U ambicioznoj težnji prema održivosti, njemačka savezna vlada predložila je reviziju Zakona o energiji u zgradama. Prema tom prijedlogu, od 2024. godine svaki novopostavljeni sustav grijanja trebao bi raditi na najmanje 65 posto obnovljive energije . Dok ovaj potez Njemačku, zajedno s Francuskom, Norveškom, Švedskom, Danskom, Austrijom, Češkom i Poljskom, stavlja na čelo klimatskih mjera, visoki početni troškovi ovih sustava potaknuli su raspravu.

Prelazak na sustave grijanja s obnovljivim izvorima energije nosi početne troškove, jer se procjenjuje da ugradnja dizalica topline košta više od 20.000 eura, gotovo dvostruko skuplje od klasičnih sustava. Fokus polemike bio je na teretu tih troškova za vlasnike kuća i stanare. Međutim, njemačka vlada tvrdi da će unatoč višoj početnoj cijeni, dugoročni operativni troškovi ovih klimatski prihvatljivih sustava biti znatno niži zbog povećane učinkovitosti i porasta cijena CO2 .

Kako bi zaštitila potrošače od visokih početnih troškova, vlada razmatra subvencije kako bi olakšala prijelaz. Prijedlozi uključuju pokriće od 25 do 40 posto troškova ovisno o primanjima, a za pojedine demografske skupine do 80 posto. Osim toga, vlasnici kuća stariji od 80 godina ili oni koji primaju socijalnu pomoć bit će izuzeti od zamjene pokvarenih sustava grijanja onima na obnovljive izvore energije. Pojedinosti o tim subvencijama, međutim, tek trebaju biti finalizirane.

U međuvremenu, glavna točka rasprave je uključivanje sustava grijanja "spremnih za vodik". Kritičari tvrde da su ovi sustavi vrlo neučinkoviti u usporedbi s dizalicama topline i stoga mogu dovesti do većih troškova za one koji ih instaliraju. Nekoliko je studija zaključilo da vodik vjerojatno neće igrati značajnu ulogu u zagrijavanju zbog velike količine obnovljive energije potrebne za njegovu proizvodnju.

Nacrt zakona, s kojim se vladina vlada složila, još treba proći njemački parlament, a prijedlog je kritiziralo nekoliko političkih stranaka. Unatoč kontroverzama, kancelar Olaf Scholz naznačio je da ne očekuje veće promjene u planovima. Vlada se nada da će zakon usvojiti prije ljetne stanke parlamenta u srpnju i kolovozu, ali su oporbene stranke predložile odgodu do jeseni.

Ambiciozni prijelaz na klimatski prihvatljivo grijanje, iako se još uvijek raspravlja, naglašava predanost Njemačke energetskom suverenitetu i održivosti okoliša. Međutim, ostaje izazov uravnotežiti težnju za zelenom energijom s ekonomskim učinkom na vlasnike kuća i stanare.
www.energetskiportal.rs