Za pozicioniranje Hrvatske kao regionalnog energetskog čvorišta potrebna su dodatna ulaganja koja uključuju proširenje kapaciteta terminala za ukapljeni plin LNG u Omišlju sa sadašnjih 2,9 milijardi kubnih metara plina godišnje (338.000 metara kubnih na sat) na 6,1 milijardi kubnih metara plina godišnje (700.000 metara kubnih na sat) te ulaganja u plinovode kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj, čime bi se osigurao uvoz plina i jačanje sigurnosti opskrbe plinom za zemlje srednje i jugoistočne Europe. Također, realizacijom ovih ulaganja pridonijet će se smanjivanju ovisnosti o Rusiji i jačanju strateške autonomije EU što je u potpunosti u skladu s planom REPowerEU Europske komisije objavljenim 18. 5. 2022. Planom REPowerEU zaključeno je sljedeće: „Tako je u središnjoj i jugoistočnoj Europi među ključnim projektima prioritetne plinske infrastrukture koji su pušteni u rad tijekom 2020. i 2021. godine izdvojen i terminal za LNG na Krku. Dodatno je zaključeno da bi, među ostalim projektima u regiji, u srednjoročnom razdoblju proširenje kapaciteta terminala za LNG na Krku dodatno smanjilo ovisnost o ruskom plinu. Međutim, da bi se iskoristile te prednosti, bilo bi potrebno unaprijediti hrvatsku transportnu mrežu prema Sloveniji i Mađarskoj.“

TRANSPORT vodika u budućnosti
Kao reakciju na plan REPowerEU, Vlada RH donijela je Odluku o povećanju sigurnosti opskrbe proširenjem kapaciteta LNG terminala na otoku Krku te daljnjem razvoju plinovoda kojima bi se navedeni plin mogao transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj s ciljem maksimalnog povećanja energetske neovisnosti, kontinuiteta i sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske te susjednih država članica EU. Slijedom navedenog, predmetni projekti uvršteni su u Dodatak Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).

U tom pogledu, Planom je uz proširenje kapaciteta terminala za LNG na Krku predviđena izgradnja plinovoda Zlobin - Bosiljevo, Bosiljevo - Sisak - Kozarac i Zabok - Lučko. Postojeći plinovod Omišalj - Zlobin povezat će se s plinovodima Zlobin -Bosiljevo i Bosiljevo - Sisak - Kozarac koji će s postojećim plinovodom Kozarac -Slobodnica činiti glavni evakuacijski plinovod koji preko Mađarske povezuje Terminal za LNG na Krku sa zemljama srednje i istočne Europe i Ukrajinom. Kapacitet plinovoda od Zlobina preko Bosiljeva, Siska i Kozarca prema Mađarskoj povećat će se na maksimalno mogućih 3,5 milijardi metara kubnih godišnje (ovisno o usmjeravanju plina prema Sloveniji). Pored navedenih plinovoda planira se nadograditi plinovod prema Sloveniji (Lučko - Zabok - Rogatec) fazom 1 na dionici Lučko - Zabok, čime bi se postigao kapacitet transporta plina prema Sloveniji od oko 1,5 milijardi metara kubnih godišnje i pokrila njihova vršna potrošnja. Sva planirana infrastruktura bit će spremna za transport vodika u budućnosti.

Izgradnjom četiriju plinovoda ukupne duljine 216 km Hrvatska će se pozicionirati kao regionalno energetsko čvorište. Realizacija projekta osigurat će energetsku neovisnost Republike Hrvatske kao i kontinuitet i sigurnost opskrbe prirodnim plinom kućanstava i poduzetništva na teritoriju Republike Hrvatske i drugih članica Europske unije.

Projektom je planirana izgradnja četiriju plinovoda:
Zlobin - Bosiljevo
Bosiljevo - Sisak
Kozarac - Sisak i
Zabok - Lučko.

PLINOVOD Zlobin – Bosiljevo
Plinovod Zlobin - Bosiljevo DN 800/100 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje ili rekonstrukcije postojećih nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), mjerno-redukcijskih stanica (MRS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova(PČ). Ukupna duljina magistralnog plinovoda Zlobin - Bosiljevo iznosi 58 km.

Početna točka magistralnog plinovoda nalazi se u plinskom čvoru (PČ) Zlobin, a završna u PČ Bosiljevo. Magistralni plinovod prolazi Primorsko-goranskom i Karlovačkom županijom, a položen je na području grada Bakra, općine Fužine, općine Lokve, grada Delnica, općine Ravne Gore, općine Skrad, grada Vrbovskog i općine Bosiljevo. Magistralni plinovod čitavom je svojom dužinom smješten u postojećim koridorima magistralnog plinovoda Pula - Karlovac DN 500/75 i Jadranskog naftovoda.

Planirani zahvat u prostoru obuhvaća:
* izgradnju cjevovoda DN 800/100 bar
* rekonstrukciju PČ Zlobin
* rekonstrukciju BS Slavica
* rekonstrukciju BS i MRS Delnice
* rekonstrukciju BS Ravna Gora
* rekonstrukciju MČS/BS Vrbovsko
* rekonstrukciju PČ Podrebar/Bosiljevo
* izgradnju napojnih stanica katodne zaštite (NS) s niskonaponskim priključcima na postojeću
* elektrodistribucijsku mrežu.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2025. godine

PLINOVOD Bosiljevo – Sisak
Plinovod Bosiljevo - Sisak DN 800/100 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova (PČ). Magistralni plinovod bit će položen područjem Karlovačke i Sisačko-moslavačke županije, a prolazit će kroz općine Bosiljevo, Generalski Stol, Barilović, Krnjak, Vojnić, Gvozd i Topusko te gradove Glinu, Petrinju i Sisak.

Plinovod će biti položen u koridoru postojećeg magistralnog naftovoda JANAF-a. Dužina plinovoda iznosit će cca 101 km.

Planirani zahvat u prostoru obuhvaća:
* izgradnju cjevovoda DN 800/100 bar uključivo i OPČS na lokaciji budućeg PČ Bosiljevo i OPČS * na lokaciji postojeće MRS Sisak
* izgradnju blokadne stanice BS-1 Zvečaj
* izgradnju blokadne stanice BS-2 Krnjak
* izgradnju blokadne stanice BS-3 Vojnić
* izgradnju međučistačke/blokadne stanice MČS/BS-4 Gvozd
* izgradnju blokadne stanice BS-5 Šatornja
* izgradnju blokadne stanice BS-6 Prekopa
* izgradnju blokadne stanice BS-7 Hrastovica
* izgradnju blokadne stanice BS-8 Komarevo
* rekonstrukciju MRS Sisak
* izgradnju katodne zaštite plinovoda
* izgradnju - polaganje optičkog kabela - 2 cijevi, PEHD Ø 50.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2026. godine

PLINOVOD Kozarac – Sisak
Plinovod Kozarac - Sisak DN 800/100 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 800 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 100 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadno-ispuhivačkih stanica (BIS) te plinskih čvorova (PČ). Magistralni plinovod bit će položen na području Sisačko-moslavačke županije, a prolazit će kroz općinu Popovaču i grad Sisak u koridoru postojećih magistralnih plinovoda Popovača - Sisak DN 500/50 i DN 150/50. Početna točka magistralnog plinovoda nalazi se u plinskom čvoru (PČ) Kozarac II. Završna točka magistralnog plinovoda nalazit će se u krugu budućeg proširenja postojeće mjerno-redukcijske stanice MRS Sisak, budućeg plinskog čvora (PČ) Sisak. Dužina plinovoda iznosit će cca 21 km.

Planirani zahvat u prostoru obuhvaća:
* izgradnju cjevovoda DN 800/100 bar uključivo i OPČS na lokaciji PČ Kozarac II i OPČS na lokaciji postojeće MRS Sisak koja će se proširiti
* izgradnju blokadno-ispušne stanice BIS Brezovica
* rekonstrukciju blokadno-ispušne stanice BIS Topolovac (proširenje kruga, izgradnja blokadno-ispušne stanice)
* izgradnju katodne zaštite plinovoda
* izgradnju - polaganje optičkog kabela - 2 cijevi, PEHD Ø 50.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2026. godine

PLINOVOD Zabok – Lučko
Plinovod Zabok - Lučko DN 700/75 bar predstavlja zatvoreni tehnološki sustav izgrađen od čeličnih cijevi nazivnog promjera DN 700 te je dimenzioniran u skladu s radnim tlakom od 75 bar. Cijelom svojom dužinom plinovod se izvodi kao podzemna instalacija s izuzetkom gradnje nadzemnih objekata na mjestima ugradnje blokadnih stanica (BS), međučistačkih stanica (MČS) te plinskih čvorova (PČ). Prolazit će područjem Krapinsko - zagorske županije odnosno područjem gradova Zaboka i Oroslavja, zatim područjem Zagrebačke županije odnosno područjem općina Jakovlje i Bistra, gradova Zaprešića i Svete Nedelje te područjem grada Zagreba. Trasa planiranog plinovoda duga je 36 km i predviđeno je da se gotovo u cijelosti nalazi u koridoru postojećeg magistralnog plinovoda Zabok - Zagreb DN 500/50 bar i magistralnog plinovoda Zagreb zapad - istok DN 500/50 bar.

Planirani zahvat obuhvaća:
* izgradnju plinovoda DN 700/75 bar
* polaganje optičkog komunikacijskog sustava s pripadajućim optičkim kabelom koji se polaže u jednu od dvije zaštitne PEHD cijevi koje se polažu uzduž plinovoda pri čemu je druga cijev rezervna
* smještaj odašiljačko-prihvatne čistačke stanice DN 800 novog plinovoda i blokadne stanice DN 700 unutar postojećeg plinskog čvora PČ Zabok MRČ Zabok
* proširenje postojećeg BIS Jakovlje unutar kojeg će se smjestiti blokadna stanica DN 700 novog plinovoda te novi kontejner za nadzor i upravljanje
* izgradnja blokadne stanice BS Ivanec DN 700 te smještaj novog kontejnera za nadzor i upravljanje
* proširenje postojećeg BIS Rakitje unutar kojeg će se smjestiti blokadna stanica DN 700 novog plinovoda te novi kontejner za nadzor i upravljanje
* proširenje postojećeg plinskog čvora PČ Lučko gdje će se smjestiti odašiljačko-prihvatna čistačka stanica novog plinovoda, blokadna stanica DN 700, dva kolektora plina DN 800,
* spremnik tehnoloških nečistoća te novi kontejner za nadzor i upravljanje
* rekonstrukciju postojećih plinovoda Karlovac - Lučko i Lučko - Ivanja Reka unutar PČ Lučko sa spojem na kolektor preko mjernih linija
* rekonstrukciju mjerno-redukcijske linije 75 bar/50 bar spojnog plinovoda DN 300/50 PČ Lučko - plinovod Zagreb zapad - istok DN 500/50
* instalaciju dijelova sustava katodne zaštite duž trase plinovoda.
* Planirani završetak izgradnje: 2. kvartal 2026. godine

INTERKONEKCIJA Hrvatska-Slovenija (Lučko-Zabok-Rogatec)
Uz postojeći plinovod na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec (SI), planiran je novi interkonkcijski plinovod kojim bi se značajno povećao kapacitet interkonekcije hrvatskog i slovenskog transportnog sustava na tom pravcu. S obzirom na postojeće i nove dobavne pravce, a što se prvenstveno odnosi na terminal za LNG kao i na hrvatske skladišne potencijale, ovaj novi interkonekcijski plinovod otvara značajne mogućnosti transporta plina u oba smjera.

Kapacitet plinovoda bi iznosio do 5 mlrd. m³ godišnje u oba smjera, čime bi se značajno povećao kapacitet interkonekcije Rogatec koji sada iznosi 1,8 mlrd. m³ godišnje u smjeru iz Slovenije u Hrvatsku i 0,26 mlrd. m³ godišnje iz Hrvatske u Sloveniju. Na taj način, izgradnja ovog plinovoda značajno pridonosi pouzdanosti opskrbe hrvatskog tržišta i tržišta Jugoistočne Europe.

Interkonekcija Hrvatska-Slovenija na pravcu Lučko – Zabok – Rogatec (SI) uključuje projekte plinovoda:
* Lučko – Zabok, nazivnog promjera 700 mm, maksimalnog radnog tlaka 75 bar, duljine 36 km. Realizacija projekta planira se kroz dvije faze. Prva faza projekta je izgradnja dionice plinovoda od plinskog čvora Lučko do BIS Rakitje, dok je druga faza izgradnje plinovoda od BIS Rakitje do PČ Zabok.
* Zabok – Jezerišće, nazivnog promjera 700 mm, maksimalnog radnog tlaka 75 bar i duljine 25 km.
* Jezerišće – Sotla, nazivnog promjera 700 mm, maksimalnog radnog tlaka 75 bar i duljine 8 km.
* Za ovaj projekt ishođena je građevinska dozvola.

PROVEDBENOM ODLUKOM VIJEĆA o izmjeni Provedbene odluke od 28. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske iz prosinca 2023. i Revidiranim PRILOGOM PROVEDBENE ODLUKE VIJEĆA o izmjeni Provedbene odluke od 28. srpnja 2021. o odobrenju ocjene plana za oporavak i otpornost Hrvatske iz studenog 2023., Europsko vijeće odobrilo je financiranje predloženih plinovoda te je 5. travnja 2024. godine Plinacro s nadležnim tijelima potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za NPOO.C7.1.I3.01.0001 Jačanje plinske infrastrukture.

Riječ je o ugovoru kojim se Plinacru bespovratno dodjeljuje 533 milijuna eura iz Nacionalnog plana​ za oporavak i otpornost za izgradnju četiriju plinovoda kojima će se plin s terminala za LNG na Krku transportirati prema Sloveniji i Mađarskoj i drugim zemljama jugoistočne Europe.

Napomena:Financira Europska unija - NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorovi i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
www.plinacro.hr