Koprivnica će imati postrojenje za sortiranje odvojeno sakupljenog otpada Herešin kapaciteta 4.000 tona godišnje, čija je vrijednost 3,9 milijuna eura, a u njemu će se sortirati i otpad okolnih općina.

Zamjenica gradonačelnika Koprivnice Ksenija Ostriž rekla je u srijedu na konferenciji za novinare da se u sortirnici planira izdvajanje plastike, kartona, papira, tekstila, stakla i metala.

Tim projektom Koprivnica se, zajedno s Požegom, planira zadržati na samom vrhu ljestvice gradova po odvajanju otpada, a već sad ga građani odvajaju više od 60 posto. Do tog postotka stiglo se prvim koracima koji su učinjeni prije više od 20 godina puštanjem u pogon pročistača i gradnjom reciklažnog dvorišta.

Dugogodišnja tradicija odvajanja otpada
Potom su se domaćinstvima podijelili spremnici za kompostiranje te je izgrađena i velika kompostana, a građani godinama na kućnom pragu odvajaju zeleni i komunalni otpad te plastiku i papir, istaknuto je.

Voditelj projekta gradnje sortirnice u prigradskom naselju Herešin, Bojan Solomun, objasnio je da će se sortirnica sastojati od postrojenja za razvrstavanje i mehaničku obradu te prostora za skladištenje. Na njoj će biti postavljene fotonaponske ćelije iz kojih će se strujom napajati pogon.

Na početnoj konferenciji projekta rečeno je da su radovi na gradnji sortirnice počeli i da je u tijeku gradnja pristupne ceste.

Izazovi s plasmanom sortiranog otpada
Na novinarski upit što je s tržištem, odnosno daljnjim plasmanom sortiranog otpada, Ostriž je odgovorila da to u Hrvatskoj nije do kraja regulirano.

"Ono zbog toga ne jamči otkupnu cijenu pa se događa da moramo sami plaćati zbrinjavanje pojedinog otpada", objasnila je Ostriž. Dodala je da za papir, staklo i metal nije problem naći otkupljivače, a problem je plastika koja se razvrstava u više frakcija.

Od ukupno 3,9 milijuna eura koliko vrijedi sortirnica, bespovratnih 2,6 milijuna osigurano je kroz europske fondove, a gradit će ju Koming Koprivnica i Tehnix.
www.index.hr

Govor Predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen na Summitu o budućnosti energetske sigurnosti: "Kako se smanjuje naša energetska ovisnost o fosilnim gorivima, raste naša energetska sigurnost. To je lekcija koju smo naučili u Europi."

Gospodine premijeru, dragi prijatelju Keir,
Dr. Birol, dragi Fatih,
Vaše ekselencije,
Dame i gospodo,

Zadovoljstvo mi je vratiti se u London. Hvala Vam, gospodine premijeru, što ste suorganizator ovog važnog summita – hvala Vam na kontinuiranom vodstvu Ujedinjenog Kraljevstva u energetskoj sigurnosti i općenito na izvrsnoj suradnji između EU i Ujedinjenog Kraljevstva. Energija je ključna za ovu suradnju. Naš rad usmjeren je na Sjeverno more. Ovo je zaista izvor elektrana za čistu energiju i energiju budućnosti. Regija Sjevernog mora ima sve, kao što ste rekli: energiju vjetra na moru, morsku energiju, vodik, hvatanje i skladištenje ugljika. Ali ono što je jednako važno kao i resursi koji postoje je regulatorna sigurnost. A ako ne vjerujete u ovo, samo pomislite na trgovinu električnom energijom – gdje je nesigurnost bila posebno loša za poslovanje. Dakle, sigurnost je nešto što možemo pružiti, okvir EU nudi, to je ono što investitori traže. I stoga, dragi Keir, mislim da je ovo nešto gdje bismo se nas dvoje trebali udružiti i ispuniti ono što je potrebno investitorima. Investitori su, već dugi niz godina, spremni za početak. Trebaju samo regulatornu sigurnost; trebaju predvidljivost i jedan okvir s kojim će raditi. Dakle, dopustite nam da to i ostvarimo.

I hvala Vam, dragi Fatih Birol, na izvrsnom poslu koji obavljate. Vi držite energetsku sigurnost u prvom planu globalne pozornosti.

Dame i gospodo,

Suočavamo se s novom paradigmom energetske sigurnosti. U Europi smo iz prve ruke svjedočili kako je Rusija namjerno iskoristila opskrbu energijom kao oružje. Na Bliskom istoku sukob je potaknuo nestabilnost i ugrozio je globalni brodarski promet. A s druge strane Atlantika, prijetnja tarifama riskira daljnje poremećaje ključnih lanaca opskrbe. I zato je današnji sastanak tako pravovremen. Jer pouzdana i pristupačna energija je žila kucavica naših gospodarstava, ona podupire našu nacionalnu sigurnost i održava našu industrijsku i ekonomsku konkurentnost.

Pozitivna je vijest da vidimo napredak u energetskoj sigurnosti diljem svijeta. Tijekom posljednjeg desetljeća, milijarda ljudi dobila je pouzdan pristup električnoj energiji. Ako ostvarimo kolektivne ciljeve koje smo postavili na COP28, to će dodatno pomoći. Ako utrostručimo obnovljive izvore energije i udvostručimo energetsku učinkovitost, donijet ćemo pouzdanu i pristupačnu energiju milijunima ljudi diljem svijeta. Jer čisti domaći obnovljivi izvori energije ne samo da jačaju našu otpornost, već naravno potiču i nova radna mjesta i više inovacija unutar naših vlastitih gospodarstava. Kako se smanjuje naša energetska ovisnost o fosilnim gorivima, raste naša energetska sigurnost. To je lekcija koju smo naučili u Europi.

Na početku ovog desetljeća, previše smo se oslanjali na jednog dobavljača za naše energetske potrebe odnosno na Rusiju. Dozvolite mi da vam navedem neke brojke: Rusija je osiguravala 45% našeg plina, 50% ugljena i gotovo trećinu nafte. Desetljećima nismo prepoznavali troškove koji su dolazili s tom ovisnošću. Rizik od ucjene, ekonomske prisile, cjenovnih šokova; ta je stvarnost otkrivena nakon potpune invazije na Ukrajinu. Rusija je pokušala iskoristiti našu preveliku ovisnost prekidajući nam opskrbu plinom. Pokušali su izazvati ekonomska previranja i oslabiti našu odlučnost za podršku Ukrajine. Nisu uspjeli. Odgovorili smo s REPowerEU. Diverzificirali smo našu opskrbu energijom. Ubrzali smo tranziciju na čistu obnovljivu energiju. Smanjili smo uvoz plina s 45% iz Rusije na 18% u 2025. godini. Smanjili smo količine ruske nafte s jedne od pet barela nafte na jednu od pedeset barela, što je deseterostruko smanjenje. I prestali smo uvoziti ugljen iz Rusije. Ukratko, smanjili smo financiranje ruskog ratnog gospodarstva i ojačali našu europsku energetsku sigurnost.

Ali svi znamo da ima još puno toga za učiniti. Za dva tjedna, naš povjerenik za energetiku, Dan Jørgensen, predstavit će plan s konkretnim mjerama za postupno ukidanje uvoza svih ruskih fosilnih goriva. Kako se više ne bismo oslanjali na neprijateljsku silu za našu opskrbu energijom. Što se tiče opskrbe plinom, nismo zaboravili kako su Sjedinjene Države odmah intervenirale s LNG-om kada nam je bio potreban tijekom energetske krize. I kako smo dobili dodatni plin iz cjevovoda iz Norveške. I kako su zemlje dalje, poput Japana i Republike Koreje, vrlo blisko surađivale s nama na globalnim tržištima kako bi osigurale našu neposrednu energetsku sigurnost. Ova energetska partnerstva, uključujući uvoz LNG-a iz Sjedinjenih Država, ostaju od strateške važnosti za Europsku uniju.

Ali, dame i gospodo,

Nije riječ samo o alternativnim dobavljačima. Smanjili smo našu ranjivost na ruska fosilna goriva ubrzavanjem uvođenja lokalnih obnovljivih izvora energije. Srednjoročno gledano, ovo je najbolji način za osiguranje energetske sigurnosti. Napredak je već vidljiv. Obnovljivi izvori energije sada čine 47% našeg miksa električne energije. Solarna energija i vjetar naša su dva najbrže rastuća izvora energije. Samo prošle godine instalirali smo 78 gigavata novih obnovljivih kapaciteta, što je dovoljno za 16 puta veću potrošnju energije u Londonu.

I moramo ići dalje. Ranije ove godine predstavili smo Akcijski plan za pristupačnu energiju. Potaknut ćemo naše projekte energetike i elektrifikacije. To će nam pomoći da dovršimo međusobne veze i mreže, tako da vjetar iz Sjevernog mora ili solarna energija iz Španjolske mogu napajati domove i industrije diljem našeg europskog kontinenta.

Također radimo na tome da se čiste industrije budućnosti izgrade u Europi. Sporazumom o čistoj industriji mobilizirat ćemo preko 100 milijardi eura za podršku čistoj proizvodnji. To znači nova visokokvalificirana radna mjesta u Europi, niže troškove energije, smanjenu potražnju za fosilnim gorivima i veću autonomiju nad našim opskrbnim lancima energije.

Ovaj napredak je ključan jer globalno vidimo kako se prijetnje energetskoj sigurnosti pojačavaju. Vidimo kako neprijateljski akteri ciljaju kritičnu infrastrukturu fizičkim i kibernetičkim napadima. Vidimo kako Huti militanti koriste rakete za napad na međunarodni brodski promet, uključujući tankere za naftu. Također vidimo povećani pritisak na mreže i infrastrukturu, kako globalna potražnja za energijom raste. U 2024. godini potražnja za energijom porasla je gotovo dvostruko u odnosu na nedavni prosjek. To je potaknuto povećanom potrošnjom električne energije i rastućim energetskim potrebama u područjima kao što su električna mobilnost, klimatizacija i, naravno, sve moćnija umjetna inteligencija – svi podatkovni centri su veliki potrošači energije.

S druge strane, napredak u povezivanju najsiromašnijih na svijetu s električnom energijom usporen je. To prijeti da deseci milijuna ljudi, posebno u Africi, žive u energetskoj nesigurnosti.

Dakle, dame i gospodo,

Ovi globalni izazovi zahtijevaju kolektivni odgovor. Potrebna nam je veća suradnja u cijelom energetskom lancu vrijednosti. Vidim pet koraka u kojima moramo pojačati suradnju kako bismo osigurali energetsku sigurnost.

Prvo, moramo postaviti jasnu viziju smjera kretanja i odlučnost da ga slijedimo. Ranije ove godine, zajedno s mnogima od vas ovdje, pokrenuli smo Globalni forum za energetsku tranziciju. Forum nam može pomoći da ispunimo obećanja koja smo dali na COP28 u Dubaiju. Naše obećanje da ćemo utrostručiti kapacitet obnovljivih izvora energije i udvostručiti energetsku učinkovitost do 2030. Da bismo to postigli, moramo pratiti napredak. Jer svi znate staru izreku: 'Samo ono što se mjeri, to se i napravi.' Kao što smo razgovarali, dragi Keir, Forum će surađivati ​​s Globalnim savezom za čistu energiju, koji ste pokrenuli prošle godine. Jer dijelimo iste ciljeve i težimo istim rezultatima. Tako da zajedničkim radom možemo ostvariti rezultate.

Drugo, ciljeve moramo pretvoriti u vrlo konkretne projekte. Ne samo kod kuće već i u inozemstvu. Europa to čini putem inicijative Global Gateway i naše kampanje Scaling Up Renewables in Africa (Skaliranje obnovljivih izvora energije u Africi). Europski fondovi pomažu u izgradnji infrastrukture kako bi se osigurala dostupnost čiste energije tamo gdje je najpotrebnija. Na primjer, s energetskim interkonektorom Zambija-Tanzanija. To će povezati energetske mreže južne i istočne Afrike. Donijet će energetsku sigurnost milijunima ljudi diljem Afrike.

Treće, potrebne su nam kritične sirovine. Svi to znate ovdje u ovoj prostoriji. To je još važnije u kontekstu nadolazećih trgovinskih ograničenja i zabrana izvoza, to već vidimo. Ovi minerali su temelj čiste tranzicije. Rad je već u tijeku i željela bih ovdje ponovno pohvaliti Međunarodnu agenciju za energiju za njezinu vodeću ulogu u ovoj ključnoj temi.

Europska unija potpisala je deset strateških sporazuma o sirovinama s partnerskim zemljama. Pokrenuli smo i prvo Partnerstvo za čistu trgovinu i ulaganja s Južnom Afrikom. To će omogućiti Europi da uloži 4,4 milijarde eura u projekte čiste energije u Južnoj Africi. Istovremeno će se osigurati da europske tvrtke imaju pristup rijetkim mineralima i materijalima koji su im potrebni za pokretanje zelene tranzicije.

Četvrto, moramo zajedno razvijati infrastrukturu. Ovo zvuči tako osnovno, ali je ključno. Moramo graditi mreže, interkonektivne vodove i kabele. Kako bismo povezali naše zemlje i diverzificirali našu opskrbu energijom. To radimo, na primjer, s ELMED vezom između Italije i Tunisa. To će biti prva istosmjerna veza između Europe i Afrike. Također pomažemo u razvoju veze između Grčke i Egipta. Ovi projekti pomoći će u poboljšanju energetske sigurnosti na oba naša kontinenta.

I na kraju, naravno, moramo surađivati ​​kako bismo zaštitili infrastrukturu. I od kibernetičkih napada i od fizičkih napada. Ovdje bismo trebali koristiti suradnju koju imamo s NATO-om. Zajedno s NATO-om poduzeli smo mjere za bolju pripremu i zaštitu. Razvijamo sposobnosti za zaštitu kritičnih podmorskih kabela, to je nova normalnost. A budući da znamo da ovi kabeli prelaze preko zemalja i kontinenata, apsolutno smo otvoreni i spremni podijeliti svoja iskustva i surađivati ​​na tome s našim strateškim partnerima i prijateljima.

Dakle, dame i gospodo,

Puno je posla. Već smo obavili dosta. Ali nalazimo se u odlučujućem trenutku, a govori koje sam danas mogla slušati dokazuju koliko je sada ključno biti ovdje. Još jednom hvala, Fatih, što si sazvao ovaj summit. Ključan je jer je Europa spremna surađivati ​​sa svima vama. U svakom slučaju, blisko surađujemo, ali ovdje je riječ o široj ponudi. Kao što se kaže: 'Ako želiš brzo ići, idi sam. Ako želiš daleko stići, idi zajedno'. A mi želimo daleko stići.

Hvala vam puno na pažnji.

www.ec.europa.eu

Mađarska je napravila još jedan korak naprijed u svojim planovima za proširenje nuklearne elektrane Paks na snagu 4400 MW, jer je započela proizvodnja ključnih komponenti za dva nova reaktorska bloka. U Rusiji je u tijeku izgradnja reaktorske posude za blok 6, dok se u Francuskoj trenutno proizvode prvi dijelovi turbine za blok 5.

Mađarski ministar vanjskih poslova i trgovine Peter Szijjarto izjavio je da se reaktorska posuda za Blok 6 proizvodi u visokotehnološkoj automatiziranoj kovačnici u Sankt Peterburgu. Ova ključna komponenta, gdje će se odvijati lančana nuklearna reakcija, mora ispunjavati stroge sigurnosne i inženjerske standarde koje su postavili mađarski i europski regulatori. Istovremeno, komponente turbine za Blok 5 proizvode se u Belfortu u Francuskoj. Ovi razvojni koraci pokazuju da je napredak na dobrom putu, s ključnom infrastrukturom koja se trenutno gradi u više zemalja.

Međunarodni karakter ovog projekta naglašava njegovu važnost, a ključne uloge imaju partneri iz Rusije i Francuske. Ova investicija smatra se ključnom za dugoročnu energetsku sigurnost Mađarske i njezin strateški cilj smanjenja ovisnosti o uvozu prirodnog plina. Dva nova bloka u Paksu trebala bi značajno povećati kapacitet elektrane i smanjiti emisije stakleničkih plinova. Proširenje podržava ciljeve Mađarske da održi niske cijene energije i osigura stabilnu opskrbu električnom energijom u budućnosti. Trenutno, nuklearna elektrana Paks opskrbljuje oko 50 posto ukupne potrošnje električne energije u Mađarskoj.

Projekt proširenja proizlazi iz sporazuma iz 2014. između mađarske vlade i ruske državne nuklearne tvrtke Rosatom. Cilj ovog sporazuma je udvostručiti kapacitet elektrane s 2000 MW na 4400 MW dodavanjem dva nova reaktora. Rusija se obvezala financirati 10 milijardi eura procijenjenih troškova izgradnje, što pokriva oko 80 posto ukupnih troškova. Izvorno je prvi novi reaktor trebao postati operativan do 2023. Međutim, trenutni raspored predviđa puštanje u rad između 2030. i 2031. Unatoč kašnjenju, projekt ostaje središnja točka dugoročne energetske politike Mađarske.

Nuklearna elektrana Paks
Nuklearna elektrana Paks je nuklearna elektrana smještena na Dunavu, 5 kilometara od mjesta Paks (Mađarska), oko 75 kilometara od sjeverne hrvatske granice. Beli Manastir udaljen je oko 90, a Osijek oko 120 kilometara zračne linije. Nuklearna elektrana Paks ima 4 nuklearna reaktora, pa zadovoljava oko 43% potrošnje električne struje u Mađarskoj. Građena je po sovjetskoj tehnologiji (tlačni reaktori sovjetskog dizajna ili VVER reaktori), a reaktori su puštani u rad između 1982. i 1987. Ranije planiran životni vijek od tridesetak godina bi mogao biti produljen sve do 2030.

Tlačni reaktori ili reaktori s vodom po tlakom, nalazi se u većini zapadnih nuklearnih elektrana. Oni su podvrsta lakovodnih reaktora ili reaktora s hlađenjem običnom vodom; druga vrsta je kipući reaktor ili reaktor s kipućom vodom. U reaktoru s vodom pod tlakom, rashladna voda se pod velikim tlakom pumpa u jezgru reaktora. Tada zagrijana voda prenosi toplinsku energiju u generator pare. Suprotno kipućem reaktoru, tlak u primarnom rashladnom krugu sprječava kipljenje vode u nuklearnom reaktoru. Svi lakovodni reaktori koriste običnu demineraliziranu vodu kao rashladno sredstvo i neutronski moderator (usporivač neutrona).

U nuklearnoj elektrani Paks se nalaze 4 reaktora koja su građena u bivšem Sovjetskom Savezu, kao serija tlačnih reaktora s oznakom VVER reaktori, sa snagama od 4 x 500 MW. Kao nuklearno gorivo se koristi malo obogaćeni uranijev dioksid (UO2), u svakom reaktoru ga ima oko 42 tone i treba oko 3 godine dok se potroši (“izgori”). Danas je u pogonu oko 50 reaktora ovakvog ruskog tipa. Sadašnje odlagalište za nuklearni otpad nalazi se u sklopu nuklearke Paks, a produljenje rada reaktora neće zahtijevati izgradnju novih deponija.

Tlačni reaktor PWR najrašireniji je tip nuklearnih reaktora II. generacije, koja započinje gradnju 1977. Više od polovine nuklearnih elektrana koje su još u pogonu imaju tlačni reaktor, a kao gorivo koriste obogaćeni uranij. Rashladna voda (primarni rashladni krug) u reaktorskoj posudi pod većim je tlakom od zasićenoga parnoga tlaka pri najvišoj radnoj temperaturi. Stoga se reaktorsko hladilo u reaktorskoj posudi ne može pretvoriti u paru. Do pretvaranja vode u paru dolazi tek u parnom generatoru (sekundarni rashladni krug), gdje je velik broj tankih cijevi. Snažne primarne pumpe tjeraju kroz njih rashladni medij, a on svoju toplinu šalje sekundarnom rashladnom mediju, koji kruži oko cijevi parnog generatora. Zbog zagrijavanja sekundarni se rashladni medij prevara u paru. Ta para pokreće parnu turbinu, a nakon završetka rada kondenzira se u kondenzatoru i potom se vraća u parni generator.

Kod tlačnih reaktora primarni i sekundarni rashladni krug su odvojeni. U ovog tipa reaktora rashladni medij, koji je istovremeno i moderator, nalazi se pod visokim tlakom od približno 155 bara, što omogućava njegovu visoku radnu temperaturu bez promjene agregatnog stanja. Par stotina tlačnih reaktora razvijeno je i koristi se u vojne svrhe, primjerice u nosača zrakoplova, nuklearnih podmornica i ledolomaca. Tlačni reaktor prvotno je razvijen u Oak Ridge National Laboratoryju (SAD) za pogon nuklearnih podmornica. Dakle, tlačni reaktori najrašireniji su tip reaktora u svijetu; njih više od 230 se koristi za proizvodnju električne energije, a nekoliko stotina za pogon nuklearnih podmornica, u koju svrhu su izvorno i bili dizajnirani.

Najugroženijim kućanstvima u potpunosti će se financirati energetska obnova obiteljskih kuća. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost poziva zainteresirane građane u riziku od energetskog siromaštva da se prijave na Poziv za iskaz interesa.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine i Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije planira provesti program vrijedan 25 milijuna eura kojim će se najugroženijim kućanstvima u potpunosti financirati energetska obnova obiteljskih kuća.

U tu svrhu Fond je objavio poziv za iskaz interesa te poziva sve građane – vlasnike obiteljskih kuća čija se situacija uklapa u definiciju energetski siromašnog kućanstva da ispune upitnik objavljen na njihovim mrežnim stranicama.

Za pripremu i slanje potrebne dokumentacije, građani mogu zatražiti i stručnu pomoć od regionalnih energetskih agencija, nadležnih zavoda za socijalni rad, nadležnih ureda županija, gradova i općina te drugih pravnih i fizičkih osoba.

Nakon što se obrade prikupljeni podaci definirat će se uvjeti i kriteriji javnog poziva za energetsko siromaštvo, a koji bi trebao biti objavljen do konca drugog kvartala ove godine. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona energetskoj učinkovitosti definira energetski siromašno kućanstvo kao ono kućanstvo koje nema pristup osnovnim energetskim uslugama koje osiguravaju osnovnu razinu životnog i zdravstvenog standarda.

To uključuje odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, čiji je izostanak uzrokovan kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nedovoljno raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada i lošu energetsku učinkovitost domova.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2024. godini 4,6 posto osoba u Hrvatskoj je živjelo u kućanstvima u kojima si nisu mogli priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona energetskoj učinkovitosti definira energetski siromašno kućanstvo kao kućanstvo koje nema pristup osnovnim energetskim uslugama koje osiguravaju osnovnu razinu životnog i zdravstvenog standarda. To uključuje odgovarajuće grijanje, toplu vodu, hlađenje, rasvjetu i energiju za napajanje kućanskih uređaja, čiji je izostanak uzrokovan kombinacijom čimbenika, uključujući barem cjenovnu nepristupačnost, nedovoljno raspoloživ dohodak, visoke izdatke za energiju, loša energetska svojstva zgrada i lošu energetsku učinkovitost domova.

Za iskaz interesa građani trebaju popuniti i dostaviti Upitnik, Izjavu prijavitelja, fotodokumentaciju postojeće obiteljske kuće te dokaz da je ista postojeća sukladno Zakonu o gradnji.

Rok za dostavu dokumentacije je do 31.5.2025. u 23:59h, a istu je moguće dostaviti poštom, e-mailom na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite. ili u prijemni ured Fonda (Radnička cesta 80, radnim danom od 9-15h).

1. Javni poziv za iskaz interesa fizičkim osobama - građanima iz ranjivih skupina radi prikupljanja informacija u svrhu provedbe Javnog poziva za financiranje energetske obnove obiteljskih kuća građana u riziku od energetskog siromaštva
2. Prilog 1. Upitnik
3. Prilog 2. Izjava prijavitelja
www.fzoeu.hr

U organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) i Ine održana je konferencija o potencijalu proizvodnje električne energije iz odobalnih pučinskih vjetroelektrana na Jadranu. Na konferenciji je naglašeno kako su odobalne (pučinske) vjetroelektrane važan element europske strategije za povećanje udjela obnovljivih izvora energije i smanjenje emisija stakleničkih plinova.

Europska unija postavila je ambiciozne ciljeve za razvoj plave energije (energija iz obnovljivih izvora na moru), s planom povećanja kapaciteta energije vjetra na moru na 60 GW do 2030. i 300 GW do 2050. godine. Razvoj pučinskih vjetroelektrana u Hrvatskoj tek je u začetku, ali značajna inicijativa koja može potaknuti napredak je i Inina realizacija projekta mjerenja potencijala vjetra, prvog takvog poduhvata u hrvatskom dijelu Jadrana. Održana konferencija za cilj je imala okupiti sve dionike kako bi se otvoreno razgovaralo o prilikama, ali i brojnim izazovima kada je u pitanju izgradnja pučinskih vjetroelektrana u Republici Hrvatskoj. Okupljene sudionike u ime Ine, pozdravio je Hrvoje Šimović, član Uprave Ine.

„Poslodavci prepoznaju zelenu tranziciju kao priliku i kao odgovornost. Odobalne vjetroelektrane nisu samo energetika – one su prilika za razvoj domaće industrije, brodogradnje, novih tehnologija, istraživanja i zapošljavanja. Za to nam je potrebna brza, ali promišljena akcija – koordinacija između svih dionika, uključujući industriju, ministarstva, lokalnu samoupravu i međunarodne partnere. Upravo je ova konferencija dokaz da smo na dobrom putu”, izjavila je Irena Weber, glavna direktorica HUP-a.

„INA, kao lider u energetskom sektoru, svjesna je globalnih promjena i potrebe za diversifikacijom izvora energije. Adria Wind projekt spoj je našeg dugogodišnjeg iskustva u naftnoj i plinskoj industriji te inovativnih tehnologija obnovljivih izvora energije. Projekt gradnje odobalnih vjetroelektrana pokazao je potencijal i vjerujemo da bi uz povoljno regulatorno okruženje mogao postati zanimljiva investicijska prilika i korak naprijed na putu prema zelenoj tranziciji”, izjavio je Hrvoje Glavaš, direktor Industrijskih servisa u Ini.

INA je 2022. godine započela mjerenja potencijala vjetra na svojim plinskim platformama u sjevernom Jadranu te je uz potporu europskog programa CEF pokrenula izradu studija izvodljivosti za projekt odobalnog vjetroparka snage 300 MW na području između Pule i Ravene. Studija procjenjuje mogućnost instaliranja vjetroelektrana kapaciteta od gotovo 2,7 GW. Provođenje studija se nastavlja u ovoj godini, na temelju čega će se kasnije donositi poslovne odluke. Istovremeno, Istarska županija i Istarska regionalna energetska agencija (IRENA) rade na smjernicama za razvoj pučinskih vjetroelektrana na sjevernom Jadranu.

INA ima već ima iskustvo u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora: izgradila je dvije solarne elektrane na lokacija u Molvama i Sisku godišnjeg kapaciteta proizvodnje do 16.000 MWh električne energije. Krajem ožujka započela s izradom prve geotermalne bušotine pokraj Đurđevca. Pokrenuti su projekti izgradnje postrojenja za proizvodnju zelenog vodika u Rafineriji nafte Rijeka i biometana u Sisku te planira instalaciju novih sunčanih elektrana.

Projekt Adria Wind iznimno je kompleksan, a na konferenciji je naglašena nužnost šire suradnje industrije, državnih institucija i investitora kako bi se omogućio ubrzani razvoj projekata obnovljivih izvora energije na moru. Predstavnici Ministarstva gospodarstva poručili su da se radi na uspostavi regulatornog okvira za razvoj pučinskih vjetroelektrana, što predstavlja ključni preduvjet za daljnji razvoj i privlačenje investicija.
www.energypress.net

Srbija je ukinula moratorij na gradnju nuklearnih elektrana i u partnerstvu s francuskom elektroprivredom traži najbolji put za energetsku sigurnost.

Iako je izgradnja nuklearnog reaktora dugotrajan proces, pitanje je hoćemo li se odlučiti za male modularne elektrane ili velike nuklearne objekte. Koji je pravi izbor za naš energetski sektor? Stručnjaci upozoravaju, nuklearna energija je ključ budućnosti opskrbe električnom energijom? Kako će Srbija odgovoriti na taj izazov?

O tome je za Euronews Srbija govorio Đorđe Lazarević, viši znanstveni suradnik Instituta Nikola Tesla.

Lazarević ističe da ukidanje moratorija na izgradnju nuklearnih elektrana Srbiji omogućuje da nuklearnu energiju razmatra kao potencijalni izvor energije. Uz sve veće potrebe za električnom energijom, uključujući pojavu električnih automobila i podatkovnih centara, Lazarević naglašava da će potrošnja energije u budućnosti rasti.

"Odluka o ukidanju moratorija ne znači da će Srbija odmah početi graditi nuklearne elektrane, ali otvara vrata ozbiljnom razmatranju te mogućnosti. Taj proces bi mogao potrajati duže jer je potrebno uskladiti zakone, propise i međunarodne standarde."

Lazarević objašnjava da trenutno u nuklearnoj industriji postoje različite opcije, uključujući velike konvencionalne nuklearne elektrane i male modularne reaktore. Velike nuklearne elektrane zahtijevaju velika početna ulaganja, ali dugoročno mogu biti pristupačnije od ostalih izvora energije. S druge strane, mali modularni reaktori, iako atraktivni zbog nižih početnih troškova i lakše integracije u elektroenergetske sustave, imaju veće troškove po jedinici proizvedene energije i manje su učinkoviti od velikih elektrana.

Trenutno postoje primjeri primjene malih modularnih reaktora, poput onih u Rusiji i Kini. No, ističe Lazarević, s njima još nemamo dovoljno iskustva da bismo mogli precizno procijeniti njihovu isplativost i učinkovitost na širem planu.

Francuska kao ključni partner u nuklearnoj energiji
Kao jedan od lidera u korištenju nuklearne energije, Francuska bi Srbiji mogla biti ključni partner u razvoju infrastrukture nuklearne energije. Francuska ima dugogodišnje iskustvo u nuklearnoj industriji, s 57 reaktora i zatvorenim ciklusom goriva koji smanjuje količinu radioaktivnog otpada.

Lazarević ističe da bi suradnja s Francuskom omogućila Srbiji usvajanje najnovijih tehnologija i potrebnu obuku za stručnjake koji bi upravljali nuklearnim objektima.

Osim s Francuskom, Srbija bi mogla surađivati ​​i sa SAD-om i Rusijom, čija bi iskustva mogla biti od velike pomoći.

Izgradnja infrastrukture za nuklearnu energiju - dug proces
Prema riječima Lazarevića, proces uvođenja nuklearne energije u elektroenergetski sustav zahtijeva dug vremenski okvir, u prosjeku 10 do 15 godina.

"Međunarodna agencija za atomsku energiju razvila je okvir koji se temelji na fazama, s ciljem da se osigura da je svaka faza dovršena prije prelaska na sljedeću. Ovaj dugoročni proces uključuje analizu infrastrukture, provedbu planova i izgradnju nuklearnih postrojenja."

Lazarević se osvrnuo i na sigurnost nuklearnih elektrana, posebice u svjetlu nesreća poput Černobila i Fukushime.

"Suvremene nuklearne elektrane koriste pasivne sigurnosne sustave koji ne ovise o ljudskoj intervenciji ili električnoj energiji. Ove tehnologije omogućuju sigurno upravljanje toplinom, čak iu slučaju izvanrednih situacija", rekao je naš sugovornik.

Prema njegovim riječima, ove elektrane mogu izdržati do 72 sata bez ljudske intervencije, što značajno smanjuje rizik od nesreća.

Dijalog o nuklearnoj energiji u Srbiji
Lazarević smatra da je važno otvoreno razgovarati o nuklearnoj energiji u Srbiji, o njezinim prednostima i nedostacima, kao i usporedbi s drugim energentima.

Naglašava kako je ključno pronaći održivo rješenje za rastuću potrošnju električne energije u zemlji, s obzirom na ograničene resurse.

"Naravno, ne treba ništa skrivati ​​od javnosti. Treba otvoreno razgovarati, otvoreno pristupiti, vidjeti koje su prednosti i nedostaci. Ne možemo računati na sve vrste izvora s obzirom na postojeće resurse, rezerve koje imamo u rudama i slično. Dakle, tako ćemo moći doći do održivog rješenja. Treba nam održivo rješenje, jer potrošnja električne energije raste i moramo pronaći način opskrbe. sebe na siguran i pouzdan način u budućnosti, a da ne patimo od nedostatka tog izvora energije."

Na kraju, Lazarević ističe da, iako proces razvoja nuklearne energije u Srbiji zahtijeva mnogo vremena i ulaganja, uvođenje ove tehnologije može biti ključno za budućnost energetskog sektora zemlje.
www.euronews.rs

Predstavnici Vlade entiteta Federacije BiH, triju županija i Brčko Distrikta potpisali su memorandum o realizaciji projekta "Zapadna plinska interkonekcija BiH i Republike Hrvatske", kojim bi se ta područja trebala povezati s hrvatskim plinskim sustavom.

Zapadna interkonekcija obuhvaća pravac Lička Jesenica - Rakovica - Tržac te Bosanska Krupa u Unsko-sanskoj županiji u BiH s nastavcima prema Posavskoj i Tuzlanskoj županiji te Brčko Distriku.

Plin mora postati drugi glavni energent u Federaciji BiH. Godinama se nije ulagalo u plinsku infrastrukturu, ali sada gradimo okvir za institucionalni razvoj i započinjemo realizaciju projekata zapadne, sjeverne i južne plinske interkonekcije, rekao je federalni ministar energetike, industrije i rudarstva Vedran Lakić.

On je zajedno s premijerima triju županija i predstavnicima Brčko Distrikta potpisao memorandum o izgradnji ovoga plinovoda čime se diversificira opskrba prirodnim plinom u BiH preko LNG terminala na Krku.

Uz zapadnu, BiH se planira povezati s južnom i sjevernom plinskom interkonekcijom u hrvatski plinski sustav čime bi ta zemlja prestala ovisiti o ruskome plinu koji pristiže trasom Turskog toka.

Čović: Ubrzati izgradnju plinovoda partnerstvom s Plinacrom
Čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je u srijedu da će se ubrzati plinsko povezivanje Hrvatske i BiH uključivanjem Plinacra i korigiranjem odredbi u zakonu koji je nedavno donesen u BiH uz protivljenje hrvatske strane u toj zemlji.

Nama je strateški interes južna plinska interkonekcija i tako komuniciramo s Hrvatskom, i sada tražimo način da korigiramo ono što treba korigirati kako bi taj projekt što prije išao, rekao je Čović nakon sastanka čelnika parlamentarne većine u Federaciji BiH koju čine HDZ BiH i probošnjačka trojka: SDP BiH, Naša stranka te Narod i pravda.

Čelnik HDZ-a BiH dodao je kako za realizaciju toga projekta treba mnogo novca i znanje, što BiH nije u stanju osigurati.

Morat ćemo se dogovarati s prijateljima i vidjeti kako iz toga dobiti rješenje, rekao je Čović i spomenuo jučerašnji susret u Mostaru s hrvatskim ministrom gospodarstva Antom Šušnjarom te predsjednikom Uprave Plinacra Ivicom Ararom.

Na tome sastanku ocijenjeno je kako je hrvatski plinski operater ključni partner plinskog povezivanja Hrvatske i BiH.

Zakon o južnoj plinskoj interkonekciji donesen je u oba doma Parlamenta Federacije BiH nakon preglasavanja hrvatskih stranaka i uz snažan pritisak bivšeg američkog veleposlanika Michaela Murphya. Hrvatska strana u BiH inzistirala je da izgradnju i upravljanje plinovodom vodi javna kompanija koja bi se osnovala u Mostaru i time bi Hrvati imali utjecaja na taj projekt, dok je američki veleposlanik Murphy inzistirao da taj posao vodi Bh Gas iz Sarajeva.

Južna plinska interkonekcija je projekt kojim bi se BiH povezala na hrvatski plinski sustav i terminal u Omišlju čime bi ta zemlja diverzificirala opskrbu koju sada jedino ima iz Rusije posredstvom Gazproma.
www.vijesti.hrt.hr

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović razgovarao je sa slovačkim premijerom Robertom Ficom o političkoj i sigurnosnoj situaciji u Europi i svijetu te su podržali dodatne pregovaračke napore za uspostavu mira u Ukrajini.

Fico boravi u službenom posjetu Hrvatskoj te se ranije sastao s premijerom Andrejom Plenkovićem. "Na međunarodnoj razini je prvenstveno potrebno uložiti dodatne pregovaračke napore za uspostavu mira u Ukrajini", priopćio je Ured predsjednika.

Što se tiče funkcioniranja Europske unije u novim međunarodnim političkim okolnostima, Milanović i Fico su se također složili da sve države članice "imaju pravo voditi računa o nacionalnim političkim i gospodarskim interesima", a suglasni su i da je potrebno nastaviti s proširenjem EU-a na zemlje jugoistočne Europe koje ispunjavaju uvjete.

Dvojica čelnika su istaknula i važnost postizanja energetske sigurnosti za zemlje srednje i istočne Europe pri čemu Slovačka kao važnog partnera u tome vidi i Hrvatsku.

Fico je ranije na sastanku s Plenkovićem rekao da Slovačka želi povećanje uvoza nafte preko Hrvatske i naglasio važnost povratka transportne plinske rute preko Ukrajine, naglasivši da je ona ključna i za Europu. Bratislava je zaustavljanjem transporta ruskog zemnog plina 1. siječnja izgubila 500 milijuna eura te je Fico od Plenkovića zatražio da potakne i podrži obnovu ruskog plinskog toka kroz Slovačku.

Na sastanku u Uredu predsjednika Republike potvrđeni su tradicionalno dobri i prijateljski odnosi Hrvatske i Slovačke koje, zaključeno je, nemaju međusobno otvorenih pitanja.

Uz Fica je u Uredu predsjednika Republike bio i ministar vanjskih i europskih poslova Juraj Blanár.

Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković:
Danas je bila prigoda da još jednom stavimo u prvi plan bilateralne odnose između naših zemalja, da konstatiramo da se politička suradnja i kvalitetni odnosi između Hrvatske i Slovačke unaprjeđuju i nadograđuju na povijesnim vezama i prijateljstvu, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković nakon sastanka sa slovačkim kolegom Robertom Ficom.

Dodao je da su sastanak iskoristili i za ponovno iskazanu potporu Ukrajini koja je žrtva ruske agresije.

Plenković je posebno naglasio trgovinsku razmjenu koja je ostavila veliki napredak te sada iznosi više od 1,5 milijardi eura i zalog je jačanja ekonomskih odnosa. Izrazio je zadovoljstvo i što je prošle godine u Hrvatskoj boravilo čak 530.000 slovačkih turista.

Hrvatska je regionalno energetsko čvorište

Plenković je izjavio da je s premijerom Ficom razgovarao i o ukupnim prilikama u Europi, kao i o energetskoj suradnji.

Ponovio je da je Hrvatska sa svojim terminalima za naftu i ukapljeni prirodni plin na otoku Krku regionalno energetsko čvorište i da time osiguravamo diversifikaciju pravaca opskrbe i naftom i plinom.

„Drago mi je da se dio nafte, koja se prerađuje u rafineriji u Bratislavi, prema Slovačkoj, transportira Jadranskim naftovodom“, poručio je Plenković.

Dodao je da će se iduće godine povećati kapaciteti LNG terminala u Omišlju te će se, sa sadašnjih 3,1, podignuti na 6,1 milijardi kubika plina godišnje. To će se omogućiti uz velike investicije u plinovode koje se trenutno realiziraju u vrijednosti od više 530 milijuna eura diljem Hrvatske.

„Omogućit ćemo i veći i brži transport plina koji će dolaziti na terminal i time osigurati mogućnost različitih opskrbnih pravaca za zemlje srednje i istočne Europe“, naglasio je.

Istaknuo je i, danas potpisani, višegodišnji sporazum u području kulture, zahvalivši ministrici kulture i medija Nini Obuljen Koržinek na pripremi.

Potpora slovačkoj manjini u Hrvatskoj i hrvatskoj manjini u Slovačkoj

Plenković se osvrnuo na položaj slovačke manjine u Hrvatskoj, kazavši da je on kvalitetan te da hrvatska Vlada putem operativnih programa za nacionalne manjine, Savjeta za nacionalne manjine kao i Ureda za ljudska prava i nacionalne manjine, podupire njihove brojne aktivnosti vezane za identitet, kulturu, obrazovanje i tradiciju.

Predsjedniku slovačke Vlade Robertu Ficu zahvalio je na potpori koju daje hrvatskoj manjini u Slovačkoj, osobito na programima koje slovačka Vlada daje za očuvanje identiteta Hrvata koji žive u Slovačkoj.

Hrvatska preuzima predsjedavanje Inicijativom triju mora

Predsjednik Vlade Plenković kazao je da je sa slovačkim kolegom razgovarao i o pregovorima o novom sedmogodišnjem proračunskom okviru, jer su, naglasio je, Hrvatska i Slovačka itekako zainteresirane za dio proračuna koji će se u razdoblju 2028. - 2034. odnositi na kohezijsku i poljoprivrednu politiku.

„Htjeli bismo da Hrvatska i Slovačka budu značajno zastupljeni jer smo još uvijek u fazi lovljenja koraka s onima koji su osnovali EU ili su u nju ušli ranije, živjeli u demokracijama i imali puno drukčiju ekonomsku dinamiku i razvoj“, ocijenio je Plenković.

Rekao je da će zajednički tražiti rješenja u okviru kompromisa koji će se dogoditi u sljedećih godinu i pol do dvije godine te će tražiti načine da imamo sredstava za nove prioritete, poput suzbijanja migracija, investicije u obranu i konkurentnost, te veću zastupljenost kohezijske i poljoprivredne politika, jer su potrebne i Hrvatskoj i Slovačkoj.

Osvrnuo se na Inicijativu triju mora - Baltika, Crnog i Jadranskog mora, kazavši da će Hrvatska krajem ovoga mjeseca u Varšavi nakon Poljske preuzeti predsjedavanje inicijativom u kojoj sudjeluje i Slovačke.

Hrvatska će se zalagati za pravedan mir u Ukrajini

Sastanak dvojice premijera iskoristili su i za ponovno iskazanu potporu Ukrajini koja je žrtva ruske agresije, kazao je Plenković i naveo sve što je Hrvatska u proteklom razdoblju učinila kako bi pomogla ukrajinskome narodu.

Najavio je i konferenciju koju će u listopadu organizirati potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a koja je vezana za ratne veterane i za hrvatska iskustva koja želimo prenijeti Ukrajincima.

„Slovački premijer je najavio sudjelovanje i slovačkih predstavnika na toj 4. velikoj međunarodnoj konferenciji posvećenoj Ukrajini u Hrvatskoj“, naglasio je predsjednik Vlade.

Plenković se ponovno osvrnuo na rat u Ukrajini te ponovio da je pozicija hrvatske Vlade jasna.

„Rusija je agresor na Ukrajinu, prekršila je sve norme međunarodnog prava, uz nepoštovanje teritorijalnog integriteta susjedne zemlje. Mi smo u tom cijelom periodu zauzeli principijelnu poziciju potpore ukrajinskom narodu. Ne želimo da se granice Rusije približavaju Hrvatskoj, to je naš strateški nacionalni interes“, kazao je.

Dodao je da bi Hrvatska bila 30 posto teritorijalno manja, ranjivija i puno slabija da naši privremeno okupirani teritoriji nisu ponovno pod kontrolom hrvatskih vlasti.

„Stoga je i ta paralela između Hrvatske i Ukrajine, premda su situacije prilično različite, važna za razumijevanje ovako čvrstog i principijelnog stava hrvatske Vlade“, rekao je premijer.

Poručio je da ćemo se nastaviti zalagati i kroz koaliciju voljnih i kroz sve druge međunarodne forume za pravedan i održiv mir, dodavši da trenutačno vidimo da ruske rakete pogađaju gradove i ubijaju civile.

„Čini se da smo još daleko od bilo kakvog ozbiljnijeg primirja, a kamoli od procesa koji će dovesti i do trajnoga mira“, ocijenio je.

Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković:
Fica je primio i predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković, a razgovarali su o manjinama, kulturnoj i gospodarskoj suradnji. Hrvatska manjina u Slovačkoj i slovačka manjina u Hrvatskoj ostaju snažna poveznica između dviju zemalja, složili su se sugovornici.

U Slovačkoj se nastava na hrvatskom jeziku održava u osnovnim školama u četiri bratislavske općine u kojima žive Hrvati, kao i u jednoj tamošnjoj gimnaziji. Također, u istom gradu na Sveučilištu Comenius djeluje i Odsjek za hrvatski jezik, s hrvatskim lektorom.

Dvije su strane danas potpisale Program suradnje između dvaju ministarstava kulture za razdoblje od 2025. do 2029., kao okvir buduće kulturne interakcije između Hrvatske i Slovačke.

Fico i Jandroković su se osvrnuli i na vrlo pozitivne gospodarske pokazatelje. Bilateralna trgovinska razmjena je u 2024. godini prešla milijardu i pol eura, a Hrvatsku je u tom razdoblju posjetilo više od 530.000 slovačkih turista. Istaknuli su da postoji značajan prostor za unaprjeđenje suradnje u poljoprivredi, prehrambenoj, farmaceutskoj i vojnoj industriji, kao i u IT sektoru i turizmu.

Fico je također izrazio snažnu potporu Hrvatskoj na putu prema članstvu u OECD-u.

www.vlada.gov.hr

Nakon fijaska sastanka Zelenskog i Trumpa oko ukrajinskih minerala u Washingtonu novi sporazum temeljen na ekonomskom porobljavanju Ukrajine se priprema zadnjih mjeseci u američkoj imperijalnoj kuhinji. Prema zadnjem nacrtu sporazuma koji kola medijima SAD bi preuzeo potpunu kontrolu nad svim ukrajinskim plinovodima kojima bi se ponovno uvozio ruski plin, posredstvom SAD-a preko ukrajinskih plinovoda, u Europu. To znači da bi se i ruska prekogranična plinska mjerna stanica Sudža (Kursk, Rusija) trebala obnoviti jer je trenutno potpuno uništena kao i spojni plinski cjevovodi prema Ukrajini. Podsjetimo da su iz SAD-a zadnjih mjeseci došle dodatne genijalne ideje da američke kompanije preuzmu uništeni plinovod Sjeverni tok, Nord Stream s ciljem da ga obnove te da ruski plin krene ponovno prema Njemačkoj uz financijsku kontrolu SAD-a. Na ovaj način bi SAD dodatno Europi oporezovao ruski plin na dva ulazna plinska pravca ako ga žele koristiti umjesto američkog LNG-a. Postoji i treći plinovod iz smjera Rusije preko Poljske koji je već nekoliko godina zatvoren radi uvedenih sankcija Rusiji no za sada SAD-e nisu iskazale interes i na ovom plinovodu. U svakom slučaju kako god se okrene Europa je i dalje jedini gubitnik dok ovisi i koristi zemni plin kao energent.

Sjedinjene Američke Države i Ukrajina i dalje pregovaraju o sporazumu koji bi omogućio američku eksploataciju ukrajinskih sirovina, no zahtjevi administracije aktualnog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa postaju sve ambiciozniji. Ukrajinska strana sve više strahuje da Washington zapravo želi pretvoriti njihovu zemlju u "gospodarsku koloniju", piše Deutsche Welle.

Prošlo je više od šest tjedana otkako je propalo potpisivanje sporazuma u Bijeloj kući, što je izazvalo skandal i diplomatsku nelagodu, posebno za ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Unatoč svemu, obje strane kažu da i dalje postoji interes za dogovor. Ipak, čini se da su stajališta sve udaljenija.

Prema informacijama koje dolaze iz Ukrajine, na koje se oslanjaju i američki mediji, u Kijevu vlada sve veće ogorčenje zbog novih američkih zahtjeva. Sporazum više nije ograničen samo na okvirnu suradnju, već uključuje vrlo konkretne mjere koje bi omogućile ne samo pravo na eksploataciju rudnih bogatstava nego i nadzor nad njihovim korištenjem.

Amerikanci žele nadzor nad plinovodom
Agencija Reuters javlja da Sjedinjene Države sada žele i nadzor nad plinovodom kojim je do kraja prošle godine iz Rusije u Europu tekao plin. Taj plinovod, prema prijedlogu SAD-a, trebao bi biti stavljen pod upravu američke državne agencije International Development Finance Corporation (IDFC).

Ukrajinski zastupnik Jaroslav Železnjak iz oporbene stranke Holos kaže da je upoznat s američkim zahtjevima i svoje je nezadovoljstvo izrazio na kanalu na mreži Telegram. Prema njegovim riječima, IDFC bi imao potpunu nadležnost nad svim rudnim bogatstvima Ukrajine, a u upravnom odboru od pet članova sjedila bi tri Amerikanca.

Osim toga, napisao je Železnjak, nepovoljno za njih je i to što bi svi novčani iznosi morali biti denominirani u američkim dolarima, a sredstva pohranjena izvan Ukrajine.

Novac bi prvo išao Washingtonu
Prema pisanju New York Timesa, svi prihodi od eksploatacije rudnih bogatstava najprije bi išli u SAD kako bi se pokrio iznos koji je Ukrajina primila kroz američku vojnu pomoć. Tek nakon toga bi Kijev mogao ostvarivati prihode, no čak ni to nije dovoljno Trumpovoj administraciji. Ako ne bi bilo očekivanih prihoda, Ukrajina bi morala pokrivati razliku iz drugih izvora.

Ne oglašava se samo Železnjak, i drugi izvori u Ukrajini upozoravaju da su ovakvi zahtjevi za Kijev potpuno neprihvatljivi. Utjecajni portal Evropejska Pravda piše da je Trump u svom najnovijem prijedlogu "prekoračio gotovo sve granice koje su prethodno bile dogovorene". Sve je više komentara da Washington zapravo želi Ukrajinu pretvoriti u svoju gospodarsku koloniju.

U neskladu s pravilima Europske unije
Službeno, ukrajinska vlada nije komentirala pojedinosti američkog prijedloga. No predsjednik Zelenski dao je naslutiti da Kijev ne može prihvatiti takve uvjete. Posebno je istaknuo da američka vojna pomoć ranijih godina nije dolazila uz ikakve uvjete, a sada Washington traži njenu retroaktivnu naplatu.

Zelenski je također upozorio da bi sporazum u predloženom obliku mogao biti nespojiv s pravilima Europske unije, kojoj Ukrajina želi pristupiti. Posebno sporan je zahtjev SAD-a da ima pravo veta na sve buduće investicije u ukrajinsku rudarsku industriju.

Prema ukrajinskoj državnoj agenciji Ukrinform, koja se poziva na neslužben razgovor sa Zelenskim, ukrajinski predsjednik smatra da je za zaoštravanje uvjeta najodgovorniji američki ministar financija Scott Bessent. Tijekom posjeta Kijevu ostavio je dojam da želi isključivo diktirati uvjete koji odgovaraju Washingtonu.

Nastavljaju se pregovori?
"Ja branim ono što pripada Ukrajini", rekao je Zelenski agenciji Ukrinform i dodao da bilo kakav dogovor mora biti povoljan za obje strane. Također je rekao da se "više uopće ne razgovara" o mogućem američkom sigurnosnom jamstvu za Ukrajinu.

Ipak, ukrajinska potpredsjednica vlade i ministrica pravosuđa Olga Stefanišina izjavila je da Ukrajina nije odustala od postizanja sporazuma s SAD-om. Potvrdila je da je prošlog tjedna Kijev poslao vlastiti prijedlog Washingtonu. O detaljima nije htjela govoriti, ali je izjavila da je dobar znak već i to da se o tome opet razgovara. Dodala je da očekuje duge pregovore sve dok ne nađu suglasnost.

No, prema izvorima agencije Reuters, raspoloženje na pregovorima dosad je bilo "izuzetno antagonističko".
www.index.hr

​Vlada Republike Hrvatske primjenjuje aktivno alat energetskog intervencionizma da stabilizira tržište energije čime se smanjuje želja ljudi za promjenom postojećih sustava koji koriste fosilna goriva na nove sustave koji koriste obnovljive izvore energije prvenstveno zbog visoke investicije u nove sustave grijanja. Ljudi mijenjaju sustav grijanja samo kod velikih oscilacija cijena energije pa je bilo prisutno nekoliko ciklusa zadnjih desetljeća. U razdoblju 1950-1970 veliki udio kućanstava se grijao na drva i ugljen, da bi se instalacije postepeno prebacivale idućeg desetljeća 1970-1990 na centralno grijanje lož uljem, nakon čega dolazi razdoblje uvođenja zemnog plina s masovnim korištenjem zemnog plina koje traje do danas. Veliki udio novih zgrada ugrađuje dizalice topline za grijanje dok još uvijek veliki udio postojećih zgrada koristi stare sustave grijanja pomoću zemnog plina.

Kontrola tržišta energije izrazito pozitivno djeluje na poslovanje uz stabilnu rashodovnu stranu tvrtki, upravljanje javnih ustanova no i djeluje pozitivno i na sigurniji život građana. Uz korištenje energetskog intervencionizma potrebno je istovremeno koristiti sustav financijskih poticaja​ koji će potaknuti tvrtke, ustanove i ljude da počnu aktivno razmišljati o novim investicijama, o rekonstrukciji postojećih sustava grijanja te o ugradnji nekog oblika obnovljive energije koja koristi lokalno kreiranu energiju za grijanje zgrada, grijanje sanitarne vode ili za generiranje električne energije.

Postoji sustav poticaja putem natječaja koje provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost no broj natječaja je mal s niskim godišnjim budžetom. Potrebno je značajno povećati budžet za poticaje da se ubrza tranzicija na nove tehničke instalacije bazirane na obnovljivim izvorima energije.

Sufinanciranje fotonaponskih elektrana na obiteljskim kućama
U sklopu svojih programa kojima nastoji dekarbonizirati sektor stanovanja, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost potiče i ugradnju sustava za korištenje obnovljivih izvora energije.

Poseban program sufinanciranja namijenjen je ugradnji fotonaponskih elektrana, sukladno odredbama Zakona o provedbi Uredbe Vijeća EU 2022/1854 o hitnoj intervenciji za rješavanje pitanja visokih cijena energije. Cilj je programa potaknuti što širu primjenu sustava za korištenje sunčeve energije za proizvodnju električne energije, što ima višestruke benefite - kako za korisnike, tako i za dosezanje nacionalnih ciljeva po pitanju udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji.

Program vrijedan je namijenjen sufinanciranju ugradnje fotonaponskih elektrana za proizvodnju električne energije za vlastitu potrošnju na krovovima postojećih obiteljskih kuća ili na postojećim pomoćnim građevinama koje se nalaze uz obiteljsku kuću, pri čemu stupanj korisnog djelovanja ugrađenih fotonaponskih modula mora biti najmanje 18%.

Za sufinanciranje se mogu prijaviti fizičke osobe - vlasnici obiteljskih kuća, koji su u trenutku puštanja fotonaponske elektrane u pogon u njima imali prebivalište.

Bespovratna sredstva su dostupna isključivo za elektrane koje su ugrađene i puštene u pogon, a kreću se najviše do 50% opravdanih troškova projekta, odnosno u visini od 600 eura po kW nazivne snage ugrađene fotonaponske elektrane. Kako bi ostvarili pravo na sufinanciranje, građani se trebaju prijaviti na redovni Javni poziv Fonda koji je uglavnom otvoren do trenutka iskorištenja predviđenih sredstava

Energetska obnova obiteljskih kuća
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost provodi programe sufinanciranja energetske obnove obiteljskih kuća te je do 2024. godine kroz taj program obnovljeno preko 20.000 obiteljskih kuća diljem zemlje.

Da bi ostvarili pravo na sufinanciranje mjera energetske obnove, poput postavljanja toplinske izolacije, zamjene stolarije ili zamjene sustava grijanja, odnosno postavljanja fotonaponskih elektrana, građani moraju biti vlasnici ili suvlasnici kuće, prikupiti svu potrebnu dokumentaciju te se prijaviti na Javni poziv Fonda, kada isti bude objavljen.

Aktivnosti koje su se sufinancirale u dosadašnjim programima sufinanciranja:

A1 - cjelovita energetska obnova koja obuhvaća povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće i ugradnju tehničkih sustava za korištenje obnovljivih izvora energije
A2 - povećanje toplinske zaštite elemenata vanjske ovojnice grijanog prostora kroz provedbu minimalno jedne od mjera na vanjskoj ovojnici obiteljske kuće
​A3 - ugradnja tehničkih sustava grijanja/hlađenja i pripreme potrošne tople vode korištenjem obnovljivih izvora energije
A4 - ugradnja tehničkih sustava za proizvodnju električne energije korištenjem obnovljivih izvora energije za vlastitu potrošnju
* Pomoć tijekom prijave na Javni poziv Fonda - najviši iznos opravdanog troška je 250 eura, a sufinancira se s 60 ili 80%, ovisno o tome je li kuća oštećena u potresu.

Za sufinanciranje mjera energetske obnove, prijaviti su se mogli vlasnici i suvlasnici čije kuće imaju do 600 m2 i/ili do tri stambene jedinice te više od 50% površine namijenjene stanovanju. Pritom je uvjet za sufinanciranje da prijavitelji u toj kući imaju prebivalište, uredno vlasništvo te odgovarajući dokaz da je kuća u potpunosti legalna.

Za kuće oštećene u potresu bilo je moguće dobiti do 80% prihvatljivih troškova investicije, dok su svi drugi vlasnici obiteljskih kuća (koje zadovoljavaju kriterije Javnog poziva) mogli računati na do 60% sufinanciranja.

Ovisno o postotnom učešću i planiranim mjerama energetske obnove, maksimalni iznos poticaja iznosio je 62.120 eura po prijavi.

Zašto energetska obnova obiteljskih kuća?
Obiteljske kuće čine 65% stambenog fonda u Hrvatskoj koji je odgovoran za 40% od ukupne potrošnje energije na nacionalnoj razini. Najviše obiteljskih kuća u Hrvatskoj je izgrađeno prije 1987. godine te nemaju gotovo nikakvu ili samo minimalnu toplinsku izolaciju (energetski razred E i lošiji). Takve kuće troše 70% energije za grijanje, hlađenje i pripremu potrošne tople vode, a mjere energetske učinkovitosti mogu značajno smanjiti njihovu potrošnju, u nekim slučajevima i do 60% u odnosu na trenutnu.

Vlada Republike Hrvatske, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja i Ministarstvo zaštite okoliša i prirode donijeli su 27. ožujka 2014. godine prvi Program energetske obnove obiteljskih kuća, kojeg od tada provodi Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Cilj je Programa povećanje energetske učinkovitosti postojećih kuća, smanjenje potrošnje energije i emisija CO2 u atmosferu te smanjenje mjesečnih troškova za energente, uz ukupno poboljšanje kvalitete života. Istovremeno, planiranje ovakvih zahvata podrazumijeva i angažman lokalnih tvrtki i stručnjaka odnosno potiče gospodarsku aktivnost. Izmjene i prilagodbe Programa su prvi put donesene u 2015. godini, a drugi put u 2020. godini, nakon čega je Vlada donijela Odluku o produženju programa i u 2021. godini.
www.fzoeu.hr