Svjetska banka više neće financirati eksploataciju nafte i plina
Svjetska banka početkom 2019. prestaje s financiranjem istraživanja i eksploatacije nafte i plina, objavili su u utorak na summitu o klimatskim promjenama, javlja SCMP. U priopćenju stoji da je potez stvoren s ciljem da pomogne zemljama umanjiti zagađenje stakleničkim plinovima kako bi se ograničilo globalno zatopljenje sukladno Pariškoj konvenciji. Također banka je najavila da su na dobrom putu ostvarivanja cilja da 28 posto njihovih kredita bude namijenjeno za klimatske akcije do 2020. godine. Svjetska banka bila je jedan od sponzora jednodnevnog summita kojega je organizirao francuski predsjednik Macron. Ciljevi summita bili su pronaći način za financiranje odmaka od fosilnih goriva i korištenje zelenijih izvora energije, te ojačavanje obrane zemalja od elementarnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama. Stručnjaci tvrde da, kako bi se prosječna temperatura smanjila za 2 Celzijeva stupnja u cilju usporavanja globalnog zatopljenja, potrebno je uložiti bilijune dolara u tehnologiju koja će proizvoditi čistu energiju. Nedostatak novca već dulje vrijeme usporava borbu protiv globalnog zatopljenja, a Trumpova odluka da se SAD povuče iz Pariške konvencije samo je dodatno sve usporila. U godišnjem izvješću svjetske banke za 2016. stoji da je uloženo više od 3 milijarde dolara, 3 puta više nego godinu ranije, u ekstraktivne industrije što uključuje i rudarsku.Donald Trump nije bio pozvan na summit, a vladu SAD-a predstavljao je drugi najviši diplomat u američkom veleposlanstvu u Parizu, Brent Hardta, što je bivši državni tajnik John Kerry nazvao sramotnim.
lider.media


Svjetska banka prestaje financirati istraživanje i eksploataciju nafte i plina
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u utorak na summitu o klimi u Parizu na znatno ubrzanje napora na zaustavljanju globalnog zatopljavanja jer će u suprotnom bitka biti izgubljena. "Upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja. Ne idemo dosta brzo i to je dramatično. Svi se moramo pokrenuti, inače ćemo svi morati podnijeti račun", upozorio je Macron sudionicima summita. Macron je organizirao "One Planet Summit" uz pomoć UN-a i Svjetske banke, točno na drugu godišnjicu Pariškog sporazuma o zaštiti klime. Na summitu su se okupili predstavnici više desetaka zemalja svijeta, međunarodnih organizacija, velikih kompanija i niz globalno poznatih osoba poput Arnolda Scwharzeneggera, Seana Penna, Michaela Bloomberga i Billa Gatesa. "Vrijeme je da počnemo hitno djelovati jer nećemo moći reći da nismo znali", rekao je Macron. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upro je prstom u fosilna goriva, koja su u najvećoj mjeri odgovrna za klimatske promjene. "Investirati u fosilna goriva, znači investirati u našu propast", rekao je Guterres. "Činjenica je da su fosilna goriva u velikoj mjeri subvencionirana, a to znači da investiramo u vlastiti gubitak", rekao je glavni tajnik UN-a. On je upozorio da je bitka protiv klimatskih promjena daleko od dobivene i da je to "najveći izazov naše epohe". "Pariški sporazum je postavio temelje za ambiciozno djelovanje, ali svjesni smo da današnji napori ne vode k tome. Financiranje bi moglo, trebalo i bit će odlučujući čimbenik. To će činiti razliku između izbubljenog i dobivenog rata. Stoga je pozvao financijski svijet, koji je sada u krizi i često je prisiljen posuđivati novac čak i uz negativne kamate, da investira u profitabilnu, niskougljičnu proizvodnju, koja povoljno utječe na okoliš. Veliki udarac svjetskim naporima na usporavanju klimatskih promjena zadao je američki predsjednik Donald Trump koji je ovoga ljeta jednostrano potpisao istupanje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma. Bivši američki državni tajnik John Kerry to je nazvao "sramotnom i autodestruktinvom odlukom". Kerry je ipak izrazio uvjerenje da će Trump ubrzo promijeniti tu odluku. Svjetska banka je na summitu objavila da će nakon 2019. godine prestati financirati istraživanje i eksploataciju nafte i plina. To je prva multilateralna banka koja je u energetskom sektoru preuzela takvu obvezu. Već od sljedeće godine, Svjetska banka će objavljivati svake godine koliko projekti koje ona financira emitiraju stakleničkih plinova u sektorima koji najviše zagađuju, poput energetike. Neke banke i osiguravajuća društva poput ING i Axe najavile su da će prestati investirati u poduzeća koja sudjeluju u izgradnji elektrana na ugljen. Skupina od više od 200 velikih investitora, banaka, mirovinskih fondova itd. odlučila je povećati pritisak na 100 kompanija, koje spadaju među velike zagađivače, poput energetskih divova BP-a, Chevron Coal India, proizvođača zrakoplova i automobila Airbus, Ford, Volkswagen. Ti investitori pozorno će pratiti na koji način se te tvrtke ponašaju u vezi sa zaštitom klime i objavljivati popis najvećih zagađivača. Europska komisija je na summitu predstavila akcijski plan za planet, koja sadrži 10 inicijativa za modernije i pravednije društvo. Zaklada Bill Gates najavila je da će 315 milijuna dolara posvetiti istraživanju u poljoprivredi kako bi se pomoglo najsiromašnijima, poglavito u Africi, da se prilagode klimatskim promjenama. I Europska komisija će u tu svrhu izdvojiti 318 milijuna dolara.
www.tportal.hr

RJEŠENJA ZA ZELENI SOLITER Ovako pobjednici konkursa vide budući izgled nekadašnje "Beobanke" na Zelenom vijencu
Željeli smo da povežemo estetiku, arhitektonsku funkciju i održivost sistema, rekao je Jovan Mitrović, vođa tima studija "Living Future Green" čiji projekt je osvojio prvu nagradu i 10.000 eura na arhitektonskom natječaju za preuređenje nekadašnje zgrade "Beobanke" na Zelenom vijencu. Pobjednicima dva nacionalna natječaja, za diplomirane arhitekte i studente, danas su dodijeljene nagrade. Prisutnima u kancelariji "Stattwerka" na Zelenom vijencu obratili su se Tamara Marković, savjetnica za odnose sa javnošću ove njemačke kompanije koja od 2016. godine posluje u Srbiji, kao i Budimir Sudimac, profesor Arhitektonskog fakulteta u Beogradu koji je bio i član žirija i arhitekt Sara Petrović. Predsednik žirija, arhitekt Alfredo Panjafiel, uključio se preko Skypa: Gledajući radove, osjetio sam energiju ljudi koji žele da promijene stvari i to je veoma važno. S jedne strane imate savršenu lokaciju, a sa druge nadahnute ljude - rekao je Panjafiel. Najbolje među više od 200 sudionika koji su predložili kako bi mogao da izgleda prvi zeleni soliter u Srbiji birao je međunarodni žiri, sastavljen od sveučilišnih profesora, arhitekata i stručnjaka za održive izvore energije. U kategoriji diplomiranih arhitekata, prvu nagradu i 10.000 eura osvojio je projekt studija "Living future green". Njihov tim činilo je šest mladih arihitekata i oko 15 inženjera, a voditelj tima i najiskusniji arhitekt među njima je Jovan Mitrović. On je objasnio da su pokušali da povežu tri stvari: "estetiku, arhitektonsku funkciju i održivost sistema". Htjeli smo da na ovaj način pokažemo ljudima koliko je važan odnos prema prirodi, ne samo u kontekstu zelenila, ali i odnos prema održivosti i obnovljivim izvorima energije, jer moramo sačuvati planetu zbog nas samih. Prijavili smo se na natječaj zato što je bilo inspirativno pokazati da postoji i taj način razmišljanja o održivosti u ekonomskom smislu. Također, moje prvo radno mjesto je bilo odmah preko puta, a prvu plaću sam podigao baš u ovoj zgradi, tako da sam vezan za ovaj prostor. Prezadovoljan sam nagradom i drago mi je što je žiri prepoznao ozbiljnost u našem pristupu – rekao je za "Blic" Mitrović i dodao da se nada će, "iako naša zemlja ima skromne eknomske resurse", ovakav način gradnje zaživjeti. Drugo, treće i četvrtoplasirana rješenja nagrađena su sa po 2.500 eura, dok je nagrade od po 500 eura dobilo još šest timova – finalista. Ukupan nagradni fond konkursa iznosio je 23.000 eura. Među studentskim radovima najviše se istaklo rješenje tima sa Arhitektonskog fakulteta u Beogradu koji su činili Tina Urošević, Stevan Simović i Uroš Marković. Drugo mjesto osvojili su Dragan Vuković i Stevo Marjanović, a trećeplasirani su bili studenti treće godine Arhitektonskog fakulteta, odnosno tim "J.A.R.F". Dosta vremena smo proveli nalazeći informacije, ali smo istovremeno i učili, tako da je najviše vremena potrošeno na samu ideju, dok smo plakat i sve ostale tehničke crteže završili za dva, tri dana. Na fakultetu imamo kao izborni predmet zelenu arhitekturu, tako da nam je i to pomoglo - pričaju Jegor Aleksić i Filip Radanović. Kako su nam objasnili iz "Stattwerka", konačni projekt balkanskog eko-centra biti će prezentiran početkom 2018. godine, te sada ne mogu govoriti o detaljima. Imamo naš tim stručnjaka, ali neke od ovih ideja pobjednika natječaja će biti upotrijebljene. Kada se sve to uklopi, biti će završen i finalni projekt – rekla je Tamara Marković ispred ove kompanije i dodala da će za samu izgradnju, odnosno preuređenje zgrade najverovatnije biti potrebno oko godinu dana. Beogradski ogranak kompanije "Stattwerk" iz Stuttgarta je u studenom 2016. godine na tenderu kupio zgradu nekadašnje "Beobanke" za 4,25 miliona eura.
www.blic.rs

Google reveals plans for vast new California campus
Google has teamed up with global architecture firm NBBJ to design a new 100,000-square-metre campus for San Francisco Bay, California. The new Bay View campus marks the first time Google has designed its own offices from scratch rather than taking over existing offices and refurbishing them to meet its own needs. It will be more than twice the size of the company's existing headquarters at the nearby Mountain View Googleplex. The initial rendering, which the internet giant previewed in US publication Vanity Fair this week, shows a cluster of bent rectangles organised to form large and small courtyards. The nine structures are all connected by bridges, one of which leads to a green roof with a cafe and meeting space, while all cars are hidden from view. To convey its needs to architects NBBJ, Google gathered masses of information on how its employees work and what kind of spaces they want. "We started not with an architectural vision but with a vision of the work experience," according to David Radcliffe, a civil engineer who oversees Google's property. "So we designed this from the inside out." No employee will be more than a two-and-a-half minute walk from any other to encourage a "casual collision of the workforce" and the spread of ideas throughout the company, said Radcliffe. Social media giant Facebook is also planning a new campus in the Bay Area, which has been designed by architect Frank Gehry to be the largest open-plan office in the world, while Apple is currently constructing its own hoop-shaped headquarters by Foster + Partners in Cupertino, California. Last month Google purchased nearly a hectare of land in London's King's Cross Central development, where it plans to build an enormous headquarters for its UK operations. Sources told Reuters that Google's £650 million investment in the site could be worth up to £1 billion when the building is complete in 2016. This week Google posted a video preview of its new Google Glass technology, the voice-controlled wearable headset that can take pictures, record movies and search the web, and invited "creative individuals" to apply to get their hands on one. Other Google campuses we've featured on Dezeen include the firm's garden-themed London headquarters where staff can grow vegetables in allotments and its Tel Aviv campus where slides connect the different floors.
www.dezeen.com

Siemens Gamesa to install first wind-heat storage system
Siemens Gamesa is to install the first “Future Energy System – FES” on the large scale. It is an innovative wind–heat storage technology that provides energy from hot stones. Installation work will begin in the next few days at an aluminum smelter in Hamburg, Germany. This is a great milestone since the development of storage solutions for energy produced with renewables is a key technology in the energy transition context, as it will allow a greater penetration of these generation sources. This achievement by Siemens Gamesa Renewable Energy is the result of the company´s three-year period conducting R & D activities in a test unit in the German city of Hamburg to convert wind power output to heat and then store the surplus energy in a form of “filling” in stones. Now the company is turning its findings into a real-scale project and in the next few days will install the first large-scale “Future Energy System – FES” at the aluminum smelting company Trimet, also in Hamburg, the company said in a statement. The facility, which is expected to start operating in the spring, will have approximately 1,000 tons of rock “fill” that will be capable of providing 30 MWh of electric energy at temperatures of 600 degrees Celsius. The system works with a steam turbine that turns heat back into electricity. According to the company that has chosen the local company Hamburg Energie GmbH as a partner-, if a wind turbine with a power of 1.5 megawatts produces energy 24 hours, the system can –over that same period – supply energy equivalent to the consumption of 1,500 German average homes or enough to charge the batteries of approximately 50 electric cars.In times of sunny weather and high winds, renewable energies are available in large quantities, and often the supply exceeds the network capabilities. Conversely, there are seasons of little wind and little sunshine where they do not generate enough energy. That is why storage systems can help to act as a buffer between periods of overload and those of weak production with renewables. The major barrier was so far that most storage technologies offered limited capabilities or were not cost competitive. Siemens Gamesa´s new solution, a project supported by the German Federal Ministry of Economic Affairs and Energy, offers a highly economic approach in this regard, the company says.
www.energynews.es


STORING GREEN ENERGY IN 600 °C HOT STONES
If we want to take action on our vision of being a fossil-free Europe, energy storage is a simple necessity. The idea is to heat a well-insulated bed of stones to 600 °C with air using low-cost electricity. The limit on how much non-controllable, renewable energy the current Danish energy network can manage is about to be reached. Over the next year, SEAS-NVE will, in collaboration with DTU Energy, Aarhus University Geoscience, the Danish Energy Association, Energinet.dk and Rockwool, try to come up with an innovative solution to the problem by developing a high-temperature thermal storage solution, in which the energy is stored in rock heated up to 600 degrees with air from an electric fan heater, powered by surplus electricity from wind turbines. After a few days, when the energy is again required, the heat is fed through a generator which generates electricity, and the residual heat is conducted to district heating. The heat can be stored for up to a week without significant energy loss and the storage can be discharged as either electricity and/or heat. A full-scale energy storage expect to achieve 50% efficiency on the electricity and 95% of the other 50% on heating. The ambition is to implement the solution on a large scale throughout Denmark at competitive prices, while addressing the challenge of saving large amounts of energy in a cheap and environmentally friendly manner. In the first year of the pilot phase, the energy storage solution will be located at Risø DTU Campus. From 2019, it is planned to locate the storage solution in fields next to the Sorø Power Plant, during what we call the demonstration phase. It has not yet been planned where the "real", full scale storage shall be located, but it is expected to be in the Zealand region. The project is supported with DKK 6 million from the Energy Technology Development and Demonstration Programme (EUDP), which is a public subsidy scheme. The scheme supports new technologies in the energy sector, which can help to meet Denmark's objectives in regards to energy and climate. The small scale stage deals with four work packages: communication, market conditions, pilot and demonstration. Communication package deals with 3 segments: the public, schools and specialists by conferences and the web. This applies not only to specialists but also to the public. Pilot package consists of a pilot plant at DTU Risø Campus, where the construction and efficiency of the equipment will be tested as well as different stone materials. Market conditions package contains studies and simulation of the services the storage will offer. Elucidation of legal and fiscal conditions for operation is also included.

Key figures about the project
Period: 2016 - 2018
Funding year: 2016
Own financial contribution: 2,53 mio. DKK
Grant: 6,00 mio. DKK
Funding rate: 70%
Project budget: 8,54 mio. DKK
stateofgreen.com

IZLAZAK IZ SUSTAVA POTICANJA PRVE VJETROELEKTRANE U HRVATSKOJ
Prije devet godina (10.12.2007.) HROTE je započeo s isplatom poticaja za proizvedenu električnu energiju u sustavu poticanja iz prve vjetroelektrane u Hrvatskoj: Mala vjetroelektrana "Ravne 1", ukupne snage 5,95 MW, izgrađena na lokaciji: Zadarska županija, otok Pag. Bio je to početak uspostave sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije i visokoučinkovite kogeneracije, donošenjem prvog regulatornog okvira za sklapanje ugovora o otkupu električne energije iz postrojenja povlaštenih proizvođača (proizvođača s pravom na isplatu poticaja za proizvedenu električnu energiju). Budući da je postrojenje prije sklapanja ugovora već imalo sklopljen kupoprodajni ugovor s društvom HEP d.d., pa je i vrijeme važenja ugovora smanjeno za isto razdoblje, dana 10.12.2016. prestao je važiti ugovor o otkupu. Vjetroelektrana Mala vjetroelektrana "Ravne 1" je prva elektrana izgrađena u Hrvatskoj za koju su se počeli isplaćivati poticaji i prva za koju je prestao važiti ugovor o otkupu i koja može i nadalje sudjelovati na tržištu električne energije i u sustavu jamstava podrijetla u Hrvatskoj. Tranzicija na „zeleno gospodarstvo“ je uvijek trošak za društvo u cjelini, a pozitivan učinak se može očekivati tek dugoročno kada ulaganje u izgradnju postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije i postrojenja s visokoučinkovitom kogeneracijom bude rezultiralo isporukom električne energije manjeg troška nego uvozom skupe električne energije s ostalih tržišta električne energije. Potrebno je istaknuti da jetakva električna energija proizvedena domicilno i pridonosi zapošljavanju i rastu gospodarstva. Danas, nakon devet uspješnih godina poticanja povlaštenih proizvođača, svi mi koji smo na neki način doprinijeli operativnosti sustava poticanja i njegovog razvoja, nadležno ministarstvo za energetiku, Hrvatska energetska regulatorna agencija, operatori sustava i operator tržišta, svjedoci smo razvoju tog „zelenog gospodarstva“.
www.hrote.hr

ZAPOČINJE PROVEDBA FINANCIJSKOG INSTRUMENTA „ESIF KREDITI ZA RAST I RAZVOJ“
Investicijski krediti s niskim kamatnim stopama i bez naknada odobravaju se putem Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d. i Zagrebačke banke d.d. listopada 2017. – HBOR i Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredna banka Zagreb d.d. i Zagrebačka banka d.d. danas su potpisali Sporazum o financiranju za provedbu financijskog instrumenta „ESIF Krediti za rast i razvoj“. Potpisivanjem ovog Sporazuma poduzetnicima je omogućen lakši pristup financiranju uz niske kamatne stope i bez redovnih naknada koje se naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita. Sporazum je u ime HBOR-a potpisala mr. sc. Tamara Perko, predsjednica Uprave, u ime Erste&Steiermärkische Bank d.d., dr. sc. Christoph Schöfböck, predsjednik Uprave, mr. sc. Božo Prka, predsjednik Uprave u ime Privredne banke Zagreb d.d., te Marko Remenar, član Uprave u ime Zagrebačke banke d.d. Potpisivanju Sporazuma nazočili su ministar financija Zdravko Marić, ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Nataša Mikuš Žigman te državna tajnica u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Spomenka Đurić.

NISKE KAMATNE STOPA I BEZ REDOVNIH NAKNADA
Krediti iz ovog financijskog instrumenta financirat će se 50 posto iz izvora Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) po kamatnoj stopi od 0 posto, a 50 posto iz izvora poslovnih banaka po tržišnoj kamatnoj stopi koju će utvrđivati poslovna banka. Ovakav način financiranja znači da će u konačnici kamatna stopa za poduzetnike biti upola niža od one koju bi ostvarili bez korištenja sredstava ESIF-a. Dodana vrijednost „ESIF Kredita za rast i razvoj“ za poduzetnike bit će i oslobađanje od plaćanja svih naknada koje se redovno naplaćuju prilikom obrade zahtjeva za kredit i sklapanja ugovora o kreditu te redovnog korištenja kredita.

POVOLJNI DUGOROČNI KREDITI ZA ULAGANJA U MATERIJALNU I NEMATERIJALNU IMOVINU
Krajnji korisnici „ESIF Kredita za rast i razvoj“ mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva za kredit poslovnoj banci, a dopuštena su ulaganja u djelatnostima prerađivačke industrije, turizma te kreativne industrije i usluga temeljenih na znanju. Namjena za koju se sredstva mogu odobriti su ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te prijenos vlasničkih prava, a do 30 posto iznosa kredita moći će se koristiti za obrtna sredstva povezana s predmetnom investicijom. Krediti se odobravaju na rok do 12 godina (uključujući poček do 2 godine), a za sektor turizma do 17 godina (uključujući poček do 4 godine). Najniži iznos kredita može biti 100 tisuća EUR u kunskoj protuvrijednosti, dok je najviši 3 milijuna EUR u kunskoj protuvrijednosti, odnosno do 10 milijuna EUR u kunskoj protuvrijednosti za sektor turizma. Ukupni kreditni potencijal „ESIF Kredita za rast i razvoj“ iznosi oko 200 milijuna EUR.
www.hbor.hr


ESIF KREDITI ZA RAST I RAZVOJ
Investicijski krediti s niskim kamatnim stopama i bez redovnih naknada kod odobrenja i korištenja kredita. ESIF Krediti za rast i razvoj - financijski je instrument koji su pokrenuli Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU i HBOR u suradnji s poslovnim bankama

KREDITI SE ODOBRAVAJU PUTEM ERSTE & STEIERMÄRKISCHE BANK D.D., PRIVREDNE BANKE ZAGREB D.D. I ZAGREBAČKE BANKE D.D.
ESIF Krediti za rast i razvoj su dugoročni investicijski krediti za male i srednje poduzetnike koji posluju duže od dvije godine, te koji planiraju ulaganja u prerađivačkoj industriji, turizmu, kreativnoj industriji i uslugama temeljenim na znanju. Investicijski krediti s niskim kamatnim stopama i bez redovnih naknada koje se naplaćuju prilikom odobrenja i korištenja kredita odobravaju se putem Erste & Steiermärkische Bank d.d., Privredne banke Zagreb d.d. i Zagrebačke banke d.d.

IZVORI EUROPSKIH STRUKTURNIH I INVESTICIJSKIH FONDOVA PO KAMATNOJ STOPI OD 0 POSTO
ESIF Krediti za rast i razvoj financiraju se 50 posto iz izvora Europskih strukturnih i investicijskih fondova (ESIF) po kamatnoj stopi od 0 posto, a 50 posto iz izvora poslovnih banaka po tržišnoj kamatnoj stopi koju će utvrđivati poslovna banka. Ovakav način financiranja znači da će u konačnici kamatna stopa za poduzetnike biti značajno niža od one koju bi ostvarili bez korištenja sredstava ESIF-a. Dodana vrijednost ESIF Kredita za rast i razvoj za poduzetnike je i oslobađanje od plaćanja svih naknada koje se redovno naplaćuju prilikom obrade zahtjeva za kredit i sklapanja ugovora o kreditu te redovnog korištenja kredita.

INVESTICIJSKI KREDITI ZA MALE I SREDNJE PODUZETNIKE
Korisnici ESIF Kredita za rast i razvoj mogu biti mali i srednji poduzetnici koji posluju najmanje dvije godine prije podnošenja zahtjeva za kredit poslovnoj banci. Jedan poduzetnik može dobiti samo jedan ESIF Kredit za rast i razvoj. Namjena za koju se sredstva mogu odobriti su ulaganja u materijalnu i nematerijalnu imovinu te prijenos vlasničkih prava, a do 30 posto iznosa kredita moći će se koristiti za obrtna sredstva povezana s predmetnom investicijom. Krediti se mogu odobriti samo za nove investicije, a refinanciranje postojećih kredita nije dozvoljeno. Krediti se odobravaju na rok do 12 godina (uključujući poček do 2 godine), a za sektor turizma do 17 godina (uključujući poček do 4 godine). Najniži iznos kredita može biti 100 tisuća EUR u kunskoj protuvrijednosti, dok je najviši 3 milijuna EUR u kunskoj protuvrijednosti, odnosno do 10 milijuna EUR u kunskoj protuvrijednosti za sektor turizma. Ukupni kreditni potencijal „ESIF Kredita za rast i razvoj“ iznosi oko 200 milijuna EUR.

ULOGE U PROVEDBI FINANCIJSKOG INSTRUMENTA ESIF KREDITI ZA RAST I RAZVOJ
Hrvatska banka za obnovu i razvitak i Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije zaključili su dana 21.12.2016. Sporazum o financiranju razine I za provedbu financijskog instrumenta „ESIF Krediti za rast i razvoj“. Temeljem navedenog Sporazuma, HBOR je ovlašten za upravitelja fonda sredstva iz Europskih strukturnih i investicijskih fondova te je HBOR putem javne nabave odabrao tri poslovne banke – Privrednu banku Zagreb d.d., Erste & Steiermärkische Bank d.d. i Zagrebačku banku d.d. – s kojima je dana 24.10.2017. zaključio Sporazume o financiranju razine II za provedbu financijskog instrumenta „ESIF Krediti za rast i razvoj“.
www.hbor.hr