Administrator

    Administrator

    Upravitelji zgrada javnog sektora dobili su obavijest da se poziv prema pravilima EU zasad obustavlja. Europski novac za energetsku obnovu dotrajalih javnih zgrada nasušno je potreban diljem zemlje, masovno se potvrđuje još jednom i kroz reakcije koje je izazvao u studenom pokrenuti Poziv na dostavu projektnih prijava "Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora". Prijavitelji su mogli podnositi projektne prijave od 15. siječnja, a još koji dan nas dijeli od toga da možemo reći: 'planulo' je svih 200% raspoloživog iznosa Poziva, tj. 720 milijuna kuna. Na postavljeni upit, naime, iz Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja se doznaje da je interes vrlo velik. U prvom tjednu pristigle su im 182 prijave, od čega 72 prvog dana. Do danas, pak, zaprimljeno ih je preko 300, a na zatraženi iznos bespovratnih sredstava više od 645 milijuna kuna. To znači da se nalazimo na oko 170% bespovratnih sredstava predviđenih za dodjelu. Stoga je Ministarstvo još prošli tjedan obavijestilo prijavitelje da se prema procedurama Poziv mora obustaviti na određeno vrijeme, kako navode, najkasnije u trenutku kada svi projektni prijedlozi zaprimljeni od trenutka pokretanja Poziva, u odnosu na zahtijevani iznos bespovratnih sredstava, dosegnu 200% ukupno raspoloživog iznosa. Kako se ova 'jagma' brzinski odvija, resor na čelu s ministrom Predragom Štromarom planira tijekom ovog tjedna privremeno zatvoriti Poziv. No, dobra je vijest, potvrđuje Štromar, da je Pozivom predviđena mogućnost povećanja iznosa bespovratnih sredstava koji će se dodijeliti u slučaju velikog broja kvalitetnih projekata. Naime, u Operativnom programu Konkurentnost i kohezija na raspolaganju je 211 milijuna eura za energetsku obnovu zgrada javnog sektora. Od toga je do sada svim pozivima plasirano te osigurano za financijski instrument "ESIF kredit za energetsku učinkovitost" 60% raspoloživih sredstava. Kako, dakle, novca za potrebe energetske obnove javnog zgradarstva još ima na raspolaganju, a postoji i mogućnost da se izmjenama Operativnog programa osiguraju dodatna sredstva, apeliraju na sve zainteresirane da i dalje prate pozive koje oni objavljuju. Novina ovog Poziva je da je pokrenut preko sustava eFondovi, pa se projektne prijave tako podnose u elektroničkom obliku i nema više papirnate dokumentacije. Svi zainteresirani prijavitelji mogu preuzeti dokumentaciju na mrežnim stranicama eFondova, strukturnih fondova i ovog ministarstva, a procedura je sljedeća: kada sustav eFondovi zaprimi projektnu prijavu, počinje postupak dodjele bespovratnih sredstava u kojem se provjerava udovoljava li projektna prijava kriterijima definiranim pozivom, te se projekti koji udovolje svim kriterijima ocjenjuju. Postupak dodjele može trajati maksimalno 120 dana, a završava donošenjem Odluke o financiranju. Nakon toga se priprema i potpisuje Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. Stoga, sam veliki broj prijava i veliki iznos zatraženih sredstava, ne znači da će sve prijave udovoljiti kriterijima odabira i da će svi prijavljeni projekti biti ugovoreni. Kako i u ovom slučaju, tako su tražena bespovratna sredstva i u prijašnjim pozivima za energetsku obnovu zgrada za odgoj i obrazovanje i višestambenih zgrada višestruko premašila iznos bespovratnih sredstava osiguran pozivima. Resor graditeljstva u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja i fondova EU ministrice Gabrijele Žalac, doznaje se, osigurao je sredstva za sve projekte koji su se javili na pozive i udovoljili uvjetima poziva. Kako bi prijaviteljima omogućili da osiguraju sredstva za vlastito učešće za provedbu projekta, preko HBOR-a je pokrenut "ESIF kredit za energetsku učinkovitost", namijenjen korisnicima bespovratnih sredstava u okviru ovog Poziva. Kao pomoć prijaviteljima u pripremi projektnih prijava, organizirane su informativne radionice, a svi mogu tražiti besplatnu stručnu podršku za pripremu prijava od FZOEU. Ove su aktivnosti dio šireg spektra vezanog i za oporavak hrvatskog građevinskog sektora. Lagani oporavak pojedinih dijelova 2014. je počeo pod utjecajem povlačenja novca iz EU fondova, investiranja u infrastrukturne projekte, pojačanih investicija u turistički sektor i stanova POS-a. Prema najavama danas, državne poticajne mjere - primjerice izgradnja stanova POS-a i sufinanciranje kamata na kredite za kupnju stanova za mlade obitelji, koje ovise o gospodarskom oporavku, bit će sigurno i dalje neophodne kako bi se graditeljstvo opravilo. No, u budućnosti se ono mora prilagoditi novoj potražnji, poručuju iz ovog resora, te "osposobiti za poslove vezane uz zaštitu okoliša, zelenu gradnju, izgradnju infrastrukturnih projekata vezanih na poticajna sredstva iz strukturnih i kohezijskih fondova EU, a posebno značajan posao očekuje ga na poslovima energetske obnove, naročito zgrada". Poboljšanja energetskih svojstva zgrada, daljnji je plan u području energetske učinkovitosti i OIE, za koji su predvidjeli niz aktivnosti. Među njima je, kako se doznaje, poticanje izgradnje "zgrada gotovo nulte energije", razvoj sustavnog gospodarenja energijom u javnom sektoru, razvoj tržišta energetskih usluga te uspostava informacijskih sustava iz područja energetske učinkovitosti te energetska obnova zgrada sredstvima Europskih strukturnih i investicijskih fondova.
    www.poslovni.hr

     

    Više od milijardu kuna za energetsku obnovu javnih zgrada. Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Predrag Štromar, u utorak 4. rujna 2018.g., boravio je u radnoj posjeti Vukovarskoj-srijemskoj županiji u sklopu koje je u Županijskoj vijećnici u Vinkovcima potpisao ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava za financiranje energetske obnove zgrade Doma zdravlja Vinkovci. Riječ je o projektu ukupne vrijednosti preko 10 milijuna kuna od čega bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj iznose preko 5 milijuna kuna. Ušteda energije za grijanje koja se očekuje nakon energetske obnove iznosi čak 57 %. „Zadovoljstvo mi je da mogu reći kako je danas ponovo otvoren natječaj za obnovu javnih zgrada, a na raspolaganju za projekte energetske obnove škola, vrtića, domova zdravlja, društvenih domova... imamo više od milijardu kuna“ – kazao je ministar Štromar te pozvao sve zainteresirane da se jave jer korist projekata energetske obnove je višestruka. „Prvenstveno, radi se o uštedi na energentima, što znači da će načelnici, gradonačelnici i župani, kao i predstavnici javnih ustanova imati više sredstava na raspolaganju, za primjerice ulaganja u zdravstvo i školstvo. Uz to, moram napomenuti i kako se u energetsku obnovu planira uložiti preko 5 milijardi kuna, što znači siguran posao za građevinske tvrtke. Podsjetimo, poziv za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora je raspisan krajem 2017. godine, a otvoren za prijave početkom 2018. godine. Raspoloživa alokacija iz Europskog fonda za regionalni razvoj po ovom pozivu iznosila je 380 milijuna kuna. Zbog velikog interesa potencijalnih prijavitelja ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu u vrlo je kratkom razdoblju dosegnuo 200% od ukupnog raspoloživog iznosa bespovratnih sredstava od 380 milijuna kuna, te je poziv privremeno obustavljen 5. veljače 2018. godine. Na Poziv su zaprimljene 448 prijave, a zatraženi iznos bespovratnih sredstava iznosi 813,5 milijuna kuna. 26. srpnja 2018. g. donesena je Odluka o povećanju alokacije, kojom je ukupan raspoloživi iznos bespovratnih sredstava za dodjelu u okviru ovog Poziva povećan s 380 milijuna kuna na više od milijardu kuna. Do 31. kolovoza 2018. doneseno je 240 Odluka o financiranju u iznosu od 468.618.583,20 kn bespovratnih sredstava, s ukupnom vrijednošću projekata 922.695.798,76 kn, a potpisano je i 75 ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava. Na području županije doneseno je 5 Odluka o financiranju a njih još 5 je u pripremi. Ukupna vrijednost za ovih 10 projekata iznosi 26.369.876,89, od čega je iznos bespovratnih sredstava 14.235.548,50 . Pregled svih dosad potpisanih ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava sa kratkim opisom projekata dostupan je na web stranici Ministarstva: www.mgipu.hr. Spomenimo i to kako je od ukupno 311 milijuna eura, koliko je u okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. namijenjeno za energetsku obnovu javnih i stambenih zgrada, kroz Europski fond za regionalni razvoj, od 2015. godine, kada su objavljeni prvi pozivi Ministarstva graditeljstva i prostornoga uređenja, objavom ovog posljednjeg, petog po redu Poziva energetske obnove, rezervirano 80% ukupne alokacije, kažu u ministarstvu.
    hrvatska-danas.com


    Obnova javnih zgrada ponovno od 4. rujna
    Zbog velikog broja prijava, poziv se ponovno otvara za četiri mjeseca. Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja obavijestilo je potencijalne prijavitelje u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora' da će se Poziv ponovno otvoriti za prijave 4.9.2018. godine zbog završetka postupka odabira velikog broja zaprimljenih projektnih prijedloga. Indikativni raspoloživi iznos bespovratnih sredstava koji je u ovom trenutku predviđen za Poziv iznosi 300 mil. kuna, a točan iznos tih sredstava koja će biti na raspolaganju i točno vrijeme početka zaprimanja projektnih prijedloga bit će objavljeni najkasnije sedam kalendarskih dana prije objave Poziva. Zaprimanje projektnih prijedloga radi pružanja stručne podrške od Sektora za energetsku učinkovitost Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost počinje 6.8.2018. godine u 9.00 h. Inače, MGIPU je 16.11.2017. godine otvorio Poziv na dostavu projektnih prijedloga 'Energetska obnova i korištenje obnovljivih izvora energije u zgradama javnog sektora'. U okviru tog Poziva bilo je osigurano 380 mil. kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj i na taj Poziv je 5.2.2018. godine ukupan iznos zatraženih bespovratnih sredstava za dodjelu dosegnuo 200%, zbog čega je Poziv bio obustavljen na određeno vrijeme, do 7.5.2018. godine.
    www.energetika-net.com


    Uskoro novi krug natječaja za energetsku obnovu zgrada
    U petnaestoj emisiji EnergyPress na N1 televiziji gostovao je Željko Uhlir, državni tajnik u Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja. Najavio je skori novi krug natječaja za energetsku obnovu zgrada, koji je započeo još u siječnju ove godine, no zbog velikog se interesa ponavlja od 4. rujna. Velik interes s početka godine nije pratila ista kvaliteta građevinske operative.Ustvrdio je kako je energetska obnova jedan od segmenata gdje vrlo dobro stojimo u pitanju povlačenja sredstava iz europskih fondova. "Energetska obnova je segment u kojem građani mogu vrlo dobro vidjeti povlastice ulaska u Uniju, ne samo zbog 80 posto dosadašnje iskoristivosti sredstava iz fondova, nego zbog europskih standarda, koji će građanima donijeti i do 70 posto ušteda u potrošnji energije", rekao je Uhlir. Dodao je kako zbog pripreme građevinske operative koja će pratiti natječaje očekuje početak procesa energetske obnove obiteljskih kuća između proljeća i ljeta sljedeće godine. Napori glede energetske obnove, ali i najava ministra Štromara o subvencijama za kupovanje prve nekretnine, jedni su od glavnih argumenata ove Vlade, posebice manjeg koalicijskog partnera HNS-a, protiv odljeva stanovništva. U emisiji se, također, govorilo o novom krugu natječaja za nabavku plutajućeg LNG terminala te o vodećoj poziciji energetskih tvrtki među vodećih 505 gospodarskih subjekata. Naime, energetski sektor je tradicionalno jedan od najprofitabilnijih u nacionalnom gospodarstvu, a tome svjedoči lista 505 najvećih hrvatskih tvrtki po ostvarenom prihodu za prošlu godinu. Među prvih 10 je čak šest energetskih tvrtki, s tim da su prve četiri na ukupnoj listi upravo iz ovog sektora. Uz to, u Top 10 energetskih tvrtki gotovo sve su zabilježile rast prihoda, uglavnom dvoznamenkasti, a izuzetak je samo HEP koji je imao vrlo blagi pad. Iznenađenja nije bilo ni prošle godine te je apsolutni lider Ina s prihodom od 18,3 milijardi kuna, a što je 21,5 posto više nego u godini prije. Na drugom je mjestu već godinama HEP koji je lani uprihodio 8,82 milijarde kuna, 0,4 posto manje nego u godini prije, a na utjecali smanjeni prihod na veleprodajnom tržištu plina. Treba istaknuti i vukovarsku tvrtku Prvo plinarsko društvo (PPD), koja je brzo rastuća tvrtka. Prošle je godine imala prihod od 7,76 milijardi kuna, što je bio rast od čak 135 posto u odnosu na godinu prije.
    hr.n1info.com

    Vrhovni sud Novog Zelanda zabranio je fluorid u vodi za piće i pasti za zube jer je otrov i izaziva rak. Fluoridizacija vode u javnoj pitkoj vodi je kontroverzna tema već desetljećima. Sada je, konačno, visoki sud na Novom Zelandu presudio da je fluorid u vodi istovjetan kao da se dodaju neželjeni lijekovi u javni vodovod bez dozvole korisnika. Bez sumnje, ovo je pozitivan korak ka ukidanju prakse fluoridizacije. Imajte na umu da je dodavanje fluora u javni vodovod opasno po zdravlje ljudi. Zapravo, mnoge studije su pokazale da fluorid utiče na IQ i druge ključne tjelesne funkcije. Otkrivena istina: Stavljanje fluorida u vodu, od strane Vrhovnog pravosuđa, osuđeno kao “nezakonito“. Većina sudija se složila da je teško izbjeći fluorid u pitkoj vodi, što dodatno potiče njihovu odluku protiv njega. Ipak, neke sudije kažu da znanost po ovom pitanju nije usklađena. Glavni sudac Sijan Elajas je rekao da je fluoridizacija “nezakonita.“ Na sreću, većina Vrhovnog suda Novog Zelanda je presudila da je stavljanje fluorida u vodu jednako primjenjivanju medicinskog liječenja bez suglasnosti javnosti. Sud je dalje izjavio da su informativni izveštaji koji kažu da fluoridizacija vode mjerljivo smanjuje propadanje zubi bez zadravstvenog rizika zapravo “dezinformacija.“ Napomena: naširoko je prihvaćeno da svaka moguća korist od fluorida dolazi samo od lokalne primjene. Jednostavno rečeno, ne postoji dobar znanstveno validan razlog za gutanje ovog otrova. Sada je potrebno samo da se nadležni organi za vodu (i politički lideri) širom svijeta probude i vide ovu istinu. Zdravstveni problemi od fluoridizacije i fluorida se kreću od neuroloških problema do raka Kada je donosio svoju odluku, Novozelandski sud nije čak razmatrao ni nedavnu studiju američke vlade vrijedne nekoliko miliona dolara koja je objavljena u Environmental Health Perspectives. Rezultati studije su bili zapanjujući! Vrhovni istraživači sa sjevernoameričkog sveučilišta su otkrili da su djeca doživjela značajno smanjenje IQ-a kada su izložena fluoridu. Postoji ogroman broj znanstvenih dokaza koji dokazuju da je fluoridizacija vode neefikasna (u najboljem slučaju) u zaštiti naših zuba. A, kako bi stvar bila još gora, trovanje javnih vodovoda uzrokuje značajne zdravstvene rizike. Na primjer, američka administracija za hranu i lijekove (FDA) priznaje da je pasta za zube otrov. Dokaz opasnosti je na svakoj etiketi zubne paste u SAD. Potrošači se upozoravaju da “potraže medicinsku pomoć“ ukoliko konzumiraju fluorid u pasti za zube. (da li to zvuči zdravo?!) Pored smanjenog IQ-a, kronična izloženost fluoridu može izazvati poremećaje štitne žlezde, visok nivo šećera u krvi, probavne probleme i hormonalni disbalans. Činjenice o fluoridu i plan akcije... Da budemo otvoreni: fluorid bi trebalo izbegavati po svaku cijenu. Preko 300 studija kaže da je fluorid neurotoksin. A, oko 50 znanstvenih studija povezuje izloženost fluoridu sa smanjenim IQ-om. Prema mnogim studijama, postoji čak i povećan rizik od raka zbog konzumiranja fluorida. Da li treba filtrirati vodu? Kratak odgovor je da!
    Webtribune.rs

     

    VISOKI SUD NA NOVOM ZELANDU PRESUDIO: Fluorid u vodi ‘krši ljudska prava’
    Vrhovni sud na Novom Zelandu presudio je da je fluorid u vodi koji se obavezno dodaje u vodoopskrbu je “prisiljena masovna medikamentizacija” i “krši ljudska prava”, nakon proučavanja najnovijih znanstvenih dokaza o kontroverznom neurotoksinu. Prema Vrhovnom sudu, postoje oprečni znanstveni dokazi o fluoridu, a znanost iza prisilne fluoridacije vode još nije riješena, piše Scoop.co.nz. Izvještaj najstarijeg i najprestižnijeg medicinskog časopisa, The Lancet, također je službeno klasificirao fluorid kao neurotoksin, u istoj kategoriji kao arsen, olovo i živa. Izvješću se također navodi da je fluorid odgovoran za razvoj koktela neurorazvojnih bolesti, uključujući i ADHD, disleksiju i druga kognitivna oštećenja. Ova stanja sada utječu na milijune djece širom svijeta u onome što se naziva “pandemijski razvoj neurotoksičnosti.” Pokret za uklanjanje industrijskog natrijevog fluorida iz svjetske vodoopskrbe u posljednjih nekoliko godina sve više raste, dok dokazi o njegovoj štetnosti dolaze iz sve više izvora. #Identificirane industrijske kemikalije Kao što je navedeno u sažetku izvješća, sustavni pregled identificirao je pet različitih sličnih industrijskih kemikalija kao neurotoksične tvari: olovo, metilživa, poliklorirani bifenil, arsen i toluen. Sažetak dalje navodi da je identificirano još šest dodatnih neurotoksina: mangan, fluorid, klorpirifos, diklorodifeniltrikloretan, tetrakloretilen i polibromirani difenilni eteri. Autori su dodali je još puno više tih neurotoksina ostalo neotkriveno. ADHD, disleksija i druga kognitivna oštećenja. U izvješću Lanceta autori predlažu globalnu strategiju prevencije, navodeći da “neistražene kemikalije se ne bi trebale smatrati da su sigurne za razvoj mozga, pa kemikalije u postojećoj uporabi i sve nove kemikalije moraju stoga biti testirane na razvojnu neurotoksičnosti”. Također, u izvješću se ističu da poteškoće u neurološkom razvoju, uključujući ADHD, disleksija i druga kognitivna oštećenja, sada utječu na milijune djece širom svijeta u onome što nazivaju “pandemijom razvojne neurotoksičnosti.” Izvješće se podudara sa rezultatima istraživanja iz 2013. godine meta-analize sveučilišta Harvard koje je financirao Nacionalni institut za zdravstvo koji je zaključio da djeca na područjima sa izrazito fluoriranom vodom imaju “znatno niže” IQ rezultate od onih koji žive u područjima sa niskim količinama fluorida u njihovim zalihe vode. Natrijev fluorid u vodi za piće također je povezan s različitim vrstama raka. Natrijev flourid je različit od prirodno prisutnog kalcijevog fluorida i obično se dodaje u zalihe pitke vode i koriste ga stomatolozi i u poroizvodnji zubnih proizvoda koji smatraju da je korisntan za zdravlje zuba. Trenutno, fluorid se dodaje u vodoopskrbu u većem dijelu Sjeverne Amerike, ali kako pokazuje popis država koje zabranjuju ili odbacuju fluoriranje vode, praksa zapravo nije previše uobičajena ili je zabranjena u cijelosti u većini zemalja Europe i u nekoliko drugih razvijenih zemalja diljem svijeta.
    NoviSvjetskiPoredak.com

    Ionski pogon (engl. ion thrusters) je vrsta električnog pogona za svemirske letjelice, koji stvara potisak s ubrzavanjem iona. Postoje dva osnovna oblika ionskih pogona, jedni koriste elektrostatičku silu i ubrzavaju ione u smjeru električnog polja, a drugi koriste Lorentzovu silu. Potisak koji stvara ionski pogon je vrlo mali u usporedbi s potiskom koje stvaraju rakete s kemijskim gorivom, ali je impuls sile veoma velik s obzirom na težinu goriva koji koristi, tako da je i pogonska iskoristljivost vrlo visoka. Danas se on koristi samo za pogon izvan Zemljine atmosfere. Ideju o ionskom pogonu je razvio još 1911. godine ruski znanstvenik Konstantin Ciolkovski. Prvi zapis o mogućnosti korištenja ionskog pogona je zabilježio Robert H. Goddard, a 1916. i 1917. godine, je vršio i prve pokuse. Iako je ionski pogon idealan za uvjete bez zraka, gotovo vakuumske uvjete, pokusi su se vršili ipak atmosferskim pritiskom. Prvi radni ionski pogon je napravio Harold R. Kaufman 1959. godine u NASA centru. Koristio je elektrostatičke ione na rešetci, a kao gorivo se koristila živa. Prvi test na stroju je napravljen 1960. godine, a prvi let u orbitu je proveden 1964. godine, u sklopu programa SERT 1 i uspješno je radio 31 minutu. Neovisno o tome, u Sovjetskom Savezu se 1950-tih i 1960-tih ravijao drukčiji Hall ionski pogon i on je korišten za rad na umjetnim satelitima od 1972. godine. Do 1990. godine je napravljeno skoro 200 takvih strojeva, a 1992. godine je ponuđen i za zapadno tržište. Ionski pogon koristi zrake iona za stvaranje potiska, u skladu sa zakonom o očuvanju količine gibanja. Način ubrzanja iona je različit, ali velika je prednost u odnosu električni naboj/masa iona, koji može stvoriti velike brzine ispušnih plinova. Na taj način se smanjuje masa goriva koja je potrebna za pogon raketa. S obzirom na masu goriva, ionski pogoni mogu stvoriti vrlo velike impulse sile. Nedostatak je da ne mogu stvoriti velika ubrzanja, pa se ne mogu koristiti za polijetanje raketa, već samo kao pogon u svemiru.

     

    HD IONSKI POGON 750 6


    Elektrostatički ionski pogoni

    Rešetkasti elektrostatički ionski pogon
    Rešetkasti elektrostatički ionski pogon (engl. gridded electrostatic ion thrusters) koristi uglavnom plin ksenon za pogon. Ksenon je neutralan plin, pa ga treba bombardirati s elektronima da se ionizira, obično s katodnom žarnom niti. Kada se ionizira, ioni se ubrzavaju s katode na anodu kroz električno polje (Kaufman tip). S druge strane, elektroni se mogu ubrzati s oscilirajućim električnim poljem koje inducira promjenjivo magnetsko polje zavojnice (radiofrekventni tip). [2] Pozitivno nabijene ione privlače 2 do 3 rešetke, koje ih također i ubrzavaju obično 1-2 keV, a ispuh se ostvaruje zbog razlike u potencijalu rešetki.

    Rešetkasti elektrostatički ionski pogon je ostvaren na projektima:
    NASA Solar electric propulsion Technology Application Readiness (NSTAR)
    NASA’s Evolutionary Xenon Thruster (NEXT)
    Nuclear Electric Xenon Ion System (NEXIS)
    High Power Electric Propulsion (HiPEP)
    EADS Radio-Frequency Ion Thruster (RIT)
    Dual-Stage 4-Grid (DS4G)

    Hall ionski pogon
    Hall ionski pogon (engl. Hall effect thrusters) ubrzava ione korištenjem električnog potencijala između cilindrične anode i negativno nabijene plazme, koja stvara katodu. Plin ksenon ulazi blizu anode, gdje odmah postaje ioniziran, pa ione privlači katoda koja ih ubrzava, uz put pokupi elektrone i neutralan napušta s velikim brzinama. Anoda je na jednom kraju cilindrične cijevi, i u centru ima šiljak koji stvara radijalno magnetsko polje. Na ione uglavnom ne utiče magnetsko polje budući su veliki, ali na elektrone utiče šiljak na anodi, gdje budu uhvaćeni i neki se kreću spiralno, zahvaćeni s Hall strujom, te utječu na plin ksenon i ioniziraju ga.

    Ionski pogon s emisijom polja
    Ionski pogon s emisijom polja (engl. field emission electric propulsion – FEEP) koristi jednostavan sistem da ubrzava tekuće ione metala i obično se koristi cezij ili indij kao gorivo. On ima posudu u kojoj je tekući metal iz koje izlazi mali kanal kroz koji tekućina prolazi i prsten za ubrzanje. Kada tekući metal uđe u kanal, stvara se magnetsko polje koje ionizira tekući metal i ubrzava ga u električnom polju. Nakon toga ioni se neutraliziraju s vanjskim izvorom elektrona.

    HD IONSKI POGON 750 2

    Elektromagnetski ionski pogoni

    Induktivno pulsirajući ionski pogon
    Induktivno pulsirajući ionski pogon (engl. pulsed inductive thrusters – PIT) umjesto kontinuiranog pogona ima pulsirajući. Sastoji se od velike zavojnice koja okružuje stožastu cijev, u kojo se emitira plin, a to je obično amonijak. Velika količina naboja se stvara u kondenzatorima i nakon njihovog pražnjenja, stvara se impuls električne struje. Ona stvara i impuls magnetskog polja, koji ionizira amonijak, koji se ubrzava kroz magnetsko polje zbog Lorentzove sile.

    Ionski pogon s dinamičkom magnetskom plazmom
    Ionski pogon s dinamičkom magnetskom plazmom (engl. magnetoplasmadynamic – MPD), kao i litij ionski pogon s akceleratorom na Lorentzovu silu (engl. lithium Lorentz force accelerator – LiLFa), koriste kao gorivo plinove vodik, argon, amonijak ili dušik. U nekim slučajevima može koristiti i zrak iz Zemljine atmosfere kao pogon. Plin ulazi u glavnu komoru, gdje bude ioniziran izmedu anode i katode, s električnim poljem i kao plazma može provoditi električnu struju, koja stvara magnetsko polje oko katode, pa Lorentzova sila ubrzava plazmu.

    Bezelektrodni plazma ionski pogon
    Bezelektrodni plazma ionski pogon (engl. electrodeless plasma thrusters) ne koristi elektrode jer obično su one ograničavaju faktor za trajanje ionskog pogona, i imaju svojstvo da mogu prigušivati motor. Neutralni plin se ionizira S elektromagnetskim zračenjem, a zatim se u drugoj komori ubrzava s oscilirajućim električnim i magnetskim poljem. Zbog odvojenog ioniziranja i ubrzavanja iona, moguća je reguliracija određenog impulsa sile pogona.

    HD IONSKI POGON 750 3

    Elektrotermalni ionski pogon

    Postoji nekoliko vrsta tog pogona:
    Resistojet
    Arcjet
    Mikrovalni elektrotermalni ionski pogon
    Termalni ionski ciklotron ionski pogon (VASIMR)
    Helikon dvoslojni ionski pogon
    Helikon dvoslojni ionski pogon (engl. helicon double layer thrusters) izbacuje ionizirane plinove s velikom brzinom. Plin se ubacuje u cijevnu komoru koja ima jedan kraj otvoren. Radio frekventni izmjenični valovi (prototip je napravljen s 13,56 MHz) stvaraju specijalno oblikovane antene koje okružuju komoru. Radio valovi uzrokuju stvaranje plazme. Magnetsko polje je uglavnom konstantno, ali se u jednom dijelu grana, stvarajući kao magnetsku mlaznicu. Velika je razlika u gustoći plazme u komori i magnetskoj mlaznici, što omogućuje ubrzavanje i izbacivanje iona.

    Gorivo
    Kao gorivo najviše se koristi plin ksenon, jer treba malo energiju ionizacije, ima veliki atomski broj, ne reagira s drugim atomima i ne uništava toliko opremu motora. Nedostatak je što ga ima malo na Zemlji i vrlo je skup.
    Živa se koristila kod starih konstrukcija, ona je otrovna i vrlo skupa, a ima i tendenciju da reagira s metalima na svemirskoj letjelici.
    Bizmut je još uvijek predmet proučavanja i dosta obećaje, pogotovo za Hall ionski pogon.
    VASIMR ionski pogon teoretski može koristiti bilo koje gorivo, ali su testovi pokazali da je najpogodniji argon, kojeg ima dosta i jeftin je.

    Primjena
    Ionski pogon se dosta koristi kod svemirskih letjelica. Najbolji je kad treba mali potisak na neko duže vrijeme. Koristi se za promjenu orbite, podešavanje visine pogotovo u nižim slojevima atmosfere, prijenos goriva između raznih spremnika i za precizno podešavanje pozicije. Smatra se da bi bio veoma pogodan za međuplanetarne misije.

    HD IONSKI POGON 750 4


    REVOLUCIJA IZ NASA-e: ‘Novi pogon srušio je rekord na testovima, uskoro bi nas mogao odvesti na Mars’
    Novi NASA-in pogon srušio je rekord na testovima i vjeruje se kako bi nas upravo on mogao odvesti do Marsa. Novi pogon X3, koji je razvijen na sveučilištu u Michiganu u suradnji s američkim ratnim zrakoplovstvom i NASA-om koristi ione kako bi pokretao letjelicu. Pogon koristi tok iona kako bi pokretao letjelicu. Izbačena plazma omogućuje daleko veće brzine od bilo kakvog pogona koji se temelji na kemijskim reakcijama – klasične rakete dosežu do pet kilometara na sekundu, dok X3 postiže i 40 kilometara na sekundu (odnosno više od 140.000 km/h). Takva drastična razlika u brzini ključna je za dugotrajnije misije, a vođa tima Alec Gallimore ističe kako će vjerojatno ionski pogon poput ovoga odvesti ljude na Mars već u idućih 20 godina. Osim što su brži, ionski motori su znatno učinkovitiji. U timu su istaknuli kako bi ovaj ionski motor mogao proći 10 puta veću udaljenost od klasične rakete koristeći istu količinu goriva. Nedavni testovi pokazali su kako X3 motor može raditi snakom od 100kW, ostvarujući potisak od 55,4 njutna – više od ijednog drugog motora s ionskom plazmom, prenosi Futurism. Upravo je mali potisak (u usporedbi s kemijskim raketama), a time i sporo ubrzanje. najveći problem ionskih motora. Zato, iako mogu postići velike brzine, nisu prikladne za lansiranje. No, zato već postoje i drugi pogoni...

    Put do Mjeseca sa samo nekoliko kapi goriva
    Otputovati na Mjesec sa samo desetinom litre goriva stvarno se doima kao nešto nemoguće. Barem je tako bilo do sada, jer skupina stručnjaka već u punom jeku nastoji napraviti motor koji bi omogućio malim satelitima putovanje van granica Zemljine orbite koristeći jako male količine goriva. Jedini cilj ovog mikromotora jest drastično smanjivanje troškova istraživanja svemira. Ionski motor koji bi mogao promijeniti tijek istraživanja svemira, barem s financijske strane, dizajniran je prvenstveno za male satelite koji teže do svega stotinjak kilograma. Upravo bi njihova težina u kombinaciji sa ovakvim motorom omogućila da na svom putovanju sateliti skrenu iz orbite Zemlje, pa čak da otputuju na puno dalje destinacije do kojih inače mogu doputovati samo velike i skupe svemirske letjelice. Prototip kojeg su stručnjaci upravo izradili trebao bi biti ugrađen u satelit čija je trenutna misija čišćenje svemirskog otpada. Također bi još pokoji primjerak ovakvog motora trebao biti ugrađen u skupinu nanosatelita koji će bilježiti ultra-niske radio-frekventne signale s nama udaljene strane Mjeseca. Sama konstrukcija motora uistinu je zapanjujuća, iznimno je kompaktan i jako učinkovit. Prototip ovog mikromotora teži svega dvjestotinjak grama, uključujući gorivo i kontrolnu elektroniku. Stručnjaci kažu kako su nanosateliti zarobljeni u svojoj orbiti i kako je trenutna misija osloboditi ih pomoću ovih mikromotora. Trošak proizvodnje malih satelita i njihovog lansiranja u svemir zapravo je relativno malen – oko pola milijuna dolara. Ova brojka praktički je zanemariva ako ju usporedimo s iznosom potrebnim za izgradnju i lansiranje konvencionalnih satelita, koji iznosi stotine milijuna dolara.

    Motor koji ne izgara gorivo
    Ovaj mikromotor ne koristi uobičajeno, već ionsko gorivo. Čine ga električki nabijene molekule – ioni, a ono što je također posebno jest da je ova smjesa pri sobnoj temperaturi u tekućem obliku. Ioni se izvlače iz tekućine i izbacuju se pomoću električnog polja. U tome se vrlo jasno očituje razlika od „običnog“ goriva koji izgara. Polaritet električnog polja svakom sekundom se mijenja i time je omogućeno da svi ioni, pozitivni i negativni, u konačnici budu izbačeni. Najveću prepreku na početku predstavljala je činjenica da ovaj sustav ionskog izbacivanja zahtijeva visoki električni napon, a nanosateliti su ograničeni sa svega nekoliko malih solarnih ćelija. Ubrzo su stručnjaci savladali ovaj problem i uvjeti oko potrebnog električnog napona bili su zadovoljeni.

    CleanSpace One i prvo testiranje u svemiru
    Ovaj ionski motor biti će testiran u realnim uvjetima, u svemiru, najprije na nanosatelitu koji nosi ime CleanSpace One. Misija ovog satelita jest čišćenje svemira od otpada tako da ga prikuplja i povlači u atmosferu Zemlje gdje potom izgara. Iako već izrađen prototip motora ima još pokoju manu, nadamo se da će stručnjaci uskoro i ove posljednje zapreke savladati kako bismo vrlo ubrzo mogli svjedočiti nečemu što bi moglo promijeniti tijek daljnjeg istraživanja svemira. U početku vjerojatno ne u smislu revolucionarnih otkrića, ali već znatnim smanjivanjivanjem financijskih troškova pojedinih misija stručnjaci bi učinili puno.
    www.dnevno.hr

    HD IONSKI POGON 750 5

    NASA razvija pogon brži od svjetlosti
    'Moguće je da iskustvo putovanja iz Zvjezdanih staza za našeg života i nije tako neizvedivo kako se čini', rekao je nedavno dr. Harold Sonny White stručnjak za napredne tehnologije pogona u NASA-i. Dr. White i njegov tim ne samo da vjeruju da je tzv. warp pogon teorijski moguć, već su čak započeli rad na njegovu razvoju. Britanski fizičar Steven Hawking prošle je godine upozorio da ljudi moraju kolonizirati svemir ako žele opstati. 'Gotovo sam siguran da će Zemlju u narednih tisuću godina zadesiti neka katastrofa poput nuklearnog rata ili globalnog zatopljenja', rekao je i dodao: 'Zato je važno da koloniziramo svemir. Vjerujem da ćemo s vremenom uspostaviti samoodržive kolonije na Marsu i drugim tijelima u Sunčevom sustavu, mada možda ne u narednih sto godina.' No kako trenutno stvari stoje mi smo pravi početnici u istraživanju svemira. Došli smo do Mjeseca, lansirali smo nekoliko rovera na Mars i bespilotnih letjelica u svemir od kojih je najstarija, nakon tri i pol desetljeća došla tek do ruba Sunčeva sustava. Ako uistinu želimo nastaniti svemir, osobito druge sustave, trebat će nam mnogo napredniji pogon. S najmodernijom tehnologijom koju sada posjedujemo, poput ionskih motora, čak i do udaljenijih planeta našeg sustava trebale bi nam godine putovanja, što bi bilo nepraktično i zapravo besmisleno ako želimo ozbiljno razmišljati o istraživanju i naseljavanju svemira. Naravno, rješenje ovog problema ne bi trebalo tražiti mimo zakona fizike, a prema njima najveća brzina koja postoji u našem svemiru jest brzina svjetlosti. No dr. White i neki drugi fizičari otkrili su da u matematičkim jednadžbama postoje neke rupe koje ukazuju na mogućnost da bi se prostorno-vremenski kontinuum stvarno mogao iskrivljavati. Tim dr. Whitea pokrenuo je stoga u NASA-i eksperimente koji će uz pomoć instrumenta koji se zove White-Juday Warp Field Interferometer pokušati stvoriti mikroskopska iskrivljenja prostora-vremena. Potvrda postojanja warpova u konačnici bi trebala omogućiti stvaranje mjehura u kojima će se prostor ispred letjelice stezati, a iza nje širiti. Na taj način svemirski bi se brod mogao kretati brže od svjetlosti, iako se u svojem mjehuru uopće ne bi kretao; dakle ne bi kršio zakone fizike.Ako sve ispadne kako treba, kaže dr. White, do najbliže zvijezde Alphe Centauri trebat će nam samo dva tjedna putovanja, a neće biti ni neugodnog ubrzanja koje bi bilo opasno po zdravlje astronauta. Znanstvenici već godinama pretpostavljaju da bi stvaranje warpa trebalo biti moguće, međutim, uvriježeno je mišljenje da bi za takav pogon trebala energija egzotične tvari veličine Jupitera, što naravno, nije praktično. No dr. White tvrdi da ima rješenje za ovaj problem. Naime, NASA-in je tim nedavno otkrio da je energija neophodna za warp pogon mnogo manja nego što se mislilo. Procijenili su da bi optimiziranjem dimenzija warp mjehura i osciliranjem njegova intenziteta kako bi se smanjila krutost prostora-vremena, za pokretanje 10-metarske letjelice do brzine 10 puta veće od brzine svjetlosti bilo dovoljno oko 500 kg tvari. Ovom brzinom za putovanje do planeta Gliese 581g sličnog Zemlji udaljenog 20 svjetlosnih godina trebale bi nam dakle samo dvije godine. NASA-in tim ističe da bi bilo kakvi pozitivni rezultati ove studije otvorili novu eru razvoja tehnologije za svemirskih istraživanja.
    www.tportal.hr

    Papa Franjo je uputio poziv za zaštitu oceana kojima prijeti invazija plastike kao i za korist prava svih na pitku vodu. “Ne možemo dozvoliti da mora i oceani budu prekriveni beskrajnim inertnim slojem plutajuće plastike”, rekao je argentinski papa u poruci prilikom “IV . dana molitve za svijet”. “Toliko napora je propalo jer ne postoje propisi ni učinkovite kontrole, posebice u pogledu zaštite morskih zona izvan nacionalnih teritorija”, rekao je Jorge Bergoglio koji drži da je “neophodno poduzeti korake kao da sve ovisi o nama”. “Bitno je svima omogućiti pristup pitkoj vodi”, rekao je Papa u govoru pred poslovnim ljudima koje je primio u Vatikanu. “Ovaj svijet ima težak društveni dug prema siromašnima koji nemaju pristup pitkoj vodi, jer im time ne priznajemo pravo na život, koje je dio njihovog neotuđivog prava”, naglasio je Papa. U svojoj poruci za Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu 2018., posvećenoj vodi kao dobru od životne važnosti za čovjeka, Papa ističe kako je svaka privatizacija prirodnog dobra vode nauštrb čovjekova prava da ima pristup tom dobru neprihvatljiva. „Ne smijemo dopustiti – ističe Sveti Otac – da naša mora i oceani budu prekriveni beskrajnim poljima plutajuće plastike”. Brinuti se za izvore i zalihe vode hitni je imperativ, piše to papa Franjo u poruci za IV. Svjetski dan molitve za skrb o stvorenom svijetu koji Katolička crkva slavi danas zajedno s pravoslavnom braćom i sestrama i uz potporu drugih crkava i kršćanskih zajednica. U središtu Papine poruke, koju je Vatikan objavio danas 1. rujna, je voda kao dobro od životne važnosti za čovjeka. Opisujući je kao dragocjeni element, Papa ističe da je „pristup zdravoj pitkoj vodi temeljno i opće ljudsko pravo, jer je voda nasušno potrebna čovjeku da bi preživio i kao takva uvjet za ostvarivanje drugih ljudskih prava”. Papa također skreće pozornost na činjenicu da je taj pristup za mnoge težak ili čak nemoguć. Ističući temeljnu ulogu vode u stvaranju i ljudskom razvoju, Papa naglašava da je upravo zato „briga o izvorima i zalihama vode hitan imperativ”. Ističe i da postoji hitna potreba za „zajedničkim projektima i konkretnim gestama koji priznaju da je svaka privatizacija prirodnog dobra vode nauštrb čovjekova prava da ima pristup tom dobru neprihvatljiva”. Promatrajući taj problem iz kršćanske perspektive Papa navodi kako je to temeljno dobro bitan element čišćenja i života te objašnjava kako je Isus je, tijekom svojega poslanja, obećao vodu koja je kadra utažiti ljudsku žeđ zauvijek. U fokusu Papinih razmišljanja u poruci su također mora i oceani. U vezi s tim Papa navodi kako „stalna briga za ovo neprocjenjivo blago predstavlja danas neizbježnu dužnost i pravi izazov”. Potrebna je djelatna suradnja među ljudima dobre volje kako bi se surađivalo u kontinuiranom Stvoriteljevom djelu. Mnogi napori, nažalost, konstatira sa žaljenjem Papa, ostaju besplodni zbog izostanka regulacije i stvarnih kontrola, osobito što se tiče zaštite morskih područja izvan nacionalnih granica. „Ne smijemo dopustiti – ističe Sveti Otac – da naša mora i oceani budu prekriveni beskrajnim poljima plutajuće plastike. Moramo se moliti kao da sve ovisi o Božjoj providnosti i raditi kao da sve ovisi o nama”. „Molimo da vode ne budu znak podjele među narodima, već susreta za ljudsku zajednicu”, nastavlja Papa te poziva one koji u svojim rukama imaju vlast na dalekovidni pristup onome što on naziva „najosjetljivijim pitanjima naših dana, kao što su pitanja povezana s kretanjima migracija i klimatskim promjenama”. Papa poziva na molitvu za sve one koji su uključeni u očuvanje mora i za one koji „pridonose razvoju i primjeni međunarodnih propisa na moru kako bi se zaštitilo pojedince, zemlje, robu, prirodna dobra”. Završavajući svoju poruku, papa Franjo izražava nadu da će kršćanske zajednice i mladi ljudi „davati sve veći konkretni doprinos pomažući svakome da uživa u ovom neophodnom dobru, poštujući brigu za darove primljene od Stvoritelja, a osobito rijeke, mora i oceane”.
    IKA | Bitno.net
    Modularna ekološka kuća podignuta je za samo 28 dana. Ova kuća izgrađena je od 100% recikliranih materijala, a izvedena je tehnologijom koja, prema riječima projektanata, ne generia otpadni materijal i ne treba joj priključak na vodu. Inženjerska i građevinska kompanija SysHaus iz Sao Paola je u suradnji s brazilskom arhitektonskim studijem Arthur Casas isprojektirala i izgradila prvu kuću ovakvog tipa čiji ugrađeni elementi znatno štede energiju. Ne samo da je kuća SysHaus opremljena sistemom za skupljanje i korištenje kišnice, već su tu i krovni solarni paneli, zeleni krov ali i biodigester koji pretvara organski otpad u plin za kamin i kuhinju, piše Inhabitat. Zahvaljujući svim ugrađenim održivim sistemima, ovaj objekt postao je sam sebi dovoljan – odnosno, ne mora se priključivati na vodu, a tijekom sunčanih dana praktično ne mora biti priključena ni na električnu mrežu. Kohezivni dizajn kuće površine 205 metara kvadratnih naglašava snažnu vezu sa okolnom prirodom zahvaljujući velikim kliznim vratima koja poništavaju vizualnu granicu između otvorenog i zatvorenog prostora, ali i odabranoj paleti prirodnih materijala koji čine interijer laganim. Zahvaljujući modularnom sistemu gradnje, koji je podrazumijevao da se prefabricirani drveni elementi donose na lice mjesta i ugrađuju po unaprijed definiranim pozicijama, omogućeno je da se kuća podigne za samo 28 dana. Na korisniku je da bira nivo opreme i završne materijale, ali bez obzira na želje SysHaus može biti završena u ovom roku. S obzirom na to da je ova obiteljska kuća projektirana tako da sadrži ekološki prihvatljive principe uređenja kako u unutrašnjem tako i u vanjskom prostoru, dizajnerskom i građevinskom timu priključila se i pejzažna arhitektica Renata Tilli koja je specijalizirana za održiva rješenja eksterijera. Bujno organizirani okolni pejzaž uključuje bambus i travu, kao i brzorastuće biljke koje zahtjevaju malo održavanja i malo vode. Također, Tilli je u pejzaž uključila i nekoliko stabala masline, a njihove slaborastuće karakteristike trebalo bi da budu u skladu sa dugovječnošću kuće. U čitavom domu osjeća se fluidnost prostora, koji su međusobno direktno povezani. Integracija prirode i dizajna je ključna za brazilski startup SysHaus. Korištenjem modularnog sistema, sve potrebe i specifikacije projekta organizirane su tako da čitav proces bude efikasan i funkcionalan.
    www.gradnja.rs

     

    HD SYSHAUS 750 1

    HD SYSHAUS 750 2

    HD SYSHAUS 750 3

    HD SYSHAUS 750 4

    HD SYSHAUS 750 5

    HD SYSHAUS 750 6

    HD SYSHAUS 750 7

    Mediteranska kuća od bambusa koja se hladi vjetrovima. Sa ograničenim, ali ne tako malim, budžetom od 80.000 eura u brazilskom ljetovalištu izgrađena je kuća površine 185 kvadratnih metara koja je miks Mediterana. Brazilska arhitektonska tvrtka Vilela Florez isprojektirala je moderan dom Casa Bambu, koji se nalazi u ruralnom predjelu sjeveroistočnog Brazila, a napravljena je, kao što i samo ime kaže, od bambusa. Ova kuća za odmor je izgrađena u točno zadatom roku od deset mjeseci, za par koji većinu godine provodi na jedrilici, ploveći Sredozemljem. Upravo pod utjecajem Mediterana i lijepih iskustava koji su tamo stekli, nastala je kuća u kojoj dominiraju plave nijanse u interijeru koje podsjećaju na more, a tu je i portugalski kameni pod u mozaiku koji se često koristi u partnerom uređenju. Fasada dvokatnog objekta, izvedena je od betonskih blokova koji su zatim obloženi panelima od bambusa. “S obzirom na ograničen vremenski rok predviđen za projektiranje i izgradnju, jednostavan volumen u kojem su sobe direktno je povezane sa otvorenim dnevnim boravkom koji je popločan načinom na koji se formiraju tradicionalni portugalski trgovi. Ovaj stambeni prostor na otvorenom bočno je zaštićen kamenim zidovima, a hladovina se postigla postavljanjem nadstrešnice od bambusa. Osim prirodne palete boja, koja prati drvene površine, bambus i kamen, spavaće sobe su u mediteransko plavoj boji, koja podsjeća klijente na njihove brodske avanture.”, rekli su arhitekti za Inhabitat. Casa Bambu ima tri spavaće sobe i tri kupatila, koji su odvojeni od dnevne zone koja je organizirana na otvorenom i orijentirana na bazen. Kuća je orijentirana na način da se koristi kretanje vjetrova kao prirodna ventilacija.
    Foto: Vilela Florez (Mariana Vilela, Daniel F. Flórez)

     

    HD CASA BAMBU 750 1

    HD CASA BAMBU 750 2

    HD CASA BAMBU 750 3

    HD CASA BAMBU 750 4

    HD CASA BAMBU 750 5

    Planinska kuća u kamenu koja odaje počast Andama. Kuća Gozu potpuno je otvorena ka prirodi tako da ukućani koji borave u njoj iz skoro svakog njenog kutka imaju utisak da su zapravo u vanjskom okolišu. Arhitektonska tvrtka Opus Studio projektirala je kuću Gozu od 500 kvadratnih metara u kolumbijskoj pokrajini Antiokijai na nadmorskoj visini od 2.195 metara u bujnom zelenoj dolini usred Anda. Zahvaljujući inteligentnom arhitektonskom oblikovanju postignut je izuzetan osećaj spokoja i harmoničnosti kuće s prirodom jer kameni zidovi i zeleni krovovi praktično odaju počast preljepom planinskom masivu, dok organizacija prostora u isto vrijeme omogućava ukućanima da praktično žive na otvorenom. Struktura kuće je oblikovana od tri glavna trakta koji su povezani valovitim zelenim krovom, a oni svi zajedno imitiraju okolna brda, piše Inhabitat. Kombinacijom borovog drveta sa prirodnim kamenom, kako u interijeru, tako i u eksterijeru, kuća je praktično kamuflirana u okolno prirodno okruženje. Ulaz u kuću smješten je između dva krila. Kada se stupi u unutrašnjost, dugački koridori vode kroz prostore i sreću se u centralnom dijelu kuće, iz kojeg se izlazi na unutrašnje dvorište sa bazenom, koje je organizirano kao prostor za druženje i igru. Arhitekti su se tijekom projektiranja u mnogome oslanjali na pasivne načine projektiranja. Tako je dnevni boravak orijentiran ka istoku, kako bi iskoristio Sunčevu svjetlost tijekom dana, dok je spavaća zona na zapadnoj strani i na taj način su joj osigurani zasjenjenost i privatnost. Prostrani zeleni krov, osim što povezuje kuću sa okruženjem, prestavlja dobar toplinski izolator i zahvaljujući njemu smanjena je potreba za korištenjem dodatne energije. Interijer kuće izveden je u tamnijim tonovima kako bi se stvorila ugodna atmosfera. Spavaći blok karakeriziraju materijali izražajne teksture.
    Foto, video: Isaac Ramírez Marín (Opus Studio)

     

    HD GOZU ANDE 750 1

    HD GOZU ANDE 750 2

    HD GOZU ANDE 750 3

    HD GOZU ANDE 750 4

    HD GOZU ANDE 750 5

    HD GOZU ANDE 750 6

    HD GOZU ANDE 750 7

    HD GOZU ANDE 750 8

    HD GOZU ANDE 750 9

    HD GOZU ANDE 750 10

    Najviša kula Afrike dobila je zeleno svjetlo za gradnju. Projekt Nile Tower koji je Zaha Hadid izradila prije deset godina, konačno će ugledati svjetlost dana. Posle više od jednog desetljeća, Egipat se vratio planu izgradnje najviše zgrade u Africi. S lokacijom na obali rijeke Nil, u centralnom Kairu, objekt je konačno dobio zeleno svjetlo za gradnju. S pogledom na Kairo i Nil, ali i obližnje piramide, toranj od sedamdeset katova prema projektu čuvene iračke arhitektice Zahe Hadid, trebao bi da simbolizira rast Egipta i razvoj ove zemlje, piše ArchDaily. Jednom kada se izgradi, on će postati najviši neboder u Africi. Iako je projekt Nile Tower podržao i prethodni predsjednik Hosni Mubarak, njegova gradnja je obustavljena zbog političkih nemira koji su zadesili ovu zemlju 2011. godine. Zatim su usljedili ekonomski problemi zbog slabljenja valute, što je dovelo i drastičnog povećanja cijene uvoznog građevinskog materijala. Ipak, izgleda da su se sada stekli uvjeti da planiranih 250 milijardi dolara, usmjerenih na velike infrastrukturalne projekte širom zemlje, budu odobreni što bi dovelo i do realizacije ovog velelebnog projekta. Planirani budžet za izgradnju Nile Tower je 600 miliona dolara, a suradnja aktuelnog predsjednika Abdel Fataha del Sisija i Vlade sa firmom Living In Interiors, trebalo bi da doprinese uspješnom razvoju projekta. Objekt će osim luksuznih apartmana sadržati i cazino, spa centar, noćni klub, trgovačku zonu i hotel.
    Rendering: Zaha Hadid Architects

     

    HD NILE TOWER 750 1

    HD NILE TOWER 750 2

    HD NILE TOWER 750 3

    HD NILE TOWER 750 4

    HD NILE TOWER 750 5

    Drveni neboderi niču u Stockholmu na podijumu od šperploče. Švedski glavni grad će u skorijoj budućnosti dobiti potpuno novi kvart. Ali umjesto da ruše stara betonska zdanja i zidaju nova, švedske vlasti odlučile su da na otoku Sodermalm izgrade dva niza drvenih zgrada jedan iznad drugog. Ako nema dovoljno mjesta za gradnju, nadgradnja je uvijek u opciji. Pogotovo ukoliko je od drveta! Naime, kvart Masthammen će u potpunosti biti napravljen od drveta i činiti će ga 31 neboder sa po 25 do 35 katova i ukupno 3.000 stanova. Iza ovog ambicioznog projekta stoji studio Anders Berensson Architects. Blokovi stambenih zgrada smješteni u donjem nivou, gde će svoje mesto naći i veliki poslovni i komercijalni prostori. Svi oni će imati nesmetan izlaz na ulicu, trgove i more. Međutim, najzanimljiviji dio projekta biti će podignut iznad toga. Na krovove donjih zgrada biti će postavljen podijum od špera, kao zajednička baza svim drvenim građevinama. Zahvaljujući njemu će sve zgrade u kvartu biti povezane, a osim toga će imati i ulogu prave zelene oaze. „Masthammen se nalazi u dolini između tri brda. Zbog toga smo odabrali da napravimo javni park na svim krovovima donjeg grada i povežemo ih mostovima. Krovovi i mostovi formiraju veliki javni pejzaž koji povezuje sve staze na šetalištima koje već postoje na istočnom Sodermalmu. Na ovaj način pravimo istočni Sodermalm lakšim i ljepšim za šetnju“, izjavio je Anders Berensson. Portal Treehuger ističe da se do sada niko nije usudio da napravi tako visoke i uske zgrade od drveta poput onih koje se planiraju u Masthammenu. To znači da će tijekom gradnje projektantski tim morati da savlada brojne izazove i da se posebno pozabavi mjerama za zaštitu od požara i jakog vjetra. Iz studija poručuju da će se pri izgradnji kompleksa oslanjati na nove tehnike gradnje i inovativne materijale kakav je CLT. Drvo oslobađa najmanje ugljik-dioksida od svih materijala koji se danas koriste u građevinarstvu, što je i osnovni razlog zašto ga Šveđani sve više koriste na gradilištima u svojoj zemlji. Da li će projektanti uspjeti da se uhvate u koštac sa svim izazovima koje nosi ovaj ambiciozni održivi projekt ostaje još da se vidi.
    www.gradnja.rs

     

    HD Masthammen 750 1

    HD Masthammen 750 2

    HD Masthammen 750 3

    HD Masthammen 750 4

    HD Masthammen 750 5

    Kada se čuje ime Kalašnjikov, svi prvo pomisle na naoružanje, preciznije jurišna puška AK-47 koja je stekla svjetsku slavu kao najbolja. No, ta ruska kompanija odlučila je upustiti se u nove poduzetničke i inženjerske pothvate pa je ovaj tjedan iznenadila svjetsku javnost na vojnom sajmu “Army-2018” u Moskvi predstavljajući svoj novi proizvod: električni automobil Kalašnjikov CV-1. Nije riječ o borbenom, nego o civilnom vozilu, da ne bude dvojbe. Pokazujući svoj novi proizvod, u kompaniji nisu krili da su ga dizajnirali prema jednoj od ikona Sovjetskog Saveza, automobila Iž koji je dolazio iz tvrtke Moskvič. Takvih se automobila tih godina znalo vidjeti i na cestama bivše Jugoslavije, a ostali su zapamćeni po golemoj potrošnji goriva pa je to vozilo ušlo i u žargon: za pijanca se znalo reći “pije k’o Moskvič”. Stekao je filmsku slavu jer je dobio ulogu u legendarnom “Balkanskom špijunu” gdje Ilija Čvorović odgovara svojoj kćeri: “A koji je to auto bolji od Moskviča?” CV-1, što zvuči kao da dolazi iz “Ratova zvijezda”, ima bateriju od 90 kilovatsati koja mu omogućava, tvrde u kompaniji, da vozi bez dodatnog punjenja 350 kilometara. Baterija je, navode u kompaniji, pogonjena revolucionarnim pretvaračem dimenzija 50x50x100 i težine 50 kilograma, koji razvija kapacitet od 1,2 MW i koji je njihov izum. Zbog toga CV-1 ubrzava od 0 do 100 kilometara na sat samo šest sekundi. Nije poznato je li ih Čvorovićeva izjava potaknula na sljedeće razmišljanje, ali Sofija Ivanova, glasnogovornica Kalašnjikova, za RBC News je izjavila da je riječ o vozilu koje se kani nadmetati s Teslom jer je “trenutačno uspješan projekt”. Na RBC-ju su bili malo zajedljivi pa su gospođi Ivanovoj zamjerili što im nije navela niti jednu specifičnu prednost koju CV-1 ima pred Teslinim vozilima (ne spominju Rimca). Kad je riječ o dizajnu, razvidno je da CV-1 ima ozbiljnih problema, osim ako ne računa na tržište sovjetonostalgičara, a to je ipak uzak krug ljudi. Ni Rusi nisu pretjerano oduševljeni novim vozilom pa su na Facebook stranici Kalašnjikova komentari bili u rasponu od “kibernetički punk” od “Iž-zombi”. Prelazak na područje električnih vozila novi je iskorak kompanije Kalašnjikov koja svoje znanje želi preliti u proizvode opće potrošnje: jer, robna marka tvrtke je globalno snažna. Samo im još trebaju proizvodi koji će biti kvalitetni kao i jurišna puška. Naime, kompanija je dosad izbacila na tržište svoju liniju odjeće te brojne druge proizvode, od kišobrana do navlaka za mobilne telefone.
    (jutarnji.hr)


    Kalašnjikov CV-1 je ruski odgovor na Tesline električne automobile
    Ruska kompanija Kalašnjikov je predstavila svoj električni automobil retro izgleda za koji tvrdi da predstavlja odgovor na Tesline električne automobile, javlja BBC. Kompanija koja stoji iza poznate automatske puške AK-47 predstavila je plavi prototip pod oznakom CV-1 na događaju održanom nedaleko od Moskve. Automobil je inspirisan izgledom hatchbacka iz sovjetske ere koji se proizvodio sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Podsjetimo, kompanija Kalašnjikov je ranije bila ismijavana zbog novog borbenog robota "mali Igor". Saopćeno je da CV-1 posjeduje mnoštvo "kompleksnih sistema" te tehnologiju koja će kompaniji omogućiti da bude "rame uz rame sa svjetskim proizvođačima električnih automobila poput Tesle". Također, dodaje se da će automobil nakon završetka razvoja imati maksimalnu brzinu nekoliko puta veću u odnosu na aktuelnu te da će moći preći 350 km s jednim punjenjem baterije. Informacija o cijeni zasad nema. Čelnici Kalašnjikova traže načine da brend krene u drugom pravcu te je nedavno pokrenuta linija odjeće i ličnih predmeta, od kišobrana pa do maskica za mobitele. Međutim, odluka za proizvodnju električnog automobila je izazvala pomiješane reakcije u Moskvi, a kada je riječ o izgledu, jedni smatraju da izgleda poput zombija, dok drugi tvrde da je veoma zanimljiv. Nešto ranije je Kalašnjikov predstavio Igoreka (malog Igora), robota visokog četiri metra i teškog 4,5 tona. Njime upravlja čovjek, a može se koristiti u izgradnji i borbi. U vrijeme kada roboti postaju sve manji i "pametniji", Igorek je postao predmet ismijavanja. Ipak, najavljeno je da će poboljšana verzija robota biti predstavljena 2020. godine.
    www.klix.ba

    O nama

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
    Ured:
    Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr 
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503