Financiranje etičnih banaka
Subota, 03 Lipanj 2017 12:50

Financiranje etičnih banaka

Etične banke i zelena javna nabava kao novi veliki potencijali za hrvatsko gospodarstvo. Još jedna konferencija kao nastavak niza okruglih stolova i konferencija pod zajedničkim nazivom 'Hrvatska energetska tranzicija' održana je 01. lipnja na Fakultetu strojarstva i brodogradnje, Sveučilišta u Zagrebu, pod temom 'Poslovni modeli i financijske sheme za pokretanje projekata obnovljivih centraliziranih toplinskih sustava' kao dio projekta CoolHeating. Danski model i financiranje centraliziranih toplinskih sustava predstavio je Per Alex Sorensen iz tvrtke PlanEnergi te objasnio kako u Danskoj trenutno 65% kućanstva koriste centralizirane toplinske sustave, a 54% potreba za toplinom je pokriveno takvim sustavima. Danska ima 50 tvrtki koji se bave centraliziranim toplinskim sustavima i isporučuju 70% topline, ali su u vlasništvu lokalnih zajednica. Danska od kraja sedamdesetih je uvela razvojne planove za grijanje, gdje su lokalne zajednice morale razraditi planove određivanjem načina opskrbe toplinom kako bi se osiguralo potrebno tržište te prikazati kako su odabrali najbolje socio-ekonomsko rješenje. Takvi razvojni planovi su danas dio strateških energetskih planova, a centralizirani toplinski sustavi su neprofitni sustavi. Dobru praksu financiranja centraliziranih toplinskih sustava koji koriste energiju Sunca u Austriji predstavio je Moritz Schubert iz tvrtke SOLID. Objasnio je glavne troškova takvog sustava, kako izračunati dobit, osigurati dobru kvalitetu instalacija i izračunati cijenu energije. Prikazao je primjer troškova grijanja korištenje energije Sunca, gdje za sustav koji proizvodi 4500 MWh/god. s periodom otplate od 17 godina i s 3% kamata te potrebnih 9750 EUR/god. za održavanje i operativne troškove, cijena toplinske energije je 42,67 EUR/MWh, dok se cijene u Europi kreću 25-45 EUR/MWh. Primjer dobre prakse u Hrvatskoj pokazala je Martina Krizmanić iz Regionalne energetske agencija Sjeverozapadne Hrvatske. Istaknula je iskustva i primjere sustava grijanja koji koriste obnovljive izvore u Ozlju, Slunju i Karlovcu te se osvrnula na prvu komunalnu toplanu na biomasu u Hrvatskoj u općini Pokupsko. Krizmanić je objasnila i 'Model ugovorne prodaje topline' u kojem klijenti (škole, vrtići itd.) angažiraju specijaliziranu pravnu osobu za pružanje energetske usluge, u ovom slučaju opskrba toplinskom energijom, na određeno vrijeme. Investitor, nakon što je rekonstruirao postojeću kotlovnicu i zamijenio energent, npr. lož ulje, biomasom, prodaje toplinu po povoljnijoj cijeni klijentu na 10 godina. Novu nišu na financijskom tržištu predstavio je Edo Jerkić iz Zadruge za etično financiranje, projekt Etična banka, čiji bi primarni cilj bio ulaganje u razvoj zajednice kroz projekte koji su financijsko, društveno i okolišno održivi. Jedan od fokusa banke bit će obnovljivi izvori energije, odnosno inovacije proizvodne opreme i poslovni modeli korištenja obnovljivaca te mogućnost ulaganja građana u takve projekte energetske tranzicije. Razvojna kamatna stopa će biti do maksimalno 4%, a svaka pravna osoba će moći koristiti sredstva u odonosu jedan naprema osam, odnosno ako želi kredit od 80000 kuna mora uplatiti 10000 kuna (12,5%) te će uz upravljanje vlastitim sredstvima i sudjelovanjem u kapitalu banke biti i suvlasnik. Prednosti investiranja u obnovljive izvore i energetsku učinkovitost te novi 'zeleni' potencijali koji stoje pred Hrvatskom prikazala je Irena Dubravec iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Istaknula je značajan pomak u Hrvatskoj u okviru energetske obnove kuća, gdje je samo u 2015. godini odobreno sufinanciranje 484 kotla na biomasu, vrijednosti 8,9 mil. kuna i naglasila kako Hrvatsku samo za energetsku obnovu čeka još 4 milijarde kuna u kohezijskom fondu. Osvrnula se i na novi Zakon o javnoj nabavi, prema kojem do 2020. godine u 50% postupaka javne nabave u Hrvatskoj moraju se uključiti neka od mjerila zelene javne nabave, gdje naručitelj ne treba više odabrati najjeftiniju ponudu nego onu koja sadržava 'zelene' kriterije i daje ponudi dodanu vrijednost. Provedbom takvih mjera će se osigurati prijelaz na kružno gospodarstvo, a sufinancirat će se EU fondovima, gdje je osigurano preko 45 milijardi kuna.
www.energetika-net.com


HNB pojasnio zašto je odbio pokretanje etične banke

Zadruga za etično financiranje kao osnivač etične banke nije dokazala da su osigurana sredstva za inicijalni kapital banke, što je uvjet za izdavanje odobrenja za rad prema Zakonu o kreditnim institucijama, objavio je u petak HNB, koji je na svojim internet stranicama objavio i rješenje kojim je odbijen zahtjev za izdavanje odobrenja za rad prvoj etičnoj banci u Hrvatskoj. Hrvatska narodna banka (HNB) u četvrtak je potvrdila da je odbila dati odobrenja za rad etičnoj banci te suglasnost za članove uprave i nadzornog odbora te banke, na što su u petak reagirali iz Zadruge za etično bankarstvo (ZEF) iz koje su poručili da su poduzeli korake potrebne da se proces licenciranja nastavi i u najkraćem mogućem roku uspješno završi.Reagirajući u petak poslijepodne na tvrdnje upravitelja ZEF-a Gorana Jerasa da postoje propusti u rješenju središnje banke, iz HNB-a su priopćenjem izvijestili da su "cilju što potpunijeg i istinitijeg informiranja javnosti" na svojim internet stranicama objavili rješenje kojim je odbijen zahtjev za izdavanje odobrenja za rad Ebanci. "Ujedno napominjemo da se od potencijalnog osnivača banke očekuje da svoju sposobnost vođenja institucije dokaže kvalitetom podnesenog zahtjeva, a poznavanje i sposobnost praćenja regulative pokaže time što će zahtjev sadržavati sve propisane elemente. To ovdje nije bio slučaj", navodi se u priopćenju središnje banke. Pritom ponavljaju da Zadruga za etično financiranje kao osnivač Ebanke d.d. (Etične banke) nije dokazala da su osigurana sredstva za inicijalni kapital banke, što je uvjet za izdavanje odobrenja za rad kreditne institucije prema članku 65. Zakona o kreditnim institucijama. "Statutom Etične banke predviđen je kapital od 80 milijuna kuna, a Zakonom o kreditnim institucijama propisan je za banku inicijalni kapital od najmanje 40 milijuna kuna. Prikupljanje takvih iznosa osnivač banke nije dokumentirao ni prilikom podnošenja zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad Etične banke 11. listopada 2016. godine, niti nakon što je HNB je 15. studenog 2016. zatražio od Zadruge za etično financiranje da u roku od tri mjeseca (a ne do 31. svibnja 2017.) dostavi dodatnu dokumentaciju kojom će dokazati da je ispunjen taj, kao i svi drugi uvjeti za izdavanje odobrenja za rad", navode iz HNB-a. Podsjećaju i da je zakonski zahtjev da sredstva za osnivanje budu izdvojena u trenutku podnošenja zahtjeva. "Izjavljujući da bi ta sredstva bila prikupljena do 31. svibnja 2017. Jeras potvrđuje argumentaciju iz rješenja HNB-a: odobrenje za rad banke nije bilo moguće izdati jer dokaz o prikupljanom inicijalnom kapitalu banke nije bio priložen dokumentaciji. A nije niti mogao biti jer sredstva nisu ni bila prikupljena", tvrde iz središnje banke. Nadalje navode kako je, "s obzirom da zadruga ne raspolaže potrebnim kapitalom, osnivač planirao povećanje temeljnog kapitala iz uloga članova, i to na osnovu obvezne uplate 12,5 posto iznosa traženog kredita u obliku dodatnog zadružnog uloga pravnih subjekata". "No, tako prikupljeni kapital ne može se priznati u redovni osnovni kapital: posredno korištenje sredstava kredita za povećanje temeljnog kapitala u suprotnosti je s Uredbom (EU) br. 575/2013 koja u članku 28. stavku 1. točki b) propisuje da instrumenti kapitala moraju biti plaćeni, a da njihovu kupnju, izravno ili neizravno ne financira institucija", naglašavaju iz HNB-a. I u današnjem priopćenju navode kako su odredbe Statuta Etične banke u suprotnosti s odredbama Zakona o kreditnim institucijama. Statut Etične banke određuje, naime, da se temeljni kapital može povećati ulozima u novcu, stvarima i pravima, što je protivno odredbi Zakona, prema kojoj se temeljni kapital kreditne institucije može povećavati samo ulozima u novcu, a samo iznimno u jasno propisanim slučajevima u pravima, dok je ulaganje stvari isključeno kao mogućnost, ponavljaju iz HNB-a. U priopćenju ponavljaju i svoje primjedbe na Pravila ZEF-a iz kojih proizlazi da financijska snaga i eventualno buduće ponašanje zadruge kao jedinog dioničara Etične banke ovise o volji njegovih članova odnosno da se ne može realno očekivati da će zadruga kao jedini dioničar moći osigurati stabilno i dugoročno poslovanje banke u skladu s propisima. Ponavljaju i da predloženi kandidati za predsjednicu i člana uprave etične banke te za članove Nadzornog odbora ne ispunjavaju zakonske uvjete, da iz dostavljenog prikaza planirane popunjenosti sistematiziranih radnih mjesta proizlazi da banka nije kadrovski i organizacijski sposobna pružati bankovne i financijske usluge u opsegu i na način predviđen poslovnim planom, itd. Podnositelju zahtjeva stoji na raspolaganju pravni lijek sukladno izrijeci rješenja, a po uklanjanju nedostataka može ponoviti zahtjev, ponavljaju iz središnje banke. Prema samom rješenju koje je objavljeno na internet stranicama HNB-a, koje je datirano 12. svibnja 2017. godine i na 15 stranica se detaljno obrazlažu razlozi odbijanja, ZEF može pokrenuti upravni spor tužbom pred nadležnim upravnim sudom u roku 30 dana od dana dostave rješenja.
www.tportal.hr


U Hrvatskoj se upravo otvara etična banka, a kako će funkcionirati za Telegram govori cijenjeni bankar

Iz Zadruge za etično financiranje (ZEF), koja je osnovana 2014., najavljeno je da će se tijekom ove godine uputiti zahtjev Hrvatskoj narodnoj banci za za dobivanje bankarske licence za Ebanku d.d, prvu etičnu banku u Hrvatskoj. Prema riječima jednog od pokretača tog projekta, 34-godišnjeg fizičara Gorana Jerasa, trenutno su u fazi prikupljanja 150 milijuna kuna početnog kapitala. Da bi se banka registrirala te platila sve početne troškove i pologe, potrebno je 40 milijuna kuna. Zadruga za etično financiranje već okuplja 417 članova, što fizičkih što pravnih osoba, koji su suvlasnici banke s minimalno 2.500 kuna udjela u temeljnom kapitalu banke i jedino oni mogu biti klijenti banke. ZEF-a je već članica FEBEA (Federacija europskih etičnih banaka), koja okuplja 26 europskih etičkih banaka i upravlja imovinom od 40 milijardi eura, a ove je godine odabrale upravo ZEF kao domaćina svoje godišnje skupštine koja će se održati u Splitu 6. i 7. lipnja.

Financiranje društveno odgovornih i ekoloških projekata
Za razliku od komercijalnih, u etičnim bankama nema troškova korištenja usluga, nema naknada za vođenje računa ili transakcije, nema kredita s valutnim klauzulama. Ne zarađuje se ni na kamatama: one se kreću od 0 do 4 posto. Stoga je kapital koji nudi etična banka neusporedivo jeftiniji od onoga koji se može nabaviti kod komercijalnih banaka. Tim se kapitalom potiče razvoj lokalne ekonomije i vrijednost domaće valute. Etična banka, po trdnjama njenih utemeljitelja, nudit će financiranje startupova, odnosno financiranje početnika u poduzetništvu, stručnu podršku u izradi kompletne dokumentacije za projekt realizacije dobre ideje, konzultacije i monitoring tijekom realizacije kredita radi smanjivanja rizika. Riječju: etička banka financirat će ekonomsko održive, društveno odgovorne te ekološke projekte. Ti više nego povoljni krediti moći će se dobiti bez valutne klauzule u kunama i uz minimalnu kamatu, bez potrebnih instrumenata osiguranja poput polica osiguranja, depozita, mjenica i sličnih stvari.

Razvoj malog i srednjeg poduzetništva
Zadruge za etično financiranje, tvrde osnivači, imaju za cilj potaknuti razvoj hrvatskog gospodarstva, posebice malog i srednjeg poduzetništva, a ne stvaranje profita. Ipak, najvažnije je da će etična banka čak 90 posto kapitala i dobiti reinvestirati u nove projekte, dok će vlasnici, točnije zadrugari, odlučiti što će s preostalih 10 posto. Inicijatori akcije uvjeravaju da je prosjek promašenog financiranja u sličnim etičnim bankama u Europi između jedan i dva posto, dok poslovne banke imaju oko 18 posto nenaplativih kredita kod građana te čak 26 posto kod poduzeća. O fenomenu etičnog bankarstva razgovarali smo s Goranom Gazivodom, čovjekom koji je proveo gotovo 40 godina obavljajući najodgovornije funkcije u međunarodnim bankarskim institucijama. Bio je, među ostalim, direktor Direkcije deviznog sektora u Ljubljanskoj banci, zatim zamjenik direktora Predstavništva Ljubljanske banke u Londonu, stariji potpredsjednik LBS Bank u New Yorku, glavni direktor predstavništva Creditanstalta u Zagrebu.

Njima upravlja organizacija lokalnih stanovnika
Nakon toga obavljao je dužnost predsjednika Uprave Bank Austria Creditanstalt Croatia u Zagrebu, predsjednika Uprave HVB Bank Croatia, zamjenika predsjednika Uprave HVB Splitska banka te predsjednik Uprave Banco Popolare Croatia u Zagrebu. “Po mojim kriterijima, banka nad svim bankama je Banco Palmas ili Banka palmi iz Brazila. Banka palmi osnovana je 1998. godine na sjeveru Brazila, u Palmeirasu, u četvrti Fortaleze, u kojoj živi 32.000 žitelja. Danas u Brazilu djeluje više od sto razvojnih banaka po modelu Banke palmi. Takve institucije posluju po principima socijalne, solidarne ekonomije i njima upravlja organizacija lokalnih stanovnika. Cilj banke je odobravanje mikrokredita lokalnim proizvođačima i potrošačima koji onda tim novcem financiranju projekate i programe koji otvaraju radna mjesta.

Nastala kao odgovor na siromaštvo
Banka palmi nastala je kao odgovor na siromaštvo, na nemogućnost velikog broja građana da koriste usluge tradicionalnih, komercijalnih banaka. Partnerstvo banaka palmi i Nacionalnog odbora solidarne ekonomije, suradnja s Banco Popular do Brazil i Banco do Brazil, omogućava takvim lokalnim financijskim institucijama ponudu različitih bankarskih proizvoda i usluga. Banke palmi postali su vrlo brzo iznimno uspješni projekti koji zbog toga imaju sve veću potporu brazilske vlade i središnje banke. Prvenstveno omogućuju dobivanje kredita ljudima koji ne ispunjavaju klasične kreditne kriterije poslovnih banaka. Na taj način čak petina siromašnog stanovništva Brazila pokuša započeti i razviti posao”.

TELEGRAM: Kako je moguće imati novac koji se koristi isključivo unutar jedne tako male zajednice?

GAZIVODA: Banco Palmas, lokalnom valutom palme, nazvanu po palminom lišću, povezuje socijalne zadruge i poduzetnike kako bi mogli izgraditi i ojačati svoju lokalnu zajednicu. Palma vrijedi isključivo unutar jedne lokalne zajednice, a u opticaju je ima više nego nacionalne valute reala. Iskustvo pokazuje da je unutar zajednice, nakon utemeljenja Banco Palmas i uvođenja u promet lokalne valute, došlo do ubrzanog kretanja roba. Stanovnici, naime, znaju da kupuju robu koja potiče iz lokalne, ekološke proizvodnje, a proizvedena je na temelju vlastitog znanja. Solidarno financiranje pospješuje lokalnu proizvodnju i potrošnju te ih povezuje u ekonomsku cjelinu.

TELEGRAM: Na koji se način to potiče?

GAZIVODA: Takozvanim karakternim kreditima. Banca Palmas odobrava kredite bez kamata ili s kamatama od svega pola do tri i pol posto. Pri odobravanju kredita procjena karaktera dužnika najteži je, a po meni, i najvažniji dio postupka. Dok sam bio aktivan bankar takve sam kredite nazivao “karakternim kreditima”. Oni su mi uvijek predstavljali najmanji rizik. U procjeni karaktera dužnika, banka se ponajviše oslanja na izjave prijatelja i susjeda, koji svojim ocjenama daju takozvane “moralne garancije”. Takva jamstva onda prate život tog kredita od početka do kraja, od odobravanja do njegove konačne otplate. Cijeli taj postupak čini takav karakterni kredit iznimno pouzdanim. Uostalom, usporedba standardnih, osiguranih kredita s karakternim, neosiguranim kreditima, pokazuje da je postotak loših kredita daleko manji kod karakternih kredita. Ti se krediti odobravaju bez ispitivanja kreditne povijesti, bez analize prihoda i imovine dužnika, samo na temelju moralnog jamstva susjeda i prijatelja, odnosno jamstva o moralnim kvalitetama i odgovornosti dužnika, o njegovom ugledu, poštenju i iskustvu na području planirane aktivnost. Nema opsežnih analiza financijskih izvještaja niti projekcija budućih novčanih tokova. Kredit se naprosto daje samo na osnovu date riječi dužnika.

TELEGRAM: Kako takve banke osiguravaju novac za svoj rad?

GAZIVODA: Pomažu im razne institucije, prihode ostvaruju održavanjem različitih manifestacija, poput sajmova, a novac dobivaju i od javnih fondova solidarnosti, donacija i članarine. Posluju također s javnim institutom palmi, neprofitnom organizacijom civilnog društva od javnog interesa. Taj Institut palmi upravlja mrežom lokalnih banaka, pruža im pravnu pomoć i osigurava partnerstvo s poslovnim bankama i sve to pod zaštitom pravne mreže instituta.

TELEGRAM: Kakva su dosadašnja iskustva u radu tih banaka?

GAZIVODA: Prva takva banka krenula je s radom prije 18 godina s osam stotina eura početnog kapitala. Organizator lokalne zajednice Joachim Melo i lokalni poduzetnik Francisco Bererra uložili su mnogo godina života i rada u promociju ideje o lokalnim zajednicama i njihovu novcu. Prilikom kupnje lokalni stanovnici uživaju popust od dva do petnaest posto, a svaki poduzetnik prihvaća principe solidarne ekonomije, ekonomije uzajamnosti i reciprociteta.

TELEGRAM: Tko i kako upravlja takvim bankama?

GAZIVODA: Bankom palmi upravljaju lokalni stanovnici koji odlučuju o politici banke, odobravanju kredita i upravljanju novcem, a tjedni sastanci započinju i završavaju pljeskanjem. Od samog početka lokalnu zajednicu u kojoj posluje Banka palmi vodi ideja o nepostojanju ekonomski siromašnog teritorija, a na uvijek ponavljano pitanje, zašto smo tako siromašni, slijedio bi uvijek isti odgovor: zato što ostvareni dohodak nije ostajao u lokalnoj zajednici.

TELEGRAM: Dobro, ako je netko siromašan, kako može vraćati kredite?

GAZIVODA: U lokalnim zajednicama siromašne obitelji kredite vraćaju radom, što se, u uvjetima velike nezaposlenosti i siromaštva, čini jedino logičnim i mogućim načinom vraćanja posuđenog novca.

TELEGRAM: Mogu li takvi projekti društvenog poduzetništva uspjeti u Hrvatskoj?

GAZIVODA: Mogu, jer je prije godinu dana usvojena strategija razvoja društvenog poduzetništva od 2015. do 2020. godine. Strategijom je definiran pojam društvenog poduzetništva, kriteriji prepoznavanja društvenih poduzetnika te postavljen zakonodavni i institucionalni okvir. No, da bi se iskoristio puni potencijal društvenog poduzetništva, uz institucionalni, potrebno je uspostaviti odgovarajući pravni i financijski okvir za njihovo poslovanje. Po nekim procjenama, društvenih poduzetnika ima oko četrdeset, no vjerojatnije da ih je oko 150 u Hrvatskoj. Strategijom su osigurana sredstva europskog socijalnog fonda od 32 milijuna eura, odnosno 37 milijuna eura, kad se uključi nacionalno financiranje razvoja društvenog poduzetništva. Uvjeren sam da upravo društveno poduzetništvo može ponuditi dio rješenja za dva najveća problema naše zemlje: nezaposlenost i siromaštvo. Kad bismo efikasno razvijali društveno poduzetništvo, ono bi, sasvim sigurno, povećalo broj zaposlenih što bi onda dovelo i do poboljšanja kvalitete života.
Etična banka, goran gazivoda


Buduća članice Uprave prve etične banke u Hrvatskoj: Ljudi misle da smo egzotika!

Malo sam se umorila od načina rada u komercijalnoj banci, došla sam pred zid i više nisam mogla naprijed zato jer su banke izuzetno visoko digle svoje kriterije i na žalost gledaju u prošlost, blokade, rizike i tamo gdje vidiš potencijal ne možeš odobriti kredit, kaže Silvana Vujnović buduća članica uprave prve etične banke u Hrvatskoj. Krajem 2013. otišla je iz Splitske banke u kojoj je provela više od trideset godina i uključila se u Cluster za eko društvene inovacije i razvoj, a potom se od samog starta angažirala u projektu etične banke. Bila je zadužena za Dalmaciju, a trenutno je angažirana na procesima financiranja i pripremama za početak rada banke.

- Sve je spremno. Pripremili smo kompletnu dokumentaciju, organizirali ljude koji će raditi u banci i pripremili sve da službeno, po završetku prikupljanja dovoljnog broja članova, predamo zahtjev HNB-u. Nastavit ćemo intenzivno prikupljati temeljni kapital iako smo već znatno premašili zakonski minimum od 40 milijuna kuna.

Naš program i plan je da imamo barem 150 milijuna kuna kako bi mogli provesti projekt koji želimo. Treba nam, isto tako, između 1000 i 1500 klijenata. To praktički znači da ćemo imati toliko članova Zadruge za etično financiranje koja će biti jedini vlasnik banke, a svi članovi zadruge postati će suvlasnici banke.

- Zašto je nužno ući u zadrugu?
- Zakon kaže da banka mora biti dioničko društvo i to je bio jedini model da svi članovi postanu suvlasnici banke s jednakim pravom glasa.

- Tko može postati članom zadruge?
- Član zadruge mogu biti fizičke i pravne osobe bez ograničenja. Svi osim državnih tijela i političkih stranaka mogu biti naši klijenti. Dakle, gradovi, županije, razvojne agencije. Već danas imamo nekoliko županija koje su potpisale i ušle u sustav i u fazi su uplate dopunskog kapitala. Svi su obvezni uplatiti 2500 kuna jednokratnog zadružnoga uloga. Ne članarine, nego uloga. To je bitna razlika jer u ovom slučaju, onaj tko nije zadovoljan može bez ikakvih naknada i troškova i u svakom trenutku izići iz sustava, a uloženi novac mu se u cijelosti vraća. Fizičke osobe nemaju obvezu uplate dopunskog uloga u temeljni kapital koji će se koristiti kao kapital banke iako to slobodnom voljom mogu učiniti. Pravne osobe to moraju napraviti, a iznos varira ovisno o veličini pravne osobe. Minimum je 2500 kuna i odnosi se na OPG-ove i male startupove a maksimum nije određen.

Potpuno domaći projekt
- Koliko ste kapitala i članova zadruge dosad osigurali?
- Taj broj stalno raste, osobito posljednjih dana. Trenutno imamo 425 članova zadruge i polovicu ciljanoga iznosa i vjerujemo da ćemo to do kraja godine i očekivanoga početka rada banke i ostvariti. Na raspolaganje su nam stavljena sredstva Federacije etičnih banaka koja želi pomoći osnivanje banke, ali mi smo skloni tome da ovo bude isključivo i potpuno domaća, hrvatska banka. U svakom slučaju, želimo završiti proceduru i dobiti licencu s ispunjenim osnovnim ciljevima.

- Što ako ipak ne uspijete animirati željeni broj klijenata?
- Mi ćemo projekt svakako realizirati, pitanje je samo vremena jer potreba za ovakvim oblikom bankarstva postoji. Već sada kroz Zadrugu dajemo dodanu vrijednost svojim članovima, a pokretanje banke će samo biti kruna tog procesa i dogodit će se upravo onim tempom kojim naši članovi to budu prepoznali. Važno nam je da budemo domaća banka i da imamo princip upravljanja "jedan član jedan glas".

- Koji je onda interes uložiti više sredstava od minimuma?
- Interes je financijski. Ulagač ima benefite jer što više uloži više će sredstava moći koristiti i to u odnosu jedan naprema osam. To znači da od investicije mora uplatiti 12,5 posto u temeljni kapital. Ako želi kredit od 800.000 kuna mora uplatiti 100.000, a ako mu, primjerice, treba osam milijuna eura, uplatit će milijun. Tu su i druge koristi. Sudjeluje u kapitalu banke, ima adekvatno veći udio u dobiti, financira svoj projekt, upravljate vlastitim sredstvima, suvlasnik je.

- Koji su kriteriji za dodjelu kredita?
- Tri su osnovna kriterija - ekonomska održivost, ekološka prihvatljivost i društvena korist koje taj projekt daje. Za razliku od komercijalnih banaka, kod kojih je profitabilnost projekta najvažnija, nama profit nije u prioritetima. Ako neki projekt nosi veći profit, a manje zapošljava i manji mu je društveni benefit, mi ga nećemo favorizirati. Financirati ćemo samo potrebu, ne i potrošnju. Za skupi automobil morat ćete se obratiti komercijalnoj banci. Za svakog našeg klijenta naći ćemo sredstva da njegovu realnu potrebu i zadovoljimo. Kamate će biti između nula i četiri posto i neće biti nikakvih skrivenih davanja niti naknada uobičajenih u bankama. Neće se plaćati vođenje računa ili domaći bezgotovinski platni promet. Najviše 60 zaposlenih

- Koliko su etične banke zapravo financijski jake?
- Etične banke u Europi raspolažu s 40 milijardi eura, kapitalom su možda i jače od komercijalnih banaka. Razlog je u tome što najviše deset posto svoje dobiti isplaćuju vlasnicima, a sve ostalo reinvestiraju u realnu ekonomiju. I troškovi su bitno manji. Mi ćemo minimalizirati poslovanje i nećemo imati klasične poslovnice kao komercijalne banke. Koristit ćemo poslovne resurse naših zadrugara i to po potrebi i broju klijenata. Već danas, iako još nismo banka, HP i Fina stavili su nam na raspolaganje 1200 pošta i 126 poslovnica Fine. Bez vlastitih poslovnih prostora pružati ćemo usluge kao i sve druge banke.

- Planirate li eksplozivni ili kontrolirani rast?
- Nismo opterećeni rastom. Bitnije nam je svojim članovima tj. klijentima osigurati najpovoljnije i najkvalitetnije usluge. Nakon tri godine predvidjeli smo imati minimalno 15.000 klijenata i 50 do najviše 60 zaposlenih. Tada će naš model biti potpuno ekonomski održiv.

- Svi klijenti moraju biti isključivo članovi zadruge?
- Da. Zadruga je platforma za banku, a banka je alat u funkciji platforme. Taj koncept nudi paletu svih mogućih usluga. Imamo stručnjake za sve djelatnosti koji meritorno mogu prosuditi što prolazi a što ne, koji plan je održiv. Imamo već projekte u energetici i poljoprivredi gdje se, na licu mjesta, analizom dolazi do proširenih ili potpuno novih projekata. Ako netko ima dobru ideju i manjak novca, dobit će sve što je potrebno u izradi projekta. Zadrugari će svoje usluge i naplatiti, ali po zadrugarskim cijenama. To su nam prihvatljivi troškovi.

- Stvara li takav koncept svojevrsnu poduzetničku mrežu?
- Riječ je o mreži povezivanja. Imamo već dvije web stranice i završavamo implementaciju webshopa gdje će se svi zadrugari promovirati, imati svoj vlastiti internet dućan i prezentirati usluge, razmijeniti informacije. To je osobito važno jer zajednički nastup na tržištu jako smanjuje rizike. Vidite, u etičnim bankama samo je jedan posto nenaplativih kredita i to zato jer se ljudi međusobno znaju. Mi financiramo potrebe lokalne zajednice. Ako nastane problem na vrijeme se može reagirati i riješiti ga. Kao banka poslovati ćemo po zakonu o bankama i zadovoljiti sve odredbe, ali bit ćemo fleksibilniji baš zbog te zadrugarske podrške koja rizike bitno umanjuje. I još nešto, u etičnoj banci klijenti upravljaju sredstvima, zna se tko je dobio kredit i pod kojim uvjetima. Svi su involvirani. Skupštine se održavaju bar jednom godišnje i tu se donose strateške odluke. Sve je sasvim transparentno.

- Osjećate li ipak skepsu zbog sve jačeg nepovjerenja u banke?
- Osjećamo naravno. Ljudi ponekad misle da je ovo egzotika, nešto nemoguće, pitaju kako sad to odjednom, zašto toga prije nije bilo. Prezentiramo im činjenice i podrška nam svakim danom raste jer sve više ljudi i organizacija prepoznaje njegovu kvalitetu i važnost.

- Doista, zašto etične banke dosad nije bilo?
- Naš upravitelj Goran Jeras radio je u kao konzultant u komercijalnom bankarskom sektoru u Nizozemskoj za vrijeme krize i prepoznao je neodrživost postojećih bankarskih modela te se susreo s alternativama koje nudi etično bankarstvo i poželio je pokrenuti nešto tako u Hrvatskoj. Prije pet godina okupio se tim koji je krenuo trošiti vlastito vrijeme i novac da vidi postoji li interes za takvu banku, a rezultat toga je taj da smo u travnju 2014. osnovali se kao zadruga, najveća u Hrvatskoj sa 101 osnivačem, a danas smo četiri puta brojniji. Nismo brzo gomilali članstvo jer je za to trebala i adekvatna logistika koju smo gradili do proljeća ove godine. Sada imamo 100 ambasadora na terenu i u stanju smo širiti zadrugu puno brže nego prije.

- Kako ste pokrivali dosadašnje, predbankarske, troškove?
- Pišemo projekte, radimo strategije, dijelom se financiramo iz nacionalne zaklade. Imamo potporu naših partnera, žele pomoći u fiksnim troškovima ali mi se snalazimo sami. Dosta je i volontiranja. Evo i ja sam osobno više od godinu dana sam bila angažirana strogo volonterski. Radimo i za druge europske zemlje koji pripremaju banku. Naših dvoje ljudi su u savjetodavnom tijelu Europske komisije. Zadruga je sudjelovala i u izradi strategije RH za društveno poduzetništvo i bit ćemo jedini kanal za plasman europskih sredstava za socijalno poduzetništvo. Jedini kanal jer komercijalne banke to ne prate. Podržavat ćemo i civilni sektor.

Zlato kao jamstvo
- Vaše kamate neće biti veće od 4 posto. Možete li konkretizirati; kad će biti jedan, a kad četiri posto?
- To će ovisiti o izvorima sredstava. Nećemo stimulirati štednju velikih uloga. Kamata je uvijek razlika između plaćanja i plasmana. Mi ćemo stimulirati štednju za one koji tek počinju štediti. Za manje iznose kamate će biti čak i veće od onih u komercijalnim bankama, a članove s većim iznosima stimulirati ćemo na ulaganja u projekte. Imati ćemo portfelj projekata koji će biti izložen na web stranicama i točno će se znati kakvim će ulogom u pojedini projekt biti zarada ulagača. Primjerice, za ulaganja u vjetroelektrane zarade će biti preko 10 ili 11 posto. Važno je da se u svakom trenutku može izaći iz projekta. Nenamjenskih kredita neće biti, a potrebu za autom, bijelom tehnikom, preuređenjem ili kupovinom stana procjenjivati će poslovna mreža na terenu. Svi se, uostalom, poznajemo.

- Hoće li krediti imati valutnu klauzulu?
- Neće biti valutne klauzule. Davati ćemo kredite u kunama i u stranim valutama kad je to potrebno. Što se tiče zaštite ona će se osigurati ulaganjem u zlato. To je najbolja zaštita. Klijenti će, također, moći uložiti zlato kao fizičke osobe.

- Kakva je reakcija komercijalnih banaka na termin etična?
- Ni mi nismo najsretniji s tim pojmom koji je prihvatila federacija etičnih banaka. Ali mislim da će se jasno prepoznati drukčiji pristup i način rada. Nema sredstava za luksuz nego samo za potrebu. Naš sustav je ključan faktor razlikovanja. Mi gledamo evaluaciju klijenata, ali pazimo i na svoju reputaciju. Moglo smo već sad imati znatan kapital imali smo dosta pravnih osoba koje su se kroz etično bankarstvo htjele prikazati drukčijim, ali to bi nama rušilo reputaciju. Jako se trudimo prepoznati one koji su maksimalno etični. Ako primimo one koji se ne pokažu etičnima, jednostavno ćemo to riješiti, imamo također i procedure za isključivanje članova.

- Želite širinu, puno klijenata. Ima li tu mjesta za velike, recimo, jednog Todorića?
- Naša banka je prije svega usmjerena na male i srednje poduzetnike. Mislim da Todorić ne može biti naš klijent, tvrtke tog tipa sigurno ne. Moraju se zadovoljiti naši kriteriji i norme. Ali imamo mi jako velikih i dobrih klijenata. U Hrvatskoj već imamo oko 150 društvenih poduzeća iako to baš i ne znamo. Jako velikih i dobrih. Razgovaramo s nekima od njih koji žele ući. Imaju puno inovacija koji nisu dovoljno prepoznate, poput jednog Tehnixa. Važno je da svi klijenti koji imaju viziju i projekte neće kao u komercijalnoj banci čekati mjesecima da se odobre sredstva. Već smo u evaluaciji nekih i spremni ih staviti u prioritete da bi ih kad krene banka mogli odmah financirati. Radimo na tri četiri razine, širimo tržište, pripremamo dokumentaciju, prezentiramo se i educiramo klijente i evaluiramo potencijalne projekte. Kad krenemo želimo krenuti punom snagom. Nismo opterećeni brojkama. Želimo normalno raditi. Etično.
www.slobodnadalmacija.hr

Pročitano 48 puta

Energetski Projekti

hrastovic energetski projekti banner

Energetski Video

hrastovic energetski video banner

Energetski Članci

hrastovic energetski clanci banner

Random video

Udruga SOLAR

Udruga SOLAR  je nastala 2011. godine kao potreba organiziranja civilnog društva u smjeru korištenja i primjene obnovljivih izvora energije, primjene alternativnih izvora energije te povećanja energijske učinkovitosti na razini korisnika i lokalne zajednice.

Opširnije

O nama

Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture.

Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

Kontakt info

HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.

Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.

Kralja Tomislava 82
31417 Piškorevci
Hrvatska

E-mail:dario.hrastovic@gmail.com
Fax: 031-815-006
Mobitel:099-221-6503
© HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive