01.01.2025. prekinut je transport ruskog plina preko teritorija Ukrajine jer je istekao zadnji petogodišnji ugovor između Ukrajine i Rusije o transportu ruskog plina prema središnjoj Europi. Da li je to kraj ruskog plina u Europi? Pa baš i nije kraj jer će se ruski plin i dalje uvoziti preko LNG terminala po znatno većoj cijeni. Aktivan je dodatno i plinovod Turk stream kojim se zemni plin iz Rusije transportira prema južnoj Europi odnosno prema Turskoj, Bugarskoj, Grčkoj, Makedoniji, Rumunjskoj, Srbiji i Mađarskoj. Republika Hrvatska sa svojim LNG terminalom na otoku Krku ima dobru priliku i poziciju da iskoristi nove tržišne okolnosti te dopusti transport ruskog plina preko svoje plinske transportne infrastrukture zemljama koje požele koristiti baš ruski plin, a mogu uvesti zemni plin u LNG ukapljenom stanju i od bilo kojeg drugog dobavljača na svjetskom tržištu.

Republika Hrvatska će se dugoročno pozicionirati kao lokalno europsko energetsko čvorište za transport zemnog plina te vodika u budućnosti preko mreže novih transportnih plinovoda. Vlada Republike Hrvatske pod vodstvom premijera Andreja Plenkovića ulaže značajna financijska sredstva u razvoj i izgradnju nove plinske transportne infrastrukture prema svim susjednim zemljama. Ujedno je u planu i povećanje kapaciteta LNG terminala na otoku Krku kroz nekoliko godina. Nakon završetka svih ovih navedenih infrastrukturnih projekata Republika Hrvatska će zadovoljiti sve svoje energetske potrebe dok će se paralelno osigurati i dodatni kapaciteti za transport zemnog plina i vodika u budućnosti prema zemljama središnje Europe. Strateški plinski projekti povezati će LNG terminal na otoku Krku sa srednjom i istočnom Europom dok će se u konačnici zemni plin dovesti i do Ukrajine. Svi navedeni strateški plinski infrastrukturni projekti su vođeni od strane hrvatske državne tvrtke Plinacro d.o.o.

Uvoz ruskog LNG-a u Europu
Zemlje Europske unije prvi su put u gotovo dvije godine u jednom tromjesečju uvezle više prirodnog plina iz Rusije nego iz Sjedinjenih Američkih Država, pokazalo je novo istraživanje energetskog tržišta. Ali ono što više treba brinuti je rapidan pad uvoza plina općenito ove godine, što osim blage zime i punih skladišta ukazuje i na gospodarske slabosti bloka.

Naime, Europska Unija je od travnja do lipnja 2024. kupila više od 12,7 milijardi kubičnih metara od Rusije i 12,3 milijarde od SAD-a, izvijestila je konzultantska tvrtka Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu. Prema statistici Savezne vlade, Njemačka više ne kupuje plin iz Rusije. Međutim, ako se promatra cijela Europska unija, Rusija se popela na drugo mjesto na popisu dobavljača LNG-a, odmah ispred SAD-a.

U usporedbi s prvim tromjesečjem 2024., isporuke iz Rusije blago su pale, ali su one iz SAD-a pale oštrije, pokazalo je istraživanje. Norveška je i dalje najveći dobavljač plina u EU s 23,9 kubičnih metara u drugom tromjesečju, izvijestila je njemačka novinska agencija DPA. Rusija je držala tu poziciju sve do invazije na Ukrajinu u veljači 2022., nakon čega su mnoge države EU-a smanjile ruski uvoz.

Hrvatska bi mogla profitirati od zavrtanja plinskih ventila?
Ekonomski analitičar Neven Vidaković ističe da bi prestanak ruske opskrbe Europe plinom preko Ukrajine mogla biti dobra prilika za Hrvatsku. No, pitanje je kako će se prema tome postaviti Vlada Republike Hrvatske i čijem će se bloku unutar EU prikloniti. Jak adut u cijeloj situaciji je Plinacro, koji se već pokazao strateški važnim u proteklom razdoblju za transport zemnog plina prema susjednim zemljama.

Nakon što je prekinuta opskrba Europe ruskim plinom kroz Ukrajinu, slovački premijer Robert Fico upozorio je kako bi to moglo rezultirati gubicima naknada za tranzit te povećanjem cijene struje i plina. S druge strane, u odcijepljenoj moldavskoj regiji Pridnjestrovlju uvedeno je izvanredno stanje i zabranjeno je korištenje plinskog grijanja.

'Politički gledano, to je nastavak daljnjeg razjedinjavanja Europe. Meni je teško shvatiti te odnose gdje Europa podržava Ukrajinu, a onda Ukrajina donosi odluke na štetu Europe. Što se tiče ekonomske strane, to je izrazito problematično. Bez energenata ne možete funkcionirati, a sad se stvorila skupina država koje su ozbiljno oštećene, koje moraju tražiti nova rješenja. Ta rješenja treba platiti, a na kraju plate samo lokalni građani, i to je veliki problem', rekao je za HRT ekonomski analitičar Neven Vidaković.

Dakako, tek treba vidjeti kakve će reperkusije izazvati prekid ugovora o distribuciji plina kroz Ukrajinu. No, izvjesno je da bi Hrvatska mogla profitirati u ovakvoj situaciji. Naime, Plinacro se već pokazao strateški važnom tvrtkom u distribuciji energenata zemnog plina tijekom rata u Ukrajini. Hrvatska bi, smatra Vidaković, to trebala mudro iskoristiti.

'To uopće nije pitanje niti nafte i Janafa, niti plina i Plinacra, nego je pitanje regionalnog pozicioniranja Republike Hrvatske unutar Europe, s kojim državama ćemo se mi udružiti i koji su blokovi koji će djelovati da se ostvare naši interesi u Europi. Nama Plinacro i Janaf daju polugu moći koja bi se unutar nove geoekonomske strukture EU-a morala mudro iskoristiti. Treba napraviti pametne saveze da bi Hrvatska profitirala u relativnim novim energetskim odnosima u EU, a to je jako teška zadaća', istaknuo je.

Posebno je naglasio da je to zadaća premijera i predsjednika Republike Hrvatske. 'To su stvari gdje moraju sjesti predsjednik sa svojim ljudima, premijer sa svojim ministrima i donijeti političku odluku koja će se dizajnirati da utječe na Hrvatsku u sljedećih 5 do 10 godina', zaključio je analitičar Vidaković.

Ulazimo u završnu fazu sukoba na energetskom polju
Ruski Gazprom je prestao s isporukom plina preko Ukrajine jer je istekao petogodišnji ugovor koji Kijev nije želio produljiti. Time je označen kraj višedesetljetnog tranzita ruskog plina preko Ukrajine u zapadnoeropske zemlje. Europska komisija objavila je da se može nositi s prekidom dotoka ruskog plina zbog alternativne opskrbe.

Ulazimo u završnu fazu sukoba na energetskom polju uzrokovanom obustavom isporuke plina u određenim količinama iz Rusije prema Ukrajini. Alternativni dobavni pravci će se pokazati još isplativijima. Podsjetimo, Austrija je prije mjesec dana obustavila isporuku iz Rusije pa nije zvučalo tako katastrofalno. Ovo sada pak zvuči tako jer poznavajući Slovačku i Mađarsku, njihovi pravci dolaze direktno iz Rusije preko Ukrajine, i najviše su pogođeni ovom obustavom. Za očekivati je da će se i sada, kao što je bio slučaj i s Austrijom, nalaziti alternativni pravci, rekao je energetski stručnjak Ivica Jakić u emisiji "Studio 4".

Podsjetio je da se Slovačka pripremala za ovu odluku te da ima velike zalihe plina. Cijelu godinu može pokriti potrošnju sa svojim zalihama, rekao je Jakić. Slovačka je najavila žestok odgovor Ukrajini i obustavu isporuke struje Kijevu. I Moldavija je proglasila izvanredno stanje.

Moldavija će biti u najvećim problemima jer nema alternativne pravce. Slovačka mora biti jako obazriva. Slovačka ima pet nuklearnih elektrana snage 2308 megavata, to je ozbiljna količina energije koju ona može staviti na raspolaganje. Ukrajina može uvjetovati naftovodom Družba, ruska nafta preko Ukrajine završava u Slovačkoj i Mađarskoj. U slučaju obustave transporta ruske nafte, Slovačka i Mađarska bi bile u velikom problemu jer onda ovise samo o JANAF-u.

Trump je u svojim govorima najavio smanjivanje cijene energenata za 50 posto u ovoj godini. Otvorio je vrata liberalizaciji tržišta. Prvo cijena plina mora biti niža, deregulacija svih dozvola, izlazak iz Pariškog sporazuma, povećanje proizvodnje ugljena, Amerika se mora vratiti na scenu kao glavni dobavljač energenata s velikim strateškim zalihama nafte i plina za svoje potrebe. Na taj način uvjetuje smanjivanje cijene enegenata, a s druge strane Europa vapi za tim energentima, rekao je Jakić.

Prekid transporta zemnog plina preko Ukrajine
Ruski energetski div Gazprom priopćio je 01.01.2025. da je izvoz i transport zemnog plina preko Ukrajine u Europu zaustavljen u 8 sati po moskovskom vremenu jer je ugovor o tranzitu istekao.

Ukrajina je priopćila da je tranzit ruskog prirodnog plina preko njezinog teritorija obustavljen u 7 sati ujutro po lokalnom vremenu, pozivajući se na "nacionalnu sigurnost". "Zaustavili smo tranzit ruskog plina. Ovo je povijesni događaj", poručio je ministar energetike German Galuščenko. Izjava kijevskog ministarstva energetike uslijedila je nakon isteka petogodišnjeg ugovora između Gazproma i ukrajinskog Naftogaza.

"Rusija gubi svoja tržišta, pretrpjet će financijske gubitke. Europa je već donijela odluku o odustajanju od ruskog plina", rekao je.

Zatvaranjem najstarije ruske plinske rute prema Europi okončano je desetljeće napetih odnosa izazvanih ruskim zauzimanjem Krima 2014. Ukrajina je sljedeće godine prestala kupovati ruski plin. Zaustavljanje dotoka plina očekivalo se zbog rata, koji je započeo u veljači 2022. Ukrajina je bila nepokolebljiva da neće produljiti ugovor. Tranzit plina preko Ukrajine činio je otprilike polovicu ukupnog ruskog izvoza plina plinovodima u Europu.

Slovačka bijesna
Rusija još uvijek izvozi plin plinovodom Turski tok na dnu Crnog mora. TurkStream ima dvije linije - jednu za tursko tržište, a drugu za opskrbu potrošača u srednjoj Europi, uključujući Mađarsku i Srbiju.

Europska unija udvostručila je napore da smanji ovisnost o ruskoj energiji nakon izbijanja vojnog sukoba u Ukrajini 2022. tražeći alternativne izvore. Preostali kupci ruskog plina preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, također su dogovorili alternativnu opskrbu. Austrija je u prosincu odlučila raskinuti dugoročni ugovor s Gazpromom, Slovačka je zaprijetila Kijevu osvetom.

Slovački čelnik Robert Fico, jedan od rijetkih saveznika Kremlja unutar EU, osudio je odluku Kijeva i otputovao u Moskvu kako bi se sastao s Putinom. "Prihvaćanje jednostrane odluke ukrajinskog predsjednika potpuno je iracionalno i pogrešno", pisao je Fico Bruxellesu, ističući "veliki financijski učinak u kompliciranom gospodarskom razdoblju".

Slovački premijer zaprijetio je prekidom opskrbe električnom energijom koja je Ukrajini očajnički potrebna jer je njezina energetska infrastruktura oštećena gotovo trogodišnjim sustavnim ruskim bombardiranjem.

Zaustavljanje tranzita plina kroz Ukrajinu imat će "drastičan" utjecaj na zemlje Europske unije, ali ne i na Rusiju, ustvrdio je slovački premijer Robert Fico.

Proruski slovački čelnik opetovano je upozoravao da bi prekid tranzita koštao Slovačku stotine milijuna eura izgubljenih tranzitnih prihoda i viših naknada za uvoz drugog plina, te tvrdio da bi to također dovelo do rasta cijena plina i električne energije u Europi. Glavni slovački uvoznik plina SPP objavio je da će kupnja plina u 2025. iz neruskih izvora koštati dodatnih 90 milijuna eura uglavnom zbog naknada za tranzit.

Najteže pogođena Moldavija
Moldavija, nekada dio Sovjetskog Saveza, jedna je od najteže pogođenih zemalja. Kaže da će sada morati uvesti mjere za smanjenje potrošnje plina za trećinu i proglasila je 60-dnevno izvanredno stanje.

Odcijepljena moldavska regija Pridnjestrovlje prekinula je opskrbu kućanstava grijanjem i toplom vodom, izvijestila je ruska novinska agencija RIA, nakon što je Rusija prestala isporučivati ​​plin preko Ukrajine. Samoproglašena Pridnjestarska Moldavska Republika je proruski entitet koji se odvojio od Moldavije nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991.

"Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi te sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti opskrbe plinom za tranzit preko teritorija Ukrajine od 1. siječnja 2025.", navodi se u priopćenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Počevši od 8 sati po moskovskom vremenu dotok ruskog plina za njegov transport preko teritorija Ukrajine obustavljen je."

Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 milijuna dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji plina.

Rusija i bivši Sovjetski Savez potrošili su pola stoljeća na osiguravanje velikog udjela u europskom tržištu plina, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35 posto, ali rat je gotovo uništio taj posao za Gazprom.

Plinovod Jamal-Europa preko Bjelorusije također je zatvoren, a Sjeverni tok preko Baltičkog mora do Njemačke raznesen je 2022. Kombinirano, različite tranzitne rute isporučile su rekordnih 201 milijardu prostornih metara plina u Europu 2018. godine. Rusija je isporučila oko 15 milijardi prostornih metara plina preko Ukrajine 2023., što je pad u odnosu na 65 milijardi prostornih metara iz 2020., kada je započeo posljednji petogodišnji ugovor.

Europska komisija: Možemo se nositi s prekidom dotoka ruskog plina
Europska komisija umanjila je utjecaj obustave izvoza ruskog plina u Europu preko Ukrajine, rekavši da je to bilo očekivano, Austrija i Slovačka su objavile da su spremne na promjene, a moldavsko Pridnjestrovlje objavilo je da je ukinulo isporuku tople vode i grijanja korisnicima.

"Europska plinska infrastruktura dovoljno je fleksibilna za opskrbu srednje i istočne Europe plinom neruskog podrijetla alternativnim rutama", rekao je glasnogovornik Europske komisije.

Preostali europski kupci ruskog plina preko Ukrajine, poput Slovačke i Austrije, dogovorili su alternativnu opskrbu.

Austrijska vlada objavila je da je zemlja spremna za završetak ugovora o tranzitu plina između Rusije i Ukrajine i da se opskrba zemlje nastavlja iz drugih izvora kao što su točke za napajanje u Njemačkoj ili Italiji i iz skladišta.

"Napravili smo domaću zadaću i bili smo dobro pripremljeni za ovaj scenarij", rekla je austrijska ministrica energetike Leonore Gewessler u izjavi. "Austrija više ne ovisi o plinu iz Rusije – i to je dobro", dodala je.

Rusija smanjila opskrbe još 2021.
Ministar energetike Moldavije Constantin Borosan rekao je da je njegova vlada poduzela korake kako bi osigurala stabilnu opskrbu strujom, ali je pozvao građane da štede energiju. Predsjednica Maia Sandu optužila je Kremlj za "ucjenu" koja je vjerojatno usmjerena na destabilizaciju njezine zemlje prije općih izbora 2025. Moldavska vlada također je rekla da je ponudila pomoć Pridnjestrovlju, prenosi BBC.

"Zbog ponovljenog i jasno izraženog odbijanja ukrajinske strane da obnovi te sporazume, Gazprom je lišen tehničke i pravne mogućnosti opskrbe plinom za tranzit preko teritorija Ukrajine od 1. siječnja 2025.", navodi se u priopćenju Gazproma na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram. "Počevši od 8 sati po moskovskom vremenu dotok ruskog plina za njegov transport preko teritorija Ukrajine obustavljen je".

Od 200 milijardi kubičnih metara plina, koliko je Jamalom i drugim plinovodima iz Rusije 2016. stizalo u EU, četvrtinu je primala Njemačka. Već je tada Njemačka dio plina uvozila iz Rusije mimo tranzita kroz Ukrajinu, plinovodom Sjeverni tok 1 koji je nakon ruske invazije na Ukrajinu pod misterioznim okolnostima dignut u zrak. Gradnja Sjevernog toka 2 zaustavljena je još prije rata u Ukrajini. Rusija je, inače, već 2021. Rusija u EU izvozila oko 50 milijardi kubičnih metara plina manje nego 2016. godine.

Ukrajina se sada suočava s gubitkom od 800 milijuna dolara godišnje u tranzitnim naknadama iz Rusije, dok će Gazprom izgubiti blizu 5 milijardi dolara u prodaji plina.

Rusija i bivši Sovjetski Savez potrošili su pola stoljeća na osiguravanje velikog udjela u europskom tržištu plina, koji je na svom vrhuncu iznosio oko 35 posto, ali rat je gotovo uništio taj posao za Gazprom. Plinovod Jamal-Europa preko Bjelorusije također je zatvoren, a Sjeverni tok preko Baltičkog mora do Njemačke raznesen je 2022.

Kombinirano, različite tranzitne rute isporučivale su rekordnih 201 milijardu prostornih metara plina u Europu 2018. godine. Rusija je isporučila oko 15 milijardi prostornih metara plina preko Ukrajine 2023., što je pad u odnosu na 65 milijardi prostornih metara kada je posljednji petogodišnji ugovor započeo 2020. godine.

www.index.hr
www.hrt.hr
www.jutarnji.hr