Milano, Italija - Iako se već puno govorilo o zelenim neboderima koji u svoju fasadu integriraju biljke, većina predloženih projekata nije prošla konceptnu fazu razvoja. Za razliku od njih, 27-katova visok toranj trenutno u izgradnji u Milanu, biti će dom prve svjetske vertikalne šume. Radi se o sustavu koji je razvio Stefano Boeri (arhitekt, akademik i bivši urednik časopisa Domus), a koji optimizira, hvata i proizvodi energiju. Zgrada pokrivena biljkama pomaže u balansiranju mikroklime i filtriranju čestica prašine koje su česte u urbanim sredinama (Milano je inače jedan od najzagađenijih europskih gradova). Biljna raznolikost te njihove pojedinačne karakteristike pomažu u proizvodnji vlage, apsorpciji CO2 i lebdećih čestica, proizvodnji kisika te štite zgradu od zračenja i zvučnog onečišćenja. Sve navedeno, osim što drastično poboljšava kvalitetu života stanara, omogućava i velike uštede energije kroz cijelu godinu. Svaki stan u zgradi imati će balkon sa zasađenim stablima koja će osiguravati ugodan hlad ljeti, filtrirati gradsko zagađenje, dok će zimi omogućiti prodor sunca u stambene prostore. Navodnjavanje će biti riješeno korištenjem filtrirane i tehničke vode, dok će instalirani sustavi za vjetro i fotonaponsku energiju dodatno promicati održivost tornja. Dizajn projekta "Bosco Verticale" odgovor je na konstantno širenje gradova, ali i ponovno uvođenje prirode u živote i krajolik građana velikih gradova. Arhitekt napominje da bi za istu gustoću naseljenosti, ali kao jednokatne stambene jedinice, bilo potrebno preko 50,000 četvornih metara zemljišta i 10,000 četvornih metara šuma. Bosco Verticale je prvi od niza projekata predloženih u sklopu programa BioMilano kojim se predviđa izgradnja zelenog pojasa oko Milana i revitalizacija 60 napuštenih farmi na rubu grada.

www.croenergo.eu

Prošle godine svijet je obišla vijest o planovima Stefana Boerija za izgradnju zapanjujuće "vertikalne šume" u Milanu. Ali, za razliku od brojnih sličnih urbanih fantazija koje se nikada ne ostvare, ovaj projekt je već počeo da se realizira tako da smo sada svjedoci nastanka prve vertikalne gradske šume na svijetu. Projekt izgradnje vertikalne šume (na talijanskom "Bosko vertikale"), koštaće oko šest miliona eura, a u ogromnoj stepenastoj građevini koja niče neće biti smještena samo šuma, to jest drveće, već i luksuzni stanovi. Svaki stan ima balkon konstruiran tako da može da primi oko 900 malih stabala i drugih biljaka što čini da čitava fasada dovršene zgrade izgleda kao impresivna šuma. Prema planovima, biljke u ovoj kuli treba da zauzimaju prostor od oko 10.000 kvadratnih metara od čega će biti mnogobojnih koristi kao što su: filtriranje zagađenja, apsorbiranje čestica prašine i ugljik-dioksida, poboljšanje mikroklime i ušteda energije (zgrada će ljeti biti zaštićena od Sunca) i smanjeno slivanje vode niz fasadu. Ovaj interesantni koncept povećati će količinu zelenila u gradu u kombinaciji sa interesantnim oblikom stanovanja što mu daje poseban kvalitet. Tko još ne bi volio istovremeno živjeti u šumi i u gradu, a uz to još i uživati u pogledu sa 27 kata? Još nije poznato da li će vertikalna šuma, kada bude dovršena, biti otvorena i za posjetitelje ili će u nju pristup imati samo stanari zgrade.

Ideja arhitekta Rolfa Discha o rotirajućoj solarnoj zgradi postala je stvarnost. Pametna zgrada koja generira dovoljno energije za sve energetske potrebe njenih korisnika, a ostatak vraća u energetski sustav nazvana je Heliotrop. Građevina maksimalno koristi Sunčevu energiju zbog rotacije prema Suncu. Heliotrop maksimalno koristi Sunčevu energiju na način da rotirajući uspijeva, pomoću solarnog krova, termalnih cijevi i trostrukih prozora, proizvesti pet puta više energije nego što sama troši. Kada se prije 25 godina Rolf Disch borio protiv nuklearke u njemačkom Friburgu i tvrdio da Sunčeva svjetlost i toplina mogu osigurati dovoljno energije, nisu svi mislili da je u pravu. Izgradnjom Heliotropa Disch je razuvjerio sve svoje oponente i dokazao da ni danas ne koristimo alternativne izvore energije ni izbliza dovoljno. Heliotrop je postavljen na stup koji omogućuje da se rotira 180 stupnjeva u pravcu kretanja Sunca. Solarnim panelima od 6.6 kWh proizvodi se električna energija, a cijevima teče voda koja tijekom dana omogućava zagrijavanje stanova. Za voda za domaćinstvo se koristi kišanica i otpadna voda.Dischova zgrada svakako je primjer održivog građevinskog i arhitektonskog sustava koji čuva okoliš.

www.gradnja.org

Zamislite život u prostoru koji cilindrični pratiti put sunca, dajući vam maksimalnu pristup dnevnom svjetlu i pomoću dodatnu energiju iz ciljane solarne panele za napajanje pokrete vašeg doma, kao i svoje svjetla, uređaja i sve ostalo. Rekordne i nagrađivani dizajn na više fronti, ova struktura ostaje jedan od prvih stambenih objekata za proizvodnju više energije nego što koristi - do šest puta više godišnje! Spinning polako na središnjoj osi, Heliotrop Kuća njemačkog arhitekta Rolf Disch rotira uhvatiti najviše Sunčeve svjetlosti za solarne kolektore i varijabilno izlaže različitim stranama, ovisno o sezoni. To otvara za maksimum pasivne grijanje potencijal tijekom zime, a izlaže više izolirani strane za manje topline dobiti tijekom ljeta. Budući da je izvorni je izgrađen, još dva modela su slijedili - a Disch je dizajn na umu za još jedan (puno veći) verzija koja će raditi kao multi-jedinica hotela. Okolna solarni krovni paneli strukture sjedi na krovu otvoreni palube okružena ograde. To podržava, pak, dvostruko su pasivno-grijane cijevi vode za posluživanje kuće nastavku. Spiralno stubište vodi do sredine iz ulazima, prolazi svaka rotirajući razini između i završava na vrhu. 18 kutova čine gotovo-kružne planu, a još uvijek čineći korištenje stana materijala i površine za jednostavnost izgradnje i smanjuje troškove. Vodovodni, elektro kablova i druge osnove se pokreću prema gore kroz stacionarni gradske jezgre uz stepenice. Osim što jednostavna, održivog, elegantan i uštedu energije, ovaj koncept Home Design smisla u pogledu ljudskih udobnosti kao dobro. Uostalom, upravljanje svjetla tijekom cijele dan nije važno samo za solarnu energiju kolekciju, ali i funkcionalne dnevnog svjetla potrebama. Ostale zelene strategije u ovoj kući su bitne klasika okoliša dizajn: geotermalne energije, graywater ponovno sustava i prirodnih otpada skladanja.
dornob.com

Jednostavna rješenja za uštedu vode u zgradarstvu i kućanstvima već sada su nam dostupna, zaključak je simpozija o zelenoj gradnji u Hrvatskoj koji je pod nazivom "Učinkovito upravljanje i korištenje vode u građevinama" upriličio Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj u Društvu arhitekata Zagreba (DAZ). Predsjednik Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj Mark Gero iznio je pozitivan primjer jedne od najviših zgrada u New Yorku "Bank of Manhattan", gdje se na godinu uštedi 30 milijuna litara vode i znatno smanji emisija stakleničkih plinova. Neboder zahvaća gotovo svaku kap kiše, a kišnica se uvodi u sustav gdje "slobodnim padom", umjesto električnim pumpama, dolazi do zahoda. Osim toga, tuševi i slavine su sa smanjenim protokom vode, u pisoarima se voda niti ne upotrebljava, nego u njima stoji kemijska tekućina, a reciklirana voda upotrebljava se i u sustavu hlađenja.

- Za hlađenje služe i podzemne vode - rekao je Gero.

Praktični ekološki savjeti
- Sve zgrade, pa i mala kućanstva, mogu znatno uštedjeti vodu pametnom vanjskom i unutarnjom upotrebom te korištenjem tehnološke vode - rekao je Hrvoje Kvasnička iz tvrtke "Tehnika" i član upravnog odbora Savjeta za zelenu gradnju.
- Potrebno je - dodao je - rabiti već postojeća rješenja, poput vodokotlića s dvije tipke jer se tako uštedi 67 posto vode, intersense zahoda s manjim protokom vode te pisaore bez vode. Stare slavine koje potroše 15 litara vode u minuti trebalo bi zamijeniti novima koje troše šest litara, a najbolje slavinama koje se same uključuju i isključuju.
- Važno je - napominje - rabiti i recikliranu vodu. U vrtovima, gdje potrošnja vode za zalijevanje može premašiti godišnju potrošnju ukućana, važno je odabrati domaće ili višetrajne biljke umjesto engleske trave ili posuti vrt komadićima drva kako bi se spriječilo isparavanje.
- "Zelena zgrada nije 'science fiction', a sa svega pet posto dodatnih ulaganja možemo ostvariti znatne uštede" - dodao je.

Na simpoziju o zelenoj gradnji bilo je više riječi i o uporabi oborinskih voda i uređaju za iskorištavanje kišnice te o uporabi pročišćene komunalne otpadne vode. Savjet za zelenu gradnju neprofitna je organizacija koja okuplja 20 javnih i privatnih ustanova, od graditelja i cehovskih organizacija do školskih institucija, državnoga i diplomatskog zbora. Ključni cilj tog savjeta jest voditi transformaciju domaćeg tržišta graditeljstva prema održivosti promovirajući programe zelene gradnje i tehnologije te integraciju dostupnih i stečenih znanja u projektiranje i funkcioniranje građevina - rekla je Likan.
www.gradnja.org

Zadnjih nekoliko godina radi se na tome da jedan od najvećih zagađivača atmosfere postane eco-friendly. Pozicioniranje zgrade, energetska učinkovitost, efikasni materijali, štednja vode, briga za zdravlje korisnika prostora zgrade i mnogi drugi faktori ključni su u tome da zgrade prestanu zagađivati okoliš. Za postojeće zgrade mogu se primijeniti jednostavni koraci poput nadziranja potrošnje energije, bolje izolacije ili razumnije potrošnje vode. Ali, za nove zgrade postoje brojne tehnologije koje zaista mogu učiniti korak naprijed u borbi protiv zagađenja. Na stranici Greenbang napravili su popis deset najvažnijih zelenih inovacija u zgradarstvu.

Kotlovi za biomasu
Uporabom biogoriva Amerikanci mogu godišnje uštedjeti oko 550 dolara. Drveni peleti se smatraju najučinkovitijim gorivom kad je u pitanju zagrijavanje domaćinstava. Biomasa je, po pitanju emisije CO2, neutralna. Odnosno, oslobađa onoliko CO2 koliko ga je i apsorbirala. Kotlovi za biomasu povezuju se sa sustavima centralnog grijanja i zagrijavanja vode.

Pozicioniranje kuće
Iako nije u pitanju nova tehnologija, radi se o relativno novom načinu razmišljanja u dizajnerskim vodama. Stvar je u tome da se što je moguće veća površina kuće izloži prirodnoj Sunčevoj svjetlosti. Prozori mogu biti dizajnirani tako da kroz njih prirodna svjetlost dopire i do udaljenih dijelova prostorija koji ne bi mogli biti osvjetljeni u kućama koje su projektirane na tradicionalan način. Visoki prozori općenito propuštaju više svjetlosti u prostrije, a moderne kuće su projektirane su na način da čak i sjeverne prostorije dobiju dio svjetlosti. Na taj se način štedi na rasvjeti i grijanju prostorija. Krov se može „naštimati" tako da apsorbira što je moguće više svjetlosti, odnosno, na način da solarni paneli na njemu ostvaruju svoj maksimalni učinak.

Kombinirano zagrijavanje i proizvodnja električne struje
Bivši britanski premijer Gordon Brown ispjevao je odu ovoj kombinaciji. U biti, sustav uzima višak struje iz alternatora i koristi ga za zagrijavanje vode (ili klimatizaciju prostora). Ova tehnologija je jako popularna među ekološki osvještenim osobama jer vrlo malo energije ostaje neiskorišteno. Uštede variraju od 15 do 40 posto, a tehnologija se može koristiti u privatnim kućama, poslovnim zgradama i ostalim prostorima.

Živi krovovi i zidovi
Ideja živih krovova i zidova je poprilično nova. Iako neki na svojim zidovima ili krovovima uzgajaju žive biljke isključivo iz utopističkih ekoloških razloga, većina se slaže s tim da ovakvi krovovi i zidovi imaju mnogo praktičnih prednosti. Biljke na krovu, na primjer, mogu spriječiti pregrijavanje zgrade. Apsorbiraju toplinu, smanjuju otjecanje kišnice, a pored toga mogu poslužiti i za uzgajanje potrebnih vrsta biljaka. Biljke na zidovima manje su zastupljene nego na krovovima, iako se znalci slažu u tome da pravilno odabrane biljke ljeti mogu sprječavati prodor prekomjerne topline, a zimi propuštati potrebno Sunčevo svjetlo u prostoriju.

Konvektivni ventilacijski sustavi
Ovakvi ventilacijski sustavi funkcioniraju vrlo jednostavno. Kuća bi trebala biti dobro izolirana, a protok zraka onda djeluje na principu izmjenjivača topline. Topli zrak se ispušta, a svježi zrak izvana dolazi i zagrijava se.

Prikupljanje otpandne vode
Otpadna voda se može prikupiti, pročistiti i ponovno uporabiti u domaćinstvu. Iako malim dijelom, prikupljenje i ponovna uporaba otpadnih voda može smanjiti pritok vode u rijeke za vrijeme poplava. Osim toga, na ovaj način se smanjuje zagađenje rijeka i pitke vode na nekim područjima.

Toplinska izolacija
Toplinska izolacija može u mnogome pridonijeti smanjenju troškova za potrošnju energije. Dobra toplinska izolacija mora biti dovoljne gustoće i imati malu toplinsku vodljivost, iako ovi faktori mogu varirati u ovisnosti od lokalnih klimatskih uvjeta.

Ekološka cigla
Postoji mnoštvo novih građevnih proizvoda koji se lakše proizvode i koriste nego tradicionalna cigla. Lakši su i imaju bolja izolativna svojstva. Mnogi se izrađuju od kombinacije dva materijala, a često su u pitanju različite vrste pjene i betona.

Reciklirani materijali
Biti ekološki osvješten nije samo u blještavim, novim tehnologijama. Da bi se (p)ostalo ekološki osvještenim treba znati iskoristiti i ostatke. Problem s gradnjom od recikliranih materijala je često taj što se dizajn mora prilagoditi materijlu, a ne obratno. Ipak, to ne znači da se barem dijelovi zgrada ne mogu izgradit od recikliranih materijala. Radne površine, podovi i prozori pogodni su za upotrebu recikliranih materijala. Konstrukcijski materijali poput cigli i izolacije imat će jednake karakteristike i ako su reciklirani.

Pametne kuće
Pametne kuće „osjete" gdje je koji sustav potreban. Svjetla se automatski gase ako nikoga nema u prostoriji, klima i grijanje se pale po potrebi. Pametna kuća je zaista šećer na kraju priče o ekološkim tehnologijama.
www.gradnja.org

Tajvanski grad Taichung se zbog emisije stakleničkih plinova i neposredne blizine velikih dimnjaka konstantno bori sa zagađenjem ugljičnog dioksida. Arhitekta Vincenta Callebauta je problem zagađenja inspirirao u dizajniranju Biotičkog luka, vjerojatno najzelenijeg nebodera u povijesti građevina. Biotički luk trebao bi, prema nacrtima, imati mnogo zelenila na pročeljima i vertikalne vrtove zbog čega će izgledati kao stakleni grm. Neboder će energiju dobivati iz biološkog otpada, vjetra i sunca. Callebautov neboder trebao bi postati mostom između povijesnog naslijeđa i zelene budućnosti grada, te stvoriti atmosferu poštivanja bioraznolikosti. Pored toga, gradske vlasti bi uz pomoć ovog nebodera trebale postići propisanu razinu emisije stakleničkih plinova.www.gradnja.org

Iako izgleda kao zgrada iz filmova znanstvene fantastike, građevine poput zelenog nebodera koji bi trebao niknuti u središtu tajvanskog grada Taichunga bit će sve prisutnije u svjetskim metropolama. Budući da se nalazi u blizini brojnih sukljajućih kineskih dimnjaka, a muči ga problem i vlastitih štetnih plinova, gradu Taichungu na Tajvanu potrebno je što je moguće više pomoći u borbi s ugljičnim dioksidom. Taj problem, ali i obilježavanje stogodišnjice neovisnosti Tajvana potakli su arhitekta Vincenta Callebauta da dizajnira Biotički luk, vjerojatno najzeleniji neboder na svijetu ikad viđen, koji bi trebao biti i središte nove gradske četvrti 'Taichung Active Gateway City'. Zeleni neboder ima toliko 'živućih' fasada i vertikalnih vrtova da izgleda poput divovskog grma, a energiju dobiva isključivo iz ekoloških izvora, biološkog otpada, Sunčeve energije i energije vjetra. Fascinantni Biotički luk neće emitirati stakleničke plinove i pomoći će gradskim vlastima da postignu propisanu razinu emisija stakleničkih plinova. Zeleni neboder dizajniran je s namjerom da stvori poveznicu između povijesnog nasljeđa Taichunga i nove, ekološki osviještene kulture i poštovanja prema biološkoj raznovrsnosti.
www.tportal.hr

Naučili su nas da ozonske rupe izazivaju rak kože, a sada nas uče još nečemu – one hlade Antaktiku od zagrijavanja. Taj zaključak je donesen nakon istraživanja koje je obuhvatilo klimatske promjene na tom kontinentu od geološke povijesti do danas. Napravljena je analiza i tražena je veza struja vjetrova te ozonskog sloja. Obzirom da se ozon polako oporavlja zahvaljujući svjetskom dogovoru koji predviđa smanjenje uporabe po ozon štetnih spojeva kontinent će se sve više grijati, kažu stručnjaci u Izvješću o klimatskim promjenama i okolišu Antarktike, koji je objavila Znanstvena komisija za istraživanje tog kontinenta.U izvješću stoji da će se smanjenjem ozonskih rupa smanjiti i rashlađujući efekt zbog čega je zatopljenje neminovno. "No, čak i da se ozonske rupe ne zatvore, staklenički plinovi će spriječiti rashlađivanje atmosfere", kaže Wenju Cai, jedan od stručnjaka u području. On tvrdi da je ozonska rupa pokrenula intenzifikaciju zapadnih vjetrova koji simultano hlade Antarktiku i griju sjevernija područja. Taj proces će se preokrenuti u slučaju da se ozonski omotač zatvori ili ako staklenički plinovi obave svoje. Kolega znanstvenik dr. Tas van Ommen dodaje kako se utjecaj metana i ugljičnog dioksida znatno povećao u proteklih 100-tinjak godina. Isto tako, kaže van Ommen, količina čeda se u tom periodu smanjila za 20% iako je rashlađujući efekt ozonskih rupa bio prisutan sve vrijeme. To samo potvrđuje tezu o moći i štetnosti stakleničkih plinova.

www.ekologija.com.hr

Seanergy 2020 je projekt započet od strane Europske unije, a trebao bi pružiti detaljne analize nacionalnih i međunarodnih planova pomorskog prostornog uređenja (MSP), preporuke za razvoj iskorištavanja energije vjetra na moru, te bi trebao poticati prihvaćanje rezultata istraživanja. Projekt Seanergy 2020 posebno je usredotočen na obnovljive izvore energije na moru i infrastrukturu mreže, te bi trebao dati konkretne preporuke za bolje koordinirani pristup pomorskom prostornom planiranju. Uz to očekuje se da će povećati iskorištavanje obnovljivih izvora na moru, kao što su energija vjetra, energija valova i energija plime i oseke. Navedene preporuke trebale bi biti adresirane i promovirane raznim nacionalnim, regionalnim i Europskim tijelima, a biti će prosljeđene i pomorskim korisnicima kroz specifične bilateralne susrete i radionice u četiri različita morska okruženja (Atlantik, Mediteran, Baltik i Sjeverno more). Projekt bi mogao poslužiti i kao pozadina za pripremu daljnih zakonodavnih mjera i pomorskih prostornih planova na regionalnoj, nacionalnoj i Europskoj razini.

Ciljevi projekta Seanergy 2020 su:
Istaknuti najbolje nacionalne prakse i pružiti preporuke kako poboljšati regulatorne uvjete pomorskog prostornog planiranja državama članicama koje su u ovom području manje razvijene;

Pružiti preporuke za razvoj postojećih i potencijalno novih međunarodnih instrumenata pomorskog prostornog planiranja, i osigurati bolju koordinaciju planiranja u zemljama članicama;

Pružiti preporuke kako prevladati izazove razvoja iskorištavanja obnovljivih izvora energije na moru, te kako iskoristiti prilike za kombiniranje nacionalnih i međunarodnih pristupa u pomorskom prostornom planiranju u europskim morima;

Promovirati rezultate istraživanja i olakšati njihovo prihvaćanje kroz ciljane grupe i dioničare, uključujući regionalna i nacionalna tijela, donosioce odluka u EU, regulatorna tijela, odjele za planiranje, developere projekata na moru i drugih korisnika na moru.

Koordinator projekta, koji je krenuo s radom u svibnju 2010. godine, je Europsko udruženje energije vjetra (EWEA), a projekt bi trebao biti gotov do travnja 2012. godine.

Partneri projekta su:
European Wind Energy Association (EWEA), Belgija
The University of Birmingham (UOB), Ujedinjeno Kraljevstvo
3E (3E), Belgija
Stiftung Offshore Windenergie (SOW), Njemačka
Laboratório Nacional de Energia e Geologia (LNEG), Portugal
Energieonderzoek Centrum Nederland (ECN), Nizozemska
Klaipeda University Coastal Research and Planning Institute (CORPI), Litva
Center for Renewable Energy Sources (CRES), Njemačka

www.vjetroelektrane.com

Kad se njemački energetski div povuče iz nuklearne tehnologije, onda je jasno da se bliži kraj ere atomske energije. Njemački industrijski i inženjerski koncern Siemens potpuno će se povući iz nuklearne industrije. Još prije dvije godine takav je potez bio nezamisliv jer je nuklearna energija trebala biti trajno rješenje. Nuklearna katastrofa u Japanu najprije je promijenila njemačke stavove o nuklearnoj energije, a zatim su i ostale države počele ozbiljno razmišljati o novim izvorima energije. Glavni direktor Siemensa Peter Löscher izjavio je za Der Spiegel da je kompanija posvećena rapidnom razvoju obnovljive energije i da je faza nuklearne energije završena. To je u skladu s odlukom njemačke vlade da se do 2022. godine u potpunosti ukinu nuklearni izvori energije. Za tu je vladinu odluku Löscher rekao da je riječ o "projektu stoljeća". Siemens je izgradio svih 17 njemačkih nuklearnih elektrana i dobavljač je opreme za pogone u drugim zemljama, od Finske do Kine. Kompanija će i dalje proizvoditi rezervne dijelove, no više neće razvijati nuklearne tehnologije. Taj će potez imati dalekosežne posljedice na ostale kompanije vezane uz energetiku jer već dolaze naznake iz drugih kompanija da "ponovno razmišljaju o opcijama". Drugim riječima, kad se industrijski div povuče, vrijeme je da i ostali razmisle o novim idejama.

Otkazivanje suradnje
Da se ozbiljno razmišlja o zaokretu moglo se naslutiti još prije dvije godine kada se Siemens povukao iz zajedničke kompanije koju je prije deset godina pokrenuo s francuskom energetskom kompanijom Areva, a direktor Loescher tada je izjavio da "u svjetlu globalnih klimatskih promjena i povećane potražnje za energijom u svijetu, za nas je nuklearna energija dio ukupnoga održivog energetskog miksa". Bit će otkazana i suradnja s ruskim Rosatomom s kojim će Siemens pokušati ostvariti suradnju "na drugim područjima". Očito je, dakle, da je nuklearna katastrofa u Japanu bitno ubrzala odluku o okretanju zelenoj energiji. Velik poticaj novim izvorima energije dao je Japan koji je ovih dana predstavio novi energetski plan. Japan je zemlja koja troši goleme količine energije i kojoj su nuklearne elektrane izuzetno važne, no novoizabrani premijer Yoshihiko Noda predstavio je plan parka vjetrenjača na moru koji bi trebao početi s radom 2015. godine. Japansko ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije uložit će 190 milijuna eura u početni plan koji obuhvaća postavljanje šest vjetroturbina snage dva megavata. "Ovaj plan dio je napora Vlade da se promoviranjem obnovljivih izvora energije pomogne obnova ove regije koja je razorena potresom i tsunamijem u ožujku", objasnio je dužnosnik Agencije za prirodne resurse i energiju. Dodao je da bi gradnja parka vjetrenjača na kopnu bila komplicirana zbog buke i urbanističkih planova te da se zbog toga razmatra postavljanje parka na otvorenome. Japanska vlada uvjerena je da će u realizaciji vjetroelektrana biti uključene japanske industrijske grupe kao što su Mitsubishi Heavy Industries, Fuji Heavy Industries te Japan Steel Works; dakle, najveći japanski industrijski konglomerati trebali bi se priključiti ozbiljnom razvoju zelene energije.

Udio nuklearki
No ne prolazi sve bez problema. Lokalni ribari kojima je posao ozbiljno ugrožen, a nekima i potpuno uništen radijacijom i tsunamijem, izgubit će dio mora za ribarenje i očekivati da će se u početku buniti protiv projekta. No Japan jednostavno nema drugog izbora. Od 54 reaktora u Japanu samo još 11 je u komercijalnoj upotrebi od čega je većina zaustavljena zbog potresa ili kao mjera opreza ako se dogodi nova prirodna katastrofa, što u Japanu nije rijetkost. Udio nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji u kolovozu bio je 11,5 posto, dok je prije katastrofe 11. ožujka iznosio 25 do 30 posto. A Sunčeva energija, jedan od stalno prisutnih besplatnih izvora energije, u Europi bi mogla biti konkurentna do kraja desetljeća, objavilo je najveće svjetsko udruženje za solarnu energiju. Unatoč velikom potencijalu solarna energija trenutačno daje manje od jedan posto energije prodane u svijetu, a jedan od glavnih razloga tom niskom postotku je činjenica da fotovoltažna industrija i dalje uvelike ovisi o vladinim podrškama, poticajima proizvođačima koji se prenose na račune potrošača. Zbog krize vlade smanjuju te podrške kako bi prisilile industriju da brže smanji troškove, ali to je nanijelo štetu solarnim kompanijama poput Conergyja, Q-Cellsa i Solona. Na osnovi istraživanja pet najvećih solarnih tržišta - Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije - Europsko udruženje fotovoltažne industrije (EPIA) smatra da bi konkurentnost mogla biti ostvarena do 2020. godine, a u nekim područjima i prije.

Problem zaduženja
"Cijena proizvodnje fotovoltažne energije u Europi mogla bi se smanjiti s raspona od 0,16 do 0,35 eura po kilovatsatu na 0,08 do 0,18 eura po kilovatsatu u 2020. godini, ovisno o veličini sustava i nivoa Sunčeva zračenja", navodi EPIA. Udruženje EPIA predviđa da bi konkurentnost u nekim zemljama poput Italije mogla biti postignuta za dvije do tri godine, ovisno o veličini i prirodi industrije. "Uz pravu politiku i tržišne uvjete, fotovoltažna konkurentnost na nekim tržištima može biti dostignuta već 2013., a do 2020. proširiti se na različitim segmentima tržišta diljem kontinenta", stoji u izvještaju. Europska unija planira do 2020. povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto, dok ga Njemačka želi povećati čak na 35 posto. I dok se neke zemlje okreću zelenoj energiji zbog prirodnih katastrofa, druge njome misle riješiti dio svojih zaduženja. Grčka je tako predstavila opsežan plan razvoja solarne energetike kojim planira do sredine ovog stoljeća postati vodeći proizvođač i izvoznik solarne energije u Europi. Prezaduženoj državi za taj plan treba 20 milijardi eura. "Projekt Helios" na energetskoj konferenciji u Hamburgu predstavio je grčki ministar energetike Giorgos Papakonstantinou.

Primjer Grčke
Projekt predviđa da se do 2020. godine snaga fotovoltaičkih elektrana u Grčkoj poveća na 2,2 gigavata sa sadašnjih skromnih 206 megavata. Do sredine stoljeća snaga bi trebala dostići deset gigavata, plan je ministarstva energetike. "Grčka ima 300 sunčanih dana godišnje, što je za oko 50 posto više Sunčevog zračenja nego u Njemačkoj koja je svjetski lider u fotovoltaici", rekao je grčki ministar. Grčka se nalazi u teškoj dužničkoj krizi i dubokoj gospodarskoj recesiji, a osim turizma jedna od rijetkih šansi nekonkurentnoga grčkoga gospodarstva mogla bi biti upravo solarna energija. Naravno, svaka nova ideja ima i protivnike, a čak i među znanstvenicima mogu se pronaći oni koji misle da zelena energija i nije toliko zelena. Znanstvenici sa Sveučilišta Tennessee objavili su kritiku postrojenja koja se koriste solarnom energijom. Prema njima najveće bi probleme mogle osjetiti zemlje u razvoju. Nedostatak modernih električnih mreža u tim zemljama dovodi do toga da u njima korištenje solarne energije zahtijeva upotrebu baterija za lokalno skladištenje energije, a to može dovesti do povećanog zagađenja olovom od kojega se baterije uglavnom proizvode.

Povlačenje Kine
Čak i golema Kina, zemlja koja troši energije vjerojatno kao trećina planeta, okreće se od nuklearne energije. Planovi su da se do 2015. sagradi 60 velikih hidroelektrana, a ukupna snaga hidroenergetskog sektora poveća na 260 milijuna kilovata, objavili su kineski mediji. Istodobno se predviđa da će kineske hidroelektrane godišnje proizvoditi 910 milijardi kilovatsati električne energije.
www.poslovni.hr


Nuklearna tragedija u NE Fukushima, koja se dogodila prije godinu dana, pokazala je sve mane primjene nuklearne energije i to baš slučajno u najspremnijoj zemlji na svijetu. Zbog drugačijeg mentaliteta tamošnjeg stanovništva Zapadnjacima se katkad čini da se Japanci lako nose s nacionalnom katastrofom, no to zapravo nije tako. Život običnih ljudi u Japanu je težak i prilično depresivan, a budućnost krije opasnost od bolesti preouzročenih radijacijom. Human Rights Watch izvještava da godinu dana nakon incidenta mnogi stanovnici regije u blizini elektrane nemaju osnovnih informacija o razini radijacije u hrani i okolišu. Država daje kontradiktorne informacije o utjecaju radijacije na zdravlje pa, primjerice, tvrdi da je voda iz slavine pitka, ali savjetuje da se djeci daje voda iz boca. Građanima do danas nije omogućeno da besplatno testiraju svoju djecu na razinu primljene radijacije pa se takvi testovi obavljaju privatno, uz plaćanje. Vlada uvjerava ljude da je hrana prije dolaska na tržište testirana na radioaktivnost, iako takav nadzor hrane i kvalitetno informiranje u Prefekturi Fukushima još nisu uspostavljeni. Ako uređeni Japan na taj način tretira svoje stanovništvo, što bi mogle očekivati druge nuklearne nacije, manje razine uljuđenosti?!

Nuklearnoj energiji je odzvonilo, a iako se čini da je za taj trend zaslužna katastrofa koja je pogodila Japan, to zapravo nije tako. Nuklearna energija započela je gubiti bitku s obnovljivim izvorima energije još u proteklom desetljeću, a ono što se dogodilo u Japanu samo je poguralo stvari u već zacrtanom pravcu. Još 2005. godine procijenjeno je da su troškovi gradnje nuklearnih elektrana i rizik koji nose jednostavno preveliki za privatne investitore koji su nuklearnoj energiji u SAD-u okrenuli leđa. To što se dogodilo TEPCO-u (operatoru NE Fukushima) dobro pokazuje o kakvom je riziku riječ. Potres koji je pogodio Japan 2007. TEPCO-u je "izbio" 20 milijardi dolara, a Fukushima će ih koštati više od 100 milijardi dolara. Nekada četvrta najjača energetska kompanija na svijetu bankrotirala je i nalazi se pod upravom države, što pokazuje da se nuklearna "zlatna koka" doslovce preko noći može premetnuti u "crkvenog miša". Ulaganja u nuklearne elektrane pokazala su se neisplativima - u proteklih pet godina cijena gradnje novih reaktora poskupjela je za tri do osam puta, jer investitori više ne žele imati posla s "varijabilnim troškovima", već žele da se sve precizno izrazi. Nijedna zemlja koja udomaćuje nuklearnu tehnologiju nije pokazala da je u stanju graditi jeftinije i bolje - posljednja nuklearka izgrađena u Francuskoj 3,5 puta je skuplja i dvostruko sporija pri startu nego prva elektrana koja je tamo izgrađena. Nadalje, nova mantra je "energetska efikasnost", pa štednja na energiji postaje razvojni prioritet zemalja poput Kine, koja svaki tjedan pušta u rad nove energetske kapacitete.

Posljednji čavao u lijes nuklearnoj energiji zabijaju sve jeftiniji obnovljivi izvori energije. Oni su posve dotukli perspektivu ulaganja u nuklearke, kojima mogu konkurirati cijenom, raspoloživošću i nadasve sigurnošću. Stručnjaci World Watch Institutea nedavno su objavili fascinantan podatak da je 2010. godine po prvi put ukupna globalna instalirana snaga iz obnovljivih izvora premašila ukupno instaliranu snagu nuklearnih kapaciteta. Ukupno instalirana snaga nuklearnih elektrana prije Fukushime iznosila je 375 GW, a ukupno instalirana snaga vjetroelektrana, malih hidreoelektrana, elektrana na biomasu i otpad, te solarnih elektrana dosegla je 381 GW. Danas je taj omjer još bolji u korist obnovljivih izvora energije koji zahvaljujući konkurentnosti doživljavaju investicijski boom, dok su nuklearke u međuvremenu masovno zatvarane. Gledajući iz te perspektive, čini li se njemačka odluka o odustanku od nuklearne energije malo manje neobičnom i suludom? Nijemci prvi shvatili ono što ostatak svijeta tek treba dokučiti - budućnost je u obnovljivim izvorima energije.

Ista ta budućnost nosit će teret starih "grijeha" - preostaje problem dekomisije starih nuklearnih elektrana. Prosječna starost operativnih nuklearnih elektrana u svijetu iznosi 26 godina, a prosječna dob već zatvorenih elektrana iznosi 22 godine. Ono što se dogodilo u Fukushimi alarmiralo je države da se pozabave stanjem sigurnosti nuklearnih reaktora na svom teritoriju, a rezultati baš nisu blistavi. Iz svijeta stižu podaci da svaka deseta nuklearka u SAD-u nije sigurna, a čak 12 od 19 britanskih nuklearki ugroženo je obalnom erozijom i mogućnošću poplave. Fukushima je pokazala da nesreća u nuklearnoj elektrani znači kaos i gospodarsku stagnaciju, a to je jedino što istinski brine donosioce odluka koji dižu ruke od nuklearne energije. Hrvate će razveseliti što Slovenija izgleda odustaje od gradnje novog bloka u NE Krško, no tu je i dalje NE Paks u Mađarskoj, koja je nakon Fukushime identificirana kao jedna od najmanje sigurnih. Grad Zagreb upravo je dobio neki sitan novac iz Europske unije s kojim se razmišlja podzemne garaže po potrebi pretvoriti u atomska skloništa. Možda ipak ne treba brinuti, u slučaju nuklearne havarije budućnost Zagrepčana je u sigurnim rukama Zagrebparkinga.
www.energetika-net.com


Tokio, 14. rujna 2012. - Japanska je vlada rekla da namjerava prestati koristiti nuklearnu energiju do 2030. godine, što predstavlja veliku promjenu u odnosu na ciljeve postavljene prije prošlogodišnje katastrofe u Fukushimi po kojima je Japan trebao osigurati više od polovice svojih potreba za strujom pomoću nuklearne energije. Napuštajući nuklearnu energiju Japan namjerava udio svoje energije iz obnovljivih izvora povećati na 30 posto no ostat će vodeći uvoznik nafte, ugljena i plina u doglednoj budućnosti. Nepopularna vlada premijera Yoshihika Node suočena je s intenzivnim lobiranjem glavne udruge poslodavaca da zadrži nuklearnu energiju a i zabrinutostima glavnog japanskog saveznika, Sjedinjenih Država koje su joj dale nuklearnu tehnologiju pedesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je novu politiku objavila nakon što je na sastanku ključnih ministara ta odluka finalizirana. Strogim poštivanjem ograničenja životnog vijeka nuklearnih reaktora na 40 godina većina njih će se zatvoriti do 2030. godine. Odustajanje od nuklearne energije znači da bi Japan treba ostati najveći uvoznik ukapljenog prirodnog plina i treći najveći kupac nafte za njegove elektrane. Japan je također veliki uvoznik ugljena i vjerojatno će se u u budućnosti još više na oslanjati na njega. [H/Reuters] Japanski ministar industrije uključio se u raspravu o novoj energetskoj politici, ustvrdivši da zemlja može napustiti nuklearnu energiju do 2030. bez štete po gospodarstvo. "To je izvedivo", kazao je u utorak novinarima u Tokiju ministar Jukio Edano, odgovarajući na pitanje o utjecaju gašenja stabilnih nuklearnih reaktora u Japanu. "Mislim da scenarij potpunog odustajanja od nuklearne energije nije negativan za japansko gospodarstvo, on može generirati rast budući da bi nastojanja da se razviju obnovljivi izvori i poboljša energetska učinkovitost mogli potaknuti domaću potražnju", tumači japanski ministar. Tokio je prošlog mjeseca uveo nove propise koji od energodistributera zahtijevaju da tijekom dva desetljeća otkupljuju svu električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, poput Sunčeve i energije vjetra, po cijenama višim od onih na tržištu kako bi se potaknula ulaganja u 'zelenu' energiju. Istup ministra industrije vremenski se poklopio s nastojanjima vlade da sroči novu energetsku politiku nakon prošlogodišnje atomske krize u Fukushimi, zbog koje je Japan bio prisiljen isključiti 50 nuklearnih reaktora. Odustajanje od nuklearne energije osjetno je povećalo račune za energiju budući da je japanska vlada bila prisiljena okrenuti se skupljim fosilnim gorivima. Premijer Joshihiko Noda najavio je novu energetku politiku najkasnije do kraja ove godine, a opcije se kreću od potpunog odustajanja od nuklearne energije do 2030. do smanjenja njezina udjela u japanskoj energetskoj mješavini na jednu trećinu. [H/AFP]
www.croenergo.eu  

Grčki premijer, Giorgos Papandreou, nedavno je posjetio Njemačku gdje je održao dogovore vezane uz grčku solarnu mega investiciju koja će biti u mogućnosti popuniti energetsku "rupu" koju će ostaviti njemačka odluka o odustajanju od i postupnom zatvaranju svih nuklearnih elektrana. Solarni projekt pod imenom Project Helios, uključuje instalaciju fotonaponskih panela na oko 20,000 hektara iskorištenih rudnika lignita koji se nalaze u sjevernom gradu Kozaniju. Projekt bi trebao privući oko 20 milijardi eura investicija, otvoriti 30-60,000 novih radnih mjesta, te napraviti od Grčke pionira u proizvodnji solarne energije. Proizvedena energija trebala bi se potom izvoziti u Sjevernu Europu, dok bi prema navodima Papandreoua, samo izvoz u Njemačku trebao iznositi oko 10-15,000 MW električne energije. Iako je dosad Grčka bila prilično neuspješna u korištenju ovog široko dostupnog izvora energije, Papandreu je odlučan suočiti se s korupcijom i birokracijom koja koči ovu vrstu investicija, i zbog koje je Grčka dosad bila zaobilažena kao mjesto pogodno za ovu vrstu investicija. Grčka broji oko 300 sunčanih dana godišnje, ima dvostruko više Sunčeve svjetlosti od Njemačke, no proizvodi 80 puta manje električne energije iz sunca od navedene zemlje, navodi grčki ministar zaštite okoliša, Giorgos Papakonstantinou.

www.croenergo.eu


Grčka je predstavila obiman plan razvoja solarne energetike, koji bi trebalo da joj omogući da do sredine ovog vijeka postane vodeći proizvođač i izvoznik solarne energije u Evropi.Prezadužena Grčka za taj plan treba u inostranstvu da nabavi 20 milijardi eura. Projekat "Helios" prezentovao je na energetskoj konferenciji u Hamburgu grčki ministar energetike, Jorgos Papakonstantinu.Projekat predviđa da se do 2020. godine snaga fotovoltaičkih elektrana u Grčkoj poveća na 2,2 gigavata, sa sadašnjih skromnih 206 megavata. Do sredine vijeka snaga treba da dostigne deset gigavata, navelo je Ministarstvo energetike. "Grčka ima 300 sunčanih dana godišnje, što je za oko 50 odsto više Sunčevog zračenja nego u Njemačkoj, koja je svjetski lider u fotovoltaici", rekao je ministar.Grčka se nalazi u teškoj dužničkoj krizi i dubokoj privrednoj recesiji, a ekonomisti nemaju mnogo nade da će se i pored pozamašne međunarodne finansijske pomoći uskoro izvući iz krize. Osim turizma, jedna od malo pogodnosti nekonkurente grčke privrede mogla bi biti upravo solarana energija. Solarnu energiju bi Grčka morala izvoziti na tržište koje bi prihvatilo njenu veliku cijenu, a to znači njemačko. Kada bi zemlja sama trošila solarnu energiju njeni problemi bi se, s obzirom na nekoliku puta veću cijenu u odnosu na uobičajene izvore i neophodnost velikih dotacija, još više produbili. Neke evropske zemlje, sa Španijom na čelu, zbog toga su, sa izbijanjem finansijske krize, ograničili podršku razvoju solarne energije. Ideju da se Grčka iskoristi kao teritorija za proizvodnju čiste energije za Njemačku objelodanio je u junu njemački ministar finansija, Volfgang Šojble. Prošlog mjeseca o projektu "Helios" razgovarala je u Atini delegacija njemačkih vladinih službenika i industrijalaca. Njemačkoj će u narednim godinama očajnički biti potrebni novi izvori, jer je odlučila da odustane od nuklearne energije. Prema grčkoj prezentaciji, već danas je moguće prenijeti iz Grčke do Srednje Evrope električnu energiju iz kapaciteta do dva i po gigavata. Plan bi, prema Vladi, trebalo da finansiraju strani investitori. Vlada im obećava iznajmljivanje državnog zemljišta neopterećenog administrativnim i pravnim problemima. Najveća prepreka razvoju obnovljivih izvora i uopšte poslovanju u Grčkoj jeste birokratija.
www.kupujmodomace.ba


Europska unija nedavno je razgovarala s Grčkom oko mogućeg vraćanja dijela dugova kroz pružanje solarne energije drugim zemljama članicama. Prema pisanju EurActiva, Europska opća uprava pozvana je na razmatranje ideje koja dosad nije naišla na preveliki entuzijazam među zemljama članicama. Prema navodima viših dužnosnika "neke njemačke tvrtke iskazale su interes za ovaj vid vraćanja duga, no on bi dodatno dobio na jačini ukoliko se nekoliko zemalja članica uključi u inicijativu", dok iz ureda europskog povjerenika za energetiku Gunthera Oettingera javljaju kako su pregovori po ovom pitanju u tijeku. Grčka trenutno raspolaže sa 80 puta manjom proizvodnjom električne energije iz solarnih izvora od Njemačke, iako ima 50% veću insolaciju, javljaju iz grčkog ministarstva energetike. Početkom listopada, njemačka kancelarka Angela Merkel, pozvala je na smanjivanje subvencija za solarnu energiju u Njemačkoj te veći uvoz čiste energije iz zemalja kao što je Grčka. Ovaj potez mogao bi olakšati njemačku tranziciju sa nuklearne na zelenu proizvodnju električne energije. Njemački ministar ekonomije, Philipp Rosler, prošli je mjesec posjetio Atenu te sa 60 poslovnih lidera istražio mogućnosti ulaganja u energetski sektor. Prema njegovoj izjavi za njemački ZDF, "Zadatak je svih Europljana da u duhu solidarnosti pomognu Grčki ekonomski oporavak. A mi želimo dovesti njemačke kompanije u Grčku". Službena Atena je prije ovih izjava već predstavila ambiciozan projekt pod nazivom Helios, kojim bi se grčka proizvodnja električne energije iz solarnih izvora trebala povećati sa trenutnih 206 MW na 2,2 GW do 2020. te 10 GW do 2050. Shema bi trebala privući više od 20 milijardi eura ulaganja te otvoriti oko 30-60,000 novih radnih mjesta, no da bi uspjela prvo mora proći kroz složene birokratske i pravne prepreke kojih u Grčkoj ne manjka. Paul Van Son, predsjednik zaklade Desertec, navodi pak kako bi se projekt Helios, osim sa birokracijom, mogao suočiti i sa nizom drugih problema kao što su brdovit teren te povezano skupo polaganje infrastrukture. Projekt za rješavanje barem dijela dužničkih problema postoji, no u konačnici sve ovisi o tome da li će zainteresirane zemlje biti spremne koristiti postotke za obnovljive izvore energije iz svojih nacionalnih programa za rješavanje Grčkog problema, kao i o tome tko će dati kreditnu garanciju za provedbu navedenog projekta.
www.croenergo.eu


Solarna kolonizacija ili procvat solarne energije u Grčkoj?
Je li usred tragične financijske situacije procvat tržišta fotonaponskih tehnologija u Grčkoj pozitivna stvar ili na to treba gledati kao perfidan oblik kolonizacije koju predvodi Njemačka koja je ujedno svjetski lider u obnovljivim izvorima, ali i najveći ulagač i vjerovnik grčkog duga. Unatoč tragičnoj financijskoj situaciji u Grčkoj koja traje već tri godine tržište fotonaponskih tehnologija u toj zemlji cvijeta. Prema podacima koja je prikupilo krovno udruženje tvrtki koje se bave fotonaponskim tehnologijama (HELAPCO) instalirana snaga fotonaponskih elektrana u zemlji je porasla s 11 MW u 2008. godini na na više od 1500 MW početkom ove godine, pri čemu je samo prošle godine instalirano više od 900 MW fotonaponskih sustava. Ovim skokom Grčka je postala treća država po instaliranoj snazi fotonaponskih sustava po glavi stanovnika, a ispred nje su samo Njemačka i Italija. Baš poput Njemačke i Italije, ali primjerice i zemalja u našem okruženju Grčka koristi sustav poticanja kroz feed-in tarife, odnosno povlaštene otkupne cijene električne energije koje su omogućile tako velik interes za korištenje solarne energije. Isto tako, zanimljivo je da gotovo četvrtinu (točnije 23%) ukupnih instaliranih kapaciteta čine mali fotonaponski sustavi do 20 kW, dok ukupno instalirane elektrane do 150 kW čine čak 60% svih instaliranih proizvodnih kapaciteta u fotonaponskim tehnologijama u Grčkoj. Bitno je napomenuti da gradnja fotonaponskih elektrana na krovovima, neovisno o instaliranoj snazi, ne zahtijeva grčki ekvivalent građevinske ili okolišne dozvole, a proces stjecanje dozvola za fotonaponske elektrane instalirane na tlu je također pojednostavljen. Još zanimljivija je činjenica da gotove sve banke za izgradnju fotonaponskih sustava bez problema odobravaju potpuno financiranje investicije, budući dasu uvidjele da se radi o sigurnoj i predvidljivoj investiciji. Čini se da se sustav poticanja izgradnje fotonaponskih sustava u Grčkoj doveo na razinu da bilo tko, ako je zainteresiran postaviti 10 kW fotonaponsku elektranu na krov može doslovce uštetati u ured svoje lokalne distribucije i iskazati svoj interes za izgradnju. Ipak, uzmemo li u obzir tešku financijsku i nestabilnu političku situaciju, postavlja se pitanje dokle će ovakav procvat trajati. Uzmemo li u obzir da Grčka planira do 2020. godine instalirati 2200 MW u fotonaponskim sustavima, od čega sada već ima 1500 MW, predviđamo da će krajem 2013. godine ti poticaji biti drastično srezani, baš kao što su to učinile i zemlje kao što su Italija, Njemačka ili Španjolska. Još jedna zanimljivost jest da je Njemačka koja je svjetski lider i po instaliranoj snazi po glavi stanovnika, ali i po razvoju proizvodnog sektora obnovljivih izvora energije ujedno i jedan od najvećih ulagača u Grčkoj, ali i vjerovnika grčkog duga, tako da nagli procvat fotonaponskih tehnologija u toj zemlji usred kriza možda ima veze s plasmanom ulaganja i tehnologija o čemu Grčka vrlo lako moguće nije mogla sama odlučiti. Naime, teško je vjerovati da je u ovako nesređenoj financijskoj situaciji Grčka sama od sebe odlučila dati tako izdašne poticaje za fotonaponske sustave dok sve države u Europi, pa čak i one koje imaju daleko manje instalirane kapacitete solarnih elektrana po glavi stanovnika smanjuju poticaje do razine neisplativosti. Tužno je, zapravo, da se upravo fotonaponske tehnologije koristi kao jedan od aspekata kolonizacije ove države i zapravo jedini pozitivan aspekt u čitavoj priči je da se barem radi o ekološki prihvatljivijoj proizvodnji električne energije i da se kao resurs iskorištava sunce kojeg u Grčkoj doista ima u izobilju.

Energije vjetra mora jedan je od najperspektivnijih oblika iskorištavanja obnovljivih izvora energije. Tehnologija priobalnih vjetroagregata napreduje, što omogućava učinkovitije i jeftinije iskorištavanje energije vjetra. SeaTwirl je najnoviji oblik vjetroagregata koji donosi nove koncepcije primjene. SeaTwirl je najnovija tehnologija iskorištavanja i pohranjivanja energije vjetra na moru, koja koristi morsku vodu kao ležište, što omogućava korištenje jeftinijih i težih materijala. Ovakva tehnologija ne zahtijeva mjenjačku kutiju, prijenosni kabel niti nosač koji bi održavao njegovu težinu. Umjesto nosača koristi se morska voda koja kretanjem unutar jedinice dodatno omogućava skladištenje. Upravo zbog toga SeaTwirl bi mogao tehnologiju iskorištavanja energije vjetra i njenu funkcionalnost i financijsku isplativost postaviti na višu razinu. Tehnologiju SeaTwirl razvila je kompanija Ehrnberg Solutions AB koja je započela s radom tijekom 2010. godine. Poslovna ideja kompanije je stvoriti svjetsko tržište za SeaTwirl. Jedinice će se graditi na kopnu u pristaništima, te će se spremne za upotrebu tegliti do željene lokacije. Kompanija je osigurala intelektualno vlasništvo, a u tijeku je i zaštita patenta. U kolovozu 2011. godine kompanija je proizvela prototip u omjeru 1:50. Prototip je uspješno testiran na moru pri brzinama vjetra od 25 m/s i valovima od 2 do 3 metra. Na prototipu omjera 1:500 vrše se dodatna teoretska istraživanja, testiranja i ekonomske procjene.

Tehnologija
SeaTwirl koristi vjetroagregat sa vertikalnom osi i kućište koje omogućava pohranu. Vjetroagregat rotira od vrha do dna, odnosno do generatora koji je cijelo vrijeme pod vodom. Jedini dijelovi koji ne rotiraju su sustav za sidrenje i osi generatora. Na taj način morska voda preuzima ulogu ležišta, te preuzima težinu rotirajućeg vjetroagregata. Takav način otklanja potrebu za prijenosnim kabelom i mjenjačkom kutijom, a težina generatora raspoređena je na dnu. SeaTwirl koristi fizički zakon očuvanja količine gibanja kako bi se iskoristio kapacitet skladištenja, odnosno prenosi fluid iz mjesta gdje je centar rotacije manji u mjesto gdje je centar rotacije veći. Na taj način moguće je pohraniti velike količine energije pri manjim brzinama, te povećati brzinu rotacije kada je to sustavu potrebno. Upravo iz tog razloga SeaTwirl može proizvoditi energiju i kada nema vjetra. Ovaj vjetroagregat mogao bi se koristiti i u kombinaciji sa drugim obnovljivim izvorima energije kao sredstvo za pohranu energije, te kao stabilizator sustava.SeaTwirl biti će stabilniji pri većim brzinama rotacije, odnosno pri većim brzinama vjetra.

Specifikacije
Nakon što sva ispitivanja prototipa budu završena, SeaTwirl bi pri punoj veličini trebao imati slijedeće specifikacije:
Nazivna snaga: 10 MW
Srednja snaga: 4, 5 MW
Godišnja proizvodnja: 39.000 MWh
Područje prostiranja 24.000 m2.
Pohrana energije: 25.000 kWh, što je dovoljno za opskrbu 8000 kućanstava tokom jednog sata
Visina od površine vode: 210 m
Dubina od površine vode: 228 m

Prema zahtjevima kupaca SeaTwirl može se dizajnirati sa većim kapacitetom skladištenja ili sa većim proizvodnim kapacitetom.

Potencijal
SeaTwirl nije ograničen težinom ili logistikom, kao što je slučaj kod komercijalnih tehnologija, što znači da bi mogao ostvariti veću ekonomsku učinkvitost od postojećih tehnologija. Ta činjenica, u kombinaciji sa skladištenjem energije u kratkom vremenskom razdoblju, daje SeaTwirl tehnologiji svojstva koja imaju prednost u budućim energetskim sustavima.
www.vjetroelektrane.com