Sakupljanje kišnice
    Utorak, 21 Lipanj 2011 10:34

    Sakupljanje kišnice

    Dnevno se potroši više od 130 litara pitke vode po osobi u domaćinstvu. Gotovo polovica te vode može se nadomjestiti kišnicom. Moderni sistemi za sabiranje kišnice štede pitku vodu, smanjuju račune, a gotovo su neprimijetni. U doba kada cijene divljaju, a plaće stagniraju traži se smanjenje računa. Potrebno je zaviriti u (pre)bogatu riznicu prirode i iskoristiti sve njezine blagodati. Jedna od njih zasigurno je kišnica – besplatna voda. Korištenje kiše kao besplatnog izvora vode nije ništa novo. Od pamtivijeka su se ljudi služili kišnicom. Donedavno je većina seoskih domova držala bačve ili limene spremnike kraj kuća u koje se je kroz žlijeb slijevala kiša. Tu su vodu prije svega koristili za zalijevanje vrtova, pranje alata i sprava te održavanje dvorišta čistim. Ako uzmete u obzir da se dnevno potroši više od 130 litara vode po osobi u domaćinstvu, a da se gotovo polovica te vode može nadomjestiti kišnicom, tada ćete lako zaključiti da su 'naši stari' bili itekako mudri ljudi. Kišnica je idealna za zalijevanje biljaka, pranje automobila i drugih strojeva, tuširanje, pranje veša u perlicama za rublje te ispiranje zahodskih školjki 

    Upotreba kišnice
    Budući da je kišnica voda dobivena sakupljanjem kiše, one ne može i ne smije u potpunosti zamijeniti pitku vodu iz vodovoda. Prilikom padanja kapi kiše iz atmosfere pokupe nečistoću i razne klice pa stoga kišnica nije dobra za piće i pripremanje hrane. Unatoč tome te ovisno o načinu sakupljanja kišnice, ta se voda može itekako korisno upotrijebiti. Kišnica za razliku od obične vode nema mineralnih sastojaka i zato je idealna za zalijevanje biljaka, pranje automobila i drugih strojeva, odjeće i drugog veša u perlicama za pranje rublja, ispiranje zahodskih školjki i tuširanje. Također, idealna je za pranje kose jer nema sastojaka koji negativno utječu na vlasište.

    Jednostavno sakupljanje kišnice 
    Što zbog uštede, što zbog čuvanja okoliša, u Europi je veliki trend sabiranje kišnice. Postoji više načina sakupljanja kišnice, a za koji ćete se odlučiti ovisi prije svega o vašim potrebama i mogućnostima. Najjednostavniji način za sakupljanje kišnice je postavljanje plastičnog kontejnera, volumena do 1000 litara, kraj oluka kojim s krovaotječe kišnica. Današnji su kontejneri za kišnicu izrađeni od materijala otpornih na sve vremenske uvjete. Poželjno je nabaviti kontejner s poklopcem i ventilom za ispuštanje tekućine. Također, tu su i dodatna pomagala kao što je priključak cijevi i ručna pumpa. Sam kontejner nije poželjno ukopavati jer ga je potrebno s vremena na vrijeme detaljno očistiti kako bi se spriječio nastanak vodene flore i faune. Ono što je također vrlo važno jest ugrađivanje filtera u cijev žlijeba. Zadaća filtera je uklanjanje krupnijih nečistoća koje kišnica donosi sa sobom (lišće i slične prljavštine).Podzemni spremnici za sakupljanje kišnice mogu biti izrađeni od polietilena, polipropilena ili materijala sa staklenom vunom 

    Složeniji sustav za sabiranje kiše 
    Postoje i spremnici za kišnicu koji se postavljaju u zemlju, a možemo ih smjestiti i u podrum. Riječ je o spremnicima velike zapremine u koje je moguće sakupiti velike količine kišnice. Podzemni spremnici mogu biti izrađeni od polietilena, polipropilena ili materijala sa staklenom vunom. U kratkim crtama rečeno, podzemni sistem sabiranja kišnice funkcionira na sljedeći način: kišnica se iz žlijeba slijeva putem jedne cijevi u podzemni spremnik. Putem druge cijevi se kišnica dovodi u kuću, za potrebe tuširanja, ispiranja zahodske školjke ili pranja veša u perilici za rublje, odnosno do vrtne slavine. Elektronska pumpa s regulatorom osigurava jednakomjerni pritisak u sistemu. Ista naprava ujedno mjeri i nivo vode u spremniku te u slučaju sušnog razdoblja automatski dolijava pitku vodu. Pravilnim postavljanjem cijevi izbjegava se mogućnost dodira kišnice s pitkom vodom. Upravo stoga je potrebno da cijevi postavlja stručna osoba. Sve potrebne cijevi, za prikupljanje, ali i odvođenje kišnice, nalaze se pod zemljom. Iako je ovaj sistem sabiranja kišnice daleko složeniji i zahtijeva stručne osobe prilikom montiranja, također je i učinkovitiji jer dovodi kišnicu direktno u dom, ali i estetskiprivlačan, jer se sve cijevi, zajedno sa spremnikom nalaze daleko od očiju javnosti.

    Perilice s dva dotoka vode
    Dugi je niz godina pranje rublja u kišnici bilo sporno zbog sadržaja raznoraznih klica. Na kraju su se učene glave ipak složile da je količina klica koja ostane nakon pranja rublja u kišnici i sušenja neškodljiva po ljudsko zdravlje. Praktične glave su pak razvile nove modele perilica za rublje s dva dotoka vode, jedan za kišnicu, a drugi za pitku vodu. Rublje se, dakle, pere u kišnici, a ispire pitkom vodom. Sve je automatski podešeno, tako da ne postoji mogućnost ljudske pogreške, odnosno zaborava.
    www.gradimo.hr

    2

    Olujni oblaci služe kao rasadnik bakterijama
    Najnovije znanstveno istraživanje je otkrilo kako oblaci u planetarnoj atmosferi vrve bakterijama, no posebno je iznenadio podatak da čak i kratkotrajni oblaci služe kako rasadnik tim istim bakterijama. Istraživači Sveučilišta Uppsala Švedska su 23.012013., u žurnalu PLoSOne objavili znanstvenu studiju koja je potvrdila ulogu oblaka u raspršivanju bakterija diljem planete. Ne samo da oblaci raznose bakterije već služe i kao određena vrsta inkubatora. Rezultati studije su pokazali kako olujni oblaci mogu sadržavati nekoliko različitih vrsta bakterija koje obično obitavaju na biljkama, no oblaci se ponašaju i kao veliki usisivači i u njihovoj se pari često nalaze organske i anorganske molekule koje najčešće možemo naći u tlu. Ko-autorica studije Tina Santil Temkiv sa Sveučilišta Aarhus u Danskoj je za web stranicu Yahoo News izjavila slijedeće: „Olujni oblaci su često nasilan prirodni fenomen, oni usisavaju velike količine zraka koji se nalazi neposredno ispod oblaka, i to je najvjerojatniji način na koji bakterije dospiju u te iste oblake." Live Science je prošle godine objavila još jednu znanstvenu studiju koja je pokazala kako žive bakterije koje dospiju u donje dijelove planetarne atmosfere, mogu služiti kao jezgra za stvaranje kišnih i snježnih oblaka, no najčudniji je podatak bio da tuča nastaje upravo zahvaljujući rastu bakterija u oblaku, te da se oko kolonija bakterija lako stvaraju grumeni tuče ili snježne pahulje. Tradicionalna teorija je zastupala stanovište kako se oblaci stvaraju zahvaljujući mineralima i drugim neorganskim molekulama oko kojih se skupljaju molekule vode. Očigledno je da ta teorija više „ne drži vodu." U zadnjih nekoliko godina istraživači su otkrili kako se žive bakterije mogu naći na visini od 40 kilometara, te da njihove spore mogu preživjeti u svemiru. Temkiv i njene kolege su željele provjeriti mogu li se bakterije nastaniti i množiti u turbulentnim oblacima koje tutnjaju atmosferom. Da bi otkrili točne činjenice, oni su podvrgli ispitivanju 42 vrste oblaka s tučom koji su se formirali nad Ljubljanom tijekom sredine 2009., godine. Tim je prinašao na tisuće organskih spojeva na bazi ugljika, što je otprilike istovjetno broju karbonskih spojeva koji se mogu naći u svakoj rijeci na planeti. Neke od bakterija koje su obitavale u oblacima su razvile specijalan rozi pigment koji im je omogućavao da se zaštite od UV zračenja.
    matrixworldhr.wordpress.com

    3

    4

    Pročitano 1909 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive