Europska komisija dodijelila je gotovo 1,25 milijardi eura bespovratnih sredstava u okviru Instrumenta za povezivanje Europe (CEF). Bespovratna sredstva poduprijet će 41 prekogranični projekt energetske infrastrukture, među kojima su tri važna projekta vezana uz energiju vjetra. To je dobra vijest za europsku industriju vjetra i njenu širu energetsku tranziciju.
Europska komisija objavila je rezultate najvećeg kruga financiranja svog Instrumenta za povezivanje Europe (CEF) do sada. Bio je to prvi CEF poziv koji je uključivao offshore električne mreže, vodikove i CO 2 mreže. CEF ima za cilj integrirati europska energetska tržišta i ubrzati pristupačnu dekarbonizaciju diljem EU-a.
Krugom dodjele dodijeljeno je više od 850 milijuna eura za ukupno 41 projekt. Ovi su projekti priznati kao projekti od zajedničkog interesa (PCI) i projekti od zajedničkog interesa (PMI) prema revidiranoj Uredbi o Transeuropskoj energetskoj mreži (TEN-E).
Dobre vijesti za (hibridne) projekte vjetroelektrana na moru
Rezultati su izvrsna vijest za projekt Bornholm Energy Island – koji je dobio gotovo 52% ukupnog proračuna dodijeljenog u ovom krugu. Osim toga, bespovratna sredstva CEF-a otišla su u Triton Link, offshore hibridni interkonektor između Danske i Belgije i pučinsku vezu vjetroelektrana u južnoj Bretanji, Francuska .
“Ovo su ključni projekti za isporuku pristupačne električne energije za europske tvrtke i kućanstva. Do sada Europa ima samo jednu hibridnu offshore vjetroelektranu. Potrebno nam je mnogo više za izgradnju integrirane offshore mreže. Sjajne su vijesti da Europska komisija omogućuje realizaciju ovih obećavajućih projekata”, kaže Vasiliki Klonari, direktorica integracije energetskih sustava u WindEurope.
Offshore hibridi su interkonektori između dvije ili više zemalja koji su izravno povezani s offshore vjetroelektranama. Stoga, offshore hibridi kombiniraju proizvodnju i prekogranični prijenos. Oni prenose električnu energiju u sve međusobno povezane zemlje i optimiziraju tokove energije. Spajanje vjetroelektrana izravno na interkonektor smanjuje potrebu za kabelskim vezama i u konačnici poboljšava korištenje pomorskog prostora. Time se smanjuje utjecaj na okoliš i biološku raznolikost mora.
Offshore hibridi ključni su projekti na putu do integrirane offshore mreže. Prema europskim planovima za razvoj offshore mreže, 14% svih offshore obnovljivih izvora energije moglo bi se povezati preko offshore hibrida.
Nema dovoljno novca za električne mreže
Europa treba više ulagati u interkonektore i prekograničnu elektroenergetsku infrastrukturu kako bi osigurala da naše električne mreže podržavaju prijelaz na elektrificiranije gospodarstvo. Bez većih ulaganja u mrežnu infrastrukturu Europa riskira da ne ispuni svoje ambicije čiste energije. Mreže su već danas usko grlo broj jedan za širenje energije vjetra u Europi.
U tom je kontekstu razočaravajuće što su u krugu CEF-a dodijeljena samo tri projekta pametne električne mreže. Dobili su manje od 4% ukupnog proračuna. U međuvremenu, projekti vodika, amonijaka i CO 2 osigurali su oko 40% proračuna.
Bez snažnije potpore EU-a za mrežnu infrastrukturu, integracija obnovljivih izvora energije, poticanje elektrifikacije i osiguravanje pristupačne električne energije za potrošače i industrije bit će izazov.
“Europa mora dati prioritet ulaganju svog novca u provjerena rješenja spremna za korištenje. Infrastruktura električne mreže i elektrifikacija temeljena na obnovljivim izvorima energije ovdje su ključni. Trebamo tehnološku neutralnost, ali samo među dokazano klimatski neutralnim tehnologijama. Inače energetska tranzicija neće biti ni pristupačna ni učinkovita – a Europa će se i dalje oslanjati na uvezena fosilna goriva ugrožavajući njezinu energetsku sigurnost”, kaže Vasiliki Klonari.
Akcijski plan EU-a za mreže predviđa investicijske potrebe od 584 milijarde eura ulaganja u električne mreže do 2030. CEF financira samo prekogranične projekte. Ali najveća ulaganja potrebna su za optimizaciju i proširenje nacionalnih elektroenergetskih mreža. Ovdje Europska unija, uključujući Europsku investicijsku banku, i države članice moraju osmisliti dodatne alate za financiranje.
Pregled bespovratnih sredstava u posljednjem krugu dodjele CEF-a:
Amonijak (2 projekta), 20.044.611,00 €, 1,60%
CO2 (11 projekata), 246.348.960,50 €, 19,71%
Energetski otok Bornholm, 645.259.319,00 €, 51,62%
Mreže (3 projekta), 46.804.903,50 €, 3,74%
Offshore Hybrid (TritonLink), 21.795.000,00 €, 1,74%
Hidro (2 projekta), 6.728.734,50 €, 0,54%
Vodik (19 projekata), 237.814.580,76 €, 19,03%
Priključak za pučinske vjetrenjače u Francuskoj, 21.823.852,00 €, 1,75%
Pozadina:
Instrument za povezivanje Europe igra ključnu ulogu u stvaranju povezane, otporne, sigurne i pametne elektroenergetske infrastrukture, koja je okosnica dobrog funkcioniranja energetskog tržišta. Sljedeći krug financiranja koji se očekuje 2025. trebao bi podržati više projekata električnih mreža koji će maksimalizirati prednosti pristupačne i čiste energije za potrošače, ojačati sigurnost opskrbe i podržati klimatske ambicije.
www.windeurope.org
