Svjetska banka više neće financirati eksploataciju nafte i plina
Svjetska banka početkom 2019. prestaje s financiranjem istraživanja i eksploatacije nafte i plina, objavili su u utorak na summitu o klimatskim promjenama, javlja SCMP. U priopćenju stoji da je potez stvoren s ciljem da pomogne zemljama umanjiti zagađenje stakleničkim plinovima kako bi se ograničilo globalno zatopljenje sukladno Pariškoj konvenciji. Također banka je najavila da su na dobrom putu ostvarivanja cilja da 28 posto njihovih kredita bude namijenjeno za klimatske akcije do 2020. godine. Svjetska banka bila je jedan od sponzora jednodnevnog summita kojega je organizirao francuski predsjednik Macron. Ciljevi summita bili su pronaći način za financiranje odmaka od fosilnih goriva i korištenje zelenijih izvora energije, te ojačavanje obrane zemalja od elementarnih nepogoda uzrokovanih klimatskim promjenama. Stručnjaci tvrde da, kako bi se prosječna temperatura smanjila za 2 Celzijeva stupnja u cilju usporavanja globalnog zatopljenja, potrebno je uložiti bilijune dolara u tehnologiju koja će proizvoditi čistu energiju. Nedostatak novca već dulje vrijeme usporava borbu protiv globalnog zatopljenja, a Trumpova odluka da se SAD povuče iz Pariške konvencije samo je dodatno sve usporila. U godišnjem izvješću svjetske banke za 2016. stoji da je uloženo više od 3 milijarde dolara, 3 puta više nego godinu ranije, u ekstraktivne industrije što uključuje i rudarsku.Donald Trump nije bio pozvan na summit, a vladu SAD-a predstavljao je drugi najviši diplomat u američkom veleposlanstvu u Parizu, Brent Hardta, što je bivši državni tajnik John Kerry nazvao sramotnim.
lider.media


Svjetska banka prestaje financirati istraživanje i eksploataciju nafte i plina
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je u utorak na summitu o klimi u Parizu na znatno ubrzanje napora na zaustavljanju globalnog zatopljavanja jer će u suprotnom bitka biti izgubljena. "Upravo gubimo bitku protiv globalnog zatopljavanja. Ne idemo dosta brzo i to je dramatično. Svi se moramo pokrenuti, inače ćemo svi morati podnijeti račun", upozorio je Macron sudionicima summita. Macron je organizirao "One Planet Summit" uz pomoć UN-a i Svjetske banke, točno na drugu godišnjicu Pariškog sporazuma o zaštiti klime. Na summitu su se okupili predstavnici više desetaka zemalja svijeta, međunarodnih organizacija, velikih kompanija i niz globalno poznatih osoba poput Arnolda Scwharzeneggera, Seana Penna, Michaela Bloomberga i Billa Gatesa. "Vrijeme je da počnemo hitno djelovati jer nećemo moći reći da nismo znali", rekao je Macron. Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres upro je prstom u fosilna goriva, koja su u najvećoj mjeri odgovrna za klimatske promjene. "Investirati u fosilna goriva, znači investirati u našu propast", rekao je Guterres. "Činjenica je da su fosilna goriva u velikoj mjeri subvencionirana, a to znači da investiramo u vlastiti gubitak", rekao je glavni tajnik UN-a. On je upozorio da je bitka protiv klimatskih promjena daleko od dobivene i da je to "najveći izazov naše epohe". "Pariški sporazum je postavio temelje za ambiciozno djelovanje, ali svjesni smo da današnji napori ne vode k tome. Financiranje bi moglo, trebalo i bit će odlučujući čimbenik. To će činiti razliku između izbubljenog i dobivenog rata. Stoga je pozvao financijski svijet, koji je sada u krizi i često je prisiljen posuđivati novac čak i uz negativne kamate, da investira u profitabilnu, niskougljičnu proizvodnju, koja povoljno utječe na okoliš. Veliki udarac svjetskim naporima na usporavanju klimatskih promjena zadao je američki predsjednik Donald Trump koji je ovoga ljeta jednostrano potpisao istupanje Sjedinjenih Država iz Pariškog sporazuma. Bivši američki državni tajnik John Kerry to je nazvao "sramotnom i autodestruktinvom odlukom". Kerry je ipak izrazio uvjerenje da će Trump ubrzo promijeniti tu odluku. Svjetska banka je na summitu objavila da će nakon 2019. godine prestati financirati istraživanje i eksploataciju nafte i plina. To je prva multilateralna banka koja je u energetskom sektoru preuzela takvu obvezu. Već od sljedeće godine, Svjetska banka će objavljivati svake godine koliko projekti koje ona financira emitiraju stakleničkih plinova u sektorima koji najviše zagađuju, poput energetike. Neke banke i osiguravajuća društva poput ING i Axe najavile su da će prestati investirati u poduzeća koja sudjeluju u izgradnji elektrana na ugljen. Skupina od više od 200 velikih investitora, banaka, mirovinskih fondova itd. odlučila je povećati pritisak na 100 kompanija, koje spadaju među velike zagađivače, poput energetskih divova BP-a, Chevron Coal India, proizvođača zrakoplova i automobila Airbus, Ford, Volkswagen. Ti investitori pozorno će pratiti na koji način se te tvrtke ponašaju u vezi sa zaštitom klime i objavljivati popis najvećih zagađivača. Europska komisija je na summitu predstavila akcijski plan za planet, koja sadrži 10 inicijativa za modernije i pravednije društvo. Zaklada Bill Gates najavila je da će 315 milijuna dolara posvetiti istraživanju u poljoprivredi kako bi se pomoglo najsiromašnijima, poglavito u Africi, da se prilagode klimatskim promjenama. I Europska komisija će u tu svrhu izdvojiti 318 milijuna dolara.
www.tportal.hr