Administrator

    Administrator

    Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj se provode programi energetske obnove višestambenih zgrada. Natječaji bilježe velik broj prijava, a pozitivno rješenje dobila je većina prijavljenih zgrada. Uvjete natječaja ispunila je višestambena zgrada u ulici Ferde Hefelea u Sisku. Stanari ove zgrade bili su u prednosti u odnosu na ostale prijavljene objekte jer su brže pripremili potrebne dokumente. Većina iste dokumentacije trebala im je za ranije objavljen državni natječaj. Iako nisu uspjeli proći i dobiti sredstva koja je davala država upornost se isplatila i dobili su sredstva sufinancirana od strane Europske unije.

    Osnovni podaci o projektu
    Naziv projekta: Energetska obnova višestambene zgrade na adresi Ferde Hefelea 2,4,6,8, Sisak
    Naziv korisnika: A.V., vl. Vlado Horvat, I.B. Mažuranić 20, Sisak
    Ukupna vrijednost projekta: 4.412.323,75 kn
    EU sufinanciranje projekta: 2.407.234,25 kn
    Razdoblje provedbe projekta: 01. listopada 2016. do 30. rujna 2018.

    Projekt je sufinancirala Europska Unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj Operativni program “Konkurentnost I kohezija 2014. – 2020.”

    Što je obuhvaćala energetska obnova
    Od prijave na natječaj do odobrenja projekta čekalo se oko pola godine, a sami radovi trajali su osam do devet mjeseci. Saznali smo to od predstavnika stanara, gospodina Anđelka Lončarevića koji nam je ispričao što je sve obuhvaćala energetska obnova. “Obnova je uključivala samu izolaciju zgrade gdje očekujemo najveću uštedu - stavljanje ovojnice oko zgrade u debljini od nekih 16 cm izolacije, jer je zgrada bila jako slabo izolirana. Kamena vuna se pokazuje kao jako dobar izolator i tu ćemo definitivno postići dio energetske učinkovitosti. Uslijedilo je uređenje potkrovlja gdje se stavio estrih od 20 cm debljine kako bi se zaštitio gornji dio. Kompletno je uređena kotlovnica, znači, stare kotlove zamijenili smo s novim i suvremenijim, te su obnovljene elektro instalacije koje reguliraju rad. Omogućena je zamjena nekih dijelova zgrade, kao što su parlafoni.”, rekao je Lončarević.

     

    HD Ferde Hefelea 2

     

    Krov nije obnovljen u sklopu projekta jer su ga stanari mijenjali već ranije iz vlastitih sredstava. No, prema riječima predstavnika stanara uz izolaciju tavana renovirane su četiri otvorene terase (kamena vuna od 12 cm) i kompletno je obnovljena stolarija koja zatvara krovni dio jer je u razdobljima kada su imali stari krov znalo doći do procurenja susjedima na četvrtim katovima. Sada je smanjen gubitak energije i Lončarević vjeruje da više ne bi trebalo dolaziti do curenja.

    Obnova stolarije
    Suvlasnicima stanova dano je na volju žele li mijenjati stolariju koja je iz Fonda subvencionirana u omjeru 40:60, a plaća se kroz povećanu pričuvu.
     
    HD Ferde Hefelea 3
     
    „Zgrada je stara 43 godine, nikada se ovakvi projekti nisu radili i bilo je krajnje vrijeme. Dio stolarije je većina stanara zamijenila već ranije o vlastitom trošku, no dio je bio na izdisaju. Dok se to bude otplaćivalo investicija će se sigurno isplatiti i ljudi će osjetiti uštede. Naša vodilja je bila da se kompenzacija plaćanja postigne s uštedom cijene grijanja.“, istaknuo je Lončarević.

    Otplata kredita
    Europska unija sufinancira 60% projekta, dok ostatak od 40% moraju platiti stanari. Iako neki ovakve projekte smatraju itekako isplativim ima i onih koji su skeptični i nisu spremni na takve troškove. Pitali smo gospodina Lončarevića kako su reagirali njegovi susjedi i kakva je sama procedura otplate. “Digli smo kredit na deset godina. Otplata ide preko Privredne banke koja je oformila kreditni dio prikladan upravo za ovakve projekte. Otplatu ćemo deset godina imati kroz povećanu pričuvu koja sada iznosi duplo više nego prije. Dakle, ne otplaćuje svatko posebno, nego na povećanoj pričuvi.”

     

    HD Ferde Hefelea 4

     
    Reakcije stanara
    “Vrtjela se priča hoće li netko omastiti brk što je meni razumljivo. U današnje vrijeme smo svi kratki s novcima i uvijek nam fali kuna više. Ima stanara koji su stariji i preživljavaju iz dana u dan od mirovine. Njima je teško razmišljati dugoročno, a opet ima mlađih generacija koje vide da ovakvi projekti funkcioniraju. Kada su u pitanju radovi uvijek je moguće da nešto krene krivim putem i ljudi su skeptični. No, moj cilj je bio da se zgrada obnovi, da svi računi bud vidljivi i transparentni i da svatko može postaviti pitanje o onome što ga zanima. Uvijek ima rasprava, ali smatram da naš objekt po tome nije specifičan, već da je tako bilo i u svim zgradama koje su ušle u projekt prije nas. Kako bismo uopće mogli aplicirati na natječaj trebali smo postići oko 70% suglasnosti. Dosta je dobro što smo to postigli s obzirom na to da imamo deset ili petnaest stanova koji su prazni u smislu vlasništva, odnosno država je vlasnik. Suglasnost za te stanove nam nije ni trebala jer smo već imali zadovoljavajuću brojku.”, rekao je Lončarević.

    Prednosti investicije
    Već prve zime nakon radova osjeti se razlika u grijanju radijatora. „U usporedbi s prošlom godinom definitivno smo morali potrošiti više energije kako bismo postigli temperaturu koju sada imamo u stanovima. Gledajući račune mogu reći da se ostvaruje neka ušteda.“, rekao je Lončarević. Osim što se očekuje povrat investicije na troškovima grijanja prednost ovog projekta je i u tome što bi cijena samih stanova trebala porasti na tržištu. Tako će oni koji se nađu u situaciji da prodaju stan također dobiti određenu vrstu povrata investicije. Treba spomenuti i vanjski izgled zgrade gdje Lončarević ističe kako je od strane prolaznika primjećivao pozitivne reakcije.
     
    HD Ferde Hefelea 5
     
    „U zgradi sam od prvog dana i moj cilj je bio da nam svima bude bolje. To je bila krupna investicija, ali vjerujem da smo jedan dobar vremenski period mirni s renoviranjem i da bi bilo šteta da nismo iskoristili sufinanciranje.“, zaključio je Lončarević.
    Autor: Webgradnja.hr 
     

    Scuhmannova frekvencija rezonance je bazna frekvencija planete Zemlje koja djeluje na sva živa bića. Smatra se da je optimalna vrijednost 7,83 Hz pri kojoj se ljudi osjećaju najbolje jer su se prilagodili tijelom frekvenciji planete. Do sada ne postoji ni jedna osoba na Zemlji koja nije osjetila neku vrstu čudnog i neobjašnjivog fizičkog simptoma zbog kojeg se osjeća nelagodno što je posljedica povremene promjene bazne frekvencije planete. Mnogi ne shvaćaju zašto se ovo dešava, a neki odlaze kod svog doktora da bi otkrili da je sa njima sve u redu. Zauzvrat, doktori shvaćaju da izgleda postoje fenomeni neobjašnjivih “psihosomatskih“ pojava. Postoje znanstveni dokazi da se nešto dešava na planeti što izaziva nevolje, a ovaj dokaz je s ruske internet stranice koja prati promjene vrijednosti Schumannove rezonance.

    Što je Schumannova rezonanca?
    Schumannova rezonanca je globalna elektromagnetna rezonanca nazvana po fizičaru Vinfridu Oto Schumannu, koji ju je matematički predvidio 1952. godine. Službeni opis s Wikipedije je... “Schumannove rezonance (SR) predstavljaju skup frekvencija koje se nalaze u samom vrhu ekstremno niskih elektromagnetnih frekvencija (ELF) u Zemljinom elektromagnetnom polju. Schumannove rezonance su globalne elektromagnetne rezonance, generirane i pobuđene od strane električnog pražnjenja munja u šupljini koja se nalazi između površine Zemlje i ionosfere.“ Kao što možete pročitati, objašnjenje Wikipedije kaže da smo u poslijednje vrijeme imali mnogo munja, ako pročitate grafikone koje ćemo prikazati. Bez obzira na to da li ono što se dešava na planeti zaista uzrokuje više “munja“ ili to uzrokuje da oprema pokupi nešto drugo, znanstveni dokazi pokazuju da nešto uznemirava ili izaziva fluktuacije elektromagnetske frekvencije na planeti. Tisućama godina je Schumannova rezonanca mjerena na 7,83 Hz ili unutar površinskih skokova, ovisno od toga koliko ima oluja na planeti u to vrijeme. Ruska internet stranica ( Space Observing System / Данные комплексного мониторинга в г.Томске / sosrff.tsu.ru) je jedna jedina javna stranica koja objavljuje dnevne podatke o trenutnim vrijednostima Schumannove fluktuacije. Razlozi za to su nejasni, ali izgleda da ukazuju na kontrolu držanja podataka dalje od očiju javnosti.

    Kako Schumannova rezonanca utječe na ljude?
    Kao duhovno biće spojeno s ljudskim tijelom, mi smo se također spojili sa svjesnošću i energetskom strukturom Zemlje kada smo rođeni u ljudskom tijelu. Da bi ostalo sinhronizirano s planetarnom kompozicijom i frekvencijama, ljudsko tijelo ima sistem auto-korekcije koji se može ponovo kalibrirati u okruženju kada je to potrebno. Međutim, kada polje aura čovjeka nije sinhronizirano, teško je za emotivno, mentalno, duhovno i eterično tijelo da se sinhronizira s fizičkim tijelom i frekvencijom Zemlje. Istovremeno, eksplozija u frekvenciji magnetih frekvencija Zemlje može dovesti do bilo kakvih energetskih blokada u polju aura, što može izazvati to da fizičko tijelo ostane na niskom ili stagnirajućem ELF-u (ekstremno niske frekvencije). Eksplozije viših frekvencija su dobra stvar za čišćenje čovjekovog polja aura, sve dok se to radi umjereno. Na primjer, ako bi osoba doživjela strujni udar iz električne utičnice u domaćinstvu, ona bi možda imala bolju šansu da se oporavi nego da ju udari grom. Duhovno i metafizičko objašnjenje podizanja frekvencije fizičkog tijela je to da što je frekvencija veća, čovek će doživljavati manje zagušenu realnost. Cilj je transformirati zagušenu, kontroliranu stvarnost koju doživljavamo na način koji ujedinjuje čovječanstvo u višoj svijesti zasnovanoj na ljubavi, dok još uvijek postoje u fizičkom tijelu. Ovo se može postići samo oslobađanjem energetskih blokada prošlosti i djetinjstva koje čovjeka drže zaglavljenog u ponavljanju iluzije zagušenosti i oslobađanja u fizičkoj stvarnosti. Ovo će fizičkom tijelu omogućiti da harmonično vibrira s planetarnom frekvencijom i da ima zdrav protok energije u tijelu koja sprječava starenje i bolesti. Ako je čovjek zaglavljen u starim obrascima i uvjerenjima, ili je možda zadovoljno uljuljkan u nisku frekvenciju, onda eksplozija frekvencija može učiniti jednu od dvije stvari. Ako je osoba podigla svoju svijest dovoljno da shvati da se nešto dešava i u stanju je da otvori um i srce, onda će osoba početi da apsorbira ove visoke frekvencije koliko god je moguće i brzo koliko joj to dozvoljavaju njen um i duh. Apsorbiranje ovih visokih frekvencija dovodi do toga da voda u tijelu počne vibrirati na frekvenciji vrhunaca. To bi moglo prouzrokovati mnoge neugodne simptome, ali na kraju je to također dokaz da se nešto zaista dešava našoj planeti i našoj svijesti.

    Neki od najčešćih simptoma ovih vrhunaca u elektromagnetnoj frekvenciji su:
    - Naleti vrućine – kada tijelo brže vibrira ono generira toplinsku energiju
    - Zamagljen vid
    - Vrtoglavica
    - Nepravilni otkucaji srca, ili otkucaji s prekidima
    - Neobjašnjivi bolovi koji se mogu otezati da budu priznati, ili mogu misteriozno doći i proći
    - Zvonjava u jednom ili oba uha. Visoke frekvencije, harmonični tonovi, i/ili ponekad privremeni gubitak sluha
    - Promjene raspoloženja jer emocionalne blokade dolaze do rješavanja
    - Ekstremni umor ili nalet ekstremne energije u zavisnosti od vrste frekvencije koja se osjeća u to vrijeme i načina na koji se osoba nosi s njom
    - Povećana intuicija, osjećaj poznavanja ili pamćenja stvari koje vas vode kroz poteškoće, i povećane sposobnosti šestog čula (pored dodira, ukusa, osjećaja, sluha i vida)
    - Mučnina
    - Simptomi slični gripi
    - Problemi s probavom
    - Ekstremna glad ili nedostatak gladi – drugačije nego obično
    - Anksioznost i povišen režim “bori se ili bježi“ u tijelu

    Kao što možete vidjeti, ako se neki od ovih negativnih simptoma nastave bez da osoba uradi nešto kako bi pomogla tijelu da se prilagodi, svakako bi mogli osjećati kao da tijelo počinje da pokazuje sve više dokaza o otkazivanju i može vam se činiti kao da umirete. Zapravo, ono se čisti kako bi moglo da se prilagodi, vrlo slično onome kako se nosi s gripom ili virusima. Ako je osoba potpuno nesvjesna i ne mari, suosjećajan čovek, (ili čovek koji uopće nema dušu), onda će ove visoke frekvencije iritirati i uznemiriti, i najverojatnije neće biti integrirane. Stoga ova vrsta ljudi ostaje na niskoj frekvenciji i neće imati koristi od dolaznih visokofrekventnih valova energije. To bi čak moglo izazvati da njihovo fizičko tijelo počne da se gasi, jer neće moći da ostane u harmoniji s novom visokom frekvencijom planete. Nažalost, neki ljudi fizički to ne podnose dobro, pa vidimo ljude kako “odlaze“ u ovom trenutku (umiru). Svakako ne postoji presuda po pitanju ovoga, jer neki ljudi nisu odabrali da prođu kroz ovu promjenu u frekvenciji ili jednostavno nisu imali dovoljno preostale energije da to riješe, a u svakom slučaju, nitko nikada ne “umire.“ Oni jednostavno pređu na drugu frekvenciju izvan ograničenja fizičkog tijela i odlaze tamo gdje treba da odu kako bi nastavili svoje putovanje.

    Kako prilagoditi tijelo da prihvati više frekvencije?
    Postoji mnogo načina koje mogu pomoći da se prilagodite visokim energijama, ali evo nekoliko najčešćih:
    - Meditacija – ne vrsta meditacije koja se povezuje s astralnim bićima ili iskustva izvan tijela. Mir, pauza i meditacija disanja i fokusiranje na tok energije najbolje funkcioniraju, a medicija otvorenih očiju je također dobra.
    - Prizemljenje, ili uzemljenje – Bose noge na tlu, provođenje vremena u prirodi, kupke s morskom solima, plivanje, konzumiranje namirnica iz zemlje.
    - Upitati vaše više biće ( više ja / izvor / tim vođenja) da vam pomogne u prilagođavanju, posebno ako patite.
    - Pijte mnogo čiste vode! Bez fluorida.
    - Odmor – tijelo ima čudesnu sposobnost da veliki dio svog ponovnog podešavanja i rekalibriranja izvrši tijekom sna ili mirovanja.
    - Volite sebe i brinite za svoje tijelo.
    - Lagana vježba – pomjeranje energije kako bi se oslobodili blokada i potaknuli pravilan protok energije.
    - Neprerađena hrana – za razliku od prerađene ili GMO hrane
    - Masaža
    - Duhovni savjet ili Životni trening sa stručnjakom koji razumije uzroke i holističke tretmane
    - Slušajte svoje tijelo i činite ono što se čini ispravnim kako bi se osjećali ugodno

    Kako čitati Schumannovu rezonancu?
    Oni koji su osjetljivi na visoku energiju bili su u mogućnosti da se povežu kada osjećaju nešto zaista drugačije, i potraže grafikon togdana kako bi vidjeli da li se javlja “energetski val.“ Evo i slike onoga kako je Schumannova rezonanca izgledala na  9. studenog 2018. godine. Na lijevoj osi ćete vidjeti hertze a na donjoj osi ćete vidjeti vrijeme tijekom dana po UTC +7. Gornja os prikazuje datum. Zeleno pokazuje ono za šta pretpostavljamo da su normalni impulsi elektromagnetne frekvencije. “Bjelina“ je prikazana u korelaciji s tisućama ljudi koji su sposobni da osjete fluktuaciju u svom fizičkom tijelu. Što je širi opseg bjeline, duži je val koji dosljedno pogađa. Onaj koji je prikazan ovdje je veliki, počinje oko 18:00 8. studenog 2018. godine i traje nekoliko sati. Izgleda kao da su vrhunci bili na oko 24 hertza. Da napomenemo, moguće je da ste se u to vrijeme osjećali izuzetno pospano i da je vid počeo da vam se muti toliko da niste mogli dobro čitati na računalu.

     

    HD SCHUMANN RES 750 1


    Evo istog grafikona sa strelicom koja pokazuje gdje je kriterij od 7,83 hertza.

     

    HD SCHUMANN RES 750 2



    Pogledajte ovaj grafikon od 7. rujna do 9. rujna 2018. godine, gde vidimo da je 9. rujan bio nevjerovatan!

    HD SCHUMANN RES 750 3

    Ne znamo točan vremenski period za koji su Schumannovi grafikoni pokazali ove divlje fluktuacije. Ako bismo pogađali, rekli bismo tijekom posljednjih 40 godina, polako su počele da izbijaju sve više i više, a u posljednjih 6 godina su se ubrzale, kao da smo išli nizbrdo u frekvenciji i intenzitetu do kraja, gdje smo doživjeli čvor za manje vremena i brže, dok smo putovali. Izabrali smo nekoliko nasumičnih grafikona koje smo nedavno sačuvali, kako biste mogli da imate svježe pamćenje o tome što ste možda osjetili u to vrijeme, radi usporedbe.

    Što to znači?
    Frekvencija znači koliko se valnih ciklusa dešava u sekundi. 1 Hz znači 1 ciklus u sekundi, 40 Hz znači 40 ciklusa u sekundi, amplituda je veličina vibracije, koliko je val velik, a grafikon prikazuje varijaciju frekvencije u Hz i amplitudu koristeći bijelu boju. Možemo logično zaključiti da će veliki naleti bijele boje u elektromagnetnim frekvencijama dugo vremena utjecati na naša fizička tijela! Ovi vanjski naleti visoke energetske frekvencije pomažu čovječanstvu da se probudi iz čarolije kojom niska frekvencija može osobu držati zaglavljenom u libu usnolosti prema dešavanja u svijetu. Svi se možemo vratiti u neko vrjeme u našim životima kada smo se našli hipnotizirani kroz zabavu ili čak kroz robovanje poslu koji smo mrzili, iz potrebe za novcem za opstanak. Mnogi ljudi, naravno uključujući i one koji čitaju ovaj članak, shvatili su da nešto nikako nije u redu s onim što se u ovom trenutku dešava na planeti. Ovi ljudi koji su pogođeni kroz valove visoke kozmičke energije ili vibraciju, svjetlost i zvuk, će im pomoći da se oslobode kaosa i nesreće u kojoj se mogu naći. Na “matriks“ nivou, postoji 1% ljudi na ovoj planeti koji bi željeli da kontroliraju 99% ljudi na planeti. Oni nemaju svijest ili sposobnost da prolaze kroz ove promjene u visokoj frekvenciji kao netko tko je aktivno budan, visoko kozmički svjestan i napravio je svjestan izbor da ne bude pod sistemom kontrole u limbu uspavanosti. Na kraju, oni koji podižu vlastitu frekvenciju tijela na njihovu višu svijest će moći da prevladaju, nadmudre i izigraju one koji žele da ih kontroliraju na više nivoa te da ih vrate u limbo uspavanosti. Nova shvaćanja, nove sposobnosti i više dimenzione veze će se dogoditi pojedincima koji mogu da se prilagode te koji mogu da se spoje s eteričnim poljem kozmičke energije i poljem kozmičkog znanja. Kako frekvencija nastavlja da eksplodira, odmara, zatim eksplodira, polako (ali u skorije vrijeme ubrzano) povezujemo fizičko tijelo s višim dimenzijama, gustinama i kozmičkom svjesnošću, koji su izvan onih koji su dugo vremena kontrolirali ljude na planeti te ih vraćali u limbo usnulosti. Povećanje frekvencije planete također pomaže ljudima da se probude i da se osvijeste.

    Ovaj članak je pojednostavljeno objašnjenje fluktuacije Schumannove rezonance koja pokazuje korelaciju s načinom na koji ljudsko tijelo doživljava promjene vezano na znanstveni dokaz o povećanju frekvencije planete putem grafikona objavljenih na ruskoj internet stranici. Članak je kreiran da pomogne da se ublaži strah od promjena koje se dešavaju na planeti tako što pruža logične zaključke. Članak nema cilj da ikoga navede da ne potraži medicinsku pomoć jer članak ne daje potpuno objašnjenje veće slike zašto se sve ovo dešava u energetskom spektru. Ne daje niti odgovor na pitanje odakle dolaze valovi kozmičke energije te tko ili što upućuje valove visoke energije prema planeti Zemlji.
    Webtribune.rs

    Kina planira izgradnju podvodne baze za neimenovane podmorske znastvene i obrambene operacije u Južnokineskom moru, centar koji bi mogao da postane prva kolonija vještačke inteligencije na Zemlji, kažu zvaničnici i znanstvenici uključeni u ovaj plan. Projekt, nazvan po Hadu, podzemnom bogu grčke mitologije, lansirala je Kineska akademija znanosti u Pekingu ovog mjeseca, nakon posjete podmorskom institutu u Sanji, Hanijska oblast. Predsjednik Ksi Jinginp je ohrabrio znanstvenike i inženjere da naprave nešto što dosad niko nije. Ideja za podvodnu ispostavu omiljena je znanstvenicima, inženjerima i piscima znanstvene fantastike već tisućama godina, dok je grčka legenda o Atlantidi inspirirala brojne priče o gradovima na morskom dnu. Had zona koja bi mogla da bude baza u nadubljem dijelu oceana, na dubini od 6 do 11 tisuća metara. Projekt košta 1,1 milijardu juana (160 miliona dolara). To je pola onoga što je utrošeno na FAST radio teleskop, najveći na svijetu, u jugozapadnoj Kini. Baš kao i svemirska stanica, podvodni kompleks će imati platformu za ukrcavanje. Projektni inženjeri će morati da osmisle koji će materijal koristiti i koji može da izdrži pritisak na tolikim dubinama. “Veoma je izazovno graditi koloniju kao da je na drugoj planeti za robote sa vještačkom inteligencijom”, rekao je jedan od znanstvenika na ovom projektu. “Tehnologija može da promijeni svijet.” Robotske podmornice će slati izvještaje, snimati podvodni svijet i sakupljati minerale. Kao samoodržavajuća laboratorija, stanica će analizirati uzorke i slati rezultate na kopno. Dok će baza zavisiti od kablova spojenih za brod ili platformu u pogledu struje i komunikacije, moćni “mozak” i senzori omogućiti će joj da obavlja misije. Južnokinesko more je vjerovatno najudaljeniji morski dio na svijetu, sa sedam teritorija oko kojih se bore neke države. Morsko dno ima ekstremne uvijete, visok pritisak, eroziju, potrese i nasilnu geologiju koja može da šteti strukturama. Ovo znači da će cijena ovog ambicioznog programa rasti. Doktor Du Kvinghaj, istraživač centra, kaže da je budžet 1,1 milijarda juana, ali da će možda biti malo. “Biti će teško sagraditi ovo, teže nego svemirsku stanicu. Nijedna zemlja ovo nije dosad uradila”, rekao je Du. Baza će biti izazov i za robote. Oko 99% dna mora, koji prekriva oko 70% Zemlje, nije istraženo. Profesor Jin Pin, sa Kineske akademije znanosti, kaže da će ova baza biti zahtjevna. Mora se istražiti dno. Potencijalna lokacija je Manila prolaz. “To je jedino mjesto u Južnokineskom moru koje je duboko 5 tisuća metara”. Manila prolaz je mjesto gde se Euroazija susreće sa Pacifikom. Nadublje dno jest 5,400 metara. To prestavlja problem zbog učestale vulkanske aktivnosti. Iako politički osjetljivo, nije nemoguće da će se ova baza sagraditi. Peking planira da sagradi i 20 plutajućih nuklearnih elektrana, a prva će biti gotova 2020.
    Webtribune.rs

    HD CHINA BASE 750 1


    China Is Planning a Massive Sea Lab almost two miles underwater
    China is speeding up efforts to design and build a manned deep-sea platform to help it hunt for minerals in the South China Sea, one that may also serve a military purpose in the disputed waters. Such an oceanic “space station” would be located as much as 3,000 meters (9,800 feet) below the surface, according to a recent Science Ministry presentation viewed by Bloomberg. The project was mentioned in China’s current five-year economic plan released in March and ranked number two on a list of the top 100 science and technology priorities. Here is a translation of the March 2016 statement from the China Shipbuilding Industry Corporation. China Shipbuilding Industry Corporation is leading the deep sea platform project.

    March 25, 2016, the SASAC held a State Key Laboratory of Chinese Shipbuilding Industry Institute established the company seven hundred and two manned deep-sea equipment relying embodiment demonstration. Ministry of Science and basic research Sima Yan combined for Justice and feasibility studies to be requested, Key Laboratory enterprise hopes LEG implemented demonstration program in terms of objectives, research direction, organizational structure, operational mechanism. State Key Laboratory of manned deep-sea equipment has undertaken and completed the “dragon manned submersible research”, “deep space station key technologies”, “Self-propelled rescue bell” and more than 30 research projects, is the deep-sea manned State key laboratory of research equipment for the characteristics of enterprises, the laboratory will carry out research and development work in the overall design of manned equipment and integration technology, high voltage submersible deep structural design and safety assessment technology and deep space station key technologies. To achieve the “dream of a powerful ocean” provides important technical support, so that our deep-sea manned polyolefin material and equipment technology has reached world advanced level.

    “Having this kind of long-term inhabited station has not been attempted this deep, but it is certainly possible,” said Bryan Clark, a senior fellow at the Washington-based Center for Strategic and Budgetary Assessments. “Manned submersibles have gone to those depths for almost 50 years. The challenge is operating it for months at a time.” The U.S. Energy Information Administration says the South China Sea has proved and probable reserves of about 11 billion barrels of oil and 190 trillion cubic feet of natural gas. China Cnooc chairman estimated the South China Sea holds around 125 billion barrels of oil and 500 trillion cubic feet of natural gas. Modern nuclear attack submarines like the American Seawolf class are estimated to have a test depth of 490 m (1,600 ft), which would imply a collapse depth of 730 m (2,400 ft). Test depth is the maximum depth at which a submarine is permitted to operate under normal peacetime circumstances, and is tested during sea trials.

    The Crush depth of the Russian Alfa submarine is possibly over 1300 meters
    In June 2012, China’s manned submersible Jiaolong successfully completed its deepest test dive, to 7,020 meters in the Mariana Trench in the western Pacific Ocean. China now joins an exclusive club of countries that are capable of achieving human access to the deep sea. The other countries are the United States, Russia, France and Japan. The achievement will allow China to explore more than 99.8% of the ocean floor, Liu Cigui, director China’s State Oceanic Administration (SOA), told the media. Researchers at Shanghai Ocean University have also developed a submersible movable laboratory capable of operating at more than 13,000 feet underwater. Deepsea challenger has gone to the bottom of the ocean On March 26, 2012, James Cameron reached the bottom of the Challenger Deep, the deepest part of the Mariana Trench. The maximum depth recorded during this record-setting dive was 10,908 meters (35,787 ft).[42] Measured by Cameron, at the moment of touchdown, the depth was 10,898 m (35,756 ft). It was the fourth ever dive to the Challenger Deep and the second manned dive (with a maximum recorded depth slightly less than that of Trieste’s 1960 dive). It was the first solo dive and the first to spend a significant amount of time (three hours) exploring the bottom.


    HD CHINA BASE 750 2



    Other Planned Ocean Bottom descents
    Several other manned expeditions are planned. These include:
    Triton Submarines, a Florida-based company that designs and manufactures private submarines, whose vehicle, Triton 36000/3, will carry a crew of three to the seabed in 120 minutes;
    Virgin Oceanic, sponsored by Richard Branson’s Virgin Group, is developing a submersible designed by Graham Hawkes, DeepFlight Challenger,with which the solo pilot will take 140 minutes to reach the seabed;
    DOER Marine, a San Francisco Bay Area based marine technology company established in 1992, that is developing a vehicle, Deepsearch (and Ocean Explorer HOV Unlimited), with some support from Google’s Eric Schmidt with which a crew of two or three will take 90 minutes to reach the seabed, as the program Deep Search

    DARPA upward falling payloads
    The DARPA Upward Falling Payload (UFP) program intends to put drones on the ocean floor. Cost and complexity limit the Navy to fewer weapons systems and platforms, causing strain on resources that must operate over vast maritime areas. Unmanned systems and sensors are commonly envisioned to fill coverage gaps and take action at a distance. However, power and logistics to deliver these systems over vast ocean areas limit their utility. The UFP concept centers on developing deployable, unmanned, nonlethal distributed systems that lie on the deep-ocean floor in special containers for years at a time. These deep-sea nodes could be remotely activated when needed and recalled to the surface. In other words, they “fall upward.” In today’s fiscally constrained environment, such a system of pre-positioned, deep-sea nodes could enable a full range of maritime mission sets that are more cost-effective than existing manned or long-range unmanned naval assets.

    Nearly 50% of the world’s oceans are deeper than 4 km, which provides vast areas for concealment and storage. As a consequence, the cost to retrieve UFP nodes is asymmetric with the likely cost to produce and distribute them to the seafloor. Concealment provided by the sea also provides the opportunity to quickly engage remote assets that may have been dormant and undetected for long periods of time, while its vastness allows simultaneous operation across great distances. Getting close to objects without warning, and instantiating distributed systems without delay, are key attributes of UFP capability. The UFP system is envisioned to consist of three key subsystems: The ‘payload’ which executes waterborne or airborne applications after being deployed to the surface; the UFP ‘riser’ which provides pressure tolerant encapsulation and launch of the payload; and the UFP communications, which triggers the UFP riser to launch.

    Jacques Cousteau had the Conshelf project. In 1962, the Conshelf I sat 10 meters (33 ft) under the surface of the Mediterranean off the coast of Marseilles. The small, cramped confine technically called the Diogenes was home to a pair of scientists for a week. It came equipped with a library, television, and radio, and was used as a research station to study marine life. Shortly after the success of the Conshelf I experiment, Conshelf II was launched. It came with even more fantastical amenities, such as a garage, an aquarium, and another research facility burrowed deeper into the sea, this time housing five people for a month. Finally, the most ambitious project was the Conshelf III, nested an incredible 100 meters (328 ft) beneath the water’s surface.
    earthmysterynews.com

     

    HD CHINA BASE 750 3

    HD CHINA BASE 750 4

    HD CHINA BASE 750 5

    Nesagledive, ali doista zabrinjavajuće posljedice zagađenja okoliša plastikom nesumnjivo zahtijevaju brze reakcije i kontinuirano podizanje svijesti, promjene navika, poticanje razvoja i inovacija, kao i interdisciplinarnih te suradničkih pristupa. Jednu takvu inicijativu pokrenuli su nedavno udruge Terra Hub i Zona, uz podršku Volva Adria – Adriatic Plastic Challenge čiji je cilj pronalazak inovativnih rješenja za zaustavljanje zagađenja plastikom u Jadranu. U sklopu Adriatic Plastic Challengea nedavno je održan dvodnevni bootcamp, tijekom kojega su odabrani timovi (uz mentorsku podršku stručnjaka) razvijali svoje projekte, a na kraju su odabrana su najbolja inovativna rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u Jadransko more. U žestokoj antiplastičnoj borbi, pobijedio je tim Zlarin – otok bez plastike čija je vizija učiniti Zlarin prvim hrvatskim otokom bez jednokratne plastike. Podrijetlom sa Zlarina, Ana Robb, Ivana Kordić i Nataša Kandijaš razvile su model koji će u sljedećih godinu dana zaustaviti dotok jednokratne plastike na otok. Plastične vrećice zamijenit će papirnatima i platnenima, izbacit će slamke, a plastične čaše i pribor za jelo, također će zamijeniti ekološki prihvatljivijim rješenjima. Projekt podupire lokalno stanovništvo te turistička zajednica otoka Zlarina. Tijekom bootcampa odabrani timovi, uz pomoć mentora, projektna su rješenja pretvorili u poslovne modele koristeći metodologije design thinkinga i lean start up-a, te su svoje ideje prezentirali pred stručnim žirijem. Drugo mjesto osvojio je tim Adriatic Plastic koji je predstavio aplikaciju koja služi kao sustav nagrađivanja za nekorištenje jednokratke plastike, dok je treće mjesto pripalo timu Microplastic Filter koji je prezentirao prototip filtera koji odvaja mikroplastiku u perilicama rublja. Iako su prva tri tima financijski nagrađena, čitava inicijativa predstavlja priliku za sve da pretvore svoje ideje u održive modele koji su spremni zaživjeti, pa će udruge Terra Hub i Zona pratiti i podupirati sve timove na njihovom putu.

    Kako očuvati morski ekosustav?
    Svake minute jedan kamion pun plastičnog otpada završi u oceanu. To je između 8 i 12 milijuna tona plastike godišnje. Do 2050. godine će u moru biti više plastike nego ribe. Posljedice zagađenja plastikom su nesagledive za okoliš i za društvo, a magično rješenje ne postoji. Podizanje svijesti i promjena navika, poticanje razvoja i inovacija, interdisciplinarni pristupi i suradnja na svim razinama su mogući putevi prema rješenju. Stoga je pokrenuta inicijativa za pronalazak inovativnih rješenja za zaustavljanje zagađenja plastikom u Jadranu pod nazivom Adriatic Plastic Challange. Riječ je o timskom natjecanju u obliku dvodnevnog bootcampa, a koje organiziraju udruge Terra Hub i Zona uz podršku Volva Adria. Sudjelovanje se ne naplaćuje, a najbolje ideje mogu osvojiti novčane nagrade. Traže se inovativna rješenja kako bi se zaustavilo zagađenje mora plastikom, a prijaviti se mogu kreativci, inženjeri, znanstvenici, poduzetnici, profesori, studenti, aktivisti, avanturisti i svi ostali koji dijele strast prema očuvanju morskog ekosustava. Pozivaju se zainteresirani timovi da razmislite o tome što mogu učiniti kako bi doprinijeli rješavanju ovog globalnog i sveprisutnog problema na lokalnoj razini te prijave svoje ideje, projekte, događaje, proizvode, usluge i radove.

    Namjera je Adriatic Plastic Challengea:
    – pronaći rješenja koja će doprinijeti zaustavljanju daljnjeg dotoka plastičnog otpada u Jadransko more
    – osvijestiti što veći broj ljudi o problemu plastičnog zagađenja i potaknuti ih na odgovorno ponašanje

    Nakon prijave odabrani kandidati i kandidatkinje će biti pozvani da prisustvuju u intenzivnom dvodnevnom bootcamp-u pod mentorstvom vrhunskih stručnjaka. Pozvali smo stručnjake iz područja održivog razvoja, očuvanja okoliša, marketinga, komunikacija i poslovnog svijeta da rade na razvoju vaših ideja i projekata tijekom bootcampa.
    vizkultura.hr
    Budućnost zelene gradnje: Hoće li nam krovni vrtovi ikada dosaditi? Iako naizgled prestavljaju potpuno suprotne sredine, gradovi su poput prašuma. Na tlu, svijet je mračan i pun predatora, pa oni koji traže svjež zrak, Sunce i privatnost mogu da idu u samo jednom smjeru: GORE. No, jesu li krovni vrtovi kakve danas znamo samo stvar trenda, trenutne fiksacije ili su, pak, renesansne tvorevine, pitanje je koje autor Matt Alderton postavlja za Redshift, magazin pod pokroviteljstvom Autodeska. Činjenica je da su krovni vrtovi širom svijeta sve brojniji. Svetlih primjera ima čak i i načim krajevima, dok je u razvijenijim zemljama ovakav dizajn postavljen na vrlo visok nivo. Međutim, kako piše Alderton, ni ovaj trend se nije pojavio sam od sebe. Tijekom devedesetih, američki Savjet za zelenu gradnju (Green Building Council) postavio je certifikat Leadership in Energy and Environmental Design (LEED) zahvaljujući kojim je održiva gradnja dobila na mnogo većem značaju i time potakla dizajnere, arhitekte i investitore da sve više razmišljaju u tom novom, ekološkom, odnosno „zelenom“ pravcu. Nakon toga, krovni vrtovi počeli su da bujaju. Prva generacija krovnih vrtova više je pomagala planeti nego korisnicima. Međutim, zahtjevi korisnika počeli su da mijenjaju dizajn ovih zelenih oaza, pa tako danas imamo krovne vrtove po kojima ljudi mogu da se prošetaju, da sjednu na kavu i sudjeluju u različitim aktivnostima. Na taj način, krovni vrtovi postali su ne samo luksuzni javni prostori već standard. U razvijenim zemljama, gotovo da se podrazumijeva da će svaka nova zgrada imati barem jedan nivo krovnog vrta. Krov je, drugim riječima, konačno okupiran!

    Ekologija koja donosi profit
    Alderton u svom tekstu objašnjava da investitori ne grade ovakve projekte samo radi ekologije i blagostanja korisnika. Prvi i osnovni razlog kreiranja zelenih vrtova kakve danas znamo odnosi se zapravo  nakomercijalizaciju prostora: krov je dobio na upotrebnoj vrijednosti i sada se i iz njega može izvući profit. „To je čist ekonomski model“, objašnjava arhitekt Simon Ha iz losanđeleskog studija Steinberg Hart među čijim klijentima se nalaze i luksuzni ugostiteljski lanci. Ovi hoteli koriste svoje bujne, besprekorno dizajnirane krovne vrtove s bogatom ugostiteljskom ponudom ne bi li privukli veći broj klijenata, a konkurencija je godinama u ovoj sferi postala sve jača. „Naši klijenti žele nešto što će ih odvojiti od ostalih, a krovni vrtovi definitivno uspijevaju u tome, a pritom hotelu donose ogromne količine novca“.

    Uživancija ipak zagarantirana
    Postoji još jedan aspekt krovnih vrtova koji ne smijemo zanemariti, a to je da ih korisnici zaista vole. U velikim ravnim gradovima, kada stojite na vrhu zgrade to je kao da ste osvojili planinu, a kvalitetan dizajn krovnih vrtova može samo da pojača taj osećaj. Odličan primjer je krovni vrt na vrhu Tranzitnog centra Salesforce u San Francisku. Centar je otvoren u kolovozu ove godine i na njegovom krovu se nalazi 13 vrtova, centralni travnjak s drvećem i livada za piknik. Tu su još i brojne pokretne stolice i stolovi, amfiteatar s 800 mjesta, dugačko šetalište i restoran. Uz to, svuda po parku su raštrkane lijepo dizajnirane klupe na kojim zaposleni u centru mogu da se opuste tijekom pauze. Dizajn ovog velikog parka koji se prostire na skoro 22.000 kvadrata potpisuje vrhunska firma za pejzažnu arhitekturu PWP.

    Izazovi pri dizajnu zelenih vrtova
    Međutim, osmisliti zelenu oazu usred užurbanih gradova nije nimalo lako i glavni izazov u njihovom dizajnu obično prestavlja orijentacija, ali i izloženost Suncu i toplinskoj energiji. Pregrijavanje krovnih vrtova ogroman je problem koji se djelomično sprječava biranjem lakih materijala za konstrukciju, dok se posebna pažnja obraća na tip biljaka koji se tamo sade. Naime, treba imati na umu da ovakvi uvjeti nisu pogodni za sve vrste biljaka i da su nadstrešice praktično neophodne. Posebni klimatski i geografski uvjeti nose sa sobom dodatne izazove sa kojima stručna lica iz studija za pejzažnu arhitekturu moraju da budu sposobna da se izbore, ne bi li projekt krovnog vrta uopće uspio. I u našoj zemlji postoji više uspešnih primjera zelenih krovova, mada ima i onih investitora koji umjesto obećanog krovnog vrta postave PVC tepih koji imitira travu. Jedan od velikih projekata koji privlači pažnju, a koji će uskoro biti realiziran jeste Stattwerkova kula na Zelenom vijencu u Beogradu.Iz svega navedenog zaključujemo da je izgradnja krovnih vrtova i više nego kompleksan zadatak koji zahtijeva detaljne pripreme, ispitivanja, veliki budžet, kao i svakodnevno održavanje. Da li će investitori i projektanti vremenom pokleknuti pred ovakvim izazovima ostaje da se vidi. Ali, jedno je sigurno: u gradovima nas ima sve više i više, i moramo negde da nađemo mir, pa zašto ne bi bio zeleni krov?!
    www.gradnja.rs

     

    HD KROVNI VRT 750 1

    HD KROVNI VRT 750 2

    HD KROVNI VRT 750 3

    HD KROVNI VRT 750 4

    HD KROVNI VRT 750 5

    HD KROVNI VRT 750 6

    Ova neobična planinska kuća potiče vezu između prirode i čovjeka. Ideja za oblikovanje ove kuće bila je da se što bolje uklopi u okolinu, ali i da se produbi veza između ukućana i prirodnog okruženja. Arhitektonska firma Skylab potpisuje projekt kuće Owl Creek pozicionirane na vrhu brda u blizini Portlanda zahvaljujući čemu se ostvaruje panoramski pogled na okolnu planinu Snowmass. Upravo iz uvjeta da se dobije što bolji pogled na okolinu, ali kako bi se riješili inicijalni izazovi u pogledu konfiguracije terena, odlučeno je da se objekt djelomično ukopa u teren, a da se s druge strane ponosno izdigne iznad tla čime je nastala ulazna fasada koja osvaja poglede. Fasada kuće izrađena je od aluminijskih panela koji izgledaju kao da ih je načeo zub vremena. Zbog ovog prirodnog efekta, objekt se bolje uklapa u cijelo okruženje iako je sama arhitektura prilično naglašena. Owl Creek zapravo prestavlja zajednički dom dvije porodice, pa odatle proizlazi i ideja da kuća bude mjesto koje će povezati porodicu i prijatelje ali i očvrsnuti njihovu vezu s okolnom prirodom. Kuća obiluje zajedničkim prostorima koje nude intimnu atmosferu. Takvi su i prostori dnevnog boravka ali i kaskadnog hodnika koji je preuređen u mjesto za druženje. Pošto se težilo stvaranju prostora sa što manje barijera, omogućeno je da prirodno svjetlo prodro do najudaljenijih kutaka u kući. Zbog pozicije kuće na vrhu brda, iz nje se može uživati u praćenju prirodnih promjena tijekom svih godišnjih doba.
    www.gradnja.rs

     

    HD OWL CREEK 750 1

    HD OWL CREEK 750 2

    HD OWL CREEK 750 3

    HD OWL CREEK 750 4

    HD OWL CREEK 750 5

    HD OWL CREEK 750 6

    HD OWL CREEK 750 7

    HD OWL CREEK 750 8

    Kako će izgledati hrvatska energetska strategija do 2030.? Javnosti su dane na uvid podloge za novu energetsku strategija Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050., tzv. Zelena knjiga koju je izradio Energetski institut Hrvoje Požar, a njezin proklamirani cilj je konkurentna i dostupna energija te sigurna opskrba. Energetska tranzicija, koja anticipira europske i svjetske niskougljične ciljeve, mogla bi se odvijati u jednom od dva prezentirana scenarija u kojima dominiraju obnovljivi izvori energije s 32% udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije do 2030., odnosno 52% do 2050. (u ubrzanom scenariju energetske tranzicije), odnosno 46% u tzv. scenariju 2 do spomenute godine. Ukupna potrošnja energije trebala bi padati zbog primjene mjera energetske učinkovitosti, no finalna potrošnja električne energije, koja će biti dominantan energent za zadovoljenje potreba u budućnosti, raste zbog masovne elektrifikacije u prometnom sektoru. Analize očekuju da će Hrvatska 2050. imati svega 3,3 milijuna stanovnika, dok nam u tom periodu BDP ne bi trebao rasti više od 2% godišnje. Zanimljivo je da se do 2030. zapravo ne računa na pad potrošnje energije po sektorima, dapače, potrošnja električne energije bi trebala rasti, potrošnja plina i tekućih goriva ostat će na istoj razini, a rast će proizvodnja iz obnovljivaca. Prema scenariju 2 do 2030. predviđa se izgradnja 1360 MW vjetroelektrana, odnosno 770 MW fotonapona, dok je scenarij 1 predvidio 1600 MW VE i 1.000 MW fotonapona. Autori strategije računaju da bi do 2030. trebao biti izgrađen novi blok u EL-TO-u, HES Kosinj i HE Senj te jedna crpna hidroelektrana snage 150 MW. Sudeći prema relativno niskoj cijeni el. energije iz proljeća (cca 40 eura/MWh), koja je korištena za analizu isplativosti ulaganja u pojedine izvore, pokazuje se da su kratkoročno i dugoročno praktički jedino isplativa ulaganja u obnovljive izvore energije, uz ogradu da će biti pratiti kretanje cijene ETS jedinica, koje utječu na isplativost elektrana na fosilne izvora. Autori napominju da su analize radili ne uzimajući u obzir nikakve financijske poticaje, a prema njima u scenariju 1 do 2050. u proizvodnju energije bi trebalo investirati 9,18 milijardi eura ili 300 mil. eura godišnje, odnosno 7,1 milijardu eura ili 235 mil. eura godišnje prema scenariju 2. Prema optimističnom scenariju, koji se već nametnuo kao kontroverzan, godišnje bi na mrežu trebalo dodavati 350 MW nove snage! Tome bi trebalo pribrojiti i ogromna ulaganja u prijenos (7-14 mlrd. kn do 2050) i distribuciju energije (cca. 1 mlrd. kn godišnje u oba scenarija). Troškovi infrastrukture za alternativne energente u prometu procjenjuju se na 3,9 do 5,6 milijardi kuna, najviše nakon 2040. Izlazak iz pogona TE Plomin 2 predviđa se za 2040., TE na lož ulje (koje već ionako ne rade) izaći će 2025., a izlazak NE Krško predviđa se za 2045., dok se revitalizacija TE Plomina 1 ocjenjuje kao neisplativa. U periodu do 2050. Hrvatska bi trebala samostalno pokrivati svoje potrebe za električnom energije, bez da izvozi viškove. Nešto je drugačija, pa i pomalo optimistična slika prikazana za sektor plina i nafte. Naime, smatra se da će potrošnja plina i tekućih derivata u promatranom periodu stagnirati, a optimistično se (i nerealno) očekuje da će već za šest godina zemlja obrnuti trend snažnog pada proizvodnje plina iz vlastitih izvora kroz nova istraživanja. Strategija ocjenjuje da će plinska infrastruktura u daljoj budućnosti biti bitno manje iskorištena i predstavljat će financijski uteg onom manjem broju potrošača koji svoje potrebe za toplinskom energijom neće zadovoljavati iz CTS-a, odnosno obnovljivih izvora. Komentare javnosti na tzv. Zelenu knjigu, resorno će ministarstvo primati do 22. studenog. Neslužbeno se doznaje da bi Strategija energetskog razvitka do 2030. s pogledom na 2050., koja će se iskristalizirati iz ovih podloga, trebala biti usvojena u prvom kvartalu 2019.
    www.energetika-net.com


    Energetska strategija - bez računa se ne računa
    Energetska strategija donosi se bez financijskih podloga i projekcija koštanja cijene energije pa ne možemo znati koliko će nas velika ulaganja u infrastrukturu i elektrane na koncu koštati. Osim toga, čini se da opet ne tražimo svoj put i najbolji način da dođemo do cilja kombinacijom tehnologija i financijskih modela u cilju gospodarskog rasta i razvoja već opet štreberski prepisujemo od naprednijih i bogatijih. Prije koji tjedan javnosti su predstavljene podloge (tzv. Zelena knjiga) iz kojih bi trebala biti napravljena nova nacionalna energetska strategija do 2030. s pogledom na 2050. Dojmovi su se slegnuli, javna rasprava je završena, trebalo je vremena probiti se kroz gotovo 500 stranica stručnog materijala koji bi trebao trasirati sudbinu HEP-a, INA-e i drugih manjih i većih energetskih igrača. Opći dojam je da energetska strategija koja se može izroditi iz ovih dokumenata ne bi smjela imati predznak nacionalne, jer za nju se možda i neće moći reći da u potpunosti anticipira gospodarsku i energetsku realnost niti u obzir uzima sve prednosti i ograničenja postojeće energetske infrastrukture, energetskih izvora koje imamo i socijalnog okruženja te siromaštvo i gospodarsku stagnaciju koju živimo. Kao što resorno ministarstvo prečesto prepisuje EU zakonodavstvo umjesto da ga prilagodi nacionalnim posebnostima, tako i ove podloge slijepo slijede klimatske ciljeve, ne uzimajući posve u obzir realne okolnosti u kojima bi se oni trebali ostvariti. Hrvatska je u ovoj strategiji nekakav neobični usamljeni otok, koji čak nema ambicije da cilja ne sveti gral energetske samodostatnosti, već eto, pipajući po mraku traži svoj put u onome što mora, umjesto da koristi ono što ima i na tome pametno promišljajući gradi. Dva scenarija Zelene knjige varijanta su jednog te istog puta pa proizlazi da nam 'ne gine' niskougljična energetika, samo će tempo dolaska do nje biti nešto sporiji ili brži. Postavlja se pitanje zbog čega samo dva scenarija i zašto autori nisu napravili veći broj scenarija, poigrali se više tehnologijama, tržišnim mehanizmima i opcijama, stavljajući veći i/ili manji naglasak na različite sektore – energetski i prometni, koji su najveći nosioci niskougljične politike, kombinirajući rješenja za dolazak do istog cilja, ako već za njim moramo ići. Dokumenti ovog tipa ne bi trebali imati manje od tri scenarija, poželjno i više. Energetska strategija koja iz prikazanog može proizaći dominantno je elektroenergetska strategija koja se oslanja na od EU-a poticanu energetsku učinkovitost u zgradarstvu i snažno se proteže na elektrificirani prometni sektor. Zanimljivo je da se ujedno zapostavlja prirodni plin koji je tranzicijski energent i koji i u elektroenergetici i u prometu može napraviti veliku razliku. Za zemlju koja se priprema za LNG-projekt začuđujuće je da se najavljuje stagnirajuća potrošnja plina pa se s razlogom valja zapitati kome je namijenjena skupa infrastruktura koja će dodatno opteretiti transportnu tarifu i krajnju cijenu plina? Bez veće upotrebe plina proizlazi da je glomazna magistralna plinska mreža sama sebi svrha, jer njezina gradnja očigledno nije bila plod šire strategije rastućeg korištenja plina kao energenta kojeg se sada tako lako odričemo.Prema autorima budućnost je isključivo u obnovljivcima, ali čak se i njihov razvoj do 2030. (a zaboravlja se da je to pravi doseg strategije) limitira, te u masovnijoj primjeni električnih automobila u daljoj budućnosti. Vjetroelektrane se ograničavaju na razine koje može podnijeti elektroenergetska mreža bez potrebe za velikim investicijama (1.360 MW u blažem scenariju). Sunce, kojeg imamo u obilju i čije iskorištavanje bi stabiliziralo elektroenergetsku mrežu, ograničava se na samo 770 MW do 2030., što je otprilike razina koju jedna razvijena europska zemlja bez poticaja instalira u godinu dana! Već sada postoji iskazani interes za priključenje 600-tinjak MW velikih FN elektrana i 1800 MW vjetra, ne računajući na intrigantne potencijale tzv. građanske energetike i različite oblike financiranja i upravljanja takvim projektima, što tek treba dobiti zamah. U roku godinu-dvije na mreži će biti više od 1.000 MW iz vjetra (574 MW u sustavu poticaja + 447 MW koje već imaju ugovor o priključenju). Projekti idu dalje – VE Senj snage 156 MW koja se upravo počela graditi neće imati povlašteni status. Znači li to po autorima strategije da za koju godinu prestaje gradnja vjetroelektrana u Hrvatskoj? Tko će zadovoljiti kriterije imat će pravo priključenja i zato je stopiranje malo vjerojatno. A ako su obnovljivci toliko podcijenjeni, onda je lako moguće da su i troškovi jačanja mreže, uravnoteženja, pohrane itd. također podcijenjeni. Dakle, već sada se vidi da ćemo još nenapisanu strategiju revidirati vrlo brzo jer će je tržište i realnost pregaziti. Apsolutno najveći propust podloga je u tome što nisu napravljene ekonomske i financijske računice, analiza jakih i slabih točaka za scenarije niti se vidi buduća sinergija s gospodarskim razvojem u segmentu elektromobilnosti, energetske učinkovitosti i obnovljivaca. Hoćemo li kao do sada nastaviti uvoziti tehnologiju ili ćemo pokušati razviti vlastite proizvode za što imamo kapaciteta ali nedostaje 'business friendly' podrške? Svaka strategija pa tako i energetska mora imati razvojnu komponentu – malo je vjerojatno da bi Nijemci forsirali elektromobilnost da nemaju jaku automobilsku industriju. Mi i tu konje za utrku imamo, no treniramo li ih?! Također, ne manje bitno, nedostaje analiza utjecaja planiranih ogromnih investicija na krajnju cijenu energije. Ako se iz reguliranih djelatnosti investiraju milijarde kuna u infrastrukturu koliko će nam energija poskupiti, to nismo saznali iz Zelene knjige. Kuriozitet - BiH je u svojoj novoj energetskoj strategiji izračunala poskupljenje pa zašto mi to ne učinimo. Veliki je to propust koji bi trebalo ispraviti a ne još jednom navrat-nanos napisati i kroz Sabor progurati još jednu strategiju koja će kao i prošle strategije biti mrtvo slovo na papiru. Kada smo je tako dugo čekali, bilo bi dobro da ima težinu.
    www.energetika-net.com

    Do 2030. HEP će povećati udio obnovljivih izvora energije s 35 na 50 %. HEP je objavio da želi povećati proizvodnju iz obnovljivih izvora revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije. Cilj je do 2030. godine povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na 50 posto. U revitalizaciju hidroelektrana tvrtka planira uložiti ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo oko 1,4 mlrd. kuna, dok će do završetka revitalizacije (2028.) uložiti još oko 2,2 mlrd. kuna. Tako će se stvoriti dodatnih 160 MW novih kapaciteta u hidroelektranama, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim hidroelektranama HEP-a. Uz to, u tijeku je natječaj za izgradnju Sunčane elektrane Cres, a pri kraju su pregovori o preuzimanju projekta u razvoju Sunčane elektrane Vis te još jedne sunčane elektrane i dva vjetroparka. Već iduće godine HEP će u sunčane i vjetroelektrane uložiti 600 milijuna kuna. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković pustio je u probni rad agregat B Hidroelektrane Ozalj 1, čime je obilježena 110. godišnjica rada te najstarije aktivne hidroelektrane u kontinentalnom dijelu Hrvatske i naglasio: „Investicije u proizvodnju električne energije u Hrvatskoj, izravno doprinose povećanju nacionalnog BDP-a. Čestitam HEP-u na investicijama u revitalizaciju hidroelektrana u što će u idućih 10 godina uložiti 2,2 milijarde kuna. Posebice su važna i ulaganja od 600 mil. kuna u 2019. godini u ostale obnovljive izvore energije, sunčane i vjetroelektrane u skladu s nacionalnim ciljevima smanjenja emisija CO2.“. Također, iduće godine završit će se projekti revitalizacija hidroelektrana Zakučac, Dubrovnik i Fužine, nastavit će se radovi na hidroelektranama Ozalj i Gojak te će započeti revitalizacija hidroelektrana Varaždin i Senj. „Uz revitalizaciju postojećih hidroelektrana, drugi je stup obnovljivog scenarija razvoja HEP-a izgradnja novih hidroelektrana, a treći izgradnja ostalih obnovljivih izvora. U tome smo ove godine napravili povijesni iskorak, preuzevši projekt Sunčane elektrane Cres, koju ćemo realizirati bez državnih poticaja. Za iduću godinu najavljujem pokretanje projekta Sunčane elektrane Vis te još nekoliko projekata sunčanih i vjetroelektrana, čija će realizacija označiti novu razvojnu fazu HEP-a“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Prva etapa revitalizacije HE Ozalj 1, u sklopu koje je zamijenjena sekundarna oprema i generator A, završena je početkom 2018. godine, dok će treća etapa revitalizacije, u sklopu koje će se provesti zamjena agregata C, završiti u 2019. godini. Ukupna vrijednost sve tri etape revitalizacije HE Ozalj 1 iznosi 60 mil. kuna i njenim završetkom ukupna snaga hidroelektrane povećat će se s 3,3 MW na 4 MW, što će omogućiti povećanje godišnje proizvodnje za jedan milijun kWh. Izvođač radova je konzorcij društava grupe Končar na čelu s tvrtkom Končar KET. Osim revitalizacije HE Ozalj, HEP na području Karlovačke županije kontinuirano provodi i druga značajna ulaganja. U tijeku je projekt revitalizacije HE Gojak vrijedan 96 mil. kuna, za koju vrijedi spomenuti da je u lipnju ove godine na krovu njene upravne zgradi u Ogulinu postavljena sunčana elektrana, jedna od četiri sunčane elektrane koje su ove godine instalirane na krovnim površinama zgrada u vlasništvu HEP-a. Kontinuirano se ulaže i u distribucijsku mrežu na području Karlovačke županije, gdje investicije HEP ODS-a na godišnjoj razini iznose više od 40 mil. kuna.
    www.energetika-net.com


    HEP je najavio ulaganja u obnovljive izvore energije od prosječno milijardu kuna na godišnjoj razini
    Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković pustio je u probni rad agregat B Hidroelektrane Ozalj 1, čime je obilježena 110. godišnjica rada te najstarije aktivne hidroelektrane u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Predstavnici Hrvatske elektroprivrede upoznali su premijera i članove Vlade s planovima ulaganja u hidroelektrane i ostale obnovljive izvore energije koji će na godišnjoj razini prosječno iznositi milijardu kuna. HEP će do 2030. godine povećati udjel obnovljivih izvora energije s 35 na 50 posto. Taj cilj planira postići revitalizacijom, odnosno povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u ostale obnovljive izvore energije. U revitalizaciju hidroelektrana HEP planira uložiti ukupno oko 3,6 milijardi kuna, od čega je do danas uloženo oko 1,4 milijarde kuna, dok će do završetka revitalizacije 2028. godine uložiti još oko 2,2 milijarde kuna. Rezultat tog investicijskog ciklusa bit će dodatnih 160 megavata nove snage u hidroelektranama, što odgovara snazi jedne velike hidroelektrane koja bi bila šesta po veličini među postojećim HEP-ovim hidroelektranama. Nadalje, HEP je ove godine pokrenuo ulaganja i u ostale obnovljive izvore energije. U tijeku je natječaj za izgradnju Sunčane elektrane Cres, a pri kraju su pregovori o preuzimanju projekta u razvoju Sunčane elektrane Vis te još jedne sunčane elektrane i dva vjetroparka. Već u 2019. godini HEP će u sunčane i vjetroelektrane uložiti 600 milijuna kuna. „Investicije u proizvodnju električne energije u Hrvatskoj, izravno doprinose povećanju nacionalnog BDP-a. Čestitam HEP-u na investicijama u revitalizaciju hidroelektrana u što će u idućih 10 godina uložiti 2,2 milijarde kuna.Posebice su važna i ulaganja od 600 milijuna kuna u 2019. godini u ostale obnovljive izvore energije, sunčane i vjetroelektrane u skladu sa nacionalnim ciljevima smanjenja emisija CO2.“, izjavio je Andrej Plenković, predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Hidroelektrane su pouzdan i konkurentan izvor zelene energije i zato HEP veliku pozornost posvećuje njihovoj modernizaciji i produljenju životnog vijeka. Iduće godine završit će se projekti revitalizacija hidroelektrana Zakučac, Dubrovnik i Fužine, nastaviti radovi na hidroelektranama Ozalj i Gojak te će započeti revitalizacija hidroelektrana Varaždin i Senj. „Uz revitalizaciju postojećih hidroelektrana, drugi je stup obnovljivog scenarija razvoja HEP-a izgradnja novih hidroelektrana, a treći izgradnja ostalih obnovljivih izvora. U tome smo ove godine napravili povijesni iskorak, preuzevši projekt Sunčane elektrane Cres, koju ćemo realizirati bez državnih poticaja. Za iduću godinu najavljujem pokretanje projekta Sunčane elektrane Vis te još nekoliko projekata sunčanih i vjetroelektrana, čija će realizacija označiti novu razvojnu fazu HEP-a“, izjavio je Frane Barbarić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d.d. Od 26 HEP-ovih hidroelektrana, u Karlovačkoj županiji se nalaze tri: HE Gojak, HE Lešće te HE Ozalj (HE Ozalj 1 i 2). HE Ozalj 1 je pod imenom „Munjara grada Karlovca" puštena u rad 1908. godine za potrebe rasvjete grada Karlovca i danas je najstarija hidroelektrana u kontinentalnom dijelu Hrvatske koja još uvijek proizvodi električnu energiju u izvornom objektu, koji ima status zaštićenog kulturnog dobra Republike Hrvatske. Prva etapa revitalizacije HE Ozalj 1, u sklopu koje je zamijenjena sekundarna oprema i generator A, završena je početkom 2018. godine, dok će treća etapa revitalizacije, u sklopu koje će se provesti zamjena agregata C, završiti u 2019. godini. Ukupna vrijednost sve tri etape revitalizacije HE Ozalj 1 iznosi 60 milijuna kuna i njenim završetkom ukupna snaga hidroelektrane povećat će se s 3,3 MW na 4 MW, što će omogućiti povećanje godišnje proizvodnje za 1 milijun kWh. Izvođač radova je konzorcij društava grupe Končar na čelu s tvrtkom Končar KET. Osim revitalizacije HE Ozalj, HEP na području Karlovačke županije kontinuirano provodi i druga značajna ulaganja. U tijeku je projekt revitalizacije HE Gojak vrijedan 96 milijuna kuna, za koju vrijedi spomenuti da je u lipnju ove godine na krovu njene upravne zgradi u Ogulinu postavljena sunčana elektrana, jedna od četiri sunčane elektrane koje su ove godine instalirane na krovnim površinama zgrada u vlasništvu HEP-a. Kontinuirano se ulaže i u distribucijsku mrežu na području Karlovačke županije, gdje investicije HEP ODS-a na godišnjoj razini iznose više od 40 milijuna kuna.
    www.hep.hr

    Volkswagen će 2026. proizvesti zadnju seriju automobila s unutarnjim izgaranjem pogonjenim dizelom ili benzinom, objavio je Michael Jost, direktor za strategiju na konferenciji za medije u utorak. VW je počeo s promocijom prve linije električnih automobila među kojima će se iduće godine naći i Porsche Taycan. Kompanija je najavila da će u idućih pet godina uložiti više od 50 milijardi USD na transformaciju svojih automobila u samovozeće električne automobile. Proizvodnja VW-ovog branda I.D. Neo hatchback počet će za 12 mjeseci u Njemačkoj, a slijedit će ostali modeli u I.D. seriji koji se sastavljaju u Kini. Konačno, VW planira proizvoditi sasvim ili djelomično električna vozila u više od 300 automobila, kamioneta, kamiona i motorkotača do 2030. VW će nastaviti mijenjati svoju tehnologiju nakon što se nova platforma uvede sljedećeg desetljeća. Nakon 2050. godine mogu još postojati neki benzinski i dizelski modeli u regijama gdje nema dovoljne infrastrukture za punjenje, prema Jostu, objavio je Autonews.
    http://www.energetika-net.com

    Volkswagen najavljuje početak komercijalne proizvodnje električnog automobila na novoj platformi za 2020. godinu, a do 2025. godine s proizvodnih traka trebalo bi silaziti milijun električnih automobila godišnje – gotovo desetina ukupne današnje proizvodnje koncerna. Uz nekoliko iznimaka, većina aktualnih električnih automobila temelji se na onima pogonjenim benzincima ili dizelašima, pa se ugradnja električnih komponenti prilagođava zadanim dimenzijama vozila i prostoru namijenjenom konvencionalnoj pogonskoj tehnici. Rezultat je da korisnici ‘plaćaju ceh’ kroz brojne kompromise. Zanimljivo je da su još pred dvadesetak godina neki automobili već u startu konstruirani s idejom o alternativnim pogonskim rješenjima – poput prve A-klase i Fiat Multiple – no u međuvremenu su umirovljeni, a da alternative u njima nisu zaživjele, izuzmemo li ugradnju plinskih spremnika u pod Multiple. No, vremena se mijenjaju i na elektriku se više ne gleda samo kao na jednu od alternativa, već se čitavo težište seli u tom smjeru. Volkswagen, najveći koncern na svijetu, objavio je svoje planove za budućnost predstavljanjem modularne platforme potpuno električnog vozila nazvane jednostavno MEB (Modulare E-Antreibs-Baukasten), uz geslo ‘Struja za sve’. Nova platforma, koja objedinjuje sve komponente električnog pogona, trebala bi biti osnova za niz različitih vozila, od kompakta, preko minivana, pa sve do popularnih SUV-ova.Ostvare li se najave čelnika VW-a da će serijski automobil baziran na platformi MEB po cijeni biti usporediv s aktualnim Golfom TDI, moguće je da ćemo s geslom ‘Struja za sve’ uskoro uistinu imati narodni auto pogonjen elektrikom.

    HD MEB PLATFORMA 750 1


    Ukratko
    Izazovi za planere proizvodnje - novi koncept i modularna platforma s mnogo zajedničkih elementa za različite tipove vozila pruža mogućnosti dodatnih racionalizacija procesa i smanjenja proizvodnih troškova. Velik korak prema prihvatljivoj autonomiji i brzini punjenja; baterija bi trebala omogućiti maksimalni doseg do 550 km, a do 80 posto kapaciteta punila bi se za pola sata. Električni pogon bez kompromisa - promišljen smještaj svih komponenti trebao bi pružiti udobnost, prostranost i vozne osobino kakve se očekuju od suvremenih automobila

    Brzina punjenja
    Za 30 minuta do 80 posto. Brzi punjač kapaciteta 125 kWh trebao bi omogućiti da se potpuno prazna baterija nadopuni do kapaciteta 80 posto za prihvatljivih pola sata. Premda je to još uvijek mnogo duže nego što traje punjenje spremnika benzinom ili dizelskim gorivom, uz izdašan kapacitet baterije već je i tih 80 posto dovoljno da nastavite putovanje u velikoj većini slučajeva. S obzirom da se u budućnosti očekuje povećanje broja punionica, električna mobilnost uskoro bi iz fraze mogla prerasti u stvarnost.

    HD MEB PLATFORMA 750 2

    Baterija u podu među osovinama
    Velika baterija smještena je u podu između široko razmaknutih osovina i točno ispod prostora namijenjenog putnicima. Takav smještaj, s obzirom da je baterija kod električnih vozila u pravilu najteža pojedinačna komponenta, omogućava nisko težište i ukupno dobre vozne osobine, a krade i najmanje korisnog prostora. Kapacitet baterije prilagođavao bi se namjeni, odnosno tipu vozila koje bi koristilo platformu i trebao biti dovoljan za doseg između 330 i 550 km (prema novom standardu WLTP), što je već usporedivo s klasičnim autima.

    Spreman za budućnost
    Još prije nego što nas automobili počnu sami voziti, stalna povezanost s internetom, ali i mogućnost razmjene podataka s drugim sudioncima u prometu, učinit će vožnju sigurnijom. Osim potpuno nove konstrukcije platforme s električnim pogonskim sklopom, koncept ID. trebao bi donijeti i nove standarde u smislu primjene najmodernijih sigurnosnih sustava, s većom mogućnošću predviđanja opasnih situacija.

    HD MEB PLATFORMA 750 3

    Pogonski elektromotor
    Zvuči pomalo čudno da se kod automobila budućnosti VW ponovno okreće konceptu iz Bube – sve straga. Elektromotor je, naime, u platformi MEB smješten straga i pokreće stražnje kotače. Takva koncepcija definitivno pruža prednosti u smislu prijenosa snage na cestu, oslobađajući prednje upravljive kotače pogonskih sila i omogućavajući time veći zakret kotača te manji krug okretanja. Podatke o snazi VW ne navodi, no možemo očekivati odlična ubrzanja, kao i kod postojećh električnih vozila.

    Zajednička platforma
    Osim Volkswagena, modularnu i fleksibilnu platformu MEB trebali bi koristiti i modeli sestrinskih Audija, Seata i Škode, kao i manja Volkswagenova komercijalna vozila. Prema riječima Thomasa Ulbricha, člana uprave marke Volkswagen zaduženog za E-mobilnost, MEB za VW predstavlja ‘korak usporediv s prelaskom s Bube na Golf’ i ‘bit će temelj za više od deset milijuna električnih vozila iz čitave grupacije u prvom valu, koji će označiti put u eru elektrike’. Bude li cijena prihvatljiva, svijet automobila nalazi se pred prekretnicom.
    www.jutarnji.hr

     

    HD MEB PLATFORMA 750 4

    Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pokreće novi Javni poziv za sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama koji će biti otvoren od 31. listopada do iskorištenja sredstava odnosno do kraja godine. Tako će se s 12 milijuna kuna građanima sufinancirati nabava i ugradnja kotlova na biomasu i dizalica topline. Ovisno o području gdje se kuća nalazi, moguće je dobiti poticaje u rasponu od 40% do 80%, odnosno maksimalno do 35.000 kuna s PDV-om za ugradnju sustava na biomasu ili do 45.000 kuna s PDV-om za sustave s dizalicom topline. Cilj nam je potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja i hlađenja. Takvi sustavi su ekološki puno prihvatljiviji, jer podrazumijevaju smanjenje potrošnje fosilnih goriva. U konačnici, to utječe na smanjenje emisija CO2 i ima pozitivan utjecaj na okoliš.“ objašnjava Dubravko Ponoš, direktor Fonda. Naime, troškovi za grijanje u hrvatskim kućanstvima predstavljaju i do 75% ukupnih režijskih troškova. Zamjenom starijih peći učinkovitijim kotlom moguće je uštedjeti na količini ogrjevnih drva, dok je korištenjem dizalice topline moguće smanjiti korištenje električne energije elektrootpornog grijanja i do četiri puta. Za sufinanciranje se mogu prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća koje su zakonite, u kojima je više od 50% površine namijenjeno za stanovanje te imaju najviše tri stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu do 600 m2. Postotak sufinanciranja ovisi o lokaciji kuće, pa će tako do 80% moći dobiti stanovnici područja posebne državne skrbi i prve skupine otoka, 60% građani na brdsko planinskom području ili na drugoj skupini otoka, dok će svima ostalima biti na raspolaganju 40% bespovratnih sredstava. Građani čiji zahtjevi budu potpuni i prihvaćeni, na adresu će odmah dobiti i Odluku o sufinanciranju i Ugovor te imaju rok od 12 mjeseci za ostvarenje svog projekta. U dogovoru s dobavljačem opreme i radova, građani troškove mogu podmiriti u potpunosti i tražiti nadoknadu ili mogu podmiriti samo svoj udio, a Fondu dostaviti Ugovor o ustupanju potraživanja, kako bi udio Fonda bio isplaćen direktno dobavljaču opreme i radova. Ponoš je najavio da će sličan poziv ići i tijekom prve polovice iduće godine te da će, nakon što se donese potrebna zakonska regulativa, građani uz kotlove na biomasu i dizalice topline moći dobiti sredstva i za solarne sustave, objavio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.


    Fond građanima daje 12 milijuna kuna za korištenje obnovljivih izvora energije
    listopada 2018. Fond pokreće novi Javni poziv za sufinanciranje sustava za korištenje obnovljivih izvora energije u obiteljskim kućama. „S 12 milijuna kuna građanima ćemo sufinancirati nabavu i ugradnju kotlova na biomasu i dizalica topline. Ovisno o području gdje se kuća nalazi, moguće je dobiti poticaje u rasponu od 40% do 80%, odnosno maksimalno do 35 tisuća kuna s PDV-om za ugradnju sustava na biomasu ili do 45 tisuća kuna s PDV-om za sustave s dizalicom topline.“ najavio je direktor Fonda Dubravko Ponoš. „Cilj nam je potaknuti korištenje obnovljivih izvora energije u sustavima grijanja i hlađenja.“ istaknuo je Ponoš. „Takvi sustavi su ekološki puno prihvatljiviji, jer podrazumijevaju smanjenje potrošnje fosilnih goriva. U konačnici, to utječe na smanjenje emisija CO2 i ima pozitivan utjecaj na okoliš.“ zaključio je. Inače, troškovi za grijanje u hrvatskim kućanstvima predstavljaju i do 75% ukupnih režijskih troškova. Zamjenom starijih peći učinkovitijim kotlom moguće je uštedjeti na količini ogrjevnih drva, dok je korištenjem dizalice topline moguće smanjiti korištenje električne energije elektrootpornog grijanja i do 4 puta. Za sufinanciranje se mogu prijaviti vlasnici ili suvlasnici obiteljskih kuća koje su zakonite, u kojima je više od 50% površine namijenjeno za stanovanje te imaju najviše 3 stambene jedinice ili građevinsku bruto površinu do 600m2. Postotak sufinanciranja ovisi o lokaciji kuće, pa će tako do 80% moći dobiti stanovnici područja posebne državne skrbi i prve skupine otoka, 60% građani na brdsko planinskom području ili na drugoj skupini otoka, dok će svima ostalima biti na raspolaganju 40% bespovratnih sredstava. Kako bi se prijavili za sufinanciranje, građani moraju zadovoljavati uvjete poziva i imati svu potrebnu dokumentaciju vezanu uz legalnost i vlasništvo kuće te glavni projekt s potrebnim odobrenjima, suglasnostima i posebnim uvjetima građenja (ukoliko su potrebni) i detaljnim troškovnikom, koji će izraditi ovlašteni inženjer. Natječaj će biti otvoren od 31. listopada do iskorištenja sredstava odnosno do kraja godine, a o rezultatima prijava će građani biti obaviješteni pismenim putem. Građani čiji zahtjevi budu potpuni i prihvaćeni, na adresu će odmah dobiti i Odluku o sufinanciranju i Ugovor te imaju rok od 12 mjeseci za ostvarenje svog projekta. U dogovoru s dobavljačem opreme i radova, građani troškove mogu podmiriti u potpunosti i tražiti nadoknadu ili mogu podmiriti samo svoj udio, a Fondu dostaviti Ugovor o ustupanju potraživanja, kako bi udio Fonda bio isplaćen direktno dobavljaču opreme i radova. Direktor Fonda najavio je da će sličan poziv ići i tijekom prve polovice iduće godine te da će, nakon što se donese potrebna zakonska regulativa, građani uz kotlove na biomasu i dizalice topline moći dobiti sredstva i za solarne sustave. Detaljne informacije o programu sufinanciranja moći će se pronaći na stranicama Fonda.

    O nama

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok dozračene Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Petra Svačića 37a, 31400 Đakovo
    Ured:
    Kralja Tomislava 82, 31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr 
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503