Dario
Reykjavik, glavni grad Islanda se nalazi na idealnom geološkom položaju. Svaki dan geotermalna energija iz podzemlja se koristi za generiranje električne energije i topline 95% svih zgrada u gradu. U pogledu emisije CO ² Reykjavik je za sada jedan od najčišćih gradova na svijetu jer koristi obnovljive izvore energije. Reykjavik dugo vremena održava naslov najvećeg svjetskog i najsofisticiranijeg geotermalnog sustava grijanja korisnika, a dobivanje tople vode iz prirodnih izvora počelo je davne 1930. godine. Danas geotermalnu energiju koristi cijeli grad s pretvaranjem u električnu energiju 750 MW te toplinske energije pare i tople vode distribucijskog sustava generira 60 milijuna kubičnih metara tople vode godišnje. U 2006. 26,5% električne energije u Islandu je dobiveno iz geotermalne energije, a 73,4% iz hidroelektrana, a samo 0,1% iz drugih izvora. Brojke jasno pokazuju da korištenje ovog prirodnog resursa masivno smanjuje ovisnost Reykjavika o fosilnim gorivima i grad je postao jedan od najčišćih gradova na svijetu. Korištenje geotermalne energije je smanjilo emisiju grada u odnosu na druge gradove oko 110.000.000 tona CO ² od između 1944 do 2006 i trenutno štedi do 4 milijuna tona od da bude emitirano godišnje. Geotermalna energija je također je pridonjela da se Island transformira iz relativno siromašne zemlje među one koje uživaju vrlo visoki životni standard. Posebni geološki uvjeti Islanda omogućuju da se koristi velika prednost geotermalne energije i to zbog položaja uz Atlantski greben koje je planinski lanac s visokom koncentracijom vulkana. Island dobiva večinu grijanja i električne energije iz pet elektrana koje se nalaze 30 km istočno od Reykjavika u posebnom području bogatim geotermalnom energijom. Geotermalna toplina dolazi iz Zemljine jezgre, gdje se može postići temperatura 4,000-7,000 °C. Ova toplina može doći na površinu u obliku tople vode koja ulazi kroz pukotine, pukotine i propusne stijene. Brojne zemalje i kontinenati, uključujući i Island, se nalaze na terenu s puno pukotina i napuklina koje dopuštaju da lako iskoriste prirodno pojavljivanje topline. Trenutno tvrtka Reykjavik Energy opslužuje oko 170.000 ljudi te proizvodi 63 milijuna kubičnih metara tople vode godišnje. Na grijanje prostora otpada 85% ove vode, dok na kupanje i pranje otpada 15% energije. "Grijanje prostora" kategorija je koja uključuje grijanje kuće, bazena, staklenika, cesta i nogostupa koji akumuliraju snijeg. Reykjavik Energy dobiva vodu iz temperaturnih polja (s temperaturama ispod 150 ° C, nalazi se oko 1000 m ispod površine), kao i visokih temperaturnih polja (s temperaturama iznad 200 ° C, nalazi daleko ispod 1000 m dubine linije). Voda iz niskog temperaturnog polja se može koristiti kao tople vode iz slavine ili se može izravno koristiti za grijanje zgrada nakon što je poslana u gradski distribucijski sustava koji se sastoji od preko 1.300 km cjevovoda. Voda iz područja visoke temperature koristi se za proizvodnju električne energije i mora proći kroz izmjenjivač topline i pročišćavanje prije nego što možete ući u gradski distribucijski sustav. U ovom sustavu vode se ohladi ili ponovno kruži i dogrijava se dodavanjem toplije vode te se ispušta direktno u kanalizaciju.
sustainablecities.dk
Objavljeno u
Zaštita okoliša
Označeno u
Eko-selo BedZED je puno više nego nakupina cigli i morta. Osim činjenice da su mnoge inovativne nove značajke dizajna zelene, razvoj naselja je dosegao razinu istinske održivosti sa stanovnicima koji su kontinuirano motivirani da slijede održivost u svakodnevnom životu. Uvođenjem niza impresivnih mjera, BedZED je nadišao razinu od samo eko prihvatljivog mjesta za život i postao je aktivno društveno okruženje s jakim društvenim vrijednostima povezanim s održivosti. Smješten južno od Londona u gradu zvanom Wallington, BedZED (Beddington Zero Energy Development) je u Velikoj Britaniji prvo i najveće eko-selo. Projekt je pokrenut od strane organizacije za zaštitu okoliša BioRegional, a građevine je dizajnirao Bill Dunster arhitekt. Kompleks je završen 2002. dok razvoj ilustrira mogućnosti današnjih tehnologija za zaštitu okoliša i pokazuje da se održivi način života može postići i bez ugrožavanja karakteristika koje su povezane s modernim urbanim životom. U svojoj ukupnosti BedZED uključuje 82 stambene kuće, 18 radnih jedinica, komercijalne radne prostore, i nekoliko objekata razne primjene. Njegov projektant i stanovnici primjenjuju život zajednice održivosti, prateći holistički pristup te s obzirom na utjecaj na okoliš od svega - od dizajna, preko izgradnje, na određene funkcije nakon završetka. Osim impresivnog popis relativno low-tech eko-friendly značajka građevine, razvoj je napravio koristeći vrlo održive strategije, kao što su izgradnja s pretežito recikliranim materijalima iz izvora unutar 60 km radijusa. Također, u smislu razvoja funkcioniranja nakon završetka, svi aspekti stila života odnose se na održivost, uključujući hranu, prijevoz i zajednicu. To je kontinuirani odnos života i održivosti koje tvore vjerojatno najistaknutiji aspekt razvoja. Životne navike stanovika stvaranje otpada, putovanja, nabava i hrana se mijenjaju obrazovanjem stanovnika. Obavještavaju se o točnim stvarima koje mogu učiniti kako bi doprinijeti održivosti naselja. U prvoj godini boravka su uvedene oznake zeleni časnik kako bi motivirati stanovnike na zdrav i ekološki način života. Druge inicijative uključuju razvoj zajednice internet foruma preko kojeg se ugrađuju nove ideje i rješavanje dnevnih problema. Osim toga, da se omogući dijeljenje takvih novih ideja, tu je kafić, trgovina i drugi javni objekti u kojima se na licu mjesta izmjenjuju ideje i objekti djeluju kao društvena središta. Kroz ove mjere, BedZED je nadišao razinu od samo eko-prijateljskog mjesta za život i rad te je postao aktivno društveno okruženje s jakim društvenim vrijednostima povezanim s održivosti. BedZED je dizajniran da bude prototip za budući razvoj i velik je broj analiza provedenih u BedZED naselju. Nedavna provedena ispitivanja u 2006 otkrila su da je razvoj naselja više nije u blizini ugljik neutralnim standardima. Međutim, prosječni stanovnik BedZED još danas emitira 56% manje ugljičnog dioksida od prosječnog engleskog građana, a tu su očito mnoge vrijedne lekcije u tom pogledu. U najmanju ruku, BedZED pokazuje da sofisticirani program stambenih područja, radnih prostora, društveno okupljanje mjesta, i integrirani ekološki sustav može postići brz i ekonomski održiv život. Može se dosta naučiti od glavnih učinaka jednostavnih društvenih aktivnosti koje dolaze s ukupnim životnim paketom BedZED.
sustainablecities.dk
Objavljeno u
Zelena gradnja
Označeno u
Općina Thisted je 100% samodostatna uz obnovljive izvore energije. Ovaj razvoj je došao od građana, poljoprivrednih organizacija i lokalnih tvrtki koje su aktivno uključene u opskrbu općina obnovljivim izvorima energije od privatnih vjetroturbina, geotermalnih postrojenja i bioplinskih postrojenja. Općina Thisted je dobila prestižne europske nagrade za svoje solarne sustave obnovljivih izvora energije i uloženi truda, a općina je upravo nominiran za nacionalni test centar za velike vjetroturbina. Općina Thisted u sjeverozapadnom Jutlandu koristi manje od 1% fosilnih goriva u proizvodnji energije i topline. Sa dvadeset godina iskustva u obnovljivim izvorima energije te proizvodnje energije i potrošnje. Danas se gotovo isključivo energija dobiva iz obnovljivih izvora energije kao što su vjetar i sunce, bioplin, geotermalna postrojenja, spaljivanje biomase i preostale topline iz industrije. Iz različitih obnovljivih izvora energije osigurava se 100% struje i 85% topline u općini. To znači, između ostalog, da su za 90.000 tona manja CO2 emitiranja u atmosferu. Osnova Thisted uspjeha je korištenje obnovljivih izvora energije uz činjenicu da ono nije rezultat političkih odluka već razvoj koji se odvija u korak s lokalnim poljoprivrednicima koji investiraju u privatne vjetroturbine i bioplinska postrojenja. Sve osim jedne od 252 vjetroturbina su u privatnom vlasništvu. Ulaganje u obnovljive izvore energije je dobar posao za poljoprivrednike jer instalacija otplati sebe u roku od 6-7 godina, nakon čega poljoprivrednici mogu zaraditi novac na energiji koju prodaju lokalnoj električnoj mreži. Proizvodnja električne energije je tvrtkama u tom području postavila određene ciljeve za smanjenje emisije ugljičnog dioksida. Sada općina aktivno potiče svoje građane, npr. kroz udruženja Energiske Thyboer. Udruga uključuje građane pozivajući ih da postave u rad obnovljive izvore energije. To npr. može uključivati izgradnju bioplinskog postrojenja, zajedno s lokalnim poljoprivrednicima, odnosno zajedničko grijanje koja može poslužiti nekoliko domaćinstava. Svatko je dobrodošao da sudjeluje u sastancima građana i svatko može biti uključen u razvoju ideje za nova energetska rješenja te se može pridružiti radnoj skupini. Općina pruža tehničke i financijske savjete te se osigurava da što veći broj projekata dođe do ostvarenja. Thisted vizija je da postane ugljik-neutralni pionir općina s međunarodnom reputacijom za smanjivanje svoje emisije ugljičnog dioksida. Općina se nada putem novih inicijativa opskrbe energijom voditi brigu o okolišu i stvoriti što više radnih mjesta kroz energiju temeljenu na razvoju obnovljivih izvora. Ovaj cilj će se postići, između ostalog, uključivanjem holističkih strategija i ukupnog plana za vode, toplinske i električne energije, energetske klasifikacije svih javnih zgrada, kao i ukupni plan za rad kolektivnog transporta. U rujnu 2009 danska vlada je objavila planove za izgradnju novog nacionalnog test centra za 250 metara visoke morske vjetroturbine u općini Thisted.
sustainablecities.dk
Objavljeno u
Zaštita okoliša
Označeno u
Električna energija vjetroelektrana se dosta koristi kao izvor održive energije, ali još ju nije moguće pohraniti kao višak električne energije za kasniju uporabu. Danski konzorcij Dansk Mikrovarme je na pola puta kroz 6-godišnji projekt u naselju Vestenskov na jugoistočnoj strani danskog otoka Lollanda. Vrše se ispitivanja potencijala energije vjetra te pohranjivanje energije kroz pretvorbu u vodik. Korištenjem gorivih ćelija vodik koji je pohranjen može se dostaviti u domove te pretvoriti u električnu energiju kao i toplinu kad se ukaže potreba. Cilj je staviti Lolland na kartu Europe kao europski uzor za provedbu velikih projekata vodikove tehnologije. Danas Lolland proizvodi 50% više energije vjetra nego što troši. Budući da se čista energija vjetra ne može pohraniti to znači da kada nema vjetra kućanstava moraju koristiti fosilna goriva. Akumulacijom energije vjetra u vodik koji se kasnije može koristiti u mikro kogeneracijkim jedinicama (CHP mikro) bit će moguće koristiti gotovo 100% održivih izvora energije za proizvodnju toplinske i električne energije. Projekt je podijeljen u tri faze. Tijekom prve faze (2006-2007), Dansk Mikrovarme izgradio je pokusnu jedinicu te se elektrolizom vode dobiva vodik i kisik. Razvijene su gorive ćelije za elektrokemijsku proizvodnju električne i toplinske energije iz vodika, kao i oprema za spajanje na električnu mrežu. Demonstracijski uređaj koristi centraliziranu proizvodnju vodika, električne energije i topline koja se zatim koristi za pogon zgrada u tom području. Ova faza službeno je otvorena 17. studenog 2006. Dana 15. rujna 2008. prva domaćinstva u selu Vestenskov su spojena na vodik. Pet odabranih domova su opremljeni s mikro-CHP jedinicama veličine hladnjaka koje proizvode električnu energiju i toplinu. Vodik se distribuira izravno podzemnim cijevima iz velikih postrojenja elektrolize u polju iza naselja staračkog doma. Oba produkta električna i toplinska energije koji se koriste u kući će biti dobiveni iz održivog izvora energije i kao takvi su potpuno ugljik-neutralni. Decentralizirana mikro kogeneracijska postrojenja su učinkovitiji i postojani za veću sigurnost opskrbe. Tijekom druge faze (2007-2010), ispitivanja su provedena vezano uz sigurnost i stabilnost poslovanja. Cilj faze tri (2010-2012) tvrtke Dansk Mikrovarme je opskrba oko 35-40 kućanstava s vodikom na temelju iskustava iz pokusnih domova. Svaka kuća će dobiti modul gorive ćelije veličine malog uređaja centralnog grijanje i jedinicu snage od oko 2 kW. Instalacija će osigurati toplinsku i električnu energije za kućanstva. Instalacije se mogu uklopiti u sve kuće i pogodne su za uporabu tijekom cijele godine u domovima koje trenutno grije prirodni plin ili ulje. Očekuje se da će sve kuće u Vestenskovu biti spojene na hidrogen sustav u 2012. Osim za dobavu održive energije, očekuje se da će vodik zajednice Lolland imati spin-off utjecaj na komercijalni razvoj u cjelini. Osnovna i stručna usavršavanja bit će uključena kao prirodni elementi u planiranju projekta.
sustainablecities.dk
Kanadska kompanija Hydrogenics je izabrana od strane Njemačkog grada Herten da isporuči rješenje za tehnologiju spremanja energije za projekt vjetra i vodika. Projekt će omogućiti da se višak električne energije iz obnovljivih izvora energije pohrane kao vodik u gorivoj ćeliji.Hydrogenics će iduće godine isporučiti Hertenu HySTAT30 uređaj za elektrolizu za proizvodnu vodika i sustave na gorive ćelije HyPM snage 50 kW. Ta kombinacija će demonstrirati prednosti spremanja energije vodikom, koji se može skalirati te tako može spremiti velike količine energije tokom dugog vremenskog perioda sa malim gubitcima.Energija se preko gorivih ćelija može ponovno isporučiti kao električna energija u mrežu ili se iskoristiti kao gorivo za električne automobile ili druge uređaje u industriji.Energija vjetra je idealan obnovljivi izvor energije za zajednice, te uključivanjem sustava spremanja energije preko vodika višak energije vjetra se može spremiti i upotrijebiti kada vjetar ne puše.Herten koji se nalazi u pokrajini Nordrhein Westfalen je jedan od jačih igrača u sektoru vodika u Njemačkoj, i u tom gradu od 2009. voze autobusi koji koriste vodikove ćelije.
www.obnovljivi.com
Njemačko komunalno poduzeće E.ON predstavilo je planove za izgradnju 5 milijuna eura vrijednog pilot postrojenja koje će koristiti snagu vjetra za proizvodnju vodika koji će biti pohranjen u postojeću plinsku mrežu.Objekt će se nalaziti u Falkenhagenu u sjeveroistočnoj Njemačkoj, a koristiti će napajanje iz obnovljivih izvora za proizvodnju oko 360 kubičnih metara vodika na sat elektrolizom tj. procesom koji odvaja vodik od kisika iz molekula vode.Tvornica bi trebala započeti s radom 2013. godine, a sav proizvedeni vodik biti će dostavljen u plinovod Ontras, čime će plinska mreža postati sustav za pohranu proizvodnje iz obnovljivih izvora energije.Klaus-Dieter Maubach, član E.ON-ovog odbora za tehnologiju i razvoj, izjavio je: "Potrebni su nam novi skladišni kapaciteti kako bi dodatno povećali udio vjetroenergije u našem portfelju kroz narednih nekoliko godina. Korištenje postojeće plinske infrastrukture za pohranu vodika dugoročno je obećavajući pristup budući da nam omogućava udruživanje naših snaga kao energetske i plinske kompanije".U E.ON-u predviđaju srednjoročno povećanje udjela vodika u plinu sa trenutnih razina od 5% na 15%. Prema E.ON-ovim procjenama cijela trenutna svjetska proizvodnja iz obnovljivih izvora mogla bi biti pohranjena u njemačku plinsku mrežu.Osim proizvodnje vodika, E.ON ubrzano radi na povećanju kapaciteta pohrane u reverzibilnim hidroelektranama. U skladu s time, najavljeno je proširenje reverzibilne hidroelektrane kod Edersee-a u saveznoj državi Hessen, te pridruživanje konzorciju koji gradi novu tvornicu na njemačko-austrijskoj granici.
www.croenergo.eu
Europske tvrtke Vattenfall, Total, Siemens i drugi pridružiti će se projektu pretvaranja energije vjetra u vodik, koji će se potom moći koristiti kao pogonsko gorivo za napajanje vozila ili u elektranama.Švedska energetska tvrtka Vattenfall uključena je u pilot projekt u Prenzlau, oko 90 kilometara sjeverno od Berlina, gdje mala hibridna elektrana koristi energiju vjetra za proizvodnju vodika još od 2009. Zajedno sa navedenim partnerima, Vattenfall namjerava napraviti veće inačice navedenog projekta, uključujući i jedan u okolici Brandenburga u Njemačkoj.Iako bi ukupni troškovi izgradnje elektrana mogli iznositi više stotina milijuna eura, u Vattenfallu još uvijek ne mogu specificirati točan iznos potreban za izgradnju ovakvog postrojenja, budući da će za jedan od projekata vjerojatno biti potrebna i izgradnja 500 MW kopnene vjetroelektrane.Ukoliko projekti uspješno zažive, vodik proizveden uz pomoć vjetroenergije moći će se pohraniti u nacionalnu plinsku mrežu, što bi smanjilo njemačku ovisnost o uvozu plina. Tehnologija miješanja vodika sa prirodnim plinom za grijanje njemačkih domova već se koristila odmah nakon drugog svjetskog rata, no ukinuta je zbog jeftinijih cijena nafte.Obnovljivi izvori energije dobivaju sve veći zamah, no još uvijek je glavni izazov pronaći medij i način pohrane proizvedene energije. Na primjer, vjetroelektrane generiraju električnu energiju koja izravno ulazi u mrežu, no za vrijeme vjetrovitih dana sa niskom potražnjom velika količina neiskorištene energije ne može biti pohranjena za kasnije korištenje.Električna energija iz vjetroelektrana može se prenositi vodom, dijeleći se na vodik i kisik. Vodik se može pohraniti za kasnije korištenje, te u ovom slučaju, stvaranje električne energije iz motora s unutarnjim izgaranjem ili gorivih ćelija.Njemačka, najveći europski proizvođač energije iz vjetra, nedavno je najavila proširenje svojih kopnenih kapaciteta na 64.5 GW do 2032. godine.
www.croenergo.eu
Gradić Hempstead je postao mjesto za mali, novi eksperiment koji koristi zatvoreni krug za proizvodnju, pohranu i korištenje električne energije. Tamo su postavili najnoviji moderni vjetroagregat koji se koristi za proizvodnju električne energije s kojom se pak proizvodi vodik koji se koristi za pokretanje vozila na vodik u tom gradu. Cijeli taj sustav ne proizvodi nikakvo zagađenje te se može uzeti kao model za javno-privatno partnerstvo za ovakvu vrstu projekata. U samom projektu sudjeluje veliki broj tvrtki, a između ostalih su tu i New York State Energy Research and Development Authority, Long Island Power Authority i mnogi drugi. Sam vjetroagregat od Northern Power Systems se nalazi blizu obale te je vjetar tamo konstantan i čest tako da se očekuje da će godišnje proizvesti i do 180 MWh električne energije. Ta električna energija se koristi za proizvodnju plinovitog vodika iz vode, koji se onda sprema u spremnicima te se kasnije distribuira kroz postaju posebno izgrađenu za tu namjenu. Tehnologiju za proizvodnju i spremanje vodika je isporučila tvrtka Air Products, a za vožnju se koriste auti i jedan autobus od Toyote. Očekuje se da će ušteda ovog prijevoza biti 40.000 dolara, a sav višak proizvodnje električne enrergije će se isporučiti u mrežu Long Island Power Authority. Hempstead je od Odjela za energiju (DOE) dobio poticaj od 4,6 milijuna dolara pri čemu je samo instalacija vjetroagregata koštala 615.000 dolara. Sav novac od DOE-a nije potrošen na ovaj projekt nego se planira i gradnja solarne elektrane na tlu od 60 kW, dviju solarnih trackera, solarni fotonaponski sustav na garaži i jedan projekt geotermalne energije. Ovaj poticaj je omogućio Hempsteadu da sve projekte razvija bez povećanja poreza.
www.vjetroelektrane.com
www.vjetroelektrane.com
Američka kompanija "Hypersolar" osmislila je sistem za proizvodnju vodika koji radi na principu solarne farme. Kompanija je prošle godine podnela patentnu prijavu za solarni sistem koji proizvodi metan iz vode, a koji se trenutno testira u Kaliforniji. Prošle sedmice iz kompanije su javili kako su dovršili prototip solarnog generatora vodika. Vodik se može proizvesti iz obične vode reakcijom koja uključuje korištenje električne energije. No, da bi to bilo moguće potrebne su značajne količine energije koje dijele atome vodika iz molekula vode. U većini slučajeva u procesu se koristi energija dobijena iz korištenja fosilnih goriva, tako da vodik kao gorivo trenutno i nije baš jako zelen. Kao novo rešenje u "Hypersolaru" su razvili sistem proizvodnje vodika koji je integriran sa solarnom energijom i u suštini oponaša procese fotosinteze. Sistem za proizvodnju koristi sitne čestice koje se sastoje od nanometarskog solarnog uređaja i zaštitnog plastičnog premaza. Čestice plutaju u vodi, a premaz im omogućava funkcioniranje i u "lošim uvjetima" kao što su morska voda ili otpadna voda, čime sistem dodatno dobiva na snazi jer je do sada u proizvodnji vodika mogla biti korištena jedino pročišćena voda. Cijela reakcija odvija se na sobnoj temperaturi tako da se za proces mogu koristiti i staklene posude ili čak obične plastične vrećice. "Hypersolar" se nedavno udružio sa Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Santa Barbari i radi na komercijalnom razvoju projekta s naglaskom na korištenju komunalne i industrijske otpadne vode kao sirovine. Kao slijedeći korak kompanija najavljuje razvoj vodikovih farmi.
www.gradjevinarstvo.rs
Američka kompanija Hypersolar osmislila je sustav za proizvodnju vodika koji radi na principu solarne farme. Tvrtka je prošle godine podnijela patentnu prijavu za solarni sustav koji proizvodi metan iz vode, a koji se trenutno testira u Kaliforniji. Prošlog su tjedna iz kompanije javili kako su dovršili prototip solarnog generatora vodika. Vodik se može proizvesti iz obične vode reakcijom koja uključuje korištenje električne energije. No, da bi to bilo moguće potrebne su značajne količine energije koje dijele atome vodika iz molekula vode. U većini slučajeva u procesu se koristi energija dobivena iz korištenja fosilnih goriva, tako da vodik kao gorivo trenutno i nije baš jako zelen. Kao novo rješenje u Hypersolaru su razvili sustav proizvodnje vodika koji je integriran sa solarnom energijom te u suštini oponaša procese fotosinteze. Sustav za proizvodnju koristi sitne čestice koje se sastoje od nanometarskog solarnog uređaja i zaštitnog plastičnog premaza. Čestice plutaju u vodi, a premaz im omogućuje funkcioniranje i u "lošim uvjetima" kao što su morska voda, otpadna voda ili oborinske vode, čime sustav dodatno dobiva na snazi jer je do sada u proizvodnji vodika mogla biti korištena jedino pročišćena voda. Cijela reakcija odvija se na sobnoj temperaturi, tako da se za proces mogu koristiti i staklene posude ili čak obične plastične vrećice. Hypersolar se nedavno udružio sa Tehničkim fakultetom Sveučilišta u Santa Barbari te radi na komercijalnom razvoju projekta, s naglaskom na korištenju komunalne i industrijske otpadne vode kao sirovine. Kao sljedeći korak kompanija najavljuje razvoj vodikovih farmi.
www.croenergo.eu
Korejsko ministarstvo gospodarstva temeljenog na znanju u ponedjeljak je najavilo pokretanje pilot projekta "Hydrogen Town" u kojem će se uspostaviti futuristička infrastruktura koja koristi otpadni vodik i tehnologije gorivih ćelija kako bi se moglo računati i s ovim vidom energije u nadolazećim godinama. Novi grad koristiti će jeftini vodik koji se emitira iz ispušnih plinova tijekom proizvodnje petrokemijskih proizvoda i rada elektrana. Ova mogućnost razlikuje se od projekata "gradova na vodik" drugih zemalja koje kao gorivo koriste vodik dobiven iz modificiranog ukapljenog prirodnog plina. Na ukupno 150 "zelenih" kuća i 10 komercijalnih i javnih zgrada u novom gradu instalirati će se aparatura koja koristi gorive ćelije. Izgradnja objekata te instalacija tehnologije trebala bi započeti u kolovozu, dok bi cijeli "Grad na vodik" trebao biti u funkciji do kraja godine.
www.croenergo.eu
Njemačko komunalno poduzeće E.ON započelo je u Falkenhagenu u Njemačkoj izgradnju pilot postrojenja koje će višak proizvedene energije vjetra pretvarati u vodik. Postojanje ovakve elektrane smanjiti će zagušenja u nacionalnoj mreži budući da će se višak dobivene energije iz vjetroelektrana pretvarati u vodik, to jest postojeća plinska infrastruktura postati će skladišni prostor za proizvedeni vodik. Klaus-Dieter Maubach, član uprave E.ON-a te voditelj tehnologija i inovacija u kompaniji, izjavio je: "Ukoliko Njemačka proširi korištenje obnovljivih izvora energije u narednim godinama kao što je planirano, ponuda će za vrijeme vrlo vjetrovitih ili vrlo sunčanih dana znatno premašiti potražnju, sa planiranim povećanjem jaza iz godine u godinu. Ova situacija dovesti će opskrbnu mrežu do granica kapaciteta. E.ON je stoga odlučio uložiti u razvoj tehnologija za pohranu velikih količina energije. U tom pogledu, energija u plin pokazala se kao obećavajuće rješenje za buduće sustave opskrbe energijom".
www.croenergo.eu
IRB-ovi znanstvenici rade na materijalima za pohranu vodika
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) doc. dr. sc. Igor Đerđ i dr. sc. Jasminka Popović postali su partneri na europskom projektu u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske konfederacije sa zemljama istočne Europe kojeg financira Švicarska zaklade za znanost (SNSF) u ukupnom iznosu od 1,5 milijuna kuna (240.000 CHF). Cilj je ovog multidisciplinarnog projekta razviti nove materijale za pohranu vodika, plinsku adsorpciju i separaciju. Takvi novi materijali svoju potencijalnu primjenu mogli bi naći i u industriji hibridnih vozila za skladištenje vodika. Još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća vodik se razmatra kao potencijalna zamjena za fosilna goriva. Produkt gorenja vodika je voda koja je potpuno bezopasna, dok su produkti izgaranja fosilnih goriva otrovni, uzrokuju efekt staklenika i onečišćuju okoliš. Također, u usporedbi s benzinom, vodik je lakši, bogat energijom i sveprisutan. S obzirom na sve njegove prednosti postavlja se pitanje zašto onda ne koristimo vodik u zamjenu za štetna fosilna goriva. Kako bi to bilo moguće znanstvenici prvo moraju pronaći način kako pohraniti vodik u siguran spremnik pod tlakom, a da on bude dostupan. Međutim, do danas još uvijek nije stvoren materijal koji bi ispunjavao sve navedene uvjete. Svi materijali s kojim danas raspolažemo pretežno su anorganske prirode. Međunarodni tim znanstvenika pokušat će kombinirati anorganske i organske molekularne spojeve, koji se inače ne kombiniraju, kako bi dobili sasvim novi materijal s hibridnim svojstvima. ''Pri tome ćemo koristiti moderne principe 'molekularnog dizajniranja' takvih novih spojeva. Želimo razviti način na koji ćemo 'krojiti' nove materijale koji bi pokazivali točno željna svojstva.'' – objasnila je dr. Popović. Riječ je o poroznim molekulama koje su podatne za skladištenje ili ugradnju bilo čega pa tako i vodika, ugljika i sl. Novi materijali svoju potencijalnu primjenu mogli bi naći u industriji hibridnih vozila za skladištenje vodika u npr. električnim vozilima s obzirom da se ta industrija danas još uvijek suočava s problemom pohrane vodika, a da nije riječ o spremniku koji zauzima veliki prostor. Kreiranje novih struktura materijala nije moguće bez poznavanja mehanizama kristalizacije. Razumijevanje temeljnih gradivnih elemenata ili faza u nastanku tih novih materijala još uvijek predstavlja veliki izazov za znanstvenike. Sinergijom znanja iz kemije, fizike, biologije i inženjerstva znanstvenici ostvaruju bitne pomake u stvaranju novih nanotehničkih proizvoda. ''Glavno postignuće ovog projekta bit će u iniciranju novih istraživanja koja će u konačnici uvesti kristalni inženjering u fiziku i kemiju hidrida s namjerom otkrivanja novih funkcionalnih materijala. Projekt je generalno kristalografske i kristalokemijske naravi što se simbolično podudara s međunarodnom godinom kristalografije 2014.'' objasnio je dr. Đerđ. Odobreni projekt pod nazivom 'Metal-Hydride Organic Frameworks (HOF)-new solids for gas adsorption and separation' realizirat će se u složenom međunarodnom projektnom konzorciju sastavljenom od prof. dr. Radovan Černy (vođa grupe) sa Sveučilišta u Genevi, prof. dr. Anton Meden sa Sveučilišta u Ljubljani, prof. dr. Nataša Zabukovec Logar s Kemijskog Inštituta Ljubljana, prof. dr. Emira Kahrović sa Sveučilišta u Sarajevu, dr. Jovan Blanuša s Instituta za nuklearne nauke 'Vinča' (Beograd) i spomenutih partnera s IRB-a.
www.energetika-net.com
Znanstvenici Instituta Ruđer Bošković (IRB) doc. dr. sc. Igor Đerđ i dr. sc. Jasminka Popović postali su partneri na europskom projektu u sklopu SCOPES programa suradnje Švicarske konfederacije sa zemljama istočne Europe kojeg financira Švicarska zaklade za znanost (SNSF) u ukupnom iznosu od 1,5 milijuna kuna (240.000 CHF). Cilj je ovog multidisciplinarnog projekta razviti nove materijale za pohranu vodika, plinsku adsorpciju i separaciju. Takvi novi materijali svoju potencijalnu primjenu mogli bi naći i u industriji hibridnih vozila za skladištenje vodika. Još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća vodik se razmatra kao potencijalna zamjena za fosilna goriva. Produkt gorenja vodika je voda koja je potpuno bezopasna, dok su produkti izgaranja fosilnih goriva otrovni, uzrokuju efekt staklenika i onečišćuju okoliš. Također, u usporedbi s benzinom, vodik je lakši, bogat energijom i sveprisutan. S obzirom na sve njegove prednosti postavlja se pitanje zašto onda ne koristimo vodik u zamjenu za štetna fosilna goriva. Kako bi to bilo moguće znanstvenici prvo moraju pronaći način kako pohraniti vodik u siguran spremnik pod tlakom, a da on bude dostupan. Međutim, do danas još uvijek nije stvoren materijal koji bi ispunjavao sve navedene uvjete. Svi materijali s kojim danas raspolažemo pretežno su anorganske prirode. Međunarodni tim znanstvenika pokušat će kombinirati anorganske i organske molekularne spojeve, koji se inače ne kombiniraju, kako bi dobili sasvim novi materijal s hibridnim svojstvima. ''Pri tome ćemo koristiti moderne principe 'molekularnog dizajniranja' takvih novih spojeva. Želimo razviti način na koji ćemo 'krojiti' nove materijale koji bi pokazivali točno željna svojstva.'' – objasnila je dr. Popović. Riječ je o poroznim molekulama koje su podatne za skladištenje ili ugradnju bilo čega pa tako i vodika, ugljika i sl. Novi materijali svoju potencijalnu primjenu mogli bi naći u industriji hibridnih vozila za skladištenje vodika u npr. električnim vozilima s obzirom da se ta industrija danas još uvijek suočava s problemom pohrane vodika, a da nije riječ o spremniku koji zauzima veliki prostor. Kreiranje novih struktura materijala nije moguće bez poznavanja mehanizama kristalizacije. Razumijevanje temeljnih gradivnih elemenata ili faza u nastanku tih novih materijala još uvijek predstavlja veliki izazov za znanstvenike. Sinergijom znanja iz kemije, fizike, biologije i inženjerstva znanstvenici ostvaruju bitne pomake u stvaranju novih nanotehničkih proizvoda. ''Glavno postignuće ovog projekta bit će u iniciranju novih istraživanja koja će u konačnici uvesti kristalni inženjering u fiziku i kemiju hidrida s namjerom otkrivanja novih funkcionalnih materijala. Projekt je generalno kristalografske i kristalokemijske naravi što se simbolično podudara s međunarodnom godinom kristalografije 2014.'' objasnio je dr. Đerđ. Odobreni projekt pod nazivom 'Metal-Hydride Organic Frameworks (HOF)-new solids for gas adsorption and separation' realizirat će se u složenom međunarodnom projektnom konzorciju sastavljenom od prof. dr. Radovan Černy (vođa grupe) sa Sveučilišta u Genevi, prof. dr. Anton Meden sa Sveučilišta u Ljubljani, prof. dr. Nataša Zabukovec Logar s Kemijskog Inštituta Ljubljana, prof. dr. Emira Kahrović sa Sveučilišta u Sarajevu, dr. Jovan Blanuša s Instituta za nuklearne nauke 'Vinča' (Beograd) i spomenutih partnera s IRB-a.
www.energetika-net.com
Objavljeno u
Alternativne tehnologije
2007. grad Torraca u južnoj Italiji donio je odluku da se zamijene žarulje sa žarnom niti u svim uličnim svjetiljkama s LED rasvjetom. Izgrađene su tri solarne fotonaponske elektrane, čime je javna infrastruktura postala potpuno samodostalna i 100 posto off-grid. Sustav je izgrađen s ciljem da se poveća učinkovitost. Ugrađeno je ukupno 700 novih svjetiljki, od kojih svaka sadrži 54 pojedinačne LED svjetiljke, a rezultat su 70 posto uštede energije i troškova održavanja. Torraca dolazi od riječi "turris", što znači toranj. Selu je naraslo oko obrambene kule stvorenom od Normana, a kasnije je kula proširena dvorcem i palačom. Kao i mnogi stari talijanski gradovi Torracu karakteriziraju terase, ulice, portali i dvorišta. Grad je sada osvijetljen novim sustavom ulične rasvjete bez potrebe da se rasipa energije. Gradonačelnik Torrace usredotočio se na zaštitu okoliša i održivi razvoja kroz širenje upotrebe obnovljivih izvora energije i povećanja energetske učinkovitosti grada. A 2007. godine Torraca pretvara svu svoju vanjsku rasvjetu u LED. Instalirano je ukupno 700 novih lampi. Svaka lampa se sastoji od 54 pojedinačnih LED točki svjetla koja su prikupljene zajedno unutar tradicionalnih fenjer kućišta. Svjetiljka je patentirana kao "Torraca fenjer", talijanske elektroničke tvrtke, Gelbison Elektron. LED rasvjeta je energetski učinkovita i troškovno učinkovitija rasvjeta od rasvjete sa žarnom niti. LED svjetlost je sama po sebi više izdržljiva i manje je vjerojatno da će se razbiti i LED će trajati mnogo duže. "Prosječna žarulja radi dva sata tijekom dana. A tom stopom LED će trajati 136 godina. Ako ste kupili učvršćenje i svjetiljka radi samo se do dva sata na dan, ona će trajati duže od same kuće. Sve svjetiljka LED traže od sustava energiju ukupnog iznosa od 35.000 wata. Energija se dobiva od tri nova solarna fotonaponska polja koji stvaraju 150.000 W električne energije putem fotonaponskih (PV) panela. Torraca također gradi tvornicu u vezi s tim objektima, kako za proizvodnju fotonaponskih modula i istraživanje tako i za napredak u tehnologiji i infrastrukturi. Sveučilište u Napulju Federico II se pridružilo gradu Torraca kao partner u regionalnom konzorciju pod nazivom "Cilento e Vallo di Diano". Sveučilište je pokrenulo gospodarske tečajeve pod naslovom 'okoliš i tehničko zakonodavstvo obnovljivih izvora energije' i diplomu iz "političkih znanosti: međunarodnu suradnju za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost'. Danas je grad Torraca brand 'LED-grad" privlači domaće i međunarodne posjetitelje te zastupa raznolik raspon sektora, uključujući poduzetnike, općine, inženjere, dizajnere i znanstvenike. "Prisiljavanje električne energije kroz nit i grijanje do točke gdje se emitira svjetlost je užasno neučinkovito, u cilju od 95 posto, neučinkovito. Najbolje LED svjetiljke su do 35 posto učinkovitije od klasičnih rasvjetnih tijela." Mark McClear, Durham, NC-based LED-maker Cree, Inc
sustainablecities.dk
Uobičajene zablude o LED rasvjeti
LED rasvjeta se sve češće koristi u praksi, a pojam LED polako ulazi u svakodnevnu komunikaciju. Ipak, neke se činjenice o LED tehnologiji još uvijek pogrešno interpretiraju. Iako je prva svijetleća dioda razvijena još davne 1962. godine, uvođenje LED-ica u svakodnevnu primjenu teklo je sporo. Do široke primjene dolazi tek krajem prvog desetljeća 21. stoljeća razvojem učinkovitih LED svjetiljki i žarulja primjenjivih u kućanstvima. Osnovne prednosti LED rasvjete nad klasičnom rasvjetom su uglavnom poznate – prije svega radi se o manjoj potrošnji energije, duljem radnom vijeku te znatno većoj energetskoj učinkovitosti. Često se javlja problem nepovjerenja potrošača u deklarirani životni vijek LED svjetiljki s obzirom da smo danas svi naviknuti žarulje mijenjati svakih nekoliko mjeseci. Međutim, nazivni radni vijek LED rasvjete je 50 000 sati te su testovi umjetnog starenja pokazali da LED svjetiljke zaista toliko rade. Koliko godina će svjetiljka raditi, ovisi o dnevnoj uporabi rasvjete. Ako se rasvjeta koristi 24 sata dnevno, njezin će radni vijek iznositi nešto manje od 6 godina, dok u slučaju korištenja 6 sati dnevno, radni vijek penje se na čak 23 godine! Druga česta zabluda jest da LED rasvjeta ne pruža jednaku rasvijetljenost kao konvencionalna rasvjeta. Ovdje treba istaknuti da ljudsko oko nije savršen instrument za percepciju svjetlotehničkih karakteristika. Mjerenjem rasvijetljenosti i svjetlosnog toka specijaliziranim instrumentima dokazano je da LED rasvjeta ima jednake, pa čak i bolje karakteristike u odnosu na klasičnu rasvjetu. Kvaliteta svjetla ovisi o dva pokazatelja – temperaturi boje i indeksu uzvrata boje. Temperatura boje govori o toplini bijele svjetlosti (najčešće se svrstava u toplo bijelo, neutralno bijelo te hladno bijelo.), dok indeks uzvrata boje opisuje kvalitetu prikaza boja pod umjetnom rasvjetom (mjeri se na skali od 0 do 100). LED rasvjeta može se naći u svim temperaturama boje (najčešće se podešava po želji korisnika), dok je indeks uzvrata boje LED rasvjete iznimno kvalitetan - iznad 85. Visoka cijena LED rasvjete spominje se kao jedna od glavnih prepreka praktičnom korištenju ove tehnologije u svakodnevici. Iako je početna cijena zaista viša u odnosu na konvencionalnu rasvjetu, to je samo jedna od varijabli na temelju kojih se procjenjuje isplativost projekta zamjene rasvjetnih tijela. Prilikom ocjene isplativosti nužno je izračunati uštedu koja se ostvaruje manjom potrošnjom električne energije. Osim toga, značajni iznosi troše se na održavanje postojeće rasvjete, a često je zbog visine svjetiljaka održavanje dosta komplicirano (npr. potrebno je zaustaviti promet ili proizvodnju prilikom izmjene žarulja). Dakle s dugim životnim vijekom LED rasvjetnih tijela u segmentu održavanja također se ostvaruju velike uštede. Kada se svi spomenuti parametri uzmu u razmatranje, cijena LED rasvjete ispada niža nego cijena konvencionalne rasvjete, baš zbog velikih mogućnosti uštede. Stručnjaci iz tvrtke Mobis solar d.o.o. naglašavaju kako su spomenute prednosti LED rasvjete dostupne u komercijalnoj upotrebi. Dug životni vijek, kvaliteta svjetlosti te uštede pri održavanju i potrošnji energije performanse su LED rasvjete koje već danas možete imati u Vašim unutarnjim i vanjskim prostorima. [T.M.]
LED rasvjeta se sve češće koristi u praksi, a pojam LED polako ulazi u svakodnevnu komunikaciju. Ipak, neke se činjenice o LED tehnologiji još uvijek pogrešno interpretiraju. Iako je prva svijetleća dioda razvijena još davne 1962. godine, uvođenje LED-ica u svakodnevnu primjenu teklo je sporo. Do široke primjene dolazi tek krajem prvog desetljeća 21. stoljeća razvojem učinkovitih LED svjetiljki i žarulja primjenjivih u kućanstvima. Osnovne prednosti LED rasvjete nad klasičnom rasvjetom su uglavnom poznate – prije svega radi se o manjoj potrošnji energije, duljem radnom vijeku te znatno većoj energetskoj učinkovitosti. Često se javlja problem nepovjerenja potrošača u deklarirani životni vijek LED svjetiljki s obzirom da smo danas svi naviknuti žarulje mijenjati svakih nekoliko mjeseci. Međutim, nazivni radni vijek LED rasvjete je 50 000 sati te su testovi umjetnog starenja pokazali da LED svjetiljke zaista toliko rade. Koliko godina će svjetiljka raditi, ovisi o dnevnoj uporabi rasvjete. Ako se rasvjeta koristi 24 sata dnevno, njezin će radni vijek iznositi nešto manje od 6 godina, dok u slučaju korištenja 6 sati dnevno, radni vijek penje se na čak 23 godine! Druga česta zabluda jest da LED rasvjeta ne pruža jednaku rasvijetljenost kao konvencionalna rasvjeta. Ovdje treba istaknuti da ljudsko oko nije savršen instrument za percepciju svjetlotehničkih karakteristika. Mjerenjem rasvijetljenosti i svjetlosnog toka specijaliziranim instrumentima dokazano je da LED rasvjeta ima jednake, pa čak i bolje karakteristike u odnosu na klasičnu rasvjetu. Kvaliteta svjetla ovisi o dva pokazatelja – temperaturi boje i indeksu uzvrata boje. Temperatura boje govori o toplini bijele svjetlosti (najčešće se svrstava u toplo bijelo, neutralno bijelo te hladno bijelo.), dok indeks uzvrata boje opisuje kvalitetu prikaza boja pod umjetnom rasvjetom (mjeri se na skali od 0 do 100). LED rasvjeta može se naći u svim temperaturama boje (najčešće se podešava po želji korisnika), dok je indeks uzvrata boje LED rasvjete iznimno kvalitetan - iznad 85. Visoka cijena LED rasvjete spominje se kao jedna od glavnih prepreka praktičnom korištenju ove tehnologije u svakodnevici. Iako je početna cijena zaista viša u odnosu na konvencionalnu rasvjetu, to je samo jedna od varijabli na temelju kojih se procjenjuje isplativost projekta zamjene rasvjetnih tijela. Prilikom ocjene isplativosti nužno je izračunati uštedu koja se ostvaruje manjom potrošnjom električne energije. Osim toga, značajni iznosi troše se na održavanje postojeće rasvjete, a često je zbog visine svjetiljaka održavanje dosta komplicirano (npr. potrebno je zaustaviti promet ili proizvodnju prilikom izmjene žarulja). Dakle s dugim životnim vijekom LED rasvjetnih tijela u segmentu održavanja također se ostvaruju velike uštede. Kada se svi spomenuti parametri uzmu u razmatranje, cijena LED rasvjete ispada niža nego cijena konvencionalne rasvjete, baš zbog velikih mogućnosti uštede. Stručnjaci iz tvrtke Mobis solar d.o.o. naglašavaju kako su spomenute prednosti LED rasvjete dostupne u komercijalnoj upotrebi. Dug životni vijek, kvaliteta svjetlosti te uštede pri održavanju i potrošnji energije performanse su LED rasvjete koje već danas možete imati u Vašim unutarnjim i vanjskim prostorima. [T.M.]
Nacionalni energetski tjednik 8
Objavljeno u
Zelena gradnja
Označeno u
Na 65 kilometara udaljenosti do glavnog grada Južne Koreje, Seula, nalazi se gradilište grada Songdo, najzelenijeg svjetskog poslovnog središta koje bi trebalo biti dovršeno 2015. Prema Gale International, tvrtki koja razvija cijeli projekt, zeleni "instant-gradovi" mogli bi biti odgovor nezaustavljivoj urbanizaciji. Projekt Songdo International Business District trebao bi stajati ukupno 35 milijardi dolara, čime bi postao jedan od najskupljih razvojnih projekata ikad pokrenutih. Na 1500 hektara iskrčenog zemljišta, ova Slobodna gospodarska zona trebala bi postati jedno od jačih gospodarskih središta između Japana Kine i Južne Koreje. Energetska učinkovitost i zaštita okoliša provode se već od početka izgradnje, dok će se 75% svog otpada koje nastaje za vrijeme izgradnje reciklirati. Jedno od prvih vidljivih obilježja novog grada je i park na 100 hektara koji simbolizira predanost pružanju zelenih površina svima. Inspiriran Central Parkom u New Yorku, prostor bi trebao postati rekreativna zelena oaza koju će ispresijecati plovni morski kanal. Za razliku od standardnih poslovnih zona koje su uvelike prilagođene cestovnom prometu, u Songdu su odlučili prednost dati alternativnim načinima prijevoza, prvenstveno kroz poboljšanje sustava javnog prijevoza i izgradnje 25 kilometara biciklističkih staza. Jedna od dodatnih mjera za nekorištenje automobila je i činjenica da stanovnici neće morati hodati više od 12 minuta da bi stigli do trgovina, parkova ili sredstava javnog prijevoza. Osim toga, 5% parkirnih mjesta biti će rezervirano za vozila niske emisije CO2, dok će dodatnih 5% vozila u uredima i poslovnim zgradama biti rezervirano za vozila koja prevoze više od jednog putnika. Očekuje se da će 80% zgrada dobiti LEED certifikaciju, dok je projekt Songdo najveći privatni LEED razvojni projekt na svijetu. Sve zgrade trebale bi koristiti 20% manje vode i 14% manje električne energije od sličnih postojećih zgrada. Vezano uz uštede električne energije, povezivanje je jedno od ključnih rješenja: inteligentni mjerači omogućiti će stanovnicima mjerenje potrošnje energije u kućanstvu dok će kombinacija podataka u stvarnom vremenu i refleksivnost omogućiti korištenje najoptimalnijih korištenja resursa u javnim prostorima, ali i svakoj privatnoj stambenoj jedinici u Songdu. Izgrađen na iskrčenom kopnu, Songdo je protoip novog, brzo izgrađenog i zelenog grada. Koncept "instant-gradova" nova je paradigma: zeleni, povezani gradovi koji se mogu copy/paste-ati rješenje su za brzorastuće gospodarstvo Kine, ali i drugih zemalja diljem svijeta. Na primjeru Songda već se počelo razmišljati o izgradnji sličnih održivih gradova diljem svijeta, počevši sa Kinom i Indijom.
www.croenergo.eu
Objavljeno u
Zelena gradnja
Označeno u
I dok se danas električna vozila prvenstveno pune putem kablova, u skoroj budućnosti to više neće biti slučaj. "U tri do pet godina, punjenje će se obavljati automatski i bežično", najavljuje Johan Tollin, R&D program menadžer za E-mobilnost u Vattenfallu. Odnosno koristiti će se magnetska polja za punjenje. Vattenfall-a divizija R&D projekata trenutno sklapa partnerstva diljem svijeta s različitim dionicima kako bi razvili bežični, induktivni sustav punjenja električnih vozila. U Vattenfall-u su se odlučili potražiti partnere diljem svijeta kako bi došli do kompanija i tehnologija uz pomoć kojih bi se ubrzala komercijalizacija novog proizvoda. Tollin izjavljuje: "U budućnosti želimo da svi voze električna vozila, a da bi to postigli moramo posjedovanje električnog vozila učiniti prihvatljivijim. Rješenjima za bežično punjenje nadamo se napraviti velike korake na tom putu, a primjenom induktivnog punjenja možemo u potpunosti automatizirati proces punjenja. U budućnosti neće biti potrebe za stupovima za punjenje ili plug-in rješenjima". Tipično rješenje za induktivno punjenje uključuje metalne ploče koje se nalaze na tlu, kao što su garaže ili parkirališta. Kada parkiramo auto iznad ploče, električna energija putuje od ploče do automobilske baterije. Proces punjenja započinje automatski i u potpunosti je bežičan. "Za sada su rezultati obećavajući, no još uvijek postoje neke finese koje se moraju riješiti", izjavljuje Tollin te dodaje, "Automobilska industrija mora dogovoriti zajednički standard, tako da se mogu koristiti električni automobili bilo kojeg proizvođača. Osim toga, bitno je riješiti i pitanje elektromagnetskih polja".
www.croenergo.eu
Bežično punjenje automobila, tehnologija za koju su mnogi donedavno smatrali da je nepraktična i neučinkovita, uskoro bi mogla doživjeti procvat. Tvrtke Evatran, WiTrictity i HaloIPT samo su neki od predvodnika bežične revolucije. Upravo Evatran već sljedeće godine na američko tržište namjerava izbaciti sustave za bežično punjenje Nissanovog Leafa i Chevroletovog Volta. Rolls-Royceov 102 EC Phantom već je dizajniran sa sustavom za bežično punjenje koji je razvio HaloIPT, dok bi prema nekim najavama i luksuzni Infiniti automobili uskoro mogli kao opciju nuditi bežični induktivni sustav punjenja. Delphi i WiTricity rade na sustavu koji bi mogao puniti sve električne uređaje, uključujući i električne automobile bežičnim putem, dok je General Electric-ov zidni WattStation već dostupan po cijeni od 1,000 američkih dolara. Evatranov sustav trebao bi koštati oko 2,500 dolara, dok bi se prije šire primjene ovog inovativnog sustava punjenja industrija trebala dogovoriti oko sigurnosnih standarda i tehnologije koja najviše obećava. No, izgleda da nećemo trebati čekati dugo prije nego što ćemo moći puniti vozila jednostavno parkirajući ih preko senzora za punjenje. Naravno, sve navedeno odnosi se na američko tržište, a kako će se stvari razvijati u Europi, a pogotovo u Hrvatskoj gdje je benzin još uvijek car, a električni automobili ne spominju se ni kao opcija, ostaje za vidjeti.
www.croenergo.eu
Bežično punjenje automobila, tehnologija za koju su mnogi donedavno smatrali da je nepraktična i neučinkovita, uskoro bi mogla doživjeti procvat. Tvrtke Evatran, WiTrictity i HaloIPT samo su neki od predvodnika bežične revolucije. Upravo Evatran već sljedeće godine na američko tržište namjerava izbaciti sustave za bežično punjenje Nissanovog Leafa i Chevroletovog Volta. Rolls-Royceov 102 EC Phantom već je dizajniran sa sustavom za bežično punjenje koji je razvio HaloIPT, dok bi prema nekim najavama i luksuzni Infiniti automobili uskoro mogli kao opciju nuditi bežični induktivni sustav punjenja. Delphi i WiTricity rade na sustavu koji bi mogao puniti sve električne uređaje, uključujući i električne automobile bežičnim putem, dok je General Electric-ov zidni WattStation već dostupan po cijeni od 1,000 američkih dolara. Evatranov sustav trebao bi koštati oko 2,500 dolara, dok bi se prije šire primjene ovog inovativnog sustava punjenja industrija trebala dogovoriti oko sigurnosnih standarda i tehnologije koja najviše obećava. No, izgleda da nećemo trebati čekati dugo prije nego što ćemo moći puniti vozila jednostavno parkirajući ih preko senzora za punjenje. Naravno, sve navedeno odnosi se na američko tržište, a kako će se stvari razvijati u Europi, a pogotovo u Hrvatskoj gdje je benzin još uvijek car, a električni automobili ne spominju se ni kao opcija, ostaje za vidjeti.
www.croenergo.eu
Objavljeno u
Alternativne tehnologije
Označeno u
Možda neki misle da je nemoguće imati potpuno neovisnu kuću. U svijetu se već dvadesetak godina grade objekti s vrlo dobrim izolacijskim svojstvima. Novi moderniji materijali sve više dolaze u naše lokalne prodavaonice građevinskog materijala, a da nismo ni svijesni koja im je izvorna namjena. Još uvijek se kod nas prakticira loša vanjska izolacija kuće pod izgovorom da im je stiropol fasada skupa, da ima vremena itd.. Primjer iz Austrije nam pokazuje da možemo imati velike dobitke ili bolje rečeno smanjiti gubitke u kućnom proračunu samo malo većom početnom investicijom u novogradnji. Neka riješenja su itekako moguća i u postojećim građevinama uz pomoć samo malo mašte. Kombinacija solarnih kolektora, velikog spremnika topline, fotonapona i ventiliranja kuće kroz zagrijani sloj zemlje. Kuća obitelji Leher iz Straubinga u južnoj Njemačkoj čudo je ekonomičnosti i uštede. Srce ove energetski neovisne kuće je golemi spremnik tople vode od čak 38 metara kubnih (38 000 litara). Opće je poznato i kod centralnog grijanja da sistemi s više vode i većim spremnicima duže zadržavaju toplinu i iziskuju manje energije na očuvanje topline. Južna strana krova u cijelosti je pokrivena solarnim kolektorima površine 88 metara kvadratnih a ujedno zamjenjuje crijep pošto su kolektori položeni direktno na krovne letve i ljepenku, a na samostojeću nadstrešnicu instalirano je oko 33 kvadrata fotonaponskih panela s vršnim učinkom 4,5 kW dostatno za rad cirkulacijskih pumpi, rasvijete i Hi Fi tehnike. Ne samo da je dovoljno već godišnje proizvede i 4000 kWh viška koje preda u javnu mrežu. S zaradom od proizvedene struje će već u 15 godina vratiti kredit investiran u nabavku fotonaponskih panela i instalacija. A i brže s najavljenim rastom cijena struje i energenata. Kroz okolni sloj zemlje proteže se sistem cijevi za ulaz svježeg zraka u kuću koji se zagrije u sloju zemlje na ugodnih 16 stupnjva i jasno je da ne treba puno dogrijavati, a istrošeni zrak iz kuće izlazi isto kroz zemljanu masu i u izmjenjivaču predaje svoju temperaturu ulaznom zraku. A moguće su još dodatne kombinacije u vidu zimskog vrta koji zimi dodatno grije kuću za ljepoga zimskog dana.
www.cro-story.com
Objavljeno u
Zelena gradnja
Označeno u
Hotel Copenhagen Towers u skladu je sa europskim Green Building standardom, a ujedno je i prvi danski hotel koji se pridružio UN-ovoj inicijativi Global Compact. Hotel u prosjeku štedi 1.373 tona CO2 godišnje, a ujedno je i dobitnik nagrade "Zeleni čavao" za najinovativniju ekološku zgradu. Na prvi pogled čini se kako ne postoji ništa zeleno na ovom hotelu u srcu Kopenhagena. No, fasada ima integrirane solarne panele i TripleLynx invertere čime je potrošnja energije smanjena za 53, a Crowne Plaza zaslužio titulu prvog energetski učinkovitog hotela u Danskoj, jednog od nekolicine energetski učinkovitih hotela u svijetu. Visoka kvaliteta izgradnje, društvena i ekološka osviještenost bili su ključni elementi pri kreiranju ovog hotela. Crowne Plaza Copenhagen Towers sagrađen je 2009., a osim inovativnog koncepta, postao je poznat kao prvi hotel u Danskoj koji svu svoju energiju koristi iz obnovljivih i održivih izvora. Solarni paneli i sustav podzemnih voda za hlađenje također pomažu u očuvanju resursa. Ideja iza hotela nije bila samo proizvoditi energiju za hotel, već i uštedjeti što je više moguće energije. Jedna od ključnih inicijativa je instalacija podzemnog sustava voda koji se temelji na ideji recikliranja energije, a pruža grijanje i hlađenje za svih 366 hotelskih soba, konferencijske dvorane, kuhinju, restoran i susjednu uredsku zgradu. Sustav je prvi takve vrste u Danskoj, a njegovom primjenom uštedilo se do 90% energije na sustavima regulacije klime u hotelu. Niz drugih energetski učinkovitih mjera primjenjuje se u i uz zgradu. Inteligentni sustavi upravljanja rasvjetom i primjena niskoenergetskih rasvjetnih tijela, LED televizori u svakoj sobi i centralno upravljanje svim elektronskim uređajima smanjuju potrošnju električne energije na minimum u vremenima kada se soba ne koristi. Čak je i IT sustav hotela odabran na načelima energetske učinkovitosti. No, priča ne staje tu. Mjere visoke ekološke, ali i društvene svijesti uključuju i osoblje, toaletne potrepštine koje su organski razgradive, dok čak i oprema u teretani proizvodi energiju. Naime, gosti hotela korištenjem bicikla proizvode električnu energiju koja ulazi u hotelski sustav, a zauzvrat mogu dobiti besplatan ručak u hotelskom restoranu. Vezano uz ovaj novih pristup, Allan L. Agerholm, direktor Crowne Plaze Copenhagen Towersa izjavljuje: "Bicikli pozivaju goste da istražuju nove načine kako održati zdravstveno stanje, a pritom pomoći okolišu. Gosti doslovno pogone hotel. S jedne strane vježbanje na biciklu nekima može predstavljati simboličan čin održivosti, dok mi s druge strane nastojimo podići društveno-ekološku svijest u uslužnom sektoru". Ideja besplatnog obroka započeta je kao alternativna metoda povećanja zdravlja gostiju uz smanjenje njihovog ugljičnog otiska. Bicikli su priključeni na nekoliko generatora, a gosti nakon 15-ak minuta proizvedu oko 10 vatsati električne energije. iPhone koji je također priključen na bicikl u realnom vremenu prikazuje količinu proizvedene energije. Stoga, ako je zdrav život vaš moto, razmišljate održivo, a planirate put u Kopenhagen, boravak u ovom ekološki odgovornom hotelu mogao bi biti pravi izbor.
www.croenergo.eu
Objavljeno u
Zelena gradnja
Označeno u
Dobrodošli u prvi grad u Europi koji 100% energije dobija iz obnovljivih izvora. Bilo je to još prije šest godina, a danas? Danas proizvodi tri puta više električne energije nego što je njegovi stanovnici trebaju a planovi za nove obnovljive izvore i dalje se razvijaju i postoji prostor za daljnji rast. Varese je mali gradić na sjeveru Italije koji proizvodi dovoljno energije iz obnovljivih izvora energije da bi pokrio 100% svojih energetskih potreba. Energija se dobija iz vjetra, sunca i malih hidroelektrana. Četiri vjetroelektrane na brdu iznad grada proizvode 8 milijuna kWh godišnje, 92m2 fotonaponskih panela na gradskoj vjećnici proizvode 98% energije potrebne za zgradu, osnovna škola je prekrivena sa 36m2 fotonaponskih panela i proizvodi energije dovoljno za 62% svojih potreba, gradski bazen se grije na solarnu energiju. Gradske vlasti pretvorile su viziju o gradu napajanom iz obnovljivih izvora energije koristeći sredstva iz fondova EU. Ostvarene dobrobiti su jako mjernjive, otvorena 140 novih radnih mjesta, 350.000 eura više poreznih prihoda od tvrtke koja upravlja mrežom i šest puta više turista, od kojih mnogi dolaze vidjeti njihov koncept obnovljivih izvora. Uz obnovljive izvore grad je pokrenuo i inicijativu proizvodnje organske hrane pa danas 108 organskih farmi osigurava 98% hrane potrebne građanima.
www.eecroatia.com
S mrtve točke pokrenuli eko energetsku revoluciju!
Varese Ligure je mali talijanski gradić u provinciji La Spezia koji je već ranije zakoračio u 21. stoljeće orijentirajući se na obnovljive izvore energije, zbog čega se othrvao gospodarskoj propasti. To je sada održiva turistička destinacija poznata po svojoj ekološkoj proizvodnji koja se u potpunosti oslanja upravo na održive izvore energije. Na samom rubu propasti ovaj se kraj našao 1980.-ih jer za stanovnike nije bilo posla, niti industrije u kojoj bi radili pa se njihov broj smanjio sa 6.000 na 2.250. No, gradski čelnici uhvatili su se u koštac sa svojom sudbinom te odlučili pronaći način da ojačaju zajednicu i gospodarstvo, kako pišu strani mediji. Gradonačelnik Maurizio Caranza je slabosti svojega kraja, poput nedostatka industrije i poslovanja, kao i poljoprivrednu proizvodnju bez upotrebe kemijskih sredstava koji su doprinijeli čistoći i nezagađenosti ove doline, odlučio pretvorio u prednosti. Tako je Varese postao idilična turistička destinacija gdje se tradicionalna talijanska arhitektura isprepliće s novim vjetroturbinama i solarnim panelima. "Shvatili smo kako je jedina stvar da spasimo mjesto od umiranja zaštita okoliša i rehabilitacija poljoprivrednog sektora", rekao je Caranza.Za ovakvu transformaciju, bez obzira na čist okoliš, toj je sredini trebalo određeno vrijeme, ali i edukacija. Kada je Gradsko vijeće usvojilo novu strategiju u ranim 1990.-im godinama 20. stoljeća, posvetili su vrijeme i resurse stvarajući obrazovni sustav koji će pomoći izgradnji zajednice s dugoročnim održivim vrijednostima u budućnosti. Tako su 1996. godine osnovali Obrazovni centar za okoliš koji je koristio razrede i polja kako bi školsku djecu, ali i odrasle podučio o ekološkim farmama, mliječnim zadrugama, vjetroturbinama, biomasi, solarnim panelima te održivosti. Nakon završetka tečaja shvatili su kako organski proizvodi imaju veću gospodarsku vrijednosti koja im se vraća kao certifikat ekološke proizvodnje. Većina takvih farmera, u stvari, već je izbjegavala upotrebu kemikalija prvenstveno zbog njihove visoke cijene, a sada 108 organskih farmi s čak 98% svojih proizvoda poput mesa i mlijeka opskrbljuje grad. Obnovljivi izvori energije prate i prijelaz na organsku poljoprivredu. Grad stoga upotrebljava vjetroturbine koje proizvode osam gigavata energije tijekom godine, što je tri puta više od onoga što im je potrebno. Solarni paneli postavljeni na gradskoj kući, srednjoj školi, ali i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda grada, kao i osam kilovata hidroelektronskog sustava pridonosi lokalnoj proizvodnji energije. Oslanjajući se na takvu kombinaciju izvora energije, grad je sada 100% prešao na pogon putem obnovljivih izvora energije na kojemu još tijekom godine i zarade 30.000 dolara prodajući višak vjetroenergije. Vodstvo grada odlučilo je dodati i vjetroturbine, a predviđanja im se sada polako isplaćuju. Od kasnih 1990.-ih u Vareseu je zbog korištenja obnovljivih izvora energije otvoreno 140 novih radnih mjesta. Popraćeno je to i povećanjem turizma za čak 500%, kao i porastom godišnjeg prihoda od poreza na 514.000 dolara, što je dokaz kako energija i održiva poljoprivreda mogu ići ruku pod ruku.
Portal croenergo.eu
Varese Ligure je mali talijanski gradić u provinciji La Spezia koji je već ranije zakoračio u 21. stoljeće orijentirajući se na obnovljive izvore energije, zbog čega se othrvao gospodarskoj propasti. To je sada održiva turistička destinacija poznata po svojoj ekološkoj proizvodnji koja se u potpunosti oslanja upravo na održive izvore energije. Na samom rubu propasti ovaj se kraj našao 1980.-ih jer za stanovnike nije bilo posla, niti industrije u kojoj bi radili pa se njihov broj smanjio sa 6.000 na 2.250. No, gradski čelnici uhvatili su se u koštac sa svojom sudbinom te odlučili pronaći način da ojačaju zajednicu i gospodarstvo, kako pišu strani mediji. Gradonačelnik Maurizio Caranza je slabosti svojega kraja, poput nedostatka industrije i poslovanja, kao i poljoprivrednu proizvodnju bez upotrebe kemijskih sredstava koji su doprinijeli čistoći i nezagađenosti ove doline, odlučio pretvorio u prednosti. Tako je Varese postao idilična turistička destinacija gdje se tradicionalna talijanska arhitektura isprepliće s novim vjetroturbinama i solarnim panelima. "Shvatili smo kako je jedina stvar da spasimo mjesto od umiranja zaštita okoliša i rehabilitacija poljoprivrednog sektora", rekao je Caranza.Za ovakvu transformaciju, bez obzira na čist okoliš, toj je sredini trebalo određeno vrijeme, ali i edukacija. Kada je Gradsko vijeće usvojilo novu strategiju u ranim 1990.-im godinama 20. stoljeća, posvetili su vrijeme i resurse stvarajući obrazovni sustav koji će pomoći izgradnji zajednice s dugoročnim održivim vrijednostima u budućnosti. Tako su 1996. godine osnovali Obrazovni centar za okoliš koji je koristio razrede i polja kako bi školsku djecu, ali i odrasle podučio o ekološkim farmama, mliječnim zadrugama, vjetroturbinama, biomasi, solarnim panelima te održivosti. Nakon završetka tečaja shvatili su kako organski proizvodi imaju veću gospodarsku vrijednosti koja im se vraća kao certifikat ekološke proizvodnje. Većina takvih farmera, u stvari, već je izbjegavala upotrebu kemikalija prvenstveno zbog njihove visoke cijene, a sada 108 organskih farmi s čak 98% svojih proizvoda poput mesa i mlijeka opskrbljuje grad. Obnovljivi izvori energije prate i prijelaz na organsku poljoprivredu. Grad stoga upotrebljava vjetroturbine koje proizvode osam gigavata energije tijekom godine, što je tri puta više od onoga što im je potrebno. Solarni paneli postavljeni na gradskoj kući, srednjoj školi, ali i postrojenje za pročišćavanje otpadnih voda grada, kao i osam kilovata hidroelektronskog sustava pridonosi lokalnoj proizvodnji energije. Oslanjajući se na takvu kombinaciju izvora energije, grad je sada 100% prešao na pogon putem obnovljivih izvora energije na kojemu još tijekom godine i zarade 30.000 dolara prodajući višak vjetroenergije. Vodstvo grada odlučilo je dodati i vjetroturbine, a predviđanja im se sada polako isplaćuju. Od kasnih 1990.-ih u Vareseu je zbog korištenja obnovljivih izvora energije otvoreno 140 novih radnih mjesta. Popraćeno je to i povećanjem turizma za čak 500%, kao i porastom godišnjeg prihoda od poreza na 514.000 dolara, što je dokaz kako energija i održiva poljoprivreda mogu ići ruku pod ruku.
Portal croenergo.eu
Objavljeno u
Zaštita okoliša
Označeno u
Energetski Projekti
Energetski Video
Energetski Članci
Random članci
Random video
Web Administrator
Dario Hrastović, dipl.ing.stroj.
O nama
HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.
Kontakt info
HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
Ured:
Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
Hrvatska
E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503