Nuklearke odlaze u povijest 2011.
    Subota, 08 Listopad 2011 08:09

    Nuklearke odlaze u povijest 2011.

    Kad se njemački energetski div povuče iz nuklearne tehnologije, onda je jasno da se bliži kraj ere atomske energije. Njemački industrijski i inženjerski koncern Siemens potpuno će se povući iz nuklearne industrije. Još prije dvije godine takav je potez bio nezamisliv jer je nuklearna energija trebala biti trajno rješenje. Nuklearna katastrofa u Japanu najprije je promijenila njemačke stavove o nuklearnoj energije, a zatim su i ostale države počele ozbiljno razmišljati o novim izvorima energije. Glavni direktor Siemensa Peter Löscher izjavio je za Der Spiegel da je kompanija posvećena rapidnom razvoju obnovljive energije i da je faza nuklearne energije završena. To je u skladu s odlukom njemačke vlade da se do 2022. godine u potpunosti ukinu nuklearni izvori energije. Za tu je vladinu odluku Löscher rekao da je riječ o "projektu stoljeća". Siemens je izgradio svih 17 njemačkih nuklearnih elektrana i dobavljač je opreme za pogone u drugim zemljama, od Finske do Kine. Kompanija će i dalje proizvoditi rezervne dijelove, no više neće razvijati nuklearne tehnologije. Taj će potez imati dalekosežne posljedice na ostale kompanije vezane uz energetiku jer već dolaze naznake iz drugih kompanija da "ponovno razmišljaju o opcijama". Drugim riječima, kad se industrijski div povuče, vrijeme je da i ostali razmisle o novim idejama.

    Otkazivanje suradnje
    Da se ozbiljno razmišlja o zaokretu moglo se naslutiti još prije dvije godine kada se Siemens povukao iz zajedničke kompanije koju je prije deset godina pokrenuo s francuskom energetskom kompanijom Areva, a direktor Loescher tada je izjavio da "u svjetlu globalnih klimatskih promjena i povećane potražnje za energijom u svijetu, za nas je nuklearna energija dio ukupnoga održivog energetskog miksa". Bit će otkazana i suradnja s ruskim Rosatomom s kojim će Siemens pokušati ostvariti suradnju "na drugim područjima". Očito je, dakle, da je nuklearna katastrofa u Japanu bitno ubrzala odluku o okretanju zelenoj energiji. Velik poticaj novim izvorima energije dao je Japan koji je ovih dana predstavio novi energetski plan. Japan je zemlja koja troši goleme količine energije i kojoj su nuklearne elektrane izuzetno važne, no novoizabrani premijer Yoshihiko Noda predstavio je plan parka vjetrenjača na moru koji bi trebao početi s radom 2015. godine. Japansko ministarstvo ekonomije, trgovine i industrije uložit će 190 milijuna eura u početni plan koji obuhvaća postavljanje šest vjetroturbina snage dva megavata. "Ovaj plan dio je napora Vlade da se promoviranjem obnovljivih izvora energije pomogne obnova ove regije koja je razorena potresom i tsunamijem u ožujku", objasnio je dužnosnik Agencije za prirodne resurse i energiju. Dodao je da bi gradnja parka vjetrenjača na kopnu bila komplicirana zbog buke i urbanističkih planova te da se zbog toga razmatra postavljanje parka na otvorenome. Japanska vlada uvjerena je da će u realizaciji vjetroelektrana biti uključene japanske industrijske grupe kao što su Mitsubishi Heavy Industries, Fuji Heavy Industries te Japan Steel Works; dakle, najveći japanski industrijski konglomerati trebali bi se priključiti ozbiljnom razvoju zelene energije.

    Udio nuklearki
    No ne prolazi sve bez problema. Lokalni ribari kojima je posao ozbiljno ugrožen, a nekima i potpuno uništen radijacijom i tsunamijem, izgubit će dio mora za ribarenje i očekivati da će se u početku buniti protiv projekta. No Japan jednostavno nema drugog izbora. Od 54 reaktora u Japanu samo još 11 je u komercijalnoj upotrebi od čega je većina zaustavljena zbog potresa ili kao mjera opreza ako se dogodi nova prirodna katastrofa, što u Japanu nije rijetkost. Udio nuklearne energije u ukupnoj proizvodnji u kolovozu bio je 11,5 posto, dok je prije katastrofe 11. ožujka iznosio 25 do 30 posto. A Sunčeva energija, jedan od stalno prisutnih besplatnih izvora energije, u Europi bi mogla biti konkurentna do kraja desetljeća, objavilo je najveće svjetsko udruženje za solarnu energiju. Unatoč velikom potencijalu solarna energija trenutačno daje manje od jedan posto energije prodane u svijetu, a jedan od glavnih razloga tom niskom postotku je činjenica da fotovoltažna industrija i dalje uvelike ovisi o vladinim podrškama, poticajima proizvođačima koji se prenose na račune potrošača. Zbog krize vlade smanjuju te podrške kako bi prisilile industriju da brže smanji troškove, ali to je nanijelo štetu solarnim kompanijama poput Conergyja, Q-Cellsa i Solona. Na osnovi istraživanja pet najvećih solarnih tržišta - Njemačke, Italije, Francuske, Španjolske i Velike Britanije - Europsko udruženje fotovoltažne industrije (EPIA) smatra da bi konkurentnost mogla biti ostvarena do 2020. godine, a u nekim područjima i prije.

    Problem zaduženja
    "Cijena proizvodnje fotovoltažne energije u Europi mogla bi se smanjiti s raspona od 0,16 do 0,35 eura po kilovatsatu na 0,08 do 0,18 eura po kilovatsatu u 2020. godini, ovisno o veličini sustava i nivoa Sunčeva zračenja", navodi EPIA. Udruženje EPIA predviđa da bi konkurentnost u nekim zemljama poput Italije mogla biti postignuta za dvije do tri godine, ovisno o veličini i prirodi industrije. "Uz pravu politiku i tržišne uvjete, fotovoltažna konkurentnost na nekim tržištima može biti dostignuta već 2013., a do 2020. proširiti se na različitim segmentima tržišta diljem kontinenta", stoji u izvještaju. Europska unija planira do 2020. povećati udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji na 20 posto, dok ga Njemačka želi povećati čak na 35 posto. I dok se neke zemlje okreću zelenoj energiji zbog prirodnih katastrofa, druge njome misle riješiti dio svojih zaduženja. Grčka je tako predstavila opsežan plan razvoja solarne energetike kojim planira do sredine ovog stoljeća postati vodeći proizvođač i izvoznik solarne energije u Europi. Prezaduženoj državi za taj plan treba 20 milijardi eura. "Projekt Helios" na energetskoj konferenciji u Hamburgu predstavio je grčki ministar energetike Giorgos Papakonstantinou.

    Primjer Grčke
    Projekt predviđa da se do 2020. godine snaga fotovoltaičkih elektrana u Grčkoj poveća na 2,2 gigavata sa sadašnjih skromnih 206 megavata. Do sredine stoljeća snaga bi trebala dostići deset gigavata, plan je ministarstva energetike. "Grčka ima 300 sunčanih dana godišnje, što je za oko 50 posto više Sunčevog zračenja nego u Njemačkoj koja je svjetski lider u fotovoltaici", rekao je grčki ministar. Grčka se nalazi u teškoj dužničkoj krizi i dubokoj gospodarskoj recesiji, a osim turizma jedna od rijetkih šansi nekonkurentnoga grčkoga gospodarstva mogla bi biti upravo solarna energija. Naravno, svaka nova ideja ima i protivnike, a čak i među znanstvenicima mogu se pronaći oni koji misle da zelena energija i nije toliko zelena. Znanstvenici sa Sveučilišta Tennessee objavili su kritiku postrojenja koja se koriste solarnom energijom. Prema njima najveće bi probleme mogle osjetiti zemlje u razvoju. Nedostatak modernih električnih mreža u tim zemljama dovodi do toga da u njima korištenje solarne energije zahtijeva upotrebu baterija za lokalno skladištenje energije, a to može dovesti do povećanog zagađenja olovom od kojega se baterije uglavnom proizvode.

    Povlačenje Kine
    Čak i golema Kina, zemlja koja troši energije vjerojatno kao trećina planeta, okreće se od nuklearne energije. Planovi su da se do 2015. sagradi 60 velikih hidroelektrana, a ukupna snaga hidroenergetskog sektora poveća na 260 milijuna kilovata, objavili su kineski mediji. Istodobno se predviđa da će kineske hidroelektrane godišnje proizvoditi 910 milijardi kilovatsati električne energije.
    www.poslovni.hr


    Nuklearna tragedija u NE Fukushima, koja se dogodila prije godinu dana, pokazala je sve mane primjene nuklearne energije i to baš slučajno u najspremnijoj zemlji na svijetu. Zbog drugačijeg mentaliteta tamošnjeg stanovništva Zapadnjacima se katkad čini da se Japanci lako nose s nacionalnom katastrofom, no to zapravo nije tako. Život običnih ljudi u Japanu je težak i prilično depresivan, a budućnost krije opasnost od bolesti preouzročenih radijacijom. Human Rights Watch izvještava da godinu dana nakon incidenta mnogi stanovnici regije u blizini elektrane nemaju osnovnih informacija o razini radijacije u hrani i okolišu. Država daje kontradiktorne informacije o utjecaju radijacije na zdravlje pa, primjerice, tvrdi da je voda iz slavine pitka, ali savjetuje da se djeci daje voda iz boca. Građanima do danas nije omogućeno da besplatno testiraju svoju djecu na razinu primljene radijacije pa se takvi testovi obavljaju privatno, uz plaćanje. Vlada uvjerava ljude da je hrana prije dolaska na tržište testirana na radioaktivnost, iako takav nadzor hrane i kvalitetno informiranje u Prefekturi Fukushima još nisu uspostavljeni. Ako uređeni Japan na taj način tretira svoje stanovništvo, što bi mogle očekivati druge nuklearne nacije, manje razine uljuđenosti?!

    Nuklearnoj energiji je odzvonilo, a iako se čini da je za taj trend zaslužna katastrofa koja je pogodila Japan, to zapravo nije tako. Nuklearna energija započela je gubiti bitku s obnovljivim izvorima energije još u proteklom desetljeću, a ono što se dogodilo u Japanu samo je poguralo stvari u već zacrtanom pravcu. Još 2005. godine procijenjeno je da su troškovi gradnje nuklearnih elektrana i rizik koji nose jednostavno preveliki za privatne investitore koji su nuklearnoj energiji u SAD-u okrenuli leđa. To što se dogodilo TEPCO-u (operatoru NE Fukushima) dobro pokazuje o kakvom je riziku riječ. Potres koji je pogodio Japan 2007. TEPCO-u je "izbio" 20 milijardi dolara, a Fukushima će ih koštati više od 100 milijardi dolara. Nekada četvrta najjača energetska kompanija na svijetu bankrotirala je i nalazi se pod upravom države, što pokazuje da se nuklearna "zlatna koka" doslovce preko noći može premetnuti u "crkvenog miša". Ulaganja u nuklearne elektrane pokazala su se neisplativima - u proteklih pet godina cijena gradnje novih reaktora poskupjela je za tri do osam puta, jer investitori više ne žele imati posla s "varijabilnim troškovima", već žele da se sve precizno izrazi. Nijedna zemlja koja udomaćuje nuklearnu tehnologiju nije pokazala da je u stanju graditi jeftinije i bolje - posljednja nuklearka izgrađena u Francuskoj 3,5 puta je skuplja i dvostruko sporija pri startu nego prva elektrana koja je tamo izgrađena. Nadalje, nova mantra je "energetska efikasnost", pa štednja na energiji postaje razvojni prioritet zemalja poput Kine, koja svaki tjedan pušta u rad nove energetske kapacitete.

    Posljednji čavao u lijes nuklearnoj energiji zabijaju sve jeftiniji obnovljivi izvori energije. Oni su posve dotukli perspektivu ulaganja u nuklearke, kojima mogu konkurirati cijenom, raspoloživošću i nadasve sigurnošću. Stručnjaci World Watch Institutea nedavno su objavili fascinantan podatak da je 2010. godine po prvi put ukupna globalna instalirana snaga iz obnovljivih izvora premašila ukupno instaliranu snagu nuklearnih kapaciteta. Ukupno instalirana snaga nuklearnih elektrana prije Fukushime iznosila je 375 GW, a ukupno instalirana snaga vjetroelektrana, malih hidreoelektrana, elektrana na biomasu i otpad, te solarnih elektrana dosegla je 381 GW. Danas je taj omjer još bolji u korist obnovljivih izvora energije koji zahvaljujući konkurentnosti doživljavaju investicijski boom, dok su nuklearke u međuvremenu masovno zatvarane. Gledajući iz te perspektive, čini li se njemačka odluka o odustanku od nuklearne energije malo manje neobičnom i suludom? Nijemci prvi shvatili ono što ostatak svijeta tek treba dokučiti - budućnost je u obnovljivim izvorima energije.

    Ista ta budućnost nosit će teret starih "grijeha" - preostaje problem dekomisije starih nuklearnih elektrana. Prosječna starost operativnih nuklearnih elektrana u svijetu iznosi 26 godina, a prosječna dob već zatvorenih elektrana iznosi 22 godine. Ono što se dogodilo u Fukushimi alarmiralo je države da se pozabave stanjem sigurnosti nuklearnih reaktora na svom teritoriju, a rezultati baš nisu blistavi. Iz svijeta stižu podaci da svaka deseta nuklearka u SAD-u nije sigurna, a čak 12 od 19 britanskih nuklearki ugroženo je obalnom erozijom i mogućnošću poplave. Fukushima je pokazala da nesreća u nuklearnoj elektrani znači kaos i gospodarsku stagnaciju, a to je jedino što istinski brine donosioce odluka koji dižu ruke od nuklearne energije. Hrvate će razveseliti što Slovenija izgleda odustaje od gradnje novog bloka u NE Krško, no tu je i dalje NE Paks u Mađarskoj, koja je nakon Fukushime identificirana kao jedna od najmanje sigurnih. Grad Zagreb upravo je dobio neki sitan novac iz Europske unije s kojim se razmišlja podzemne garaže po potrebi pretvoriti u atomska skloništa. Možda ipak ne treba brinuti, u slučaju nuklearne havarije budućnost Zagrepčana je u sigurnim rukama Zagrebparkinga.
    www.energetika-net.com


    Tokio, 14. rujna 2012. - Japanska je vlada rekla da namjerava prestati koristiti nuklearnu energiju do 2030. godine, što predstavlja veliku promjenu u odnosu na ciljeve postavljene prije prošlogodišnje katastrofe u Fukushimi po kojima je Japan trebao osigurati više od polovice svojih potreba za strujom pomoću nuklearne energije. Napuštajući nuklearnu energiju Japan namjerava udio svoje energije iz obnovljivih izvora povećati na 30 posto no ostat će vodeći uvoznik nafte, ugljena i plina u doglednoj budućnosti. Nepopularna vlada premijera Yoshihika Node suočena je s intenzivnim lobiranjem glavne udruge poslodavaca da zadrži nuklearnu energiju a i zabrinutostima glavnog japanskog saveznika, Sjedinjenih Država koje su joj dale nuklearnu tehnologiju pedesetih godina prošlog stoljeća. Vlada je novu politiku objavila nakon što je na sastanku ključnih ministara ta odluka finalizirana. Strogim poštivanjem ograničenja životnog vijeka nuklearnih reaktora na 40 godina većina njih će se zatvoriti do 2030. godine. Odustajanje od nuklearne energije znači da bi Japan treba ostati najveći uvoznik ukapljenog prirodnog plina i treći najveći kupac nafte za njegove elektrane. Japan je također veliki uvoznik ugljena i vjerojatno će se u u budućnosti još više na oslanjati na njega. [H/Reuters]
    www.croenergo.eu
     
     
    Japanski ministar industrije uključio se u raspravu o novoj energetskoj politici, ustvrdivši da zemlja može napustiti nuklearnu energiju do 2030. bez štete po gospodarstvo. "To je izvedivo", kazao je u utorak novinarima u Tokiju ministar Jukio Edano, odgovarajući na pitanje o utjecaju gašenja stabilnih nuklearnih reaktora u Japanu. "Mislim da scenarij potpunog odustajanja od nuklearne energije nije negativan za japansko gospodarstvo, on može generirati rast budući da bi nastojanja da se razviju obnovljivi izvori i poboljša energetska učinkovitost mogli potaknuti domaću potražnju", tumači japanski ministar. Tokio je prošlog mjeseca uveo nove propise koji od energodistributera zahtijevaju da tijekom dva desetljeća otkupljuju svu električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora, poput Sunčeve i energije vjetra, po cijenama višim od onih na tržištu kako bi se potaknula ulaganja u 'zelenu' energiju. Istup ministra industrije vremenski se poklopio s nastojanjima vlade da sroči novu energetsku politiku nakon prošlogodišnje atomske krize u Fukushimi, zbog koje je Japan bio prisiljen isključiti 50 nuklearnih reaktora. Odustajanje od nuklearne energije osjetno je povećalo račune za energiju budući da je japanska vlada bila prisiljena okrenuti se skupljim fosilnim gorivima. Premijer Joshihiko Noda najavio je novu energetku politiku najkasnije do kraja ove godine, a opcije se kreću od potpunog odustajanja od nuklearne energije do 2030. do smanjenja njezina udjela u japanskoj energetskoj mješavini na jednu trećinu. [H/AFP]
    www.croenergo.eu  
    Pročitano 1124 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive