Pleternica – mHE Mala hidroelektrana
Provedba projekta započela je 2006. godine ishođenjem tehničke dokumentacije za dobivanje potvrde glavnog projekta, izradom studije utjecaja na okoliš, upisom u registar OIEKPP pri Ministarstvu gospodarstva, stjecanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije, ugovaranjem otkupa električne energije te sklapanjem ugovora o koncesiji za gospodarsko korištenje voda. U tijeku provedbe projekta događale su se značajne izmjene zakonodavnog [...]

Opis
Provedba projekta započela je 2006. godine ishođenjem tehničke dokumentacije za dobivanje potvrde glavnog projekta, izradom studije utjecaja na okoliš, upisom u registar OIEKPP pri Ministarstvu gospodarstva, stjecanjem statusa povlaštenog proizvođača električne energije, ugovaranjem otkupa električne energije te sklapanjem ugovora o koncesiji za gospodarsko korištenje voda. U tijeku provedbe projekta događale su se značajne izmjene zakonodavnog okvira vezano za obnovljive izvore energije te je stoga provedba projekta tekla sporo. Osim toga Grad Pleternicu su „usporavale“ obveze po zakonu o javnoj nabavi tako da je tek 2011. godine započela izgradnja objekta. Elektrana je pušten u pogon 6. prosinca 2012 godine na Dan grada Pleternice. mHE je ujedno prva hidroelektrana u vlasništvu neke jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj. Hidroelektrana je snage 220 kW, a plan godišnje proizvodnje je 1 milijuna kWh električne energije što iznosi oko 850.000 kuna godišnje. Proizvodnja mHE odgovara potrošnji javne rasvjete u Pleternici. Mala hidroelektrana Pleternica rezultat je realnih mogućnosti iskorištavanja energije vode na rijeci Orljavi. Iskorištavanje energije vodnog potencijala ekonomski je konkurentno proizvodnji električne energije iz fosilnog i nuklearnog goriva, zato je hidroelektrana najznačajniji obnovljivi izvor energije. Izgradnjom mHE ostvarila se energetska efikasnost, sigurnost i manji uvoz energije. Proizvedena energija distribuira se putem HEP-ove mreže za lokalne potrebe ( stanovništvo i gospodarstvo). Izgradnja mHE Pleternica kao prve hidroelektrane u vlasništvu jedinice lokalne samouprave izazvala je veliku pažnju javnosti, medija i potencijalnih investitora u slične projekte. Obzirom da je Grad Pleternica bio predvodnik u uspostavljanju administrativnog i provedbenog modela mHE, bez obzira na brojne poteškoće na koje je nailazio, imao je snažnu podršku svih relevantnih institucija i tvrtki.

Osnovni problem
Grad Pleternica je jedan od 5 gradova u Požeško-slavonskoj županije te kao jedinica lokalne samouprave sa izvornim proračunom od svega 5 milijuna kuna, svojim iskustvom i pametnim raspolaganjem postojećih resursa i provedbenih kapaciteta, uspijeva realizirati velike infrastrukturne projekte od velike važnosti za svoju zajednicu. Uz financijsku pomoć EU i nacionalnih fondova potaknut je infrastrukturni razvoj grada te se grad nametnuo kao „pametni zeleni grad“ koji zagovara i koristi obnovljive izvore energije te provodi projekte energetske učinkovitosti kroz obnovu postojećih zgrada te izgradnju novih po EnU-principima kako bi svojim stanovnicima osigurao što bolju kvalitetu života i stanovanja. Grad Pleternica, zauzima dio jugoistočnog područja Požeško-slavonske županije, Indeksom razvijenosti od 61,01% pripada u II. Skupinu po razvijenosti ( 50-75%). Grad Pleternica zajedno sa 37 naselja koje obuhvaća broji ukupno 11.323 stanovnika ( prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine) te prosječna gustoća naseljenosti iznosi 55,60 st/km2. Obzirom na izuzetne niske proračunske prihode, a izuzetno velik broj projekata koji se provode na području grad Pleternice, gradska uprava zauzela je stajalište; maksimalno korištenje bespovratnih sredstava iz raznih izvora povećavanje prihoda kroz gospodarske projekte ,a ne putem povećavanja poreznih i drugih prihoda ostvarenje ušteda na svim razinama. Obzirom na činjenicu da trošak javne rasvjete grada Pleternice i svih pripadajućih naselja iznosi oko 850.000 kn godišnje što su na izvorni proračun izuzetno veliki izdaci, predstavlja otežano financiranje kulturnih, socijalnih i drugih projekata od velike društvene važnosti. Stoga se 2006. godine Grad Pleternica odlučio za izgradnju male hidroelektrane na rijeci Orljavi.

Rješavanje problema
Svjetski energetski trend posljednjih godina je sve veći iskorak ka obnovljivim izvorima energije, čime se vodio i Grad Pleternica izgradnjom mHE Pleternica. Sama mHE Pleternica predstavlja inovativni pristup korištenja obnovljivih izvora energije na uskom lokalnom području na postojećim prirodnim resursima rijeke Orljave. Projekt mHE Pleternica je rezultat znanja i iskustva vodeće hrvatske tvrtke u području energetike i elektro industrije ( Končar d.d.) te predstavlja inovativni pristup izgradnji malih hidroelektrana u RH te kao takva predstavlja primjer dobre prakse. Male hidroelektrane nemaju nikakav štetan utjecaj na okoliš te mHE Pleternica svojim radom proizvodi čistu energiju iz obnovljivih izvora. Time direktno utječe na manje korištenje fosilnih goriva koji negativno utječu na čovjekovo zdravlje. Osim toga povećanje proizvodnje domaće energije znači i energetsku neovisnost u sve nestabilnijim vremenima, a time i sigurnost opskrbe energijom po ekonomski konkurentnim cijenama. Na ovaj način gradski proračun je rasterećen za financijska sredstva koja bi se utrošila za kupovinu energije za javnu rasvjetu. Provedba projekta mHE započela je 2006. godine, a sam projekt uklapa se u nacionalni energetski program izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE), kojemu je temeljni cilj omogućivanje svih uvjeta za povećanu izgradnju malih HE u RH, a unutar nacionalnih energetskih programa energetske učinkovitosti i korištenja obnovljivih izvora energije. Grad Pleternica, za razdoblje od 2014. do 2020. godine izradio je i Strategiju razvoja grada prema kojoj je vizija Grada: „Pleternica, gospodarsko najrazvijeniji grad Požeško-slavonske županije, grad ugodnog življenja koji svoje potencijale ostvaruje održivim razvojem istovremeno prateći suvremene europske trendove.“ Jedan od ciljeva grada Pleternice je postati energetski neovisan grad do 2020. godine po pitanju javnih potreba.

Rezultati
Izgrađena mala hidroelektrana na rijeci Orljavi, snage 220kW, puštena u probni rad 6. prosinca 2012. godine, a u punom radu od 21. ožujka 2013. godine. U prethodnoj godini, 2014., proizvedeno je 965.178 kW električne energije te ostvaren prihod 806.448,12 kuna što predstavlja pokriće 95% troškova energije javne rasvjete grada Pleternice i svih pripadajućih 37 naselja. Upravo tih 95% uštede u troškovima predstavlja financijski kapital Grada Pleternice za druge infrastrukturne i društveno kulturne projekte. Rezultat projekta je i smanjenje emisije Co2 koje je u 2014. godini iznosilo 362,9 tCo2 . Dakle, proizvodnjom električne energije iz obnovljivih izvora Grad Pleternica je direktno utjecao na smanjenje onečišćenja okoliša. Korištenjem obnovljivih izvora energije iz mHE utječe će se na poboljšanje kvalitete života ljudi s ovog područja te na podizanje svijest građana o važnosti proizvodnje i korištenja obnovljivih izvora energije, kako bi i oni svoje kućanstvo učinili energetski učinkovitim

Troškovi projekta
Vrijednost investicije izgradnje male hidroelektrane iznosi 4,8 milijuna kuna. Grad Pleternica je ovaj projekt realizirao putem bespovratnih sredstava Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, MRRFEU-a te putem „zelenog“ kredita HBOR-a. Za realizaciju projekta bio je zadužen projektni tim u sastavu djelatnika gradske uprave i Poduzetničkog centra Pleternica d.o.o.. Obzirom da je mHE u potpunosti automatizirana njen rad se nadzire putem računala iz gradske uprave te za potrebe daljnjeg rada nije bilo potrebno dodatno zapošljavanje. Upravljanje mHE povjereno je novoosnovanoj gradskoj tvrtci Mala hidroelektrana Pleternica d.o.o.

Drugi učinci projekta
Izgradnjom mHE Pleternica dodatno se utječe na:
 zaštitu okoliša
 energetsku neovisnost
 podizanje svijesti sveukupnog stanovništva putem „primjera dobre prakse“ kako bi ih potakli na korištenje OIE u vlastitim kućanstvima, industriji i slično
 kupnja opreme za korištenje OIE ima cijeli niz multiplikativnih efekata na gospodarstvo cijele regije. Utjecaj će se osjetiti u gotovo svim gospodarskim i negospodarskim granama, a posebno će potaknuti proizvođače da povećaju proizvodnju opreme nužne za korištenje OIE
 povećan potencijal iz tehničke baštine za razvoj turizma

Projekt je poslužio kao poticaj privatnom investitoru s šireg područja grada Pleternice koji je u fazi realizacije izgradnje male hidroelektrane u privatnom vlasništvu gdje je Grad pružio punu savjetodavnu i administrativno tehničku pomoć. I druge jedinice lokalne samouprave, tvrtke i fizičke osobe koje imaju potencijal za provedbu ovakvog projekta obraćaju se Gradu Pleternici za savjetodavnu pomoć.

Održivost projekta
Grad Pleternica je već izgradila i pustila u uporabu mHE Pleternica, te planira izgraditi još jednu mini hidroelektranu mHE Požega, te na taj način iskoristiti energiju vode na rijeci Orljavi. Sve to s ciljem da u neizvjesnim uvjetima na globalnom tržištu neobnovljivih izvora energije i uz oskudne domaće energijske resurse izgradi održivi energetski sustav kroz izgradnju mini hidroelektrana. Druga mini hidroelektrana bit će snage 135kW s očekivanom proizvodnjom od 500.000 kWh. Za drugu hidroelektranu je izrađena tehnička dokumentacija te se očekuju adekvatni natječaji od nacionalnih ministarstava kako bi se priskrbila potrebna financijska sredstva. U tijeku je izrada Akcijskog plana razvitka Grada Pleternice s ciljem postizanja Enu i korištenja OIE za razdoblje 2014.-2020., a sve s ciljem širenja slike o „ zelenom gradu“ kakav Pleternica postepenim koracima postaje.
www.udruga-gradova.hr

'Zelena' energija za turistički raj
Mali kanarski otok El Hierro na najboljem je putu da postane neovisan o nafti - i to uz pomoć vode i vjetra. Na rafiniran tehnički način generira se "zelenu energiju". To je model za budućnost. Da bi iz srca Europe uopće stigli na otočić El Hierro, na kojem živi oko 10.000 ljudi, potrebno je puno fosilnih energenata. Najprije se leti avionom, a onda treba presjesti u manju letjelicu ili trajekt. I konačno ste na El Hierru, najzapadnijem kanarskom otoku, koji se nalazi usred Atlantika, 1.000 kilometara udaljen od europskog kopna. El Hierro je bio posljednji "komadić" Europe koji je Kolumbo vodio svojim očima prije nego što je otkrio Ameriku. El Hierro je danas dio Španjolske, iako putovanje do njega zna potrajati i 12 sati. To je vrijeme koje je donedavno bilo potrebno dizelaškim tankerima da prevale put. Svake se godine brodovima s kontinenta na otok prebacivalo oko 6.600 tona dizela. Skup i ne baš ekološki pothvat. Alternativa bi bila struja s kopna. No, za električne vodove je morsko tlo pod vodom oko vulkanskog otoka jednostavno previše nemirno, a voda preduboka.

Dizel za struju
U ljeto 2014. El Hierro je zato prešao na "zelenu energiju" i postao prvi otok na svijetu koji svu potrebnu energiju proizvodi sam, otok koji uopće ne "uvozi" energiju. Korištenjem snage vode i vjetra otočanima je uspjelo postati u potpunosti neovisnima o fosilnim izvorima energije. Vjetroelektrane profitiraju od atlantskih pasata na kanarskim otocima. Kad opadne potrošnja električne energije, npr. tijekom noćnih sati, višak energije dobivene snagom vjetra koristi se za dobivanje energije iz vode. Vodu se pumpa iz spremnika u moru i prebacuje u bazen na vulkanu. Kad vlada zatišje vodu se "gura" kroz turbine niz brdo - i tako se ponovno proizvodi struja. "Zelenih" otoka ima svugdje: Tokelau, sićušni otočić u južnom Pacifiku i danski otok Samso također "pokrivaju" svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora. Ali i jedan i drugi otok bili su i ranije priključeni na strujnu mrežu, El Hierro je pak svoju energetsku transformaciju realizirao s "nule".

Idealni uvjeti
Pet ogromnih vjetrenjača, raspoređenih na velikom vulkanu usred otoka, svojim kapacitetom od 48 gigawatt-sati generiraju struju za cijeli El Hierro. "Visoke su 64 metra. Bila je to logistička noćna mora prebaciti ih na otok, a onda i postaviti na brdo", smije se Juan Manuel Quintero. Inženjer je član uprave vejtroparka "Gorona del Viento". "Vjetrenjače smo podijelili u tri segmenta i dopremili smo ih u tri različite luke", priča Quintero. "Za transport smo morali proširiti ceste!" Senzori se pobrinu da već nakon pet sekundi zatišja vjetra počinje raditi pumpa. Stanovnici otoka upće ni ne primijeti promjenu, žarulje i dalje svijetle normalno. Sustav je relativno jednostavan. 24 sata na dan ga nadziru dva inženjera. "Jedinstven je", smatra Quintero: "Svaki od njih se već koristi, ali do sada nitko nije kombinirao vodu i vjetar." Vjetrenjače i vodene turbine su već postojale, objašnjava on i dodaje da je jedina inovativna stvar bila "spajanje dva sustava".

Investicija u budućnost
Španjolska vlada, lokalno sveučilište i španjolska elektroprivreda u projekt su investirali ukupno 90 milijuna eura. Vjetropark "Gorona del Viento" je bio jedan od posljednjih "blagoslovljenih" projekata španjolske vlade prije nego što je Madrid u jeku gospodarske krize prije dvije godine "srezao" sve subvencije za izgradnju sustava eksploatacije obnovljivih izvora energije. Predsjednik otoka Alpidio Armas žali se da puno ljuti napušta El Hierro. Ljudi koji su rođeni na otoku krenuli su u smjeru Europe i Amerike, u potrazi za poslom i boljim životom, daleko od vjetrovitog, grubog otoka. Energetska revolucija mogla bi biti razlog za povratak na otok, nada se šef otočke vlade. Svi sad imaju razloga biti ponosno na svoj tok, dodaje Armas: "Kad uključe svjetlo, automatski pomisle na vjetrenjače i možda na to da energija potječe odavde, a ne iz konvencionalnih izvora."Većina žitelja otoka, čini se, podržavaju projekt, iako energetski novitet još ne utječe na smanjenje računa za struju. Svejedno odakle je struja, u Španjolskoj svi plaćaju istu, nacionalnu tarifu. Ipak vlada u Madridu štedi: zahvaljujući uštedi goriva za prijevoz dizela na otok, godišnje je to oko dva milijuna eura. U kalkulaciju su uračunati troškovi gradnje i održavanja vjetrenjača. Gonzalo Escribano, energetski sručnjak iz madridskog "Real Instituto Elcano" upozorava na još jednu činjenicu: "Koliko ćemo plaćati za naftu za 20 godina? To ne znamo,ali znamo da će i za 20 godina biti vjetra na Kanarima". Stručnjaci kažu da je ekološka bilanca ide u prilog projekta: smanjenjem potrošnje od oko 40.000 barela nafte, godišnje se u atmosferu ne emitira 20.000 tona ugljičnog dioksida. Sljedeći korak se već planira: šef vlade na El Hierru do 2020. sva vozila želi "prebaciti" na električni pogon.
www.dw.com

El Hierro: Zelena energija za turistički raj
Mali kanarski otok El Hierro na najboljem je putu da postane neovisan o nafti - i to uz pomoć vode i vjetra. Na rafiniran tehnički način generira se "zelenu energiju". To je model za budućnost. Da bi iz srca Europe uopće stigli na otočić El Hierro, na kojem živi oko 10.000 ljudi, potrebno je puno fosilnih energenata. Najprije se leti avionom, a onda treba presjesti u manju letjelicu ili trajekt. I konačno ste na El Hierru, najzapadnijem kanarskom otoku, koji se nalazi usred Atlantika, 1.000 kilometara udaljen od europskog kopna. El Hierro je bio posljednji "komadić" Europe koji je Kolumbo vodio svojim očima prije nego što je otkrio Ameriku. El Hierro je danas dio Španjolske, iako putovanje do njega zna potrajati i 12 sati. To je vrijeme koje je donedavno bilo potrebno dizelaškim tankerima da prevale put. Svake se godine brodovima s kontinenta na otok prebacivalo oko 6.600 tona dizela. Skup i ne baš ekološki pothvat. Alternativa bi bila struja s kopna. No, za električne vodove je morsko tlo pod vodom oko vulkanskog otoka jednostavno previše nemirno, a voda preduboka. U ljeto 2014. El Hierro je zato prešao na "zelenu energiju" i postao prvi otok na svijetu koji svu potrebnu energiju proizvodi sam, otok koji uopće ne "uvozi" energiju. Korištenjem snage vode i vjetra otočanima je uspjelo postati u potpunosti neovisnima o fosilnim izvorima energije. Vjetroelektrane profitiraju od atlantskih pasata na kanarskim otocima. Kad opadne potrošnja električne energije, npr. tijekom noćnih sati, višak energije dobivene snagom vjetra koristi se za dobivanje energije iz vode. Vodu se pumpa iz spremnika u moru i prebacuje u bazen na vulkanu. Kad vlada zatišje vodu se "gura" kroz turbine niz brdo - i tako se ponovno proizvodi struja. "Zelenih" otoka ima svugdje: Tokelau, sićušni otočić u južnom Pacifiku i danski otok Samso također "pokrivaju" svoje energetske potrebe iz obnovljivih izvora. Ali i jedan i drugi otok bili su i ranije priključeni na strujnu mrežu, El Hierro je pak svoju energetsku transformaciju realizirao s "nule". Pet ogromnih vjetrenjača, raspoređenih na velikom vulkanu usred otoka, svojim kapacitetom od 48 gigawatt-sati generiraju struju za cijeli El Hierro. "Visoke su 64 metra. Bila je to logistička noćna mora prebaciti ih na otok, a onda i postaviti na brdo", smije se Juan Manuel Quintero. Inženjer je član uprave vejtroparka "Gorona del Viento". "Vjetrenjače smo podijelili u tri segmenta i dopremili smo ih u tri različite luke", priča Quintero. "Za transport smo morali proširiti ceste!" Senzori se pobrinu da već nakon pet sekundi zatišja vjetra počinje raditi pumpa. Stanovnici otoka upće ni ne primijeti promjenu, žarulje i dalje svijetle normalno. Sustav je relativno jednostavan. 24 sata na dan ga nadziru dva inženjera. "Jedinstven je", smatra Quintero: "Svaki od njih se već koristi, ali do sada nitko nije kombinirao vodu i vjetar." Vjetrenjače i vodene turbine su već postojale, objašnjava on i dodaje da je jedina inovativna stvar bila "spajanje dva sustava".
Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu