RH nacionalni akcijski plan 2016.
    Nedjelja, 30 Prosinac 2012 19:41

    RH nacionalni akcijski plan 2016.

    Sukladno europskoj Direktivi 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD) izrađen je i usvojen Nacionalni program energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. U njemu su propisani ciljevi energetskih ušteda i podloga je za izradu trogodišnjih nacionalnih planova. U svakom akcijskom planu se analiziraju učinci i po potrebi revidiraju aktualne mjere te utvrđuju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini. Ovo je zadani format od strane Europske komisije. Drugi Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti donosi se do 2013. godine, a izrađen je prema predlošku koji je utvrdila Europska komisija i kojeg se pridržavaju države članice Europske unije. Ovaj dokument obuhvaća, prije svega, izvješće o ocjeni stanja provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuje ostvarene uštede energije u prethodnom trogodišnjem razdoblju te daje smjernice za sljedeće razdoblje. Akcijski plan se dostavlja Europskoj komisiji koja pregledava akcijske planove svih država članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave Europske unije.

    Donošenjem ovog akcijskog plana nastavlja se kontinuirano odvijanje aktivnosti i mjera utvrđenih u Nacionalnom programu energetske učinkovitosti za razdoblje od 2008.-2016. godine, a sukladno procjenama, u slučaju povećanja rizika ostvarenja planiranih ciljeva, revidiraju se aktualne mjere te utvrđuju nove sektorske mjere kako bi se osiguralo ostvarenje cilja u 2016. godini.

    Ovaj akcijski plan se donosi u svrhu ispunjenja zahtjeva Europske komisije u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u Prvom nacionalnom akcijskom planu za energetsku u učinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine te predstavlja podlogu za izradu trećeg akcijskog plana s čijom pripremom će se započeti već u 2013. godini s detaljnom analizom ostvarenja u 2011. i 2012. godini.

    Nacionalni akcijski plan energetske učinkovitosti (NAPEnU) RH donosi se sukladno zahtjevima članka 14.1 Direktive 2006/32/EC o energetskoj učinkovitosti i energetskim uslugama (ESD), kojim se od država članica Europske unije (EU) zahtijeva da svake tri godine izrade i predaju Europskoj komisiji (EK) planove koji sadrže mjere čijom će se provedbom ostvariti zacrtani ciljevi uštede energije u neposrednoj potrošnji do 2016. godine. Drugi NAPEnU RH donosi se do 2013. godine kao preduvjet za ispunjenje EU cilja 20 postotnog smanjenja potrošnje primarne energije do 2020. godine u usporedbi s temeljnim scenarijem koji je usklađen sa strateškim i zakonodavnim okvirom RH - Nacionalnim programom energetske učinkovitosti RH za razdoblje 2008.-2016., Strategijom energetskoj razvoja RH i Zakonom o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji.

    Donošenjem drugog NAPEnU ispunjava se zahtjev EK u svezi s izvješćivanjem o aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom ostvarenih ušteda energije u odnosu na ciljeve postavljene u Prvom nacionalnom akcijskom planu za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2008. do 2010. godine. Prema navedenom predlošku EK, u ovom dokumentu se ocjenjuje stanje provedbe politike energetske učinkovitosti te utvrđuju ostvarene uštede energije zaključno s krajem 2010. godine. Temeljem toga, EK radi analize akcijskih planova svih država članica, uključujući i Hrvatsku, te analizira ostvarenje cilja na razini čitave EU. Izvješće o aktivnostima provedenim u prethodnom razdoblju i ocjenom učinaka mjera definiranih u 1. NAPEnU te ostvarenih ušteda energije u odnosu na postavljene ciljeve izrađivalo se u 2011. godini, a aktivnosti i mjere energetske učinkovitosti su se provodile u 2011. i 2012. godini te će se u 2013. godini, u određenom opsegu, nastaviti kroz provedbu drugog NAPEnU.

    Drugi NAPEnU je podloga za izradu novoga, trećeg plana s čijom pripremom će Ministarstvo gospodarstva započeti već u 2013. godini detaljnom analizom ostvarenja u 2011. i 2012. godini, što je i obveza prema Zakonu o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji. Osim toga, drugim NAPEnU se dijelom zadovoljavaju i zahtjevi za izvještavanjem iz Direktive 2010/31/EC o energetskim svojstvima zgrada (EPBD II). NAPEnU je izrađen prema predlošku EK, a sadrži detaljnu ocjenu provedbe prvog NAPEnU u razdoblju 2008.-2010., prijedlog sektorskih mjera energetske učinkovitosti čijom će se provedbom ostvariti cilj smanjenja neposredne potrošnje energije kao i mjera na strani proizvodnje/transformacije, prijenosa i distribucije energije kojima se planiraju ostvariti uštede primarne energije, prijedlog nužnih poboljšanja zakonodavno-regulatornog i institucionalnog uređenja za provedbu i praćenje provedbe politike energetske učinkovitosti u Hrvatskoj. Kao takav, ovaj drugi NAPEnU predstavlja sveobuhvatnu strategiju poboljšanja energetske učinkovitosti u Hrvatskoj.

    U prvom NAPEnU definiran je nacionalni okvirni cilj ušteda koji za 2016. godinu iznosi 19,77 PJ. Prvi među-cilj postavljen za 2010. godinu te iznosi 6,59 PJ. Analizom provedenom pomoću pokazatelja energetske učinkovitosti temeljenim na dostupnim statistikama utvrđenoj je da su u 2010. godini ostvarene uštede u iznosu od 6,43 PJ, pa se može utvrditi da je cilj praktički postignut. Ipak mjere treba unaprijediti što proizlazi i iz činjenice da je doprinos pojedinih mjera u početku provođenja najveći, a cijena najmanja, jer je izvor projekata postavljen upravo na takav način.

    Naglasak je u sljedećem razdoblju potrebno staviti na izradi i provedbu detaljnih i sveobuhvatnih nacionalnih programa složenih obnova stambenih i nestambenih zgrada, a valja istaknuti da je bez provedbe tih programa nacionalni cilj u 2016. godini teško ostvariv. Naime, procjenjuje se da se programima obnove stambenih i nestambenih zgrada do 2016. godine mogu ostvariti uštede u iznosu 10,4 PJ ili 53% nacionalnog cilja. Sljedeće prioritetno područje djelovanja mora biti promet u koje se predviđa provođenje mjera usmjerenih na promociju javnog prijevoza u putničkom prometu te željeznice u teretnom prometu. Aktivnosti koje se provode u javnom sektoru potrebno je nastaviti kako bi on i dalje pružao primjer dionicama iz drugih sektora, a posebice je potrebno iskoristiti znatan potencijal sustava javne nabave kojim se može potaknuti cjelokupna transformacija tržišta prema učinkovitijim proizvodima i uslugama. U industriji je potrebno putem mreže industrijske energetske efikasnosti potaknuti dionike na sustavno gospodarenje energijom te unaprijediti sustav alociranja sredstava namijenjenih za sufinanciranje projekata energetske učinkovitosti u industriji iz naknade za emisije CO2. Planovi aktivnosti energetskih subjekata za poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje gubitaka u energetskom sektoru ukazuju na postojanje znatnih potencijala za uštedama primarne energije. U narednom je razdoblju ključan nadzor aktivnosti u poboljšanju energetske učinkovitosti i smanjenju gubitaka na strani proizvodnje i prijenosa energije, a koje provode energetski subjekti te praćenje ostvarenih ušteda primarne energije od strane Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA), u skladu sa Zakonom o regulaciji energetskih djelatnosti.

    Osim u području energetske učinkovitosti NAPEnU-om su obuhvaćene i vrlo bitne mjere za ostvarenje ciljeva povećanja udjela obnovljivih izvora energije - mjere povećanja uporabe sunčeve energije, povećanja uporabe dizalica topline, povećanja uporabe biomase, elektromobilnosti, koje su dio strateških razvojnih dokumenata, zakonodavstva, ekonomskih instrumenata, statistike i akcijskih planova za obnovljive izvore energije. Praćenje provedbe Nacionalnog programa energetske učinkovitosti za razdoblje 2008.-2016. godine i 2. NAPEnU s pripadajućim mjerama dovodi se u vezu s ostvarenjem cilja energetske učinkovitosti do 2020. godine kao i cilja odnosno udjela obnovljivih izvora do 2020. godine koji se statistički prate kroz referentni scenarij za povećanje udjela obnovljivih izvora energije u sektorima grijanja i hlađenja, električne energije i prijevoza.

    Za provođenje predloženih složenih mjera energetske učinkovitosti nužno je bilo ojačati institucionalni potporu te su u 2012. godini stvorene pretpostavke, posebice u zgradarstvu. Donošenjem Zakona o ustrojstvu i djelokrugu ministarstva i drugih središnjih tijela državne uprave ("Narodne novine", br. 150/11, 22/12) te Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja ("Narodne novine, br. 27/12) određena je nadležnost Ministarstva gospodarstva za normativne, upravne i stručne poslove u provođenju politike energetske učinkovitosti Vlade Republike Hrvatske, a koja uključuje stanovanje, stanogradnju, graditeljstvo, prostorno i urbano planiranje te urbani razvoj.

    U MGIPU je ustrojena Uprava za energetsku učinkovitost u graditeljstvu, strateško planiranje i međunarodnu suradnju, koja je odgovorna da u suradnji s ministarstvom nadležnim za energetiku izrađuje prijedloge zakona i podzakonskih akata iz područja energetske učinkovitosti, Nacionalni program energetske učinkovitosti i Nacionalne planove za njegovu provedbu u zgradarstvu.

    Također, Uredbom o unutarnjem ustrojstvu ministarstva gospodarstva u MINGO kao tijelu državne uprave nadležnom za energetsku politiku ustrojava se Uprava za industrijsku politiku, energetiku i rudarstvo u okviru kojeg je ustrojen Sektor za energetiku i Odjel za energetsku učinkovitost i nove tehnologije. Ovaj Odjel predlaže mjere za učinkovitije korištenje energije i primjenu novih tehnologija poglavito u energetskom sektoru, sektoru industrije i prometa, organizira promotivne aktivnosti za poboljšanje energetske učinkovitosti, promovira korištenje novih ekoloških i ekonomski opravdanih tehnologija, surađuje s pravnim i fizičkim osobama, državnim i međunarodnim tijelima, institucijama i udrugama u provedbi svih drugih programa i projekata energetske učinkovitosti.

    Nadzor na provedbom drugom NAPEnU i izvještavanja o rezultatima zasnovanim na mjerenju i verifikaciji ostvarenih ušteda energije provodi nadležno Ministarstvo gospodarstva. Zakonom o Centru za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija osnovaj je Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija koji ima i ulogu pružanja stručne podrške u realizaciji svih strateških projekata, razvoja i vođenja investicijskih projekata javno-privatnog partnerstva kao i realizacije programa energetske učinkovitosti. Ovim NAPEnU se Centru povjeravaju aktivnosti provedbe određenih mjera (zgrade u vlasništvu države), koordinacije provedbe svih mjera koje provode druge institucije i tvrtke te vođenja informacijskih sustava za gospodarenje energijom u javnom sektoru i za praćenje i verifikaciju ostvarenih ušteda energije - drugim riječima, Centru se dodjeljuju koordinacijske funkcije koje bi spadale u integraciju agencije za energetsku učinkovitost. Time se osim jačanja cjelokupnog institucionalnog okvira za provedbu NAPEnU pridonosi i učinkovitijem načinu praćenja i izvješćivanja o ostvarenim uštedama energije.

    Za potrebe NAPEnU Centar je zadužen za operativno vođenje sustava mjerenja i verifikacije ostvarenih ušteda energije. U svrhu praćenja ostvarenih ušteda energije, a da bi se izbjegli problemi vezani uz nedostatak podataka potrebnih za izračun ušteda iz individualnih mjera koji je bio prisutan pri obradi ovog NAPEnU, Centar će uspostaviti informacijski sustav za praćenje svih aktivnosti energetske učinkovitosti i ocjenu ušteda energije. Nadzor nad vođenjem tog sustava u nadležnosti je MINGO-a.

    Agencija za pravni promet i posredovanje nekretninama koja je u nadležnosti Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja nadležna je za provedbu mjera za zgrade (i u širem smislu građevine), osim zgrada (i u širem smislu građevina) javne namjene odnosno onima kojima je država u vlasništvu koje su u izravnoj nadležnosti Centra.

    Do kraja 2013. godine osigurat će se prijenos većeg dijela aktivnosti kao i institucionalnih kapaciteta UNDP-a koji provodi programe "Dovesti kuću u red" i "Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i županijama RH", te vodi Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE), u nadležna tijela (MINGO i MGIPU) a ponajviše u Centar koji će biti središnje tijelo za koordinaciju i operativno provođenje aktivnosti praćenja potrošnje energije u javnom sektoru na nacionalnoj razini.

    Daljnje unaprjeđenje zakonodavno-regulatornog okvira treba ići prema izradi nacionalno plana za povećanje broja zgrada s gotovo nultom potrošnjom energije te na razvoj tržišta energetskih usluga i obvezivanje energetskih tvrtki da ostvaruju uštede kako na strani proizvodnje, prijenosa i distribucije energije tako i kod kupaca energije. Poticanje obnove stambenih i nestambenih zgrada koje postižu energetski standard "gotovo nula energetskih razreda" povezan je i s korištenjem obnovljivih izvora energije za proizvodnju toplinske i električne energije u zgradi s čime se smanjuje potrošnja te omogućava i isporuka energije kao distribuiranog proizvođača energije. U tom smislu je proveden prijenos dijela nove Direktive 2012/27/EU od 25. listopada 2012. o energetskoj učinkovitosti u odredbe zakona o tržištu električne energije.

    Realni i stabilni izvori financiranja za provedbu mjera ovog NAPEnU osiguravaju se u najvećem dijelu iz vanproračunskih izvora i tržišnih mehanizama financiranja, a vrlo malo iz proračunskih izvora - samo sredstva za pripremu programa u okviru određenih mjera. Za sufinanciranje provedbe mjera ovog NAPEnU zadužuje se Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU), a uključuje se Hrvatska banka za obnovu i razvoj (HBOR) i komercijalne banke, da kroz svoje programe omoguće razvoj tržišta energetskih usluga (ESCO), koji treba postati primarni oblik financiranja projekata energetske učinkovitosti u javnom sektoru.

    Na kraju je potrebno istaknuto da ocjenu uspješnosti provedbe drugog NAPEnU, a u skladu s obvezom definiranom u čl. 7. Zakona o učinkovitom korištenju energije u neposrednoj potrošnji, MINGO u suradnji s MGIPU treba provoditi na godišnjoj razini, o tome podnijeti izvješće Vladi RH, a u slučaju povećanja rizika ostvarenja planiranih ciljeva nužno je pravovremeno revidirati i ovaj NAPEnU.

    Provedba složenih programa energetske obnove stambenih zgrada i nestambenih zgrada javne i komercijalne namjene zahtijevat će velika financijska sredstva za 2013. godinu u procijenjenom iznosu od oko 4,7 milijarde kuna. Dio ovih troškova država treba sufinancirati jer se radi o strateškim projektima koji osim energetskih ciljeva značajno doprinose gospodarskom oporavku i otvaranju novih radnih mjera posebice u građevinskoj industriji. Stoga je potrebno sredstva osigurati kako iz domaćih izvora (FZOEU), tako i iz EU fondova i u suradnji s komercijalnim bankama. Preciznije ocjene potrebnih financijskih sredstava biti će razrađene u programima i planovima za provedbu mjera energetske učinkovitosti definiranih u ovom NAPEnU.

    Drugi NAPEnU će potaknuti i daljnje aktivnosti u stvaranju zrelih projekata energetske učinkovitosti kako bi se omogućilo korištenje sredstava EU fondova nakon 2013. godine kako će se većina mjera iz ovog NAPEnU nastaviti provoditi te pretočiti u 3. Nacionalni akcijski plan za energetsku učinkovitost RH za razdoblje od 2014. do 2016. godine.
    www.croenergo.eu
    Pročitano 1222 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive