



Belgija: Instalirano gotovo 30MW Teslinih baterija za balansiranje električnog snabdjevanja
Kompanija Tesla prestavila je svoj posljednji veliki niz baterija, ovaj put instaliran na tlu europskog kontinenta. Europska električna mreža osigurava električnu energiju za 400 miliona ljudi i najveća je na svijetu. Ukupno 140 elektrokemijskih uređaja i invertora, zajedničke snage 28 megavata (MW), priključeno je na mrežu belgijskog gradića Terhilsa. Služiti će za sprječavanje poremećaja i nedostataka u snabdjevanju strujom i stabilizaciju elektroenergetske cjeline. Prema navodima ovog američkog proizvođača električnih vozila, punjača i baterija, od početne faze do krajnje faze projekta proteklo je 6 mjeseci, dok je sama postavka sistema trajala oko pet tjedana. Osnovna svrha Teslinih baterija je da skladište električnu energiju kada je proizvodnja suviše visoka i oslobađaju ju kada opadne. Na promjene frekvencije struje trebalo bi da reagiraju u veoma kratkom roku, 100 puta brže od klasičnih sistema koji proizvode energiju iz fosilnih goriva. Reklamira se kao čist način za održavanje ravnoteže u mreži. „Belgijski strujni magacin“ vrijedan je 11 miliona dolara, a energiju iz njega crpjeti će i komercijalni i industrijski potrošači. Jedan je od najvećih baterijskih kapaciteta u Europi koji svojim potencijalima doprinose funkcioniranju električne mreže. Iako posjeduje tek oko djelić snage slične „banke“ energije iz Južne Australije (100MW), njihova namjena je ista – baš kao što će biti i namjena budućih projekata poduzeća Elona Maska.
www.energetskiportal.rs
Potreban je novi zakon o otocima
Vladino izvješće o učincima provedbe Zakona o otocima u 2016. podržali su u četvrtak u Saboru i vladajući i oporba uz opasku da je potrebno izraditi novi zakon o otocima kojim bi se dodatno poboljšala kvaliteta života na otocima. Zakon o otocima donesen je prije 20-ak godina, zadnji put je mijenjan prije 12 godina i stvorili su se uvjeti da se donese novi zakon o otocima koji će biti u skladu s vremenom u kojem živimo i koji će osigurati još kvalitetniji život na otocima, rekao je Josip Borić (HDZ) ističući pritom pitanja gospodarenja otpada, iskorištavanja mineralnih sirovina i potencijale turizma. Hrvatska ima 78 otoka, 524 otočića te 642 hridi i grebena odnosno ukupno njih 1 244 ukupne površine 3 259 četvornih kilometra, a to je veliko bogatstvo i veliki prirodni resurs, naglasio je. Da je potreban novi zakon o otocima slaže se i Arsen Bauk (SDP) koji ističe da je to dobar instrument kako bi se olakšao život na otocima i uvažile otočke specifičnosti. Trebalo bi razmisliti o tome da se smanji stopa PDV-a u turizmu i stopa poreza na dobit za otočne tvrtke zbog sezonalnosti poslovanja. Trebalo bi, dodaje, omogućiti gospodarstvenicima na otocima istu razinu s onima na kopnu uzimajući u obzir specifičnosti življenja. Državna tajnica Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije Nikolina Klaić izvijestila je da je u 2016. u otoke uloženo 1,7 milijarda kuna od čega 1,28 milijarda bespovratnih sredstava, a ostalo u obliku kreditiranja. Najviše se ulagalo u prometnu povezanost, prometnu i komunalnu infrastrukturu te gospodarstvo, dodala je.
www.jutarnji.hr
Vlada priprema novi Zakon o otocima
Predsjednik Vlade RH Andrej Plenković u ponedjeljak je u Jelsi na Hvaru najavio donošenje novog Zakona o otocima u koji će biti uvrštene europske inicijative tzv. "pametnih otoka" radi novih poticaja razvoju hrvatskih otoka u široj strategiji regionalnog razvoja Hrvatske. "Vlada priprema novi Zakon o otocima i uputit će ga u proceduru ove jeseni," rekao je Plenković na svečanoj sjednici jelšanskoga Općinskog vijeća u povodu sutrašnjeg Dana grada i blagdana Velike Gospe zaštitnice Jelse. Naglasio je kako će se u taj zakon ugraditi najmodernije i najnovije koncepcije tzv. "pametnih otoka" a riječ je o inicijativama koje postoje na razini Europske unije. Plenković je je pozvao lokalne otočke vlasti da se uključe u aktivnosti oko donošenja novog Zakona o otocima kako bi se pronašla zakonska rješenja koja omogućiti razvoj svih hrvatskih otoka. "To će biti jedan zakonski paket u kojem ćemo imati izmjene Zakon o regionalnom razvoju i Zakona o potpomognutim područjima te Zakona o Gradu Vukovaru i Zakona o otocima," objasnio je premijer Plenković. Istaknuo je kako je u sklopu Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije ustrojena posebna uprava za otoke u kojoj će raditi stručnjaci za tu problematiku. Premijer Plenković je također rekao kako je Hrvatskoj na raspolaganju iz EU fondova oko 80 milijuna eura za povezivanje otoka. Vlada će pomoći u rješavanju bitnih i prioritetnih projekata na Hvaru. Osvrćući se na otok Hvar, Plenković je istaknuo kako će Vlada pomoći u rješavanju bitnih i prioritetnih projekata na tom otoku. Podsjetio je da je programom gradnje cesta u Hrvatskoj u razdoblju od 2017. do 2020. godine predviđena i izgradnja ceste koja spaja Jelsu i Sućuraj. "Tom cestom želimo spojiti istočni dio otoka Hvara s njegovim središnjim dijelom i gradom Hvarom, a to je ključno pitanje za razvoj otoka", naglasio je Plenković. Najavio je i da će se riješiti pitanje Stare ambulante u Jelsi, koja je dijelom u državnom vlasništvu. "Smatramo kako je najmudrije da se taj prostor ustupi općini te da općina pronađe za njega odgovarajuću svrhu," kazao je premijer Plenković. Poticanje razvoja poljoprivrede na Hvaru, posebice autohtonih mediteranskih kultura. Također je rekao da će Vlada učiniti sve što može u poticanju razvoja poljoprivrede na Hvaru, posebice autohtonih mediteranskih kultura koje mogu biti domaći turistički proizvod ali također i izvozni proizvod. Izrazio je spremnost Vlade da pomogne u kvalitetnijem trajektnom i katamaranskom povezivanju Hvara s kopnom, posebice tijekom turističke sezone. Rekao je i da će Vlada pronaći načina da pomogne Hvaranima u rješavanju poteškoća sustav vodoopskrbe, skupljanja otpadnih voda te odlagališta, posebno pri ishođenju sredstava iz fondova Europske unije za tu namjenu. "Želimo da Hvar i dalje bude jedan od bisera hrvatskog turizma," poručio je Plenković na svečanoj sjednici Općinskog vijeća Jelse, dodavši kako će se sljedeće 2018. godine u gradu Hvaru održati i Dani Hrvatskog turizma. Načelnik Općine Jelsa Nikša Peronja istaknuo je kako je u prvih sedam mjeseci ove godine Jelsa ostvarila 16 posto više turističkih dolazaka nego u istom lanjskom razdoblju. Rekao je kako područje općine Jelsa obuhvaća oko 50 posto cjelokupnog područja otoka Hvara te je razvoj Jelse neodvojiv od razvoja tog otoka. Pri tomu je istaknuo kako je u posljednje četiri godine na području Općine Jelsa, na kojem je oko 4.000 stanovnika, investirano oko 120 milijuna kuna u razvojne i infrastrukturne projekte te da to ima važnost za cijeli otok Hvar.(Hina)
Mikrosolari bi pokrenuli stotine malih instalaterskih poduzeća
U zadnjih 10 godina je samo 115 građana instaliralo solare. Energetska učinkovitost i obnovljivi izvori energije su danas top teme globalnog gospodarstva, kako po pitanju ekologije, tako i novih prilika za gospodarstvo. Hrvatska je mediteranska zemlja i ima veliki broj sunčanih sati godišnje, no razvoj solarne energije je skroman u odnosu na zemlje sjeverne i središnje Europe gdje je sunce više raritet nego svakodnevna pojava. Iako u Hrvatskoj postoji nekoliko većih solarnih elektrana, pravi zamah iskorištavanju energije sunca dale bi mini-elektrane, snage do 10 kW koje bi građani, a i mali poduzetnici, stavljali na krovove svojih kuća i pogona. Ovaj energetski model se počeo spominjati prije dvije godine kad je za energetiku u vladi premijera Tihomira Oreškovića bio zadužen državni tajnik Ante Čikotić iz Mosta. Most je ispao iz vlade, no Čikotić i dalje smatra da se radi o dobrom projektu koji bi svakako trebao zaživjeti te planira u saborsku proceduru poslati prijedlog Zakona o samoopskrbi energijom. "Prijedlog ponajviše se cilja na male kupce električne energije koji su do sada bili apsolutno isključeni iz sustava povlaštenih proizvođača, a to su građani i mali i srednji poduzetnici. Upravo građani najviše doprinose uplatama u sustav poticaja u koji se godišnje slijeva preko 1,5 milijarda kuna, a u zadnjih 10 godina samo je 115 fizičkih osoba iskoristilo zakonsku mogućnost da postanu povlašteni proizvođači čemu je apsolutno najviše doprinio kompliciran i netransparentan zakonski okvir. Zbog toga smo pripremili ovako jednostavan i jasan zakon koji se može implementirati u vrlo kratkom roku, uz malo političke volje. Krajnji cilj je smanjiti račune za električnu energiju", pojašnjava Čikotić. Dodaje da je ovaj model danas puno izvedljiviji nego prije jer fotonaponski sustavi i sustavi za proizvodnju iz obnovljivih izvora općenito postaju sve konkurentniji. Samim time postaju i sve veći potencijal. "Trenutno se fotonaponski sustavi mogu nabaviti već od 1000 eura po instaliranom kilovatu (kW), što u prijevodu znači da 95 posto kućanstava svoje godišnje potrebe mogu podmiriti sa sustavom od 10kW. Bitno je otvoriti tržište, a vjerujemo da će se uz građane u cijelu priču uključiti i opskrbljivači s novim poslovnim modelima, što može bitno mijenjati cijenu", kaže Čikotić. Dodaje da bi se vlastitom proizvodnjom na godišnjoj razini poravnavala potrošnja između građana i operatera. Uz cijenu električne energije koju sada imamo, smatra, jasno je da bi se ulaganja uz ovakav oblik samoopskrbe investicija vratila u 6-8 godina, a nakon toga bi se sljedećih 15 do 20 godina ostvarivali benefiti umanjenih računa. Iako u Hrvatskoj nema previše tvrtki koje se bave tehnologijom solara, u slučaju masovne primjene ove tehnologije tu bi bilo posla za stotine malih instalerskih i servisnih tvrtki. No, smatra Čikotić, u slučaju da minisolari zbilja zažive, izvjesno da bi se našli domaći i strani investitori koji bi otvarali i pogone u Hrvatskoj s ovom tehnologijom. Solari su posebno zanimljivi turističkom sektoru, od velikih hotelskih kuća pa sve do malih iznajmljivača. " Interes je i temeljem prethodnih zakonskih rješenja bio ogroman, samo što je taj interes opadao sa svakim besmislenim korakom koji je investitor morao napraviti da se priključi, pa tako čak 64 puta. Dosad nije bilo zakonskih prijedloga u ovom segmentu koji su ovoliko pojednostavljeni, a tržište i građani će na kraju donijeti zadnju riječ. Velika prednost mikrosolara što se mogu primijeniti u različitim sektorima - poljoprivredi, turizmu, proizvodnji", kaže Čikotić. Iako se u javnosti često može čuti da OIE ozbiljno utječu na stabilnost eleketroenergetskog sustava, zbog potrebe za novim vodovima, ali isto tako i rezervnim reverzibilnim potencijalima, Čikotić smatra da je to mantra. "Stabilnost elektroenergetskog sustava neće srušiti mikro disperzirani proizvođači, to budite sigurni. Dapače, u mnogim dijelovima mreže biti će itekako poželjni. O reverzibilnim elektranama i ugrozi sustava se govori već godinama, priključuju se novi i novi veliki proizvođači i mislim da nitko nije osjetio poremećaje", ističe Ante Čikotić.
www.poslovni.hr
Zašto država ne pristaje na glavni preduvjet za masovni fotonapon
Zašto je zapravo odbijen MOST-ov prijedlog Zakona za mikrosolare. Vlada je u četvrtak odbila podržati MOST-ov prijedlog Zakona o samoopskrbi električnom energijom tzv. Zakon o mikrosolarima. Zanimljivo je da je javnost konačno i službeno doznala zbog čega država ne želi obračun električne energije iz fotonapona po modelu tzv. 'neto mjerenja'. Taj model se masovno primjenjuje u inozemstvu i struka ga ocjenjuje kao glavni preduvjet masovnije upotrebe fotonapona, po čemu smo zadnji u Europskoj uniji sa samo 52 MW. MOST-ov prijedlog naime, ide za tim načinom obračuna, dok država forsira otkupnu cijenu koja je ispod prodajne, pa ispada da građani svoj višak struje daju jeftino u mrežu, a kada im treba, moraju je kupiti po znatno većoj cijeni. U Vladinom obrazloženju stoji da MOST-ov zakon doprinosi povećanju administrativnih zapreka jer je uzak i ograničen te intervenira u područja koja su predmet drugih propisa, prvenstveno Zakon o energiji, Zakon o tržištu električne energije i Zakona o OIEVK. Prijedlog godišnjeg „neto obračuna“ nije prihvatljiv jer se radi o zastarjelom modelu poticanja u kojem se dodjela potpora ne vidi izravno, ali koju snose energetski subjekti (operatori sustava i opskrbljivači) koji taj trošak moraju nadoknaditi od ostalih krajnjih kupaca električne energije, stoji u obrazloženju Vlade. "Naime, iako je Prijedlogom zakona potpuno izostavljeno pitanje plaćanja naknade za korištenje mreže, može se pretpostaviti kako iz gore navedenog prijedloga proizlazi da se i taj dio troškova obračunava na godišnjem nivou korištenjem „neto isporučene energije“, što u praksi znači besplatno korištenje distribucijske mreže, čime se umanjuju prihodi HEP ODS-a, odnosno indirektno povećava trošak ostalim korisnicima mreže. Osim toga, proizlazi da takvi kupci koji intenzivno koriste elektroenergetsku mrežu u dva smjera, plaćaju manje nego da su samo krajnji kupci bez proizvodnje. Također, drugi indirektni poticaj, je obveza opskrbljivača da isporučuje i preuzima električnu energiju od ovakvih kupaca, s krajnjim godišnjim rezultatom koji može biti 0 (ili vrlo mali iznos), te na taj način može poslovati samo u gubicima. Zakonsko prisiljavanje opskrbljivača da posluju s ovakvim kupcima na predloženi način nije održivo. Naime, predloženim načinom se ne potiče istovremena potrošnja na mjestu proizvodnje nego isporuka energije u mrežu do razine svoje potrošnje na razini godine. U slučaju masovnije implementacije sustava po ovakvom modelu došlo bi do pritiska na sustav uravnoteženja, distribucijsku mrežu i na opskrbljivače. Osim toga, u svojoj osnovi godišnji neto obračun izjednačuje cijenu isporučenog viška električne energije s cijenom električne energije u bilo kojem trenutku u godini, zbog čega kupci s vlastitom proizvodnjom nemaju prevelikog interesa prilagođavati svoju proizvodnju i potrošnju. Umjesto navedenog zastarjelog pristupa, Europska komisija i regulatori promoviraju okvir u kojem bi se svaki višak vrednovao prema tržišnim cijenama, jednako kao što bi i cijena preuzete električne energije trebala reflektirati cijenu na tržištu. Takav pristup osnova je naprednih energetskih mreža i odgovora na potražnju. Dugoročno je takav pristup održiviji jer se temelji na tržišnim principima i ne zahtijeva potpore ili unakrsno subvencioniranje", stoji u obrazloženju Vlade. »Mi smo u dobroj namjeri predložili taj zakon. Htjeli smo zakon koji je pošten i pravedan i nikoga ne povlašćuje. Zasigurno bi mnogim građanima omogućio manje račune za struju, ali ovakav model Vladi očigledno ne odgovara«, kazao je čelnik stranke Božo Petrov na konferenciji za novinare u četvrtak. Dodao je kako će Most tu ideju i dalje promovirati te tražiti podršku građana za ulaganje u obnovljive izvore energije jer je to u skladu s vremenu u kojem živimo. Ante Čikotić, bivši državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike pozvao je saborsku većinu da podrži ovaj zakon koji je usmjeren isključivo na dobrobit građana. »Jasno je da je Vlada svojim stavom išla na ruku interesnim lobijima, a ne građanima, jer mnoge zemlje diljem svijeta imaju apsolutno isti ovakav model. Najbliži primjer nam je Slovenija, a Maribor ima više instaliranih fotonaponskih kapaciteta nego cijela Hrvatska. Ako govorimo o troškovima, ističem da oni koji se protive ovakvom zakonu o mikrosolarima isključivo brinu o prihodima HEP-a. Ovo je zaštita njihovih interesa unutar HEP-a, plemenske energetike i klijentelizma«, rekao je Čikotić.
www.energetika-net.com
Otvara se natječaj za izgradnju 100 novih dječjih vrtića
Ministarstvo poljoprivrede i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju 12. lipnja otvaraju novi natječaj iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj vrijedan milijardu kuna, od čega će 450 milijuna kuna biti namijenjeno za izgradnju, rekonstrukciju i opremanje dječjih vrtića, priopćeno je u ponedjeljak iz nadležnog ministarstva. "U ruralnim područjima općina i gradova, u 17 hrvatskih županija, upravo započinju projekti gradnje i obnove 57 dječjih vrtića, a natječaj za izgradnju novih 100 dječjih vrtića novcem iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj otvaramo sutra", navodi se u priopćenju Ministarstva poljoprivrede.) Novi natječaj vrijedan je milijardu kuna, a gotovo polovica od tog iznosa namijenjena je isključivo izgradnji, rekonstrukciji i opremanju dječjih vrtića. Ostatak raspoloživog novca osiguran je za vatrogasne domove, sportske terene, javne prometne površine i sličnu infrastrukturu koja će ruralni prostor učinili poželjnim mjestom za život i rad, dodaje se. „Naš je cilj da što više djece iz malih naselja u Hrvatskoj dobije pristup kvalitetnom predškolskom odgoju, a njihovi roditelji poticaj za povećanje svojih obitelji te uvjete za ostanak u ruralnom prostoru", izjavio je potpredsjednik Vlade i ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić. „Do kraja iduće godine očekujemo 150 funkcionalnih dječjih vrtića na hrvatskom selu“, dodao je. Prošlog mjeseca iz Europskog poljoprivrednog fonda omogućeno je financiranje ukupno 102 lokalna projekta, od kojih se 57 odnosi na vrtiće, 18 na društvene domove, 12 na vatrogasne domove, a 15 na ostale građevine poput tržnica, trgova, parkova i sportskih terena, ukupne vrijednosti 288 milijuna kuna. Zbog iznimno velikog interesa lokalne samouprave za izgradnju novih vrtića i drugih projekata i velikog broja pristiglih dobrih projekata Ministarstvo poljoprivrede odlučilo je povećati raspoloživi iznos za tu namjenu za milijardu kuna. Svi projekti provode se u naseljima do 5000 stanovnika, a financijska potpora iznosi od 80 do 100 posto investicije, odnosno između 15.000 i milijun eura po projektu, stoji u priopćenju.
Hina




Uskoro državni poticaji za mikrosolare građanima
U rujnu kreće prvi natječaj s 12 mil. kn raspoloživog novca za mikrosolare. "Opredijelili smo se sve zakone i prateće propise donijeti do kraja godine, da se ne stvara slika zemlje koja ne poštuje i ne provodi vlastite zakone. Zašto, primjerice, nije zakonom bilo riješeno da reverzibilna hidroelektrana operira na slobodnom tržištu? Sad će moći ostvariti tu funkciju", izjavio je državni tajnik za energetiku Ivo Milatić na današnjoj Liderovoj konferenciji Energetska budućnost Hrvatske. Alenka Košiša Čičin Šain, zamjenica direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost najavila je da će ove godine fond za poticanje obnovljivih izvora građanima staviti na raspolaganje 12 milijuna kuna. Također, očekuje se da bi do kraja godine mogli biti stvoreni preduvjeti za raspis natječaja za još cca 30 milijuna eura poticaja za primjenu OIE i energetske učinkovitosti za građana, najavljeno je. Kako doznajemo neslužbeno, prvi natječaj za 12 mil. kn trebao bi biti raspisan već u rujnu a atraktivan je stoga što je ove godine kod HEP ODS-a pojednostavljena i ubrzana procedura za instaliranje mikrosolara ne krovove. FZOEU ima trenutno ugovoreno 1,33 milijarde kuna u energetskoj obnovi javnih zgrada i stambenog sektora, a u narednih desetak dana bit će raspisan natječaj za nabavu električnih vozila za privatne tvrtke. Fond će lokalnoj zajednici osigurati 1,1 milijun kuna zafinanciranje dokumentacije za gradnju e-punionica te dati 10 mil. kn u poticaje za punionice. Član uprave HEP-a Petar Sprčić najavio je rekao da će ta tvrtka do rujna ishoditi lokacijsku dozvolu i do kraja godine početi radove na hidroelektrani Kosinj, a zatim slijedi projekt HE Senj 2, a tijekom iduće godine bi trebao otvoriti i projekte vjetroelektrane i solarne elektrane, što samostalno, što u partnerstvu. Nadzorni odbor HEP-a treba donijeti i investicijsku odluku o novom postrojenje u EL-TO u Zagrebu. HEP-ova strategija je do 2030. za 50% povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora, rekao je. Sprčić nije želio otkrivati lokacije vjetro i fotonaponskih elektrana, ali njegov kolega iz uprave RWE Energije Zoran Miliša otkrio je da RWE razmatra zajedničko ulaganje s HEP-om u projekt solarne elektrane. Zoran Miliša iz RWE-a zalagao se za obnovljivce, ali po tržišnim uvjetima. "Povećanjem cijene električne energije na burzama u Europi se isplati investicija u obnovljive izvore, s povratom investicije kroz sedam ili osam godina. Zašto u Dalmaciji ne bi proizvodili ogromne količine električne energije iz solara? Može, ali uz tržišni razlog. Ako je tržišno, investitori će sami dolaziti i pravni okvir mora biti takav da ulaganje bude sigurno. RWE je apsolutno za ulaganje u proizvodnju u Hrvatskoj i to bi željeli napraviti u suradnji s najvećom našom tvrtkom, HEP-om. Ta sinergija našeg iskustva i domaćeg znanja dala bi jednu win-win situaciju" ocijenio je Miliša. Ta bi elektrana trebala biti na području srednje Dalmacije. Na pitanje tko plaća energetske investicije i obnovljivce Maja Pokrovac iz interesnog udruženja OIE rekla je da na kraju sve plaćaju građani. Ona je kritizirala činjenicu da još uvijek nisu dostupne smjernice nove energetske strategije, na kojoj rade državne tvrtke, iako su zapravo sve investicije u energetici zadnjih godina privatne a privatnike nitko ništa ne pita. Trenutno se realizira prva FN elektrana kroz grupno financiranje a uskoro kreće po istom principu i prva vjetroelektrana, rekla je Pokrovac.
www.energetika-net.com






NAFTNE KOMPANIJE ŠOKIRANE: Kostarika izbacila fosilna goriva – dobiva potrebnu energiju iz obnovljivih izvora energije već više od 100 dana
Već više od 100 dana u 2016. godini, Kostarika dobiva svu svoju električnu energiju iz vode, vjetra, sunca, biomase i geotermalnih izvora – 100 posto obnovljivih izvora energije. U stvari, ova mala latinoamerička zemlja se bori već preko 100 dana (121 dan) protiv naftnih kompanija bez pribjegavanja fosilnom gorivu iz kojeg bi dobili električnu energiju – i planira završiti godinu napajajući državnu infrastrukturu samo zelenom energijom. S obzirom na začuđujući rekord zemlje prošle godine, možda ova vijest ne čudi: Čitavu 2015. godinu, Kostarika je dobivala 99 posto svoje energije iz obnovljivih izvora – tijekom punih 285 dana, 100 posto oslobođena od fosilnih goriva. “Kostarika je u mogućnosti iskoristiti prednost mnoštva obnovljivih izvora energije zbog svoje jedinstvene klime i terena. Većina obnovljivih izvora energije u zemlji dolazi iz hidroelektrana, zbog velikog riječnog sustava i velikih tropskih kiša. Sunce, vjetar, biomasa i geotermalna energija također igraju ključnu ulogu.” Tijekom prva tri mjeseca 2016. godine – unatoč opasnim uvjetima suše – Kostarika je ipak uspjela generirati i dobiti 97 posto svoje energije bez pomoći zagađujućih izvora fosilnih goriva. Prema jednom članak u Tico Timesu, državna institucija za električnu energiju Kostarike “sada se smatra slobodnom od fosilnih goriva za dobivanje energije.” Iako mala nacija sigurno vodi borbi za smanjenje korištenja fosilnih goriva goriva, ona nipošto ne stoji sama. Švedska 50 posto svoje električne energije dobiva iz obnovljivih izvora, kako je premijer pozdravljen pljeskom u pokušaju da zemlja postane “prvi zemlja bez fosilnih goriva” na svijetu. Danska je postala lider na planetu u dobivanju za energiju iz vjetra – gotovo 40 posto električne energije nacije dolazi iz njihovih opsežnih instalacija vjetroagregata, kaže podatak još iz 2014. Čak se i Portugal uspio pokrenuti ravno 107 dana bez korištenja fosilnih goriva na bazi izvora obnovljive energije, ranije ove godine. Ugljen i prirodni plin su davali najveći dio električne energije Portugala dok se nisu počeli koristiti izvori poput sunca, vjetra i hidro-energije napustivši neobnovljivie izvore u prašini.Naravno, za razliku od Kostarike, Danska, kao i mnogi drugi, Sjedinjene Države i ostale, imaju ne samo tešku ovisnost o fosilnim gorivima, već i sprječavanju pokušaje pojedinaca i pokretanje projekata obnovljivih izvora energije za kretanje prema zelenoj energiji.Država Nevada je nedavno samovoljno digla svoj porez na solarnu energiju za 40 posto u siječnju – efektivno uništavajući svaki napor od strane pojedinaca i malih tvrtki da izađu iz ovisnosti o fosilnim gorivima. Predsjednik Obama stalno glumi zabrinutost zbog globalnog zatopljenja, ali SAD nije napravio velike poteze u prilog čiste energije – umjesto ukine nastavak subvencioniranja za korporacije koje proizvode fosilnih goriva, on predlaže samo neznatne korake koji imaju cilj razbiti ovisnost o ugljenu i prirodnom plinu.
NoviSvjetskiPoredak.com
Kostarika: Zemlja sretnih ljudi i obnovljive energije
Nakon izbacivanja fosilnih goriva žele smanjiti i emisiju ugljikova dioksida. Na prvi spomen Kostarike većini ljudi na pamet padaju plantaže kave ili banana, no malo je poznato da je ova srednjoamerička zemlja danas i svojevrsni svjetski lider u zelenoj, ekološki prihvatljivoj energetici. Naime, od početka godine Kostarika je za svoje potrebe proizvela svu električnu energiju koju je potrošila, i to isključivo iz obnovljivih izvora. Od prvog siječnja do danas Kostarika nije potrošila nijednu kap nafte, nijedan kilogram ugljena kako bi potrošačima, bilo domaćinstvima bilo industriji, isporučila električnu energiju. Krediti Japana i EU Velika većina ove proizvodnje ostvarena je u hidroelektranama, oko 12 posto struje došlo je iz geotermalnih izvora, te nešto manje iz termalnih izvora, vjetroelektrana i solarnih elektrana. Ovaj fantastičan rezultat, kojim se ne može pohvaliti nijedna druga zemlja na svijetu, posljedica je spleta okolnosti, velikih kiša koje su pogodile zemlju proteklih mjeseci, ali i prilično ambicioznog plana koji je kostarikanska vlada donijela prošle godine. Naime, baš tada, u ljeto 2014., Kostariku je pogodila nezapamćena suša, a akumulacijska jezera o kojima ovise tamošnje hidroelektrane bila su napola suha. Nestašice struje bile su prošlog ljeta svakodnevna pojava, zaredale su redukcije, a tamošnja je elektrodistribucija pokušala na sve načine popuniti opskrbu. Do te mjere da su koristili i male dizel-generatore kako bi u mrežu “upumpali” koji kilovat energije. Kostarikanska vlada procijenila je kako je to kap koja je prevršila mjeru i odlučila se na promjene. Naime, godinama do tada je oko 80 posto električne energije dolazilo iz četiri velike hidroelektrane, a ovaj način dobivanja struje ima velikih prednosti. Hidroelektrane ne zagađuju okoliš, a u odnosu na solarnu energiju proizvodnja struje stalna je bez obzira na doba dana ili noći. Ne ovisi, poput vjetroelektrana, o jačini vjetra i vremenskim prilikama pa je proizvodnja vrlo pouzdana. Osim u slučaju suša kakve su se dogodile prošle godine. U takvim okolnostima cijeli sustav pada. Kako bi ublažili ovu manjkavost, Kostarikanci su prošle godine ušli u veliki projekt iskorištavanja geotermalne energije vrijedan 958 milijuna dolara. Više od polovice ovog iznosa, oko 550 milijuna dolara, dobili su od Japana u obliku zajma sa 0,6 posto godišnjih kamata na rok otplate od 40 godina. Oko 70 milijuna dolara došlo je iz kredita Europske investicijske banke, dok je ostatak projekta Kostarika financirala iz vlastitih izvora. Ulaganja su se već na samom početku počela vraćati. Prvi blokovi triju geotermalnih elektrana još nisu ni počeli isporučivati električnu energiju u predviđenom kapacitetu, a udio ovih postrojenja u proizvodnji struje već je prešao deset posto. Riječ je o iskorištavanju toplinske energije iz područja Guanacaste gdje se nalazi nekoliko velikih, aktivnih vulkana. Oni nisu erumpirali već godinama, odnosno bar do prije nekoliko tjedana. Tada je erumpirao vulkan Turrialba i zatvorio zračnu luku San Josea, te na više dana poremetio letove. U blizini vulkana nalazi se nekoliko “izvora energije” na kojima iz utrobe planeta toplina i para kuljaju na površinu. Ukidaju račune za struju Ostatak struje u Kostariki dolazi iz vjetroelektrana, elektrana na biomasu te solarnih elektrana. Naravno, u Kostariki se i dalje troše fosilna goriva, ponajprije nafta. Svi automobili u Kostariki i dalje koriste benzin i dizelsko gorivo, no nijedan vat struje potrošen u zemlji nije došao izgaranjem ugljena, plina ili mazuta. Vidjevši kako je moguće postići uspjeh s prilično ambicioznim planovima, vlada Kostarike sada je proširila planove. Cilj im je do 2021. postati i prva zemlja u svijetu s neutralnom emisijom ugljika, čime bi zaštitili okoliš i pridonijeli očuvanju prašuma. Jasno im je kako ne mogu svake godine računati na obilne kiše kao što se dogodilo u proteklih nekoliko mjeseci, ali nemaju namjeru ikada više vratiti se na uporabu fosilnih goriva. Zbog toga sada ubrzano financiraju gradnju malih vjetroelektrana i malih brana na lokalnim rječicama gdje bi svaki gradić imao svoju malu hidroelektranu. Inače, prema globalnom indeksu zadovoljstva, stanovnici Kostarike slove za najsretnije ljude na svijetu, a činjenica da tamošnja vlada razmatra prijedloge o ukidanju računa za električnu energiju kućanstvima zasigurno će učvrstiti njihovo mjesto na toj ljestvici. Naravno, razmatrajući činjenicu kako su Kostarikanci sve svoje potrebe za strujom zadovoljili bez fosilnih goriva, u obzir treba uzeti dvije stvari. Prva su obilne kiše koje su se dogodile sada, ali se ne moraju ponoviti još godinama, a druga je broj potrošača. Kostarika je sa 5,7 milijuna stanovnika relativno mala zemlja čiji stanovnici troše relativno malo struje u kućanstvima. Drugo, još bitnije, u Kostariki, ako se izuzmu dvije cementare, gotovo i nema industrije, odnosno velikih potrošača. Količina struje koja zadovoljava potrebe Kostarike ne bi ni približno bila dovoljna da “pokrije” Hrvatsku kao zemlju približno sličnog broja stanovnika, a kamoli da zadovolji isti broj potrošača u nekoj visokorazvijenoj industrijskoj pokrajini Njemačke. I Island je blizu cilja Recept za uspjeh koji je pronašla Kostarika na žalost nije primjenjiv svuda. Dapače, samo mali broj zemalja ima iste ili slične predispozicije. Island danas dobiva oko 97 posto energije iz geotermalnih izvora, odnosno iz svojih gejzira. Na obnovljive izvore energije mogu računati i još neke zemlje poput Norveške, Bugarske ili Albanije. No većina zapadnoeuropskih zemalja nema mogućnost znatnijeg iskorištavanja ovakvog oblika energije. Prije svega, geotermalni izvori su vrlo rijetki. Nadalje, vjetar i sunce nisu stalni i pouzdani izvori koji omogućuju neprekinutu proizvodnju električne energije, već ovise o dobu dana i klimatskim prilikama. Najveće mogućnosti na području Europe pružaju se u iskorištavanju hidropotencijala, no i tu je nekoliko prilično velikih prepreka. Prije svega naseljenost. Jer za gradnju hidroelektrane potrebno je načiniti velike akumulacije vode, što je u relativno gusto naseljenom prostoru Europe izuzetno teško izvedivo. Za samo jedno akumulacijsko jezero trebalo bi preseliti previše ljudi i potopiti previše izgrađenih dobara da bi takav zahvat bio isplativ. I da bi uopće bio pozitivno primljen u javnosti, ma koliko on čiste energije u budućnosti stvarao.
www.vecernji.hr



Elon Musk od Modela 3 očekuje da ubrza tranziciju prem...
Otpadna biomasa, organski otpad procesnih industrijskih...
HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.
HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
Ured:
Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
Hrvatska
E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
Fax: 031-815-006
Mobitel: 099-221-6503