mogla bi nestati, no pitanje je. Naime, papa je dijelom uspio promijeniti izbornu strukturu odnosno dio kardinala koji će birati novog papu, tako da se promijenio sastav izborne baze za novog papu s obzirom na njihovu orijentaciju, geografski raspored, porijeklo i stavove u odnosu na one koji su birali zadnja dva pontifeksa. Imenovanjem novih kardinala papa nastoji više ići na perifernu crkvu i kadrovski utjecati na profil pape koji će ga naslijediti. Sasvim sigurno, novi će papa imati novu politiku i novi pristup, ali ne od dogmi i temeljnog naučavanja katoličanstva, već u nekim aspektima. Vidjet ćemo, no nisam optimist. Inicijativu vidim kao pokušaj da se svetoj vodici dade stvarni učinak. A znamo, kako kažu, od svete vodice ni štete ni koristi. Dakle, do nekih izmjena će doći, ali ovo je samo pokušaj da se svetoj vodici dade nekakva mogućnost stvarnog djelovanja. Ne vjerujem da će inicijativa promijeniti svijet, ali pridonosi stvaranju atmosfere, katalizatora političkih, društvenih, ekonomskih i financijskih promjena u svijetu. To je mali doprinos, nije jako značajan, ali nije ni beznačajan, jer stvara raspoloženje, utjecaj na opću atmosferu u svijetu i društvu, zaključuje Ivica Maštruko.

Papa Franjo i teologija oslobođenja
- Može se praviti usporedba između ponašanja sadašnjeg pape i njegovih prethodnika, ali praktički od prve enciklike Lava XIII., Rerum Novarum, iz 1891. godine, koja je definirala socijalnu doktrinu katoličke crkve, crkva se bavila socijalnim, a time i političkim pitanjima. Na Drugom vatikanskom koncilu također imamo neke inicijative koje govore o drugačijoj pristupu socijalnoj i političkoj doktrini, potom papinske enciklike od Pavla VI., do Ivana Pavla II i Benedikta XVI. koji su samo dijelom govorili o tim pitanjima. Za razliku od njegovih prethodnika, papa Franjo je drugačiji. I Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. željeli su, uz povremene izlete, zadržati kontinuitet ponašanja katoličke crkve – objašnjava Maštruko.

Za inicijativu pape Franje indikativno mu je njegovo iskustvo iz Latinske Amerike. Naime, dok je kao Jorge Maria Bergoglio obnašao različite biskupske dužnosti, Latinska Amerika je bila središte teologije oslobođenja koja se kritički odnosila prema ulozi crkve i njenoj otvorenoj suradnji s vojnim diktaturama na vlasti u brojnim južnoameričkim zemljama, od kojih su neke bile izrazito profašističke.

- Indikativno je da je papa prošle godine skinuo sankcije svećeniku Ernestu Cardenalu, jednom od predstavnika teologije oslobođenja, na koje ga je osudio Ivan Pavao II. Cardinal je svojedobno dospio u središte zanimanja kad je postao ministar kulture u Nikaragvi. Osim njega, tu su značajni teolozi oslobođenja, franjevci Leonardo i Clodovis Boff, zatim biskup Helder Camara koji je inzistirao na promjeni društveno političkog stanja u Južnoj Americi i pravednost za siromašne i obespravljene. Ivan Pavao II. je baš Camari 1985. zabranio obavljanje službe, iako je Ivan Pavao ima posebno iskustvo s pokretom Solidarnosti u Poljskoj. Tu je i nadbiskup Oscar Romero koji je proglašen blaženim, heroj za Latinsku Ameriku, borac za pravdu. U tom kontekstu, smatra Maštruko, Papa Franjo je „apsolutno čovjek kontinuiteta”.

- To je kontinuitet Latinske Amerike iz koje on dolazi, gdje su brojne bazične zajednice alternativne teologije, od Brazila, Nikaragve, Gvatemale, a kasnije Argentine i Čilea, kao oblik nezadovoljstva politikom ponašanja katoličke crkve. Sam naziv „teologija oslobođenja” datira iz sredine 70-tih godina prošlog stoljeća, a uvriježio se kao termin po knjizi Gustava Gutierreza, i postavlja temeljeno pitanje može li kršćanska vjera promijeniti društvo. Premda nije bio pripadnik teologije oslobođenje, čak je i kritički govorio o njoj, jer se kasnije na teologiji oslobođenja razvija teologija revolucije, papu Franjo očito nije mogao zaobići stvarnosnu situaciju koju je živio u Latinskoj Americi. Zato za njega katolička crkva mora biti na strani siromašnih, a temeljni posao je zalaganje za ugrožene socijalne grupe. Boff je nakon izbora Franje za papu rekao kako očekuje da će ovaj papa promijeniti crkvu i da će za razliku od njegovih prethodnika, Benedikta i Ivana Pavla, koji su željeli zadržati kontinuitet, Franjo početi reformirati crkvu – ocjenjuje Maštruko, koji se u svojim prvim knjigama „Klasni mir katoličanstva” i „Izazov alternativnih teologija”, bavio socijalnim naukom crkve i teologijom oslobođenja.
zadarski.slobodnadalmacija.hr

Robot koji će napuniti električnog Volkswagena. Osim koncepta naprednih brzih punionica električnih vozila koje će postati dijelom infrastrukture neophodne za daljnji razvoj e-mobilnosti, Volkswagen je razvio i autonomne robote koji će vozačima priključivati vozila na punjač prema potrebi. Divizija Volkswagen Group Components predstavila je ovoga tjedna svoje prve funkcionalne prototipe “vizionarskog” projekta na kojem rade već neko vrijeme – robota za autonomno punjenje električnih automobila. Njihov Mobile Charging Robot zamišljen je da “živi” na parkiralištima i u javnim garažama, gdje će se moći autonomno kretati od stanice za punjenje do automobila kojem je potrebno dopremiti električnu energiju. Robot bi tako pronašao “žedan” automobil te do njega dopremio mobilnu bateriju. U suradnji s elektroničkim sustavima automobila znao bi gdje treba doći, ovaj bi mu na vrijeme otvorio poklopac priključka za punjenje, a roboti bi potom samostalno “uštekao” punjač u njega. Sve to odvijalo bi se bez ikakve ljudske interakcije. Jedan mobilni robot bio bi u stanju opslužiti više automobila, dovlačeći do njih baterije prema potrebi. Nakon priključivanja više automobila, ugrađeni komunikacijski sustav dojavio bi mu kada je koji od njih napunjen, pa bi se vratio do njega, iskopčao punjač i otpremio ga natrag u bazu. Volkswagenov koncept vlastitih brzih DC punionica bit će ponuđen na tržištu početkom sljedeće godine. Njihov dio u budućnosti moći će biti i ovakvi roboti, koji će sada, nakon što su sklopljeni funkcionalni primjerci, proći kroz još nekoliko faza razvoja i pripreme za komercijalno lansiranje.
www.autonet.hr

 

Britansko-američki startup ZeroAvia dobio je novih 37,7 milijuna dolara za razvoj svojeg vodikom pogonjenog putničkog zrakoplova, a glavni ulagači su Bill Gates i Amazonov klimatski fond. Startupu ZeroAvia preradio je maleni putnički zrakoplov Piper M350, u koji su ugrađene vodikove gorivne ćelije kao izvor električne energije. Taj je zrakoplov u rujnu ove godine postao prvi u svijetu koji je odradio "pravi" (ne eksperimentalni) let u potpunosti pogonjen električnom energijom iz vodikovih ćelija. Ovo postignuće zainteresiralo je, očito, zvučna imena svjetskog biznisa pa je kompanija ZeroAvia od skupine investitora prikupila 37,7 milijuna američkih dolara svježeg kapitala. Najveći ulagači u ovoj rundi financiranja bili su Breakthrough Energy Ventures, fond koji ulaže u napredne energetske projekte i čiji je glavni član Bill Gates, kao i Amazonov Climate Pledge Fund, fond slične namjene pod patronatom najbogatijeg čovjeka na svijetu, Jeffa Bezosa. Ova dva fonda zajedno su, s još nekoliko manjih kompanija, u ZeroAviu investirala 21,4 milijuna dolara. Dodatnih 16,6 milijuna došlo je iz nacionalnog budžeta Ujedinjenog Kraljevstva, a osim spomenutih u prikupljanju kapitala sudjelovala je i naftna kompanija Shell. Ova će investicija biti usmjerena na daljnji razvoj ekološki prihvatljivijih pogona za putničke zrakoplove, s misijom izrade potpuno novog električnog zrakoplova, pogonjenog vodikovim gorivnim ćelijama. Taj bi model trebao moći u zrak vinuti do 19 putnika, a razvoj bi trebao biti dovršen do 2023. godine. Početkom te godine ZeroAvia obećava odraditi prvi let novog zrakoplova na ruti dugoj do 800 kilometara. U projektu razvoja zrakoplova kodnog imena HyFlyer II pripomoći će i britanska aviokompanija British Airways. Nakon zrakoplova za 20 ljudi 2023. godine, u planu je do 2027. imati zrakoplove s vodikovim ćelijama sposobne letjeti i preko 800 kilometara s do 100 putnika, kao i do 2030. godine te granice podići preko 1.600 kilometara i na više od 100 putnika – sve bez emisija CO2. Iako se o vodiku kao izvoru energije i dalje lome koplja, i njegovo dobivanje nije energetski efikasno kako bi mnogi željeli, uvođenje čistih izvora energije u zrakoplovnu industriju za osnovni cilj ima smanjenje emisija štetnih plinova. Avioprijevoznici su tijekom 2019. godine (dok su još radili po redovnom režimu) bili zaslužni za oko milijardu tona ugljičnog dioksida ispuštenoga u atmosferu i jedan su od najvećih generatora stakleničkih plinova u svijetu.
www.bug.hr

 

Broj sudionika na konferenciji pod nazivom 'Vodik u energetskoj tranziciji' vjerojatno je najbolji pokazatelj sve većeg zanimanja za vodik i vodikovu energetiku i u Hrvatskoj (a možda čak i činjenica da su u kratkom razdoblju u Hrvatskoj osnovane čak dvije stručne udruge koje se time bave). No, vodik je jedan od ključnih čimbenika energetske tranzicije, a njegov je potencijal danas prepoznat u energetici, industriji i prometu, kako je to istanula Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Izazovi energetske tranzicije
Energetska tranzicija pri tome nije nešto što se tek očekuje da stigne, već nešto što već odavno traje i što je ujedno prilika za sve građane da osiguraju bolje životne uvjete. Uostalom, napomenuo je dr. sc. Julije Domac, dipl. ing., direktor Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske i savjetnik predsjednika Republike za energetiku i klimu, ona mora biti izvan svake politike i ona je ujedno pitanje jednakosti i pravednosti. Kada je pak riječ o vodiku i obnovljivim izvorima kao važnim dijelovima energetske tranzicije, ali i važnim alatima za rješavanje problema klimatskih promjena, treba reći da je Odbor za okoliš Europskog parlamenta nedavno je podignuo ciljeve za ublažavanje klimatskih promjena i to tako da se emisije trebaju smanjiti za 60%.

Održiva rješenja za opskrbu energijom u kriznim uvjetima
Kako je i Hrvatska itekako svjesna važnosti suočavanja s klimatskim promjenama, na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu pokrenut je projekt 'Osiguranje električne energije u slučaju klimatskih promjena i prirodnih katastrofa'. Cilj tog projekta je, kako je predstavila njegova voditeljica, doc. dr. sc. Ankica Kovač, razviti jezgru mobilnih i stacionarnih 'emergency' izvora energije temeljenih na Sunčevoj energiji i vodiku. Time će se u kriznim situacijama uzrokovanima prije svega klimatskim promjenama osigurati opskrba energijom najprije kritične infrastrukture i objekata (zdravstva, vodoopskrbe, komunikacija, vojske, policije). Jezgru takvog energetskog mikrosustava čini elektrolizator na Sunčevu ili energiju vjetra, spremnik vodika i svežanj gorivnih članaka, a takav će se pilot-sustav od 2 kW uskoro izgraditi na FSB-u. Zanimljivo, ali nedugo nakon što je taj ambiciozni projekt odobren, Hrvatsku su pogodile dvije prirodne katastrofe: pandemija koronavirusa i potres u Zagrebu i okolici.

Vodik - veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo
U svakom slučaju, vodik predstavlja veliki potencijal za hrvatsko gospodarstvo. Kao prvo, uvođenje vodika u širu primjenu značit će nužno osuvremenjavanje postojećih energetskih sustava. Kao drugo, Hrvatska već sada proizvodi značajne količine vodika (doduše, 'sivog', a ne 'zelenog', iz obnovljivih izvora). U skladu s time, kako je napomenuo Stjepan Nikolić, dipl. ing, direktor Rafinerija i marketinga INA-e, cilj tvrtke je do 2025. godine stvoriti lanac koji čine proizvodnja (uglavnom 'zelenog') vodika u Rijeci i Sisku, njegov transport na odgovarajući način i korištenje (izgradnja punionica, stvaranje flote vozila na vodik, za početak za vlastite potrebe). Uz to, INA je već sada partner Gradu Zagrebu na projektu uvođenja vodika kao energenta u javni gradski prijevoz u Zagrebu.
www.energetika-net.com

 

Vodeće domaće energetske tvrtke zajedno u vodikovoj energetici
Predsjednici Uprava Plinacra i HEP-a potpisali su Memorandum o razumijevanju u vezi s aktivnostima na projektima proizvodnje i transporta vodika. Time su čelnici dviju vodećih domaćih energetskih tvrtki pokazali namjeru za suradnjom radi povezivanja planova razvoja vodikovih energetskih tehnika i mreža za transport i distribuciju vodika.

U skladu s europskim ciljevima
U skladu s ciljevima Europske unije i očekivanom dekarbonizacijom gospodarstva, Plinacro i HEP su pokazali svoju predanost stvaranju preduvjeta za razvoj infrastrukture za proizvodnju i transport vodika. Potencijal vodika, a posebice onog koji je proizveden elektrolizom, električnom energijom iz obnovljivih izvora, osnova je za dekarbonizaciju industrije i prometa. Stoga je nužno postaviti zdrave temelje za razvoj sve važnijeg energenta u budućem europskom energetskom miksu. Uz to, jačanje veza u energetici, bilateralna poslovna suradnja i multidisciplinarni pristup osmišljavanju strategija razvoja vodikovog lanaca vrijednosti u bliskoj će budućnosti osigurati razvoj tržišta vodika u Hrvatskoj, a suradnja će biti usmjerena i na uklanjanje zakonodavno-regulatornih prepreka i pripremu ključnih dokumenata, smjernica i mjera radi stvaranja usklađenih standarda za tržište vodika. Naime, EU je postavio ambiciozne klimatske i energetske ciljeve do 2030., koji čine ključne i nužne referentne točke na putu prema ugljičnoj neutralnosti Europskoj do 2050. godine. U skladu s postavkama Pariškog sporazuma i Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu (NN 25/2020), aktivno sudjelovanje cijele hrvatske energetike osigurat će investicije u čiste energetske tehnike i lance vrijednosti. Tako će se stvoriti preduvjeti za priključivanje na europsku infrastrukturu i zadovoljavanje potreba budućeg europskog tržišta vodika.

Oporavak gospodarstva i energetska tranzicija u prvom planu
Prema Europskom planu oporavka, ulaganja u vodikovu energetiku potiču održivi razvoj i otvaranje konkurentnih poslova koji će biti ključni za oporavak od posljedica pandemije koronavirusa i nastavak energetske tranzicije. Zajedničko ispitivanje mogućnosti i razvoj pilot-projekata poslužit će kao podloga za prijavu projekata na odobrenje Europskoj komisiji, sukladno europskim pravilima o državnim potporama, a posebice za Važne projekte od zajedničkog europskog interesa (IPCEI), Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), Inovacijski fond i dr., izvijestio je Plinacro.
www.energetika-net.com