"The Spice must flow" filmski je citat koji se temelji na premisi knjige Dune čime se ističe da je "The Spice" osnovni element za funkcioniranje imperijalnog carstva. Paralela na ovu temu je da zemni plin mora teći da gospodarstva ne stanu unatoč ratnim sukobima i međusobnim sankcijama država što je često jedno s drugim u suprotnosti. Sve zemlje Europe su izrazito ovisne o zemnom plinu jer se on koristi u velikoj mjeri u industriji i tehnološkim procesima te u javnim ustanovama, stambenim i nestambenim zgradama za grijanje. Ovisnost o zemnom plinu je nastajala desetljećima dok bi trebalo isto toliko desetljeća da se izvrši tehnološka tranzicija na neki drugi sustav grijanja. Svaka ovisnost u bilo kojem sektoru društva nije poželjna stoga treba težiti energetskoj neovisnosti od zemnog plina.

Tranzit zemnog plina preko Poljske
Ruski predsjednik Vladimir Putin izjavio je da do kraja godine više nema vremena da se potpiše novi ugovor o tranzitu zemnog plina kroz Ukrajinu te je okrivio tu zemlju što nije produžila ugovor koji dovodi plin Slovačkoj, Češkoj i Austriji. "Ukrajinci su najavili da neće obnoviti ugovor", rekao je Putin, dodavši da Kijev kažnjava Europu ovim potezom. Važeći petogodišnji ugovor o tranzitu zemnog plina između Rusije i Ukrajine istječe 31.12.2024. "Nema novog ugovora i nemoguće ga je zaključiti u tri, četiri dana", rekao je Putin u televizijskom obraćanju. Količine ruskog zemnog plina koje preko Ukrajine dolaze u Europu relativno su male. Rusija je 2023. tim putem poslala oko 15 milijardi prostornih metara zemnog plina, samo osam posto od ukupnih količina ruskog zemnog plina koji je pritjecao u Europu različitim rutama u 2018. i 2019. godini. Plinovod Urengoj-Pomari-Užgorod iz sovjetske ere dovodi zemni plin iz Sibira preko grada Sudže, koji je sada pod kontrolom ukrajinskih vojnih snaga u ruskoj regiji Kursk. Potom se zemni plin transportira kroz Ukrajinu prema Slovačkoj gdje se plinovod račva prema Češkoj i Austriji. Rusija je spremna dopremiti zemni plin preko Ukrajine bilo kojem kupcu, no to je sada nemoguće preko Ukrajine, izjavio je V. Putin. Vladimir Putin je također rekao da je Rusija spremna snabdijevati Europu plinom preko Poljske, plinovodom Yamal - Europe. Ovaj plinovod je u funkciji no ne koristi se dionica kroz Poljsku od 2022. godine zbog sankcija koje je Poljska uvela Rusiji.

O stanju plinovoda Yamal-Europe ?
Plinovod Yamal-Europe je cjevovod dug 4,107 kilometara (2,552 mi) koji povezuje ruska polja prirodnog plina na poluotoku Yamal i zapadnom Sibiru s Poljskom i Njemačkom, kroz Bjelorusiju dok je Poljski dio plinovoda prestao s radom 2022. U Gazpromovoj nomenklaturi razvojnih projekata naftovod se sastoji od četiri dionice, Bovanenkovo–Uhta (1200 km ili 750 milja), Uhta–Torzok (970 km ili 600 milja), zapadna dionica od Toržoka također zbunjujuće nazvana Jamal– Europa (1660 km ili 1030 milja), i djelomično paralelna dionica grane SRTO – Torzhok (2200 km ili 1400 milja).

Povijest plinovoda Yamal-Europe
Planiranje naftovoda Yamal-Europe započelo je 1992. Međuvladini ugovori između Rusije, Bjelorusije i Poljske potpisani su 1993. Godine 1994. Wingas je započeo s izgradnjom poljskog dijela naftovoda. Prvi plin isporučen je Njemačkoj kroz bjelorusko-poljski koridor 1997. godine. Bjeloruski i poljski dio dovršeni su u rujnu 1999.

Izgradnja dionice Bovanenkovo–Uhta započela je u prosincu 2008., otprilike u isto vrijeme počelo je bušenje prve proizvodne bušotine na plinskom polju Bovanenkovo. Plinovod je dosegao svoj nazivni kapacitet od oko 33 milijarde kubičnih metara godišnje (1,2 trilijuna kubičnih stopa godišnje) prirodnog plina 2006. godine, nakon dovršetka svih kompresorskih stanica. Ukupni trošak izgradnje plinovoda procijenjen je na 36 milijardi dolara.

Pregledi cijena plina u Poljskoj
Godine 2012. dogovoreno je smanjenje cijene plina od 10% za poljsku državnu naftnu i plinsku tvrtku PGNiG.

Godine 2020. Arbitražni sud u Stockholmu presudio je da se dugoročna ugovorna cijena plina PGNiG-a s Gazpromom, povezana s indeksom cijena nafte i plina, treba promijeniti kako bi bila približna zapadnoeuropskoj tržišnoj cijeni plina, unatrag od 1. studenog 2014., kada je PGNiG zatražio reviziju cijene prema ugovoru. Gazprom je morao PGNiG-u vratiti oko 1,5 milijardi dolara. Ugovor iz 1996. predviđa do 10,2 milijarde kubičnih metara plina godišnje (360 milijardi kubičnih stopa godišnje) plina do isteka 2022., s minimalnom količinom od 8,7 milijardi kubičnih metara godišnje (310 milijardi kubičnih stopa godišnje).

Tijekom globalne energetske krize 2021., PGNiG je 28. listopada 2021. podnio daljnji zahtjev za reviziju cijena. PGNiG je izjavio da nedavna izvanredna povećanja cijena prirodnog plina "pružaju osnovu za ponovne pregovore o cjenovnim uvjetima po kojima kupujemo plin prema ugovoru Yamal."

Dio poljskog plinovoda
Godine 2019., kao dio poljskih planova da postane energetski neovisan od Rusije, Piotr Wozniak, predsjednik PGNiG-a, izjavio je "Strategija tvrtke jednostavno je zaboraviti istočne dobavljače, a posebno Gazprom." PGNiG namjerava diverzificirati opskrbu prije svega prelaskom na opskrbu ukapljenim prirodnim plinom (LNG) koji se uvozi iz Katara, SAD-a i Norveške, i vjerojatno naftovod za Norvešku, uvelike smanjujući značaj opskrbe kroz naftovod Yamal.

Tranzit poljskim dijelom plinovoda prema zapadnoj Europi bio je do 18. svibnja 2020. omogućen dugoročnim ugovorom o tranzitu s Gazpromom. Od 2020. do 2021., u skladu s Uredbom NC 2017/459 o EU mehanizmima za dodjelu kapaciteta, tranzit je bio ponuđen svim stranama na godišnjoj, tromjesečnoj, mjesečnoj, dnevnoj i unutar dnevnoj osnovi. U srpnju 2021. Gazprom je odlučio ne rezervirati godišnji ugovor, stvarajući zabrinutost da Gazprom više ne planira koristiti plinovod tijekom cijele godine kao rutu za transport plina u Europu.

Naftovod je zatvorila poljska vlada 2022. nakon spora oko plaćanja s Rusijom nakon ruske invazije na Ukrajinu i širokih međunarodnih sankcija. Dionice u naftovodu bile su zamrznute i Rusija njima nije mogla trgovati. Godine 2023. Poljska je preuzela 48% dionica Gazproma.

Poremećaji u transportu plina
Bilo je najmanje sedam prekida, bilo potpunih obustava ili ograničenja, u opskrbi Poljske plinom u 18 godina prije travnja 2022. Ovisno o vrsti incidenta, ti su prekidi trajali od nekoliko dana do pola godine.

Dana 6. studenoga 2021. Reuters je izvijestio da je isporuka plina kroz poljski dio prekinuta ili je protok preokrenut. Prema PGNiG-u, s njihove točke gledišta sve je u redu, budući da Poljska dobiva plin i s istoka i sa zapada, prema domaćoj potražnji i cijenama plina. Rusija je optužena da namjerno smanjuje dotok plina u Europu u političke svrhe, ali općenito visoki ruski domaći zahtjevi doveli su do ove situacije. Dana 9. studenog 2021. ponovno su uspostavljeni tokovi prema zapadu u Njemačku, a Kremlj se ponovno obvezao povećati isporuku prirodnog plina Europi.

Dana 26. travnja 2022., tiskovni ured PGNiG-a izvijestio je da se "Gazprom službeno obratio PGNiG-u pismom o zakonskim promjenama u Ruskoj Federaciji u vezi s promjenom pravila plaćanja za opskrbu plinom".

Baltički plinovod između Norveške i Poljske imat će kapacitet da zamijeni otprilike 60% poljskog uvoza plina koji dolazi iz Rusije putem plinovoda Yamal, a očekuje se da će biti operativan do kraja 2022.. Krajem 2019. uprava PGNiG-a odlučila je ne produljiti ugovor s Yamalom koji je trebao isteći krajem 2022.

Dana 26. travnja 2022. Gazprom je objavio da će prestati isporučivati ​​prirodni plin Poljskoj putem plinovoda Yamal-Europe, kao i Bugarskoj, budući da su obje zemlje odbile zahtjev Rusije da se plaćanja za plin vrše u ruskim rubljima - zahtjev koji navodno predstavlja kršenje ugovora. Poljska je izjavila da ne očekuje poremećaje u opskrbi zbog toga što su njezina skladišta prirodnog plina popunjena oko 75 % (osiguravajući 40-180 dana opskrbe), plinovod Poljska-Litva počinje s radom u svibnju te godine, plinovod Baltic Pipe između Poljske i Norveške počinje s radom u listopadu. Poljska također može uvoziti plin preko LNG terminala Świnoujście. Od 29. rujna 2022. protok plina prema istoku iz Njemačke u Poljsku kroz plinovod Yamal-Europe je stabilan.

Ruta plinovoda Yamal-Europe
Dionica zapadno od plinskog čvorišta Torzhok uključuje oko 402 kilometra (250 mi) u Rusiji, 575 kilometara (357 mi) u Bjelorusiji i 683 kilometra (424 mi) u Poljskoj. Napaja se sa sjeveroistoka dionicama Bovanenkovo–Uhta, Uhta–Toržok i SRTO–Toržok, za koje se sve smatra da su dio naftovoda Jamal–Europa. Njemački plinski sustav povezan je s plinovodom Yamal-Europe kroz plinovod JAGAL. Dionica Bovanenkovo-Ukhta uključivala je 72 kilometra (45 milja) podmorskog plinovoda ispod zaljeva Baydaratskaya u južnom dijelu Karskog mora.

Zapadni dio plinovoda u početku se opskrbljivao iz plinskih polja koja su se polako iscrpljivala u okrugu Nadym Pur Taz u Tjumenjskoj oblasti, a ne iz projekta Yamal. Dio ogranka SRTO-Torzhok počinje u Novy Urengoyu, u blizini plinskog polja Urengoyskoye u razvoju unutar kompleksa plinskih polja Urengoy. Od 2020. plinska polja Yamal proizvodila su preko 20% ruskog plina, za koji se očekivalo da će se od 2021. povećati na 40% do 2030.

Tehničke značajke plinovoda
Kapacitet plinovoda je 33 milijarde kubičnih metara (1,2 trilijuna kubičnih stopa) prirodnog plina godišnje. Promjer cjevovoda je 1420 milimetara (56 in). Tlak u cjevovodu osigurava 14 kompresorskih stanica.

Vlasništvo nad plinovodom
Ruski dio plinovoda je u vlasništvu i pod upravom Gazproma. Bjeloruski dio je u vlasništvu Gazproma, a njime upravlja Gazprom Transgaz Belarus. Poljski dio je u vlasništvu i pod upravom EuRoPol Gaz S.A., zajedničkog ulaganja poljskog PGNiG-a, ruskog Gazproma, u početku s 4% udjela od strane Polish Gas-Trading S.A. Dogovoreno je 2009. da će se ovaj mali holding prodati, ostavljajući oba partnera s 50%.

Godine 2022. dionice Gazproma u EuRoPol Gaz S.A stavljene su pod upravljanje nakon što su dionice zamrznute sankcijama, a u listopadu 2023. dionice su prenesene na poljski naftni koncern Orlen, koji je postao 100% vlasnik poljskog dijela cijevi. Poljska je odredila kompenzaciju za 684 km dug poljski dio naftovoda Yamal na 787 milijuna zlota (183 milijuna dolara).

Drugi cjevovod Yamal-europe
Godine 2005. postojali su planovi za izgradnju drugog kraka plinovoda preko Bjelorusije. Dana 1. studenog 2007., ruski ministar industrije i energetike Viktor Khristenko rekao je da su ovi planovi odbačeni, jer se prednost daje izgradnji plinovoda Sjeverni tok 1.
www.index.hr
www.en.wikipedia.org