U Hrvatskoj je unosan šverc i komerc raznog otpada koji se zakapa i odlaže posvuda zbog nepostojanja razvijenog sustava razvrstavanja otpada te spaljivanja preostalog otpada u kontroliranim uvjetima u spalionicama otpada (koristi se i naziv "energana" da se direktno ne govori o postupku spaljivanja otpada). Sve je ovo posljedica nesposobnosti izvršne vlasti koja nije uspjela tijekom nekoliko desetljeća uspostaviti održivi sustav gospodarenja otpadom te nije uspjela poboljšati kulturu i svijest ljudi vezano uz održivo odlaganje otpada.

Uskok je potvrdio da je otvorio istragu protiv varaždinskog poduzetnika Josipa Šinceka i još devet osumnjičenih, među kojima su njegova supruga i supruga zlatara Paška Dodića Franciska.

Terete ih za teško kazneno djelo protiv okoliša, krivotvorenje službenih i poslovnih isprava, utaju poreza i pranje novca. Uskok tvrdi da je Šincek zapravo vodio zločinačko udruženje, koje je napravilo sva ta kaznena djela.

EUROPOL objavio priopćenje
Iako Uskok navodi da je uhićeno 10 osoba, EUROPOL u svom priopćenju piše da je uhićeno ukupno 13 ljudi.

"Procjenjuje se da je ilegalno odloženo najmanje 35.000 tona otpada, čime su kriminalci zaradili najmanje 4 milijuna eura", piše u priopćenju EUROPOL-a.

U Uskokovom priopćenju navode se drugi iznosi, ukupno nešto više od milijun eura.

Laboratorijska analiza pokazuje da se nezakonito odloženo smeće, koje su kriminalci lažno deklarirali kao reciklabilni plastični otpad, zakonski smatra opasnim otpadom. Hrvatske vlasti vjeruju da je kriminalna mreža također nezakonito zakapala i odlagala medicinski otpad iz hrvatskih tvrtki, piše EUROPOL.

Trgovina otpadom nezakonita je aktivnost koja kriminalnim mrežama omogućuje stjecanje ogromne zarade, a pritom se izlažu relativno niskom riziku. Ilegalno odlaganje otpada često uzrokuje nepopravljivu štetu okolišu zagađujući tlo, vodu i zrak. Ta kaznena djela obično idu ruku pod ruku s krivotvorenjem dokumenata ili financijskim kaznenim djelima poput pranja novca i korupcije, navodi EUROPOL, koji je objavio i fotografije.

Kronologija kriminala prema Uskoku
Prema onome što je zasad utvrđeno, Šincek je od početka 2022. pa sve do rujna 2024. odlagao plastični otpad u Varaždinu, Gospiću i Benkovcu. Pri tome je zanemario ograničenja za skladištenje takvog otpada, kao i propise prema kojima se takav otpad smije skladištiti. Zato su odlagališta bila prekapacitirana, a lokacija u Benkovcu uopće nije imala dozvolu za gospodarenje otpadom.

Unatoč tome, Šincek je preko jedne od svojih tvrtki nastavio uvoziti otpad jer je od dobavljača za to dobivao naknade. Osim plastike iz Slovenije i Italije, dovozio je i medicinski otpad, a od dobavljača iz Hrvatske preuzimao je i mješoviti otpad.

No umjesto da ga zakonito zbrine, Šincek je, kako tvrdi Uskok, organizirao da se otpad zakopava u zemlju, dok je dio mljevene plastike rasut na otvorenom prostoru u Gospiću. Takvo rasipanje ugrožavalo je kakvoću tla, ali i zdravlje ljudi, navodi Uskok.

Skrivali da krše zakon
Da prikrije ovaj kriminal, Šincek je, prema tvrdnjama Uskoka, nabavljao lažnu dokumentaciju o prijevozu otpada.

Ostali okrivljeni u ovom lancu obavljali su, navodi se u rješenju o provođenju istrage, financijske i administrativne poslove, organizirali transport otpada, pribavljali i sastavljali lažnu dokumentaciju o nabavi, prijevozu i obradi otpada, kao i drugu dokumentaciju o poslovima koji u stvarnosti nisu odrađeni. Među ovima koji su, prema sumnjama Uskoka, prikazivali lažnu poslovnu suradnju sa Šincekom bila je i Franciska Dodić, supruga poznatog zlatara.

Istražitelji su rekonstruirali da su lažno sačinjenu dokumentaciju dostavljali inspekciji zaštite okoliša tijekom nadzora, unosili netočne podatke o obradi i tijeku otpada, dogovarali i koordinirali radnike radi prijevoza i zatrpavanja otpada u tlo te zgrtanja otpada zemljom i šljunkom.

Štetne posljedice za tlo i ljude
Već je dosad utvrđeno da su zbog ovakvog odlaganja otpada u okoliš nastale brojne posljedice na tlu, a onemogućeno je i da na tim parcelama rastu drveće ili poljoprivredne kulture.

Kod Gospića je i dio šume opustošen. Budući da se plastični otpad teško razgrađuje te prilikom razgradnje ispušta toksine, sve je ovo, smatra Uskok, naštetilo zdravlju ljudi i životinja, a moglo je dovesti i do požara, što bi imalo posljedice u dužem periodu.

"Stoga je ovim onečišćenjem okoliša prouzročena znatna ekološka šteta Republici Hrvatskoj, kao i materijalna šteta u vidu sanacije onečišćenja u zasad neutvrđenom iznosu", ističe Uskok.

Golema ilegalna zarada
Poreznici i istražitelji izračunali su da je Šincekova tvrtka koja je odlagala otpad u Benkovcu nezakonito zaradila oko 466 tisuća eura. Franciska Dodić zgrnula je oko 120 tisuća eura, a ostali akteri još oko 450 tisuća eura.

Kako bi umanjio osnovicu za plaćanje poreza, Šincek je preko suokrivljenih i njihovih firmi ispostavljao lažne račune na osnovu kojih se umanjivao PDV. Utvrđeno je da su utajili nešto manje od 95 tisuća eura poreza, dok su oko 350 tisuća eura ilegalne zarade oprali kroz lažne poslovne papire, ulaganja i pozajmice.
www.index.hr

Zeleni vodik se testira u kućanstvima u Škotskoj kao zamjena za prirodni plin. Centralno grijanje u Velikoj Britaniji odgovorno je za gotovo trećinu emisije stakleničkih plinova. Kako bi pomogli zemlji da brže ispuni svoje ciljeve smanjenja emisija, Scottish Gas Networks (SNG), koji distribuira plin i upravlja plinskom mrežom u Škotskoj, južnoj Engleskoj i području Londona, došao je na ideju zamjene prirodnog plina, koji emitira ugljični dioksid kada izgara, vodikom proizvedenim korištenjem obnovljivih izvora energije.

Godine 2020. SNG je pokrenuo pilot projekt H100 Fife u Buckhavenu i Denbighu na istočnoj obali Fifea u Škotskoj. Osnovna ideja je ispitati vodik kao zamjenu za prirodni plin za grijanje i kuhanje u kućanstvima.

Nakon izgradnje prve svjetske vodikove mreže od 8,4 kilometra , SNG je izgradio i postrojenje za proizvodnju vodika iz vode putem elektrolize. Elektrolizer se napaja električnom energijom iz obližnje vjetroelektrane na moru. Postavljena su i postrojenja za skladištenje vodika kako bi se osigurala kontinuirana opskrba.

Oko 300 kućanstava u Buckhavenu i Denbighu potpisalo je za prelazak s prirodnog plina na vodik. Koristit će se bojlerima i štednjacima na vodik, a način grijanja i kuhanja bit će vrlo sličan onome na koji su navikli, kažu u tvrtki.

Kako bi građane upoznali s radom novih uređaja, SNG je izgradio tri pokazne kućice. John Sweeney, prvi ministar Škotske, osobno je početkom veljače otvorio demonstracijske kuće.

“Budućnost Škotske bez emisija ovisi o našoj sposobnosti da razvijemo inovativna rješenja za borbu protiv klimatskih promjena, a projekt H100 Fife sjajan je primjer te ambicije”, rekao je tom prilikom.

Građani koji su se prijavili za projekt kao i oni koji žive u blizini mogu posjetiti domove i vidjeti vodikove grijače vode i štednjake iz Baxi, Worcester Bosch i Bosch kućanskih aparata koji će biti instalirani u njihovim domovima kasnije ove godine.

SGN je pokrenuo suradnju s koledžem Fife kako bi u nadolazećim mjesecima pokrenuo prvi centar za obuku vodika u Velikoj Britaniji. Inženjeri iz ovog područja naučit će instalirati nove vodikove uređaje i spajati domove na vodikovu mrežu.

Plan je da pilot faza projekta traje do 2027. godine. Ako se pokaže uspješnim, mogao bi poslužiti kao primjer dekarbonizacije grijanja u Velikoj Britaniji, ali i šire.

Izvršni direktor SGN-a Simon Kilonback naglasio je da H100 Fife ima značaj daleko izvan testiranja vodika za kućno grijanje. Prema njegovim riječima, projekt će pružiti ključne dokaze za potporu razvoju vodikove ekonomije u svim segmentima.

No, iako zeleni vodik zvuči obećavajuće, čini se da ambiciozne želje nisu praćene realizacijom i razvojem projekata. Naime, Europska unija planira povećati godišnji uvoz i proizvodnju na po 10 milijuna tona najkasnije do 2030. godine.

Nadalje, osim činjenice da je potrošnja vodika u Europi niska i čini samo dva posto energetskog miksa, izvješće Agencije za suradnju energetskih regulatora (ACER) za 2024. pokazuje da je 99,7 posto potrošenog vodika proizvedeno iz fosilnih goriva. Samo 22.000 tona proizvedeno je elektrolizom na struju iz obnovljivih izvora energije.

Također postoji zabrinutost oko troškova i učinkovitosti korištenja vodika za grijanje kućanstava. Teško ga je skladištiti i transportirati, a sigurna distribucija zahtijeva velika infrastrukturna ulaganja i stalni nadzor. Istraživanja sugeriraju da je vodik skuplji i manje učinkovit od drugih tehnologija poput dizalica topline.
www.balkangreenenergynews.com

Američki predsjednik Donald J. Trump potpisao je Izvršnu uredbu o osnivanju Nacionalnog vijeća za energetsku dominaciju SAD-a. Nacionalno vijeće za dominaciju u energetici bit će uspostavljeno unutar Izvršnog ureda američkog predsjednika, kojim će predsjedati ministar unutarnjih poslova Doug Burgum i potpredsjedati ministar energetike Chris Wright, a sastojat će se od članova kabineta predsjednika Trumpa i ključnih vladinih agencija.

Vijeće će savjetovati predsjednika Trumpa o strategijama za postizanje energetske dominacije poboljšanjem procesa izdavanja dozvola, proizvodnje, proizvodnje, distribucije, regulacije i transporta u svim oblicima energije. Predsjedniku će preporučiti Nacionalnu strategiju energetske dominacije s ciljem smanjenja birokratije, povećanja ulaganja privatnog sektora i unaprjeđenja inovacija. Vijeće će olakšati suradnju između savezne vlade i domaćih energetskih partnera, osiguravajući dosljednost politike. Također će se konzultirati s raznim dionicima javnog i privatnog sektora kako bi se proširila proizvodnja energije i riješile troškovne prepreke.

SNIŽAVANJE CIJENA I JAČANJE AMERIČKE EKONOMSKE SIGURNOSTI

Poticanje domaće američke proizvodnje energije ključno je i za ublažavanje cjenovnih šokova za američke obitelji i smanjenje rizika lanca opskrbe energijom za američku naciju, kao i za saveznike.

Američka energetska dominacija je najpouzdaniji način da se osigura stabilnost i pristupačnost američkih cijena energije. Cijene benzina, kao i ukupne cijene energije za kućanstva, porasle su 30% za vrijeme predsjednika Bidena.

Administracija Biden-Harris dramatično je usporila stopu rasta američke proizvodnje energije i razvoja, uključujući uvođenje federalnog moratorija na zakup nafte, povećanje vremena izdavanja energetskih dozvola višestruko u odnosu na ono što je bilo pod predsjednikom Trumpom i uklanjanjem stotina milijuna hektara koji nisu bili dostupni za proizvodnju energije.

Tijekom posljednje četiri godine, procjenjuje se da je američka nacija proizvela više od dvije milijarde barela nafte manje nego što je očekivao trend (da je energetska politika predsjednika Trumpa ostala nepromijenjena), golema količina izgubljene opskrbe koja bi mogla smanjiti teret cijena energije za američke obitelji. Razvoj američkih energetskih izvora omogućit će našoj SAD-u da smanji oslanjanje na strane subjekte, uključujući strateške protivnike.

Dok je kreirala politike za ograničavanje američke proizvodnje, Bidenova administracija zatražila je od OPEC+ da poveća proizvodnju kako bi zadovoljila američku potražnju za energijom. Kako su cijene energije rasle, Bidenova administracija nije bila voljna provoditi američke naftne sankcije odmetničkim režimima, dopuštajući Iranu da izveze više od milijun barela nafte dnevno kroz labavu provedbu (u odnosu na niskih od približno 70 000 pod Trumpovom administracijom) i privremeno potpuno ukidajući naftne sankcije Madurovu režimu u Venezueli.

Sjedinjene Države su također jako ovisne o Kini u nizu kritičnih minerala, što je dovelo opskrbni lanac američke nacije u opasnost, kao što pokazuje nedavno kinesko naoružavanje svojih resursa kroz zabrane izvoza germanija, galija i antimona u Sjedinjene Države.

Kako SAD brzo napreduje u tehnologijama sljedeće generacije, kao što je umjetna inteligencija (zajedno s povezanim podatkovnim centrima), a potražnja za energijom raste, bit će sve važnije proširiti domaću opskrbu energijom. Američko energetsko vodstvo je vitalno ne samo za ekonomsku i nacionalnu sigurnost SAD-a, već i za sigurnost američkih saveznika.

Američka industrija ukapljenog prirodnog plina (LNG) odigrala je ključnu ulogu u pomaganju Europi da smanji svoju ovisnost o ruskoj energiji, pri čemu je izvoz LNG-a u Europu porastao za 141% u 2022. i nastavlja se povećavati kako bi se popunila praznina. Predsjednik Trump upozorio je zapadnu Europu još 2017. da se osloni na američki prirodni plin, a ne na rusku energiju.

OBNAVLJANJE AMERIČKE ENERGETSKE DOMINACIJE

Predsjednik Trump pokazao je rezultate u osnaživanju američke proizvodnje energije i namjerava vratiti SAD-u energetsku dominaciju. Tijekom prvog mandata predsjednika Trumpa, SAD je postao neto izvoznik energije po prvi put u gotovo 70 godina i transformirao se u vodećeg svjetskog proizvođača nafte.

Predsjednik Trump ubrzao je postupak izdavanja dozvola za izvoz LNG-a (postigavši ​​vrijeme izdavanja dozvola za jednu šestinu duže od vremena Bidenove administracije, koja je povukla ove reforme), smanjio je vrijeme izdavanja dozvola za crpljenje nafte i plina saveznim zemljama (povećavši zahtjeve za dozvolama za 300%), popravio New Source Review (koji je kaznio tvrtke za popravak i nadogradnju elektrana na ugljen) i otvorio milijune hektara za domaći energetski razvoj. Pod vodstvom predsjednika Trumpa, američke obitelji uštedjele su u prosjeku 2500 dolara godišnje na troškovima komunalija i plina, dok je gospodarstvo u cjelini doživjelo otvaranje novih američkih energetskih poslova.
www.whitehouse.gov

Europska komisija dodijelila je gotovo 1,25 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Bespovratna sredstva poduprijet će 41 prekogranični projekt energetske infrastrukture, među kojima su tri važna projekta vezana uz energiju vjetra. To je dobra vijest za europsku industriju vjetra i njenu širu energetsku tranziciju.

Europska komisija objavila je rezultate najvećeg kruga financiranja svog Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) do sada. Bio je to prvi CEF poziv koji je uključivao offshore električne mreže, vodikove i CO 2 mreže. CEF ima za cilj integrirati europska energetska tržišta i ubrzati pristupačnu dekarbonizaciju diljem EU-a.

Krugom dodjele dodijeljeno je više od 850 milijuna eura za ukupno 41 projekt. Ovi su projekti priznati kao projekti od zajedničkog interesa (PCI) i projekti od zajedničkog interesa (PMI) prema revidiranoj Uredbi o Transeuropskoj energetskoj mreži (TEN-E).

Dobre vijesti za (hibridne) projekte vjetroelektrana na moru
Rezultati su izvrsna vijest za projekt Bornholm Energy Island – koji je dobio gotovo 52% ukupnog proračuna dodijeljenog u ovom krugu. Osim toga, bespovratna sredstva CEF-a otišla su u Triton Link, offshore hibridni interkonektor između Danske i Belgije i pučinsku vezu vjetroelektrana u južnoj Bretanji, Francuska .

“Ovo su ključni projekti za isporuku pristupačne električne energije za europske tvrtke i kućanstva. Do sada Europa ima samo jednu hibridnu offshore vjetroelektranu. Potrebno nam je mnogo više za izgradnju integrirane offshore mreže. Sjajne su vijesti da Europska komisija omogućuje realizaciju ovih obećavajućih projekata”, kaže Vasiliki Klonari, direktorica integracije energetskih sustava u WindEurope.

Offshore hibridi su interkonektori između dvije ili više zemalja koji su izravno povezani s offshore vjetroelektranama. Stoga, offshore hibridi kombiniraju proizvodnju i prekogranični prijenos. Oni prenose električnu energiju u sve međusobno povezane zemlje i optimiziraju tokove energije. Spajanje vjetroelektrana izravno na interkonektor smanjuje potrebu za kabelskim vezama i u konačnici poboljšava korištenje pomorskog prostora. Time se smanjuje utjecaj na okoliš i biološku raznolikost mora.

Offshore hibridi ključni su projekti na putu do integrirane offshore mreže. Prema europskim planovima za razvoj offshore mreže, 14% svih offshore obnovljivih izvora energije moglo bi se povezati preko offshore hibrida.

Nema dovoljno novca za električne mreže
Europa treba više ulagati u interkonektore i prekograničnu elektroenergetsku infrastrukturu kako bi osigurala da naše električne mreže podržavaju prijelaz na elektrificiranije gospodarstvo. Bez većih ulaganja u mrežnu infrastrukturu Europa riskira da ne ispuni svoje ambicije čiste energije. Mreže su već danas usko grlo broj jedan za širenje energije vjetra u Europi.

U tom je kontekstu razočaravajuće što su u krugu CEF-a dodijeljena samo tri projekta pametne električne mreže. Dobili su manje od 4% ukupnog proračuna. U međuvremenu, projekti vodika, amonijaka i CO 2 osigurali su oko 40% proračuna.

Bez snažnije potpore EU-a za mrežnu infrastrukturu, integracija obnovljivih izvora energije, poticanje elektrifikacije i osiguravanje pristupačne električne energije za potrošače i industrije bit će izazov.

“Europa mora dati prioritet ulaganju svog novca u provjerena rješenja spremna za korištenje. Infrastruktura električne mreže i elektrifikacija temeljena na obnovljivim izvorima energije ovdje su ključni. Trebamo tehnološku neutralnost, ali samo među dokazano klimatski neutralnim tehnologijama. Inače energetska tranzicija neće biti ni pristupačna ni učinkovita – a Europa će se i dalje oslanjati na uvezena fosilna goriva ugrožavajući njezinu energetsku sigurnost”, kaže Vasiliki Klonari.

Akcijski plan EU-a za mreže predviđa investicijske potrebe od 584 milijarde eura ulaganja u električne mreže do 2030. CEF financira samo prekogranične projekte. Ali najveća ulaganja potrebna su za optimizaciju i proširenje nacionalnih elektroenergetskih mreža. Ovdje Europska unija, uključujući Europsku investicijsku banku, i države članice moraju osmisliti dodatne alate za financiranje.

Pregled bespovratnih sredstava u posljednjem krugu dodjele CEF-a:
Amonijak (2 projekta), 20.044.611,00 €, 1,60%
CO2 (11 projekata), 246.348.960,50 €, 19,71%
Energetski otok Bornholm, 645.259.319,00 €, 51,62%
Mreže (3 projekta), 46.804.903,50 €, 3,74%
Offshore Hybrid (TritonLink), 21.795.000,00 €, 1,74%
Hidro (2 projekta), 6.728.734,50 €, 0,54%
Vodik (19 projekata), 237.814.580,76 €, 19,03%
Priključak za pučinske vjetrenjače u Francuskoj, 21.823.852,00 €, 1,75%

Pozadina:
Instrument za povezivanje Europe igra ključnu ulogu u stvaranju povezane, otporne, sigurne i pametne elektroenergetske infrastrukture, koja je okosnica dobrog funkcioniranja energetskog tržišta. Sljedeći krug financiranja koji se očekuje 2025. trebao bi podržati više projekata električnih mreža koji će maksimalizirati prednosti pristupačne i čiste energije za potrošače, ojačati sigurnost opskrbe i podržati klimatske ambicije.
www.windeurope.org

Kontrolna zgrada najveće solarne elektrane u Europi osvojila je nagradu za arhitekturu. Najveći pogon solarne energije u Europi, Kalyon Karapinar, instaliran je u turskoj pustinji. Impresivne brojke solarne elektrane su sljedeće: 3,5 milijuna solarnih panela, na površini od 20 milijuna m2, što je ekvivalentno 2600 nogometnih igrališta, instalirane snage 1.350 MWp, što je svrstava među najveće na svijetu.

Pažnju arhitektonske svjetske struke pobudila je izgradnja Centralne kontrolne zgrade (SCADA) usred pustinje i "mora" solarnih panela. Proglašena je najboljom novom građevinom u kategoriji "Proizvodnja, energija i logistika" prema izboru World Architecture Festivala (WAF) održanog u Miamiju od 12. do 14. studenog 2024. godine.

Projektanti su iz arhitektonskog studija Bilgin Architects, Begüm Yılmaz Bilgin i Caner Bilgin, iz Istanbula. Primarna funkcija kontrolne zgrade je upravljanje infrastrukturom solarne elektrane u izazovnoj geografiji pustinje Karapinar, gdje temperature variraju od 10°C noću do dnevnih 50°C. Kontrolna zgrada je postavljena 40 m od solarnih panela tako da ne ostavlja sjenu. Dizajn pročelja i krova osmišljen je od dva sloja kako bi se minimalizirao utjecaj toplinskog zračenja. Reflektirajući materijali pročelja, 7.200 ploča od nehrđajućeg čelika s četiri vrste prozirnosti, mijenjaju boju tijekom dana. Kada padne noć, pročelje se okrene "naopako", otkrivajući interijer i dvorište.
www.virovitica.net

Volkswagen nastavlja električnu revoluciju predstavljanjem budućeg modela električnog vozila s početnom cijenom od samo 20.000 eura! Niskobudžetna mobilnost u električnoj eri bit će jedan od temelja budućeg plana marke Volkswagen.

Na radnom sastanku u Wolfsburgu, Thomas Schäfer, CEO marke Volkswagen osobna vozila, predstavio je planove za budućnost marke. Zaposlenici su također imali priliku prvi put vidjeti dizajn budućeg ulaznog električnog modela marke Volkswagen, čija će cijena biti oko 20.000 eura (na slici).

S rezultatima pregovora u prosincu, krenuli smo u najveći plan za budućnost u povijesti Volkswagena. Sada slijedimo ambiciozan plan kako bismo postigli ciljeve koje smo zajedno dogovorili. Ovo će biti ključan korak k cilju da e-mobilnost postane atraktivna za sve – jasan cilj naše marke – izjavio je Thomas Schäfer. Istovremeno, naglasio je da će Wolfsburg ostati centar za inovacije i proizvodnu kompetenciju te da će glavni pogon postaviti nove standarde u proizvodnji automobila. Volkswagen planira predstaviti ulazni konceptni automobil početkom ožujka, a Svjetska premijera serijskog modela zakazana je za 2027. godinu. S osnovnom cijenom od oko 20.000 eura, novi ulazni električni model bit će atraktivan širokom spektru korisnika, kažu u VW-u.

Niskobudžetna početna mobilnost u električnoj eri bit će jedan od temelja budućeg plana marke. Obitelj modela uključuje kompaktna električna vozila temeljena na novoj fazi evolucije modularne platforme za električni pogon (MEB). Prvi novi model bit će proizvodna verzija konceptnog automobila ID.2all, koji će stići u prodajne salone 2026. godine kao prvi potpuno električni mali automobil Volkswagena – po osnovnoj cijeni manjoj od 25.000 eura.

Volkswagen je dobro pozicioniran u području potpuno električnih vozila (BEV). Od lansiranja ID. obitelji proizvoda 2019. godine, marka je prodala ukupno više od 1,35 milijuna ID. vozila širom svijeta, uključujući oko 500.000 modela ID.3. Prošle godine, marka Volkswagen prodala je 383.100 električnih vozila.

Na radnom sastanku, izvršni direktor marke Thomas Schäfer naglasio je da će pogon u Wolfsburgu ostati srce marke Volkswagen u električnom dobu:

Pogon u Wolfsburgu ima jasnu perspektivu za budućnost. Dogovoreno preseljenje proizvodnje Golfa u Meksiko oslobodit će prostor za napredne tehnologije. U Hali 54 bit će uvedeni novi proizvodni postupci. Namjeravamo tamo proizvoditi nasljednika električnog Golfa na novoj SSP platformi, kao i električni T-Roc. Tako ćemo učiniti Wolfsburg glavnim gradom naše nove električne kompaktne klase.

Volkswagen je usvojio ambiciozan trostupanjski plan:
• Ubrzanje: konkurentnost će se ojačati optimizacijom troškovnih struktura i ciljanim proširenjem postojećeg portfelja modela
• Napad: predstavljanje devet novih modela do 2027. godine, uključujući serijsku verziju modela ID.2all za manje od 25.000 eura i ulazni električni automobil za oko 20.000 eura
• Postignuće: kao tehnološki vodeća marka u volumenskom segmentu, Volkswagen postavlja nove standarde i predvodi mobilnost širom svijeta
www.revijahak.hr

Što su SRM-ovi i možemo li ih stvarno izgraditi? Što su SMR-ovi, pojasnio je stručnjak za nuklearnu tehnologiju, prof. dr. Zdenko Šimić, trenutno angažiran na uglednom švicarskom Institutu Paul Scherrer

Sudjelujući na energetskoj konferenciji prije desetak dana, hrvatski ministar Šušnjar izjavio je da nuklearna energija ne smije biti isključena iz promišljanja o energetskoj budućnosti Hrvatske. 'Nuklearna elektrana Krško nije samo ključna za energetsku stabilnost, već i za nacionalnu sigurnost u idućih 20, a vrlo vjerojatno i 40 godina', poručio je ministar.

SMR-ovi su nuklearni reaktori snage do 300 megavata
Osim postojećih kapaciteta, osvrnuo se na planove Slovenije za izgradnju novog bloka u Krškom te podsjetio da je 1980-ih bila predviđena i gradnja nuklearne elektrane na hrvatskom teritoriju, između Ivanić Grada i Siska.

Posebno je naglasio važnost novih tehnologija u nuklearnom sektoru: 'Razvoj nuklearne tehnologije stavio je u fokus male modularne reaktore, a njih svakako treba uzeti u obzir kao jedno od niskougljičnih rješenja za Hrvatsku. Po tom pitanju uskoro ćemo poduzeti i konkretne korake.'

Mali modularni reaktori, u stručnim krugovima poznati pod skraćenicom iz engleskog jezika SMR, i nisu tako nova tehnologija. Prvi komercijalni prototipovi pojavili su se još kasnih 90-ih godina prošlog stoljeća.

'SMR-ovi su nuklearni reaktori snage do 300 megavata. Znatno su manji od konvencionalnih nuklearnih elektrana - za usporedbu, u Krškom je instaliran reaktor snage 696 megavata. Njihova najveća prednost su niži troškovi i brža izgradnja', ističe prof. dr. Zdenko Šimić.

Moduli se tvornički proizvode i sklapaju na lokaciji, smanjujući rizik od kašnjenja i povećanja troškova. Imaju i veću sigurnost jer koriste pasivne sigurnosne sustave (npr. za hlađenje) koji ne zahtijevaju vanjsku energiju ili ljudsku intervenciju u slučaju nesreće te imaju manju količinu radioaktivnog materijala, što smanjuje potencijalne posljedice nesreća.

Male nuklearne elektrane ne traže velike evakuacijske zone
Uz to im je prednost, navodi Šimić, to što su fleksibilniji jer omogućuju lakše integriranje u elektroenergetski sustav i opsluživanje udaljenih područja ili industrijskih postrojenja.

'To su puno manji objekti od konvencionalne elektrane. Grade se ispod zemlje, što im povećava sigurnost. Njihova evakuacijska zona je samo uzak krug oko elektrane, tako da ih praktički možete smjestiti uz bilo koje industrijsko postrojenje ili neki grad. Za elektrane poput Krškog, ovisno o regulativi zemlje, evakuacijska zona je od deset pa do više kilometara', kaže Šimić.

Glavni izazovi SMR-a su tehnološka zrelost i cijena. Potrebni su, osim toga, vrijeme i ulaganje za razvoj, odobrenje i izgradnju pilot postrojenja.

Cijena se kreće oko 10.000 dolara po kilovatu
'Većina projekata je u fazi razvoja, a komercijalizacija se očekuje nakon 2030. godine. Troškovi izgradnje prvih jedinica su visoki. Kreću se oko 10.000 dolara po kilovatu (kW), no masovna proizvodnja mogla bi smanjiti troškove na oko 6000 dolara. Razvoj SMR-ova vjerojatno će zahtijevati državne subvencije ili javno-privatna partnerstva', napominje Šimić.

Prema lani objavljenom izvješću Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) o SMR-ima, ta je tehnologija zasad primijenjena samo u Rusiji i Kini, gdje SMR-ovi već rade i proizvode energiju, dok su u SAD-u u pripremi za izgradnju.

'Ruska plutajuća nuklearna elektrana Akademik Lomonosov ima dva SMR-a od 35 megavata te su u pogonu od 2020. godine. Kina ima SMR-a četvrte generacije i snage 210 megavata u pogonu od kraja 2021. Radi se o visokotemperaturnom reaktoru HTR-PM, a hladi se plinom s keramičkim gorivom u obliku kugli', navodi Šimić.

Među zemljama koje razvijaju SMR-ove, prema podacima OECD-a, nalaze se i Češka, Rumunjska, Poljska, Velika Britanija, Francuska, Belgija, kao i Rusija, Kina, SAD, Kanada, Južna Koreja, Filipini, Saudijska Arabija, Indonezija i Argentina.

Hrvatska ima bogato znanje o korištenju nuklearne energije
Nabrojenim zemljama pridružila se nedavno i Danska s dva projekta – Seaborg Technologies i Copenhagen Atomics. Potonji razvijaju u suradnji s Institutom Paul Scherrer (PSI).

'Danci nemaju iskustva s time. Napravili su prototipni model, odnosno stvarni reaktor, ali u puno manjoj veličini. S PSI-jem su sklopili ugovor i sad će taj reaktor dopremiti u naš institut te će se započeti s probnim radom. Čim je PSI ušao u taj posao, to je znak da Danci vrlo ozbiljno rade na svom SMR-u', kaže Šimić.

U odnosu na Dansku, Hrvatska je u prednosti jer ima više od 50 godina iskustva u korištenju nuklearne energije. Krško je, naime, krenulo s komercijalnim radom sad davne 1983. godine.

'Značajan broj naših ljudi radi u elektrani. Imate i velik broj privatnih tvrtki koje su vezane za Krško, zatim tvrtke koje rade na globalnom tržištu izrađujući elemente za nuklearno gorivo ili sofisticirane uređaje za testiranje materijala. Na Fakultetu elektrotehnike i računarstva naši znanstvenici provode analizu nuklearne jezgre i uključeni su u aktivnost razvoja novih reaktora. Znači, imamo dosta znanja i iskustva. Ali taj bazen se pomalo smanjuje i nestat će ako ne bude novih projekata. Bilo to proširenje Krškog ili razvoj SMR-ova', upozorava Šimić.

Nuklearno regulatorno tijelo treba izdvojiti iz MUP-a
Domaća stručna zajednica itekako je 'zagrijana' za mini nuklearke. Radi se na tome da predstave zajedničku inicijativu Vladi.

'Ono što sam čuo iz razgovora s kolegama u Hrvatskoj, želja im je da regulativa bude spremna ako se država odluči za razvoj SMR-ova. Nuklearno regulatorno tijelo prije je bilo samostalno. Uslijed nekih racionalizacija integrirano je u Ministarstvo unutarnjih poslova. Ako se želi ojačati nuklearna aktivnost i ozbiljno se razmišlja o SMR-ovima, to je daleko od zadovoljavajućeg rješenja', upozorava Šimić.

Na području SMR-ova, prema izvještaju Međunarodne atomske agencije, objavljenom prije dvije godine, ima više od 80-ak rješenja. Dio njih nastavlja s konvencionalnom tehnologijom, znači s načinom rada koji je vrlo sličan Krškom, samo u manjim gabaritima i s nekim dodatnim modernijim rješenjima.

'Takva tehnologija je jednostavnija i sigurnija. Može se očekivati da će raditi pouzdanije jer s njom već ima puno iskustva, a i licenciranje bi prošlo puno jednostavnije. Novije tehnologije, koje za hlađenje reaktora koriste tekući metal, tekuću sol ili imaju puno više obogaćeno nuklearno gorivo, na papiru su super jer obećavaju veće radne temperature, manju cijenu, možda čak i manje otpada, ali to tek treba isprobati i dokazati', objašnjava Šimić.

Teorijski bi Hrvatska mogla imati SMR već za pet godina
Ako Hrvatska krene razvijati SMR-ove, on smatra da bi se trebalo držati konvencionalnih rješenja.

'Generalna filozofija je da ne eksperimentiraš. Puno jači igrači i bogatije zemlje mogu si priuštiti isprobavati nove stvari. Mi baš i ne', ističe Šimić.

Kad bi se sad krenulo s razvojem SMR-ova, teorijski bi Hrvatska mogla imati prvi već za pet godina. Međutim realno je, s obzirom na poslovičnu brzinu domaćih državnih tijela, da bi za to trebalo puno, puno više vremena.

'Poljska i Rumunjska imaju ugovore, prema kojima bi mogle imati prve SMR-ove do kraja ovog desetljeća. Poljaci idu s nekoliko partnera i oni u startu razmišljaju o više jedinica, a Česi su u pregovorima s britanskim Rolls Roycem. Nisam optimističan i ne mislim da ćemo držati korak s njima, jer te su zemlje već dosta ispred nas. Ali mislim da se možemo nadati tome da će Hrvatska u narednim godinama pojačati aktivnost i da ćemo osmisliti svoj pristup', smatra Šimić.

Problem goriva: Rusija ima monopol
Mnogi napredni dizajni SMR-ova zahtijevaju gorivo s visokom razinom obogaćenog urana, a sada ga proizvodi samo Rusija. 'Nisu svi SMR-ovi takvi, proizvodnja se razvija i izvan Rusije, a cijena tog goriva čini 10 do 15 posto cijene električne energije', pojasnio je Šimić.

Google i Amazon razvijaju svoje SMR-ove
Tehnologija malih nuklearnih elektrana posebno je zanimljiva velikim tehnološkim kompanijama. Google i najveći online trgovac Amazon objavili su da s partnerima planiraju izgradnju SMR-ova za napajanje njihovih energetski intenzivnih podatkovnih centara. Očekuje se da će reaktori početi s radom u sljedećem desetljeću. Veliki investitor u SRM-ove je i tvrtka TerraPower u vlasništvu Billa Gatesa te je započela s izgradnjom reaktora Natrium.
www.t-portal.hr

Svjetlost je ključni faktor za rast i razvoj biljaka jer osigurava energiju potrebnu za fotosintezu – proces kojim biljke pretvaraju svjetlosnu energiju u šećere, osnovu njihove prehrane. No, svjetlost ne utječe samo na fotosintezu. Ona regulira i druge važne procese poput klijanja, rasta, cvatnje i stvaranja plodova. Kada je svjetlosti premalo, biljke ne mogu proizvesti dovoljno energije za rast. To rezultira slabim razvojem, izduženim stabljikama i manje razvijenim listovima.

No, iako je svjetlost neophodna, njezin prevelik intenzitet i trajanje mogu izazvati veliku štetu. Kada biljke apsorbiraju više svjetlosti nego što mogu iskoristiti, dolazi do stresa koji može oštetiti stanice i smanjiti fotosintetsku učinkovitost. Ovo stanje dovodi do fotooksidativnog stresa, što može dovesti do smanjenja prinosa i kvalitete plodova.

Točka zasićenja svjetlosti
Svaka biljna vrsta ima svoju točku zasićenja svjetlosti – intenzitet svjetlosti pri kojem fotosinteza doseže svoj maksimum. Nakon te točke dodatna svjetlost ne povećava fotosintezu već može uzrokovati štetne efekte. Na primjer, biljne kulture poput bobičastog voća imaju nižu točku zasićenja i preferiraju djelomično zasjenjene uvjete, dok one poput masline ili agruma bolje podnose jaku svjetlost.

Biljke za fotosintezu koriste dio sunčeve svjetlosti u rasponu od 400 do 700 nanometara, fotosintetski aktivno zračenje (PAR), ali količina PAR-a koja dopire do površine Zemlje često je znatno veća od onoga što biljke zapravo mogu iskoristiti. Na primjer, tijekom ljetnih mjeseci, intenzitet PAR-a može doseći i do 2.000–2.500 µmol/m²/s. Većina biljaka ima točku zasićenja svjetlošću u rasponu od 500 do 1.500 µmol/m²/s. To znači da biljke često primaju više svjetlosti nego što im je potrebno. To dovodi do fotooksidativnog stresa, a posljedično i do fotoinhibicije, odnosno odumiranja i sušenja.

Ključno je razumjeti ovakav utjecaj svjetlosti na biljke kako bismo ih na najbolji način mogli sačuvati od oštećenja i osigurati im optimalne uvjete za rast. Uvođenje inovativnog pristupa zasjenjenja agrosolarima pokazuje u tome značajne rezultate.

Agrosolari kao agrotehnički sustavi postavljeni iznad trajnih nasada pružaju odlično rješenje za kontrolu svjetlosti i temperature. Oni djelomično zasjenjuju površinu, smanjujući intenzitet izravnog sunčevog zračenja i stvarajući povoljnije uvjete za rast biljaka. Zanimljivo je da biljke često bolje iskorištavaju difuzno svjetlo koje je raspršeno, nego izravno sunčevo zračenje. Difuzno svjetlo ravnomjernije prodire u biljni pokrov, osvjetljavajući i donje listove, što povećava ukupnu fotosintetsku učinkovitost. Mogućnost preciznog programiranja pozicije, uz okretanje i mijenjanje nagiba pomičnih panela koji sačinjavaju agrosolare, čini ih tehnologijom koja se prilagođava specifičnim potrebama različitih kultura. Upravo je to najvažnija odlika agrosolara i ujedno razlog zbog kojeg multidisciplinarni stručni tim za njihovo projektiranje uvijek mora imati i agronoma.

U nastavku donosimo kako pojedine kulture, poput borovnica, jabuke i vinove loze, reagiraju na zasjenjenje te kako se to može iskoristiti za povećanje prinosa i kvalitete plodova.

Borovnica
Borovnica prirodno raste pod krošnjama listopadnih šuma, što je čini prilagođenom nižim razinama svjetlosti. Prekomjerna insolacija dovodi do fotoinhibicije i smanjenja prinosa, osobito u regijama s visokim temperaturama i jakim sunčevim zračenjem. Stoga je pažljivo zasjenjenje borovnice korisna strategija za poboljšanje uvjeta rasta i povećanje prinosa. To ustvari i jest nezaobilazna praksa na domaćim nasadima, a provodi se korištenjem mreže.

S kvantitativnog aspekta, zasjenjenje može povećati broj zametnutih plodova i ukupni prinos po biljci. Studije pokazuju da umjereno zasjenjenje može povećati rodnost borovnice i do 50 % u usporedbi s uvjetima jakog izravnog svjetla. Ovaj učinak proizlazi iz smanjene kompeticije između vegetativnog i generativnog rasta. Pri tome biljka može usmjeriti više resursa prema formiranju plodova.

S kvalitativnog aspekta, zasjenjenje doprinosi ravnomjernijem dozrijevanju, većem udjelu suhe tvari te boljoj teksturi ploda. U uvjetima smanjene insolacije, smanjuje se rizik od ožegotina na plodovima. Povećava se sadržaj antocijana i drugih antioksidansa koji su ključni za nutritivnu vrijednost i tržišnu atraktivnost borovnice. Također, neizravnim očuvanjem optimalne razine vlage u tlu i zraku smanjuje se stres biljke. Manja izloženost intenzivnom svjetlu može dovesti do smanjenog stvaranja voštanog sloja na plodu (epikutikularni vosak). To poboljšava organoleptička svojstva i okus, ali smanjuje trajnost plodova tijekom skladištenja i transporta.

Jabuka „Granny Smith“
Granny Smith je sorta poznata je po svojoj svojstvenoj zelenoj boji, čvrstoj teksturi i visokom udjelu kiselina. Kako bi zadržala prepoznatljiv vizualni i organoleptički profil, izuzetno je važno kontrolirati izloženost plodova sunčevom zračenju. Prekomjerna insolacija može dovesti do razvoja žućkastih tonova te povećane učestalosti ožegotina. Stoga je pažljivo zasjenjenje ključna agrotehnička mjera u uzgoju ove sorte, koja se već široko primjenjuje korištenjem mreža u voćnjacima.

S kvantitativnog aspekta, zasjenjenje može povećati prinos po stablu od 10 % do 30 %. Ovaj učinak proizlazi iz smanjenog fiziološkog stresa, bolje regulacije vodnog statusa i poboljšane fotosintetske učinkovitosti stabala. Korištenjem sustava pomičnih panela agrosolara može se dodatno optimizirati količina primljenog svjetla tijekom različitih fenofaza razvoja ploda, čime se omogućava stabilniji prinos i poboljšava raspodjela hranjivih tvari.

S kvalitativnog aspekta, zasjenjenje doprinosi očuvanju intenzivne zelene boje ploda, što je ključno za njegovu tržišnu vrijednost, odnosno dostizanje prve klase proizvoda. Osim toga, smanjuje se rizik od ožegotina i pojave fizioloških poremećaja poput gorkih pjega. Plodovi uzgojeni pod kontroliranim svjetlosnim uvjetima imaju uravnoteženiji omjer šećera i kiselina te bolju teksturu, što poboljšava njihovu ukupnu kvalitetu. Također, manja izloženost izravnom sunčevom svjetlu može smanjiti degradaciju klorofila, čime se dodatno produljuje vizualna atraktivnost ploda tijekom skladištenja.

Grožđe „Graševina“
Bijele sorte grožđa, poput Graševine, imaju specifične zahtjeve u pogledu svjetlosti i temperature koji se razlikuju od onih kod crnih sorti. Dok crne sorte trebaju više izravnog sunčevog svjetla za razvoj antocijana, bijele sorte manje ovise o intenzivnom UV zračenju i često preferiraju difuzno svjetlo. Upravo zbog toga, agrosolarni sustavi su pogodniji za bijele sorte, jer smanjuju rizik od ožegotina i prekomjernog stresa, dok istovremeno ne utječu negativno na ključne kemijske parametre mošta i vina.

Djelomično zasjenjenje bijelih sorti grožđa može imati niz korisnih učinaka na mikroklimu vinograda. Primjena agrosolarnih sustava smanjuje ekstremne temperature unutar krošnje, što pridonosi ravnomjernijem dozrijevanju grožđa. Smanjenje izravnog sunčevog zračenja za 20-50% može poboljšati očuvanje kiselina u bobicama i smanjiti previsoke šećere, čime se održava svježina i balans u kasnijoj fermentaciji. Nadalje, zasjenjenje može odgoditi dozrijevanje za nekoliko dana, što je prijeko potrebno u posljednjim sezonama.

S kvantitativnog aspekta, zasjenjenje može rezultirati stabilnijim prinosom i manjim gubicima zbog sušenja bobica. Studije pokazuju da kontrolirano smanjenje izravnog svjetla smanjuje broj osušenih bobica i povećava ukupan prinos za 10-30%, osobito u sušnim sezonama. U uvjetima snažne insolacije, pregrijavanje grožđa može dovesti do dehidracije i smanjenja mase bobica, što se zasjenjenjem može značajno ublažiti.

S kvalitativnog aspekta, zasjenjenje poboljšava kemijski sastav mošta. Bijele sorte grožđa, posebno one namijenjene proizvodnji pjenušavih vina, zahtijevaju višu kiselost i niži sadržaj šećera za optimalnu fermentaciju i dugovječnost vina. Zasjenjenje može smanjiti akumulaciju šećera za 1 – 2 °Brix te povećati ukupnu kiselost mošta, čime se poboljšava profil svježine i aromatske kompleksnosti vina. Također, smanjuje razgradnju norisoprenoida, ključnih aromatskih spojeva u bijelim vinima.

Agrotehnička rješenja u projektu ASE Zemunik
Radi se o primjeni agrosolara na nasadama višnje maraske i zlatnog kivija. U konceptualnom dizajnu agrosolara koristio bi se tracking sustav, uobičajen kod solarnih elektrana, a koji omogućava praćenje sunca kroz dan kako bi se maksimalno iskoristila proizvodnja energije. No, ono što je kod agrosolara najvažnije jest da se takav sustav može prilagoditi potrebi nasada te panele okretati na način da ostavljaju prostor neometanom dolasku sunčeve svjetlosti na fiziološki aktivnu površinu čime se omogućava neometan rast i razvoj biljnog sklopa.

S druge strane tracking sustav omogućava da se okretanjem panela zaštiti nasad u razdobljima kad je prisutna pretjerana sunčeva radijacija i time spriječi oštećenje biljke. Zbog takvih korisnih interakcija koje omogućava primjena agrosolara ciljano se može dostići određena razina prinosa i kvaliteta plodova. Trenutni prinos kod višnje maraske je 8,5 t/ ha, a planirani prinos je 12 t/ha. Trenutni prinos zlatnog kivija je 15 t/ha dok je planirani prinos 25 t/ha. Također se planira raditi na povećanju kvalitete ploda kako bi udio plodova vrhunske kvalitete bio iznad 30 posto te veći udio I i II klase.

Optimalno upravljanje svjetlosnim uvjetima primjenom agrosolarnih sustava pokazuje značajan potencijal u povećanju produktivnosti i kvalitete različitih kultura. Treba imati na umu da modeli i analize omogućuju okvirne preporuke o stupnju zasjenjenja za pojedine sorte, dok stvarna učinkovitost ovih sustava ovisi o nizu faktora – od specifičnih agroekoloških uvjeta do sezonskih varijacija u temperaturi, vlažnosti i sunčevoj insolaciji. Važno je uzeti u obzir da svaki nasad nosi svoje posebnosti i da je za uspješnu implementaciju agrosolarnog sustava nužno detaljno razmotriti lokalne uvjete, prilagoditi projektiranje zasjenjenja i kontinuirano pratiti njegov utjecaj na rast i razvoj biljaka.

Vrijednosti prikazane u analizama temelje se na modelskim procjenama u optimalnim uvjetima, no u praksi su moguća odstupanja, pri čemu prinos može biti različit od očekivanog, a kvalitativne karakteristike plodova podložne promjenama ovisno o specifičnostima sorte, mikroklimi i agronomskim praksama. Stoga je ključno precizno planiranje, prilagodba sustava pojedinom nasadu i dugoročno praćenje. Jedino je tako moguće postići optimalan balans između zaštite biljaka, maksimizacije fotosintetske učinkovitosti i dugoročne ekonomske isplativosti uzgoja. A kad je riječ o ekonomskom segmentu, treba napomenuti da je agrosolar, uz to što predstavlja agrotehničku mjeru u zaštiti nasada, ujedno dodatni izvor prihoda poljoprivrednicima jer primarnu agronomsku svrhu dopunjuje proizvodnjom energije.
www.gospodarski.hr

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen: Kakav dan za biti u Vilniusu. Kakav dan za Litvu, Latviju i Estoniju. Kakav dan za vaše bliske susjede kao što je Poljska. I kakav dan za Europu. Jer danas se stvara povijest. Baltičke zemlje prelaze na energetsku neovisnost. Nema više oslanjanja na Rusiju. Nema više vanjske kontrole. Od ovog trenutka u potpunosti ste povezani s Europom.

I kakvo je to putovanje bilo. 18 godina planiranja. Baltik radi ruku pod ruku s Poljskom i skandinavskim zemljama. Više od 40 infrastrukturnih projekata. Više od 1,2 milijarde eura europskih ulaganja. Neumorna suradnja između vlada, inženjera i institucija. Sve je to vrijedilo. Jer danas ne govorimo samo o energiji. Kao što ste dobro rekli, Gitanas: Sinkronizacija je stvar suvereniteta. Sjećamo se 1990. godine kada je Sovjetski Savez ponovno rođenoj Litvi uveo ekonomsku i energetsku blokadu. Očajnički čin da se zaustavi neovisnost. Ipak, ovdje smo danas, stojimo zajedno, 35 godina kasnije, prekidajući i posljednju ovisnost o ruskoj energiji. svaka čast

Predugo smo mi Europljani ovisili o ruskoj energiji. Prije ruske invazije na Ukrajinu, 45% našeg plina, 50% našeg ugljena i gotovo jedna trećina naše nafte dolazilo je iz Rusije. Činilo se jeftino. Ali ti si znao bolje. Iz svoje povijesti znali ste da ruska energija ima svoju cijenu: ucjene, cjenovni šokovi, ekonomska neizvjesnost. Tako smo djelovali. S REPowerEU smanjili smo svoju ovisnost o ruskim fosilnim gorivima. Prestali smo uvoziti ruski ugljen. Smanjili smo kupnju ruske nafte na 3%. Smanjili smo uvoz plina za 75%. A danas su posljednje električne mreže u Europi koje su još bile povezane s Rusijom sada potpuno integrirane u europsko unutarnje energetsko tržište. Naša suradnja dokazuje: Kad smo zajedno, nitko nas ne može ucijeniti.

Ova priča također govori o otpornosti. Rusija cilja na europsku infrastrukturu, testira našu obranu, širi kaos i strah. I još jednom, baltičke zemlje vode primjerom. Puno ste uložili u kibernetičku sigurnost svojih mreža. Stalno ih jačate. Ovako moramo razmišljati u cijeloj Europi. To je i razlog zašto smo zamolili predsjednika Niinistöa da pripremi novi nacrt za europsku spremnost. Njegovo izvješće je potpuno jasno: Moramo prijeći s reagiranja na pripremu; tješnja koordinacija između država članica; bolju zaštitu naše kritične infrastrukture; spremnost vlade i društva da brane europski način života. Baltička sinkronizacija čini nas jačima, otpornijima, bolje pripremljenima za budućnost.

A o budućnosti ne možemo govoriti bez čiste energije. Sinkronizacija s kontinentom pomoći će integraciji obnovljive energije u vaše mreže. Ovo nije samo jeftinije. Daje nam energetsku sigurnost i neovisnost. Domaće je. To stvara dobra radna mjesta kod kuće, ovdje u Europi. I to je dobro za našu konkurentnost. Snažno gospodarstvo treba jeftinu, stabilnu i pouzdanu struju. A baltičke države predvode ovu transformaciju. Ulažete u solarnu energiju i vjetar na moru. Vi gradite pametne mreže. Dokazujete da energetska neovisnost i čista energija mogu ići ruku pod ruku. Diljem Europe obnovljivi izvori sada proizvode više električne energije nego sva fosilna goriva zajedno. Ovo je budućnost. Koristi potrošačima i industriji; smanjuje troškove energije; više ulaganja; veću inovativnost. Ali moramo ići dalje. Zato ćemo dovršiti Europsku energetsku uniju kako bi energija nesmetano i slobodno tekla našim kontinentom.

Tako da, dragi moji prijatelji, danas je dan za slavlje. Jer ovdje se radi o više od energije. Riječ je o europskim integracijama. Riječ je o europskom suverenitetu. Radi se o ponovnom dokazivanju da kada se udružimo, možemo pomicati planine. Litva, Latvija, Estonija – vi ste u srcu Europe. Neumorno ste radili za ovaj trenutak. A danas cijela Europa slavi s vama.

Živio Baltik. Živjela Europa. Hvala vam puno.

Zakon o upravljaju i održavanju zgrada na snazi je od ove godine, a RTL doznaje da su prvog mjeseca njegove primjene stanarima stigle i prve kazne. Ispisane su zbog klima i antena na pročeljima zgrada, ali i zbog zatvaranja i natkrivanja balkona. Zbog pooštrenih propisa i veće odgovornosti predstavnici stanara masovno podnose ostavke. Uskoro stižu i veći računi za pričuvu. O novim pravilima na RTL-u govorio ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić.

Gdje je vaša klima?
"U Zagrebu je na balkonu. Ne vidi se s ulice. A na Korčuli mi je na vrtu u mojoj obiteljskoj kući. Ni tu mi nije na ulici premda živim u obiteljskoj kući na koju se ovaj zakon ne odnosi."

Već su počele prve kazne. Imate li podatak koliko je tih kazni?
"Prekršajne kazne utvrđuje komunalni redar i podnosi optužni prijedlog nadležnom općinskom sudu, tako da mi tu evidenciju ne posjedujemo koliko je do sada, otkad je zakon stupio na snagu, utvrđeno takvih kazni."

Ali ima ih...?
"To sam i ja čuo. Da su već počeli komunalni redari naplaćivati kazne za postavljanje klima uređaja na pročelja višestambenih zgrada čija se pročelja vide s ulica."

Vodeću ulogu tu igraju komunalni redari, njih je u Hrvatskoj oko 880. No vi zapravo računate na pomoć građana, susjeda, prolaznika. Vjerujete li zaista da će susjed prijaviti susjeda?
"Već imam informacije da su vlasnici u višestambenim zgradama na pročeljima koja su dio zajedničkih dijelova zgrade - prijavljuju intervencije na fasadama, pročeljima.

Nećete ih vidjeti diljem Europe, pogotovo ne u povijesnim jezgrama da su njihova pročelja načičkana klima uređajima. Toga nema, to je nešto što uneređuje samu fasadu, izgled naših ulica, naših gradova i mislim da je ovo bilo dobro da se to sada zaustavi i da se klima uređaji postavljaju na balkone, na lađe, na krovove, odnosno na stražnja pročelja zgrada."

Neki građani za nova pravila već su pronašli način kako ih prekršiti. Kako tome doskočiti?
"I do sada je bilo zabranjeno, samo nisu bile propisane kazne. Sad su te kazne za fizičke osobe od 1000 do 1500 eura, dakle za suvlasnike, vlasnike stanova.

Mislimo da ćemo time zaustaviti postavljanje klima uređaja na pročelja. Do stupanja zakona na snagu, bilo je zabranjeno zatvaranje balkona, lođa, pogotovo prenamjena, ali nije bila propisana kazna. Mi smo na temelju Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama imali do 100 tisuća prijava naših sugrađana da se te njihove intervencije za zatvaranje balkona i lođa legaliziraju.

To je najbolji pokazatelj da je to i dosad bilo zabranjeno. Ako odlučite zatvoriti svoj balkon ili lođu, to je moguće napraviti - ali onda s ostalim suvlasnicima, ako vam daju 50 posto suglasnosti, napravite projekt kako bi taj projekt bio unificiran za sve balkone i za sve lođe na tom isto pročelju. I tada je to moguće napraviti."

Porez na kupnju prve nekretnine - to donosi Nacionalni plan stambene politike gdje se država odriče pola PDV- a za prvu nekretninu u novogradnji. Svi oni koji kupe ove godine novogradnju dobit će povrat od države?
"To je poruka moja svim sugrađanima mlađima od 45 godina koji kupuju prvu nekretninu: Da, neovisno o tome kada nekretninu (stan, kuću, obiteljsku kuću, gradnju kuće započeli) povrat poreza na promet nekretnina bit će im vraćeno 50 posto PDV-a. Naime, mi ćemo za deset dana uputiti Zakon o društveno poticanoj stanogradnji u hitnu izmjenu."

U kojem roku će im to biti vraćeno?
"Mislimo da ćemo krenuti s prvim povratima početkom drugog kvartala. Da bi to mogli napraviti, moramo donijeti zakon po hitnom postupku, što će biti tijekom veljače ili najkasnije do ožujka. Već smo pripremili pravilnik i na temelju tog pravilnika ćemo to napraviti."

S obzirom na to da je Hrvatska narodna banka postrožila uvjete kreditiranja, kako će mladi ljudi doći do tih suludih iznosa za nekretnine? Recimo, uzmem stan u novogradnji od 210 tisuća eura, država će im vratiti 21 tisuća eura. To je stvarno ogroman novac, ali meni taj novac treba sad, a ja ga nemam. Tko će mi ga dati? "Mislite na ovih 20 tisuća eura ili na ukupnu vrijednost stana?"

Na ukupnu vrijednost stana jer ih treba imati danas da bih platio taj stan. Meni će ih država vratiti, ali ja ih nemam sad…
"Sama će država vratiti 50 posto PDV-a. No, kako bi omogućili našim sugrađanima lakši pristup kupnji stana, obiteljske kuće, stambene jedinice, donosimo Nacionalni plan stambene politike, koji je završio javno savjetovanje 31. siječnja i mi ćemo u vladi taj Nacionalni plan stambene politike donijeti do kraja ovog mjeseca.

Tim ćemo Nacionalnim planom, kao prvim strateškim krovnim dokumentom koji uređuje stanovanje u Hrvatskoj, omogućiti prije svega održivo i priuštivo stanovanje te prostor koji će omogućiti izgradnju novih zgrada kako bi učinili dostupnijim kupnju stanova naših sugrađana u Hrvatskoj."

Kako će onda mlada osoba dobiti kredit od 210 tisuća eura s prosječnom plaćom?
"Pa oni koji ne bi mogli to kupiti, mi ćemo im brojnim mjerama omogućiti priuštio stanovanje u prvom vremenu, u prvom razdoblju u narednom periodu, kroz priuštivo stanovanje, kroz mogućnost najma.

Zato i ograničavamo kratkoročni najam i jer je u ovom trenutku u Hrvatskoj 230 tisuća stambenih jedinica koje su građene za stanovanje u funkciji neke druge djelatnosti kratkoročnog najma ili nekomercijalnog turizma. I mi to želimo zaustaviti da se zgrada u izgradnji u Zagrebu ili Splitu i u Dubrovniku već unaprijed rezervira uglavnom za turizam. To ćemo spriječiti ovim zakonom.

Tu se vidjelo kada smo ograničili pristup kratkoročnom najmu na način da suvlasnici moraju biti s dvije trećine zainteresirani da pojedini suvlasnik zgrade, stanova u toj istoj zgradi iznajmljuje te stanove za kratkoročni najam."
www.index.hr