Računi za električnu energiju uskoro veći za oko 5%?

Struja će, u travnju ili najkasnije početkom svibnja, poskupjeti za oko pet posto zbog podizanja naknade koju svi potrošači plaćaju na računima za poticanje obnovljivih izvora energije. Ministarstvo zaštite okoliša i energetike je u javnu raspravu do kraja ožujka uputilo prijedlog da se naknada sa sadašnje tri i pol lipe po potrošenom kilovatsatu poveća na 7,5 lipa, ne računajući PDV. Stopostotno poskupljenje naknade, navodi se u dokumentu, stupit će na snagu danom objave u Narodnim novinama, ne navodi se kad, no očekivano u travnju ili početkom svibnja, dakle prije lokalnih izbora. Teško je očekivati da će rasprava rezultirati manjom naknadom od predložene, jer je i ovo povećanje, kako se neslužbeno može čuti u Ministarstvu, premalo u odnosu na iznos potreban državi za poticanje »obnovljivaca«. Novca nedostaje toliko da Vlada s poskupljenjem ne može čekati nakon izbora. U mandatu Vlade Zorana Milanovića, točnije krajem 2015. godine, Vlada je na mrežu nagomilala golem broj "obnovljivaca" – vjetrolektrana, elektrana na biomasu i drugih, od kojih je država obavezna otkupljivati svu proizvedenu struju, i to po triput višoj cijeni od tržišne. To je razlog poskupljenja naknade jer državi za otkup skupe struje samo u ovoj godini treba 1,1 milijarda kuna više nego lani, odnosno ukupno 2,1 milijarda, a do 2020. godine 6,23 milijarde. Kako je država od početka godine smanjila PDV na isporuku struje na 13 posto, računi građanima će nakon podizanja naknade u travnju biti oko šest posto manji nego u 2016. godini, no gotovo isto toliko veći nego u 2017. To znači da će na prosječnom računu kućanstvo za "obnovljice" izdvajati oko 12 kuna mjesečno. Kućanstvima sa srednjom potrošnjom, do 3.600 kilovatsati godišnje, sadašnji će godišnji trošak za struju od 3.270 kuna porasti za oko 145 kuna. Trošak kućanstava s najvećom potrošnjom, do 7.500 kilovatsati godišnje, koliko troše kućanstva u Primorju ili Dalmaciji koja se na struju i griju, porast će za oko 300 kuna godišnje. Potrošači moraju plaćati naknadu na svaki potrošeni kilovatsat struje, iako proizvodnja iz "obnovljivaca" čini tek oko šest posto ukupne potrošnje električne energije. Osim toga, država bi, kako se može čuti od upućenih energetičara, trebala omogućiti poduzetnicima da ne plaćaju svi jednaku naknadu, već da ona ovisi o njihovoj potrošnji energije i vrijednosti poduzeća, kao što je u nekim državama-članicama EU-a slučaj.
Portal croenergo.eu

Picula uložio amandman kojim je dobio dva milijuna eura za otoke

Zastupnici Tonino Picula, Alfred Sant i Michela Giuffrida ističu kako je cilj ovog projekta učiniti otoke predvodnicima u korištenju čiste energije i uzorima za rješenja na europskoj razini. Potpredsjednik Međuskupine Europskog parlamenta zadužen za otoke, zastupnik Tonino Picula, podnio je amandman u sklopu projekta „Jačanje suradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta" unutar Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju. Vrlo sam sretan što je odobren projekt koji sam s dvoje kolega iz Međuskupine predložio još lani u kolovozu, a ovo je vrlo opipljiv rezultat - iz ovogodišnjeg proračuna dodijeljeno nam je 2 milijuna eura – kazao je Picula. Zastupnici Tonino Picula, Alfred Sant i Michela Giuffrida ističu kako je cilj ovog projekta učiniti otoke predvodnicima u korištenju čiste energije i uzorima za rješenja na europskoj razini. Sredstva za tu namjenu bit će dodijeljena u sljedeće dvije godine. Krajnji cilj je pomoći otocima da u najvećoj mogućoj mjeri za proizvodnju električne energije koriste lokalne izvore čiste energije i tako postanu što autonomniji u opskrbi energijom – istaknuo je Picula. Napominje da će u okviru ove akcije biti uspostavljen Europski otočki energetski forum (European Energy Islands Forum). Preko njega će se pratiti napredovanje otoka, poticati umrežavanje, razmjenjivati iskustava i prenositi znanja na same otoke. Forum će biti osnovan tijekom otočne konferencije na Kreti, pripremnog događaja s ključnim dionicima za njegovo djelovanje, nakon čega slijedi follow-up u Bruxellesu ili Bonnu u drugoj polovici 2017. godine. Posebna osjetljivost na klimatske promjene potaknula je EU otoke na trajnu suradnju dok će Komisija posebno raditi sa zemljama članicama i otočnim lokalnim vlastima uključenima u projekt. Picula je ovime iskoristio zastupničku mogućnost da jednom godišnje predloži akcije koje prolaze evaluaciju Europske komisije i zatim se o njima glasuje u Europskom parlamentu. Naš cilj je uhvatiti se u koštac s najozbiljnijim problemima s kojima se otoci suočavaju, dodaje Picula. Izazova je mnogo, uključujući ograničenu dostupnost resursa i usluga, izoliranost, visoku ovisnost o uskom rasponu gospodarskih aktivnosti, te vrlo malim unutarnjim tržištima – kaže. Na očuvanju i poboljšanju života na otocima radi od početka mandata. Međuskupina Europskog parlamenta gdje je zadužen za otoke, okuplja čak 90 zastupnika iz 21 zemlje.
www.google.hr

EU novac za energetski nezavisne otoke

Evropskim parlamentarcima Toninu Piculi, Alfredu Santu i Micheli Giuffrida usvojen je amandman u sklopu projekta ‘Jačanje saradnje oko klimatske akcije na otocima unutar i izvan EU kroz stvaranje otočnog identiteta’ unutar Sporazuma gradonačelnika za klimu i energiju. Cilj projekta, za koji je EU odobrila dva milijuna eura, je učiniti otoke predvodnicima u korištenju čiste energije i uzorima za rješenja na europskoj razini, a novac će biti dodijeljena u sljedeće dvije godine. ‘Krajnji cilj je pomoći otocima da u najvećoj mogućoj mjeri za proizvodnju električne energije koriste lokalne izvore čiste energije i tako postanu što autonomniji u opskrbi energijom’, istaknuo je zastupnik Picula. U okviru ove akcije bit će uspostavljen Europski otočki energetski forum (European Energy Islands Forum), koji će biti osnovan na Kreti. Preko njega će se pratiti napredovanje otoka, poticati umrežavanje, razmjenjivati iskustava i prenositi znanja na same otoke. Picula je također najavio i projekt koji istražuje modele rješavanja nedostatka vode na otocima. Projekt „Water saving challenge“ će okupiti osam otoka iz četiri zemlje članice EU (Hrvatska, Francuska, Grčka i Irska) koji će koristiti svoje iskustvo i znanje za razvoj modela rješavanja nestašice vode. U okviru tog velikog projekta, zastupnik Picula organizira panel raspravu o otocima u Strategiji 2020, 21. ožujka u Bruxellesu, u što će biti uključena i dva hrvatska otoka: Vis i Lastovo. Cilj tog projekta je pokazati kako uštedjeti vodu odnosno smanjiti potrošnju pomoću inovativnih tehnoloških rješenja i promjene svakodnevnih ljudskih navika. Različiti otoci predstavit će različita rješenja, kombinirati svoja iskustva i napraviti održive modele upravljanja vodama. Ideja je uštedjeti i vodu i novac. Uključeni otoci će postaviti presedan ne samo za druge otoke, već i za ugrožene obalne zajednice.
Energetika.ba

Počinje gradnja mega-vjetrofarme u Sjevernom moru

Danska je u petak najavila kako će državni distributer električne energije Energinet u saradnji s njemačkim i nizozemskim TenneT-om izgraditi umjetni otok na Sjevernom moru u blizini kojeg će podignuti čak 10.000 vjetrogeneratora snage 70 do 100 GW. Manja udaljenost između vjetroturbine i otoka omogućava da se električna energija koja je izmjenična bez većih gubitka prenese do otoka, tamo se pretvara u istosmjernu i prebacuje do kopna. To također znači da neće biti potrebe graditi offshore platforme. Snažni vjetrovi na Sjevernom moru mogu osigurati čak 30 GWh potrebnih za osiguravanje električne energije za 80 miliona Evropljana. Taj projekt pod nazivom Central to North Sea Wind Power Hub zamišljen je kao gradnja jednog i li više otoka (Power Link Islands) koji energetskim interkonekcijama povezuju zemlje na sredini Sjevernog mora, pa bi tako od golemih vjetrofarmi koristi mogle imati Njemačka, Nizozemska, Danska, Velika Britanija, Norveška i Belgija. Prema zamisli, prvi umjetni otok bit će izgrađen u Sjevernom moru, točnije u plićaku Dogger Bank koji se nalazi četrdesetak kilometara od britanske obale. Površina otoka iznosit će šest četvornih kilometara, a ukupna cijena izgradnje otoka u koju nije uključen trošak dopremanja i podizanja vjetroelektrana, iznosit će 1,4 milijarde dolara. "Iako zvuči poput priče iz naučne fantastike, projekt je i te kako ostvariv. Bit će to otok koji će se izgraditi nasipavanjem pijeska iz obližnjeg plićaka, a pored svih instalacija, izgradit ćemo i aerodrom te zgrade za smještaj radnika koji će brinuti o održavanju instalacija", kazao je tokom predstavljanja projekta glasnogovornik Energineta Jesper Nørskov Rasmussen. Gradnjom otoka u blizini vjetrofarme očekuje se postizanje niza benefita koji bi mogli biti primjenjivi i na vjetroenergetske projekte udaljene od obale. Potpisivanje trilateralnog ugovora o suradnji očekuje se 23. marta u Bruxellesu, objavio je Tenne-T.
Energetika.ba

Zapadnu Europu će napajati najveća svjetska vjetroelektrana
Izgleda da smo svjedoci sve veće tranzicije na putu prema zelenoj i održivoj energiji. Najnovija vijest s tog polja se odnosi na planirani umjetni otok s istočne obale Yorkshirea koji bi mogao uskoro upravljati najvećom obalnom vjetroelektranom svijeta. Taj ambiciozni pothvat bi s radom mogao početi 2027. godine. Otok površine 5 do 6 kvadratnih kilometara će biti okružen vjetroelektranama u samom centru Sjevernog mora. Područje koje je inače poznato kao Dogger Bank je udaljeno 125 km od obale Velike Britanije. Najvažnije od svega – dovoljno je plitko da može podržati rad tisuću turbina koje će se morati povezati s morskim dnom. Iza cijelog projekta stoji organizacija TenneT, inače operator prijenosnog sustava koji služi nizozemskoj električnoj mreži. Iako će kompanija financirati izgradnju otoka, a za to se očekuje da će stajati oko 1.5 milijardu dolara, turbine će ipak morati izgraditi proizvođači obalnih vjetroelektrana. Premda sve zvuči pomalo futuristički, stručnjaci tvrde da je logično kako je sve skuplje i teže naći obalne vjetroelektrane s dovoljno pogodnim lokacijama. ”Od velike je važnosti za industriju da nastavi sa smanjenjem troškova,” poručio je Rob van der Hage, menadžer TenneT-a. ”Veliki izazovi s kojima ćemo se suočavati kako se bližimo 2030. i 2050. godini su da sam razvoj kopnenih vjetroelektrana sprječava lokalna opozicija te to da su mjesta blizu obale gotovo popunjena. Logično je da onda razmatramo udaljenija obalna područja.” Kad se izgradi, elektrana koja se prostire na 6000 kvadratnih kilometara usmjeravat će obnovljivu energiju ka 5 zemalja: Nizozemskoj, Belgiji, Velikoj Britaniji, Danskoj i Njemačkoj. Ako sve bude išlo prema planu, elektrana će proizvoditi nevjerojatnih 30 gigavata energije. To bi bila otprilike dvostruko veća količina energije koju proizvode trenutno obalne vjetroelektrane u Europi i oko 48 puta veća od količine koju danas proizvodi najveća obalna vjetroelektrana na svijetu (London Array). Prijenos te električne energije iz sredine mora bi trebao biti skup, ali tu dolazi umjetna energija. Prema prijedlozima će pristupačni i kratki kablovi slati vjetroenergiju na otok gdje će se pretvarati iz istosmjerne u izmjeničnu struju. Tako je jeftinije zbog transporta. Kad dođe do kopna, vratit će se potom na istosmjernu struju. U početku će se energija koristiti u Nizozemskoj i Velikoj Britaniji, ali sve će se proširiti u spomenutu Belgiju, Dansku i Njemačku. Poneki su dovodili u pitanje vjerodostojnost dotičnog projekta, tvrdeći da je inženjerski izazov suviše velik. Ne i Rob van der Hage. ‘Je li to teško? U Nizozemskoj, kad uočimo dio vode odmah poželimo graditi otoke ili kopno. To radimo već stoljećima. To nije najveći izazov“, zaključio je.
geek.hr

Cooperation European Transmission System Operators to develop North Sea Wind Power Hub

TenneT TSO B.V. (Netherlands), Energinet.dk (Denmark) and TenneT TSO GmbH (Germany) will sign an trilateral agreement in Brussels on 23 March 2017 that will press ahead on developing a large renewable European electricity system in the North Sea. TenneT unveiled its vision of the North Sea Wind Power Hub in June 2016 . The close cooperation with Energinet.dk is an important next step towards accomplishing this vision and the 2050 climate goals formulated in the Paris Agreement (COP21). Discussions with other potential partners are ongoing, which not only include other North Sea transmission system operators (TSOs*), but also other (infrastructure) companies. The goal is to achieve a multi-party consortium which will realize the North Sea Wind Power Hub project. *) Transmission System Operators (High-voltage grid operators). By developing the North Sea Wind Power Hub, TenneT and Energinet.dk want to make the energy transition both feasible and affordable. Central to the plan is the construction of one or more islands, so called Power Link Islands with interconnections to surrounding countries, in the middle of the North Sea (Dogger Bank):
- to which many wind farms can be connected (possibly 70,000 MW to 100,000 MW);
- from where the generated wind energy can be distributed and transmitted over direct current lines to the North Sea countries of the Netherlands, Denmark, Germany, Great Britain, Norway and Belgium;
- where transmission cables will simultaneously function as interconnectors between the energy markets of the aforementioned countries. Besides transmitting wind electricity to the connected countries, these 'wind connectors' will enable the countries to trade electricity;
- where wind conditions are optimal.

The Power Link Island
Mel Kroon, CEO of TenneT, said: 'This project can significantly contribute to a completely renewable supply of electricity in Northwest Europe. TenneT and Energinet.dk both have extensive experience in the fields of onshore grids, the connection of offshore wind energy and cross-border connections. TSOs are best placed to play a leading role in the long-term development of the offshore infrastructure. I am happy that we are going to take this step with our Danish colleagues and I look forward to the participation of other transmission system operators and possibly other partners.' Peder Østermark Andreasen, CEO of Energinet.dk said: 'Offshore wind has in recent years proved to be increasingly competitive and it is important to us to constantly focus on further reduction in prices of grid connections and interconnections. We need innovative and large-scale projects so that offshore wind can play an even bigger part in our future energy supply.'

North Sea Wind Power Hub: vision
Solar energy and wind energy will be necessary on a large scale because achievement of the European targets for reducing CO2 emissions hinges largely on electricity produced sustainably. Wind and solar energy complement each other: there is more sun from spring to autumn, and more wind in the colder and darker months of the year. So a sustainable and stable energy system for the future will need solar and wind energy, both on a large scale. This requires optimum cooperation and synergy because it cannot be accomplished by individual member states on their own. The European political declaration of 6 June 2016 on energy cooperation between the North Sea countries was an important step in this direction. The vision of the three TSOs provides a basis, or point of departure, for a joint European approach up to 2050 and focuses specifically on developing the North Sea as a source of and a distribution centre for Europe’s energy transition. The location of the Power Link (the island) should satisfy a number of requirements: optimal wind conditions, centrally located and in relatively shallow water. As a location for the island, the Dogger Bank meets all the conditions.
- In short, Power Link islands in the middle of the North Sea offers everything necessary to make offshore wind energy a success:
- Large wind farms way out at sea will connect to a Power Link, an island. Far-shore will become near shore and economies of scale will reduce costs.
- Direct current lines will double as interconnectors. The efficiency of these lines will increase significantly.
- Staff, components and assembly workshops can be stationed on the island, thus optimising and simplifying complex offshore logistics.
- The Dogger Bank area has excellent wind consitions which optimizes efficiency and affordability.
- The area is relatively shallow. The shallower the water, the lower will be the cost of building the wind farms and the island.
- An island in an area with a lot of space will provide the scale necessary to reduce costs (through economies of scale).
On 23 March, during the North Seas Energy Forum in Brussels, the consortium between TenneT Netherlands, Energinet.dk and TenneT Germany will be made official by Mel Kroon (TenneT) and Torben Glar Nielsen (CTO Energinet.dk), in the presence of Maroš Šefčovič, European Commissioner for Energy Union.
www.tennet.eu

Power Link Island Project To Proceed
An ambitious plan to build an artificial island in the North Sea that will act as a renewable energy hub looks set to go ahead. On March 23, the Netherlands’ TenneT TSO B.V., Denmark’s Energinet.dk and Germany’s TenneT TSO GmbH will ink a deal that will see a large renewable European electricity system established in the North Sea. Central to this plan is the construction of “Power Link Islands”. Between 70,000 MW to 100,000 MW of wind farms could be connected to these islands; with transmission cables running to the Netherlands, Denmark, Germany, Great Britain, Norway and Belgium. The alternating current generated by the wind farms will be converted at stations on the island to direct current for transmission. Using direct current connections also as interconnectors will boost the efficiency of these connections from roughly 40% towards 100% says TenneT. Through the project, wind energy generated long distances from the shore will assume the cost benefits of near-shore wind power. “This project can significantly contribute to a completely renewable supply of electricity in Northwest Europe,” said Mel Kroon, CEO of TenneT. “TenneT and Energinet.dk both have extensive experience in the fields of onshore grids, the connection of offshore wind energy and cross-border connections.” The first artificial island will cover around 6 square kilometres and incorporate an airstrip, harbour, worker accommodation and various workshops. It will be able to support around 30GW of connected wind farms. The island will be situated on Dogger Bank; a huge area covering approximately 17,600 square kilometres and with a depth ranging from 15 to 36 metres. The shallow nature of the region will reduce the costs of building the island and surrounding wind farms. This part of the North Sea also has significant and reliable wind energy resources. “In short, an island in the middle of the North Sea offers everything necessary to make offshore wind energy a success,” says TenneT. The artificial islands are part of a larger plan, the North Sea Wind Power Hub project, announced by TenneT in June 2016. TenneT provides power transmission services for approximately 41 million people. Energinet.dk is the Danish national transmission system operator for electricity and natural gas.
www.energymatters.com.au

SUSTAV OTPLINJAVANJA ODLAGALIŠTA OTPADA PRUDINEC

Sustav otplinjavanja odlagališta otpada Prudinec sastoji se od:
1. PM – Plinska mreža - sustav za otplinjavanje plina iz tijela odlagališta sastoji se od:
130 plinskih zdenca s kontrolnim regulacionim ventilima
oko 7 km mreže plinovoda s odvajačima kondenzata, sabirnih kondenznih šahtova i jama
dvije plinske linije privremenog otplinjavanja, na radnoj plohi gdje se obavlja dnevno odlaganje otpada

2. mTEO - Plinsko postrojenje sastoji se od:
tri visokotemperaturne baklje s kompresorima kapaciteta:
1 700 m3 plina / h
tri plinska motora s generatorima kapaciteta
525 m3 plina / h / motoru
tri generatora ukupne električne snage
3 MW

Sustav otplinjavanja:
U slojeve otpada koji je ugrađen na pojedinim završenim plohama sondiraju se perforirane cijevi koje prihvaćaju plin koji se stvara raspadanjem organske komponente otpada, te se isti kompresorima izvlači sustavom podzemnih plinovodnih cijevi odvodi u stanicu za prikupljanje bioplina. U sustav aktivnog otplinjavanja također su spojene i dvije izgrađene linije tzv. privremenog otplinjavanja, koje aktivno otplinjavaju plohu koja je još u gradnji, ploha 6/1. Ovim je sustavom tijekom 2015. i 2016.godine iscrpljeno oko 1,5 mil. m3 odlagališnog plina iskorištenog za proizvodnju električne energije iz OIE. U stanici za prikupljanje odlagališnog plina se isti kontinuirano analizira i kontrolira njegov kemijski sastav - kvaliteta. Kompresorima se tako iscrpljeni plin tlači i transportira prema potrošačima, prvenstveno prema plinskim motor-generatorima za proizvodnju električne energije i predaju u sustav HEP-a, a preostala količina se termički obrađuje-spaljuje na visokotemperaturnim bakljama.

mTEO - Plinsko postrojenje:
Od prosinca 2004. do prosinca 2016. godine na plinskom postrojenju proizvedeno je 78.917.283 kWh električne energije, a iz tijela odlagališta je iscrpljeno je 109.622. 782 m3 odlagališnog plina.
U 2014. godini, radom samo dva plinska motor-generatora, proizvedeno je 12.003.668 kWh električne energije, što je dovoljno za podmirenje prosječne godišnje potrošnje oko 4 000 domaćinstava.
U 2015. godini, radom sva tri plinska motor-generatora, od 13.02.2015. u radu je i treći plinski motor-generator, proizvedeno je 17.524.144 kWh električne energije, što je dovoljno za podmirenje prosječne godišnje potrošnje oko 5.500 domaćinstava.
Još bolji trend proizvodnje električne energije nastavljen je u 2016.godini kada je radom sva tri plinska motor-generatora proizvedeno i u sustav HEP-a predano 19.006.584 kWh električne energije iz OIE, što je dovoljno za podmirenje prosječne godišnje potrošnje oko 6.000 domaćinstava.
www.zgos.hr


Milijuni kuna spaljeni na Jakuševcu

Na zagrebačkom odlagalištu Jakuševac leži 13 milijuna tona komunalnog otpada. Stvoreni plin do prošlog se proljeća rabio za proizvodnju struje. Sad se besciljno spaljuje jer su dva generatora pokvarena. Za popravak Holding od Fonda za zaštitu okoliša traži sedam i pol milijuna kuna poreznih obveznika. Trljali su zagrebački gradski oci i voditelji gradske tvrtke ZGOS ruke od 2005. zbog mjesečnih prihoda od 350, a poslije i 500 tisuća kuna na mjesec od prodaje struje proizvedene iz deponijskog plina. No od proljeća prošle godine plin se spaljuje te je na taj način najmanje 8 milijuna kuna otišlo u zrak, što za ZGOS nadgleda tvrtka Viadukt. To je 1500 kubika po satu, oko 30 tisuća kubika dnevno se sagorijeva, kaže Ante Karabitić, inženjer iz Viadukta. Spali se tu mnogo više, čak 50 tisuća kubika plina, tvrdi bivši direktor Čistoće Marko Melčić - a taj bi plin mogao biti gorivo za 500 ZET-ovih autobusa. On je pregovarao s bečkim holdingom koji je trebao obnoviti pogone za deponijski plin i naknadno dodatno uložiti u bioplinaru, što bi smanjilo količinu otpada koji treba zbrinuti. No tu je ideju, tvrdi Melčić, odbio direktor ZOGS-a Zlatko Milanović. On ima više interese. Tim bi se netko trebao pozabaviti - zašto se to popravlja i 10 godina nikad nije popravljeno, smatra bivši direktor Čistoće Marko Melčić. Nakon nekoliko propalih natječaja za popravak pogona, jer, kako kažu u ZGOS-u, na neke nisu pristigle ponude ili su dostavljene bile neprihvatljive, obećavaju jedan uspješni. Prema riječim direktora Milanovića, do sada su imali 8 nadmetanja a upravo su jučer završili deveti i za dva tjedna će se evaluirati ponude i znati kako dalje. Zašto održavanje otpočetka nije vodio proizvođač opreme, nije se moglo doznati od gradonačelnika Bandića i predsjednika uprave Holdinga Ive Čovića. Nejasno je i kako ćemo dalje kad se Jakuševec ispuni za koju godinu, a o tome se brine i Europska unija, koja nam je naredila nacionalno smanjenje količine odloženog biootpada sa sadašnjih milijun i trideset tisuća tona na 567 tisuća. Kazne su za to i do 60 tisuća eura, a ministar po glasnogovornici poručuje da će novima zakonom o otpadu odrediti tko će ih platiti. Glavni pregovarač za okoliš Nikola Ružinski uvjerava da nećemo platiti kazne jer smo pokazali dobru volju time što smo počeli graditi centre za zbrinjavanje otpada. Hoće li to biti dovoljno za europske ciljeve u gospodarenju otpadom koji su određeni još 1999. godine?
www.hrt.hr

Plinogenerator na Viševcu: Čistoća će struju prodavati HEP-u

Planira se proizvesti preko 7.000 megavatsati električne energije godišnje, a postavljanje postrojenja najavljeno je do kraja godine. RIJEKA Komunalno društvo Čistoća planira izgraditi plinogenerator – postrojenje za proizvodnju električne energije koja nastaje od odlagališnog plina i to na zatvorenom odlagalištu neopasnog otpada Viševac, koji je zatvoren 31. studenoga 2011. godine (započeo s radom 1964. godine). Time će ovo komunalno društvo dobiti status povlaštenog proizvođača električne energije i postati drugo takvo poduzeće u Hrvatskoj (uz Jakuševac) koje je odlučilo ući u takav projekt. Naime, na ovu investiciju Čistoća se odlučila kako bi energetski iskoristila odlagališni plin koji nastaje kao produkt razgradnje otpada na tom deponiju, na kojem se deponirao uglavnom komunalni otpad i na kojem se nalazi prema nekim procjenama 1,8 milijuna kubika otpada, koji je sada u procesu prirodne razgradnje. Glavni sastojak odlagališnog plina je metan, staklenički plin s vrlo visokom energetskom vrijednošću koji predstavlja obnovljivi izvor energije za proizvodnju električne energije, opravdavaju zahvat u Čistoći. Trenutačno se odlagališni plin prikuplja posebnim cijevima/sustavom i usmjerava prema dvjema instaliranim plinskim bakljama koje ga sada spaljuju. Jedna baklja ima snagu spaljivanja 600 metara kubičnih na sat, a druga baklja 1.000 metara kubičnih plina na sat. Za izgradnju plinogeneratora već je izrađena projektno-tehnička dokumentacija te je ishođena izmjena lokacijske dozvole za njegovu izgradnju. Sklopljen je i ugovor o dobavi i ugradnji postrojenja vrijednosti 7.879.345 kuna te snage 1.2 megavata, a njegovo postavljanje trenutačno čeka potvrdu glavnog projekta odnosno izdavanje građevinske dozvole, saznajemo od glasnogovornice Čistoće Marine Babić-Brusić. Procjene su da navedeni sustav može proizvesti preko 7.000 megavatsati električne energije godišnje, a postavljanje postrojenja najavljeno je do kraja godine. Društvo je ishodilo i energetsko odobrenje, dokument Ministarstva gospodarstva te je upisano u registar obnovljivih izvora energije i kogeneracije i povlaštenih proizvođača električne energije. Preostaje još potpisvanje ugovora s HROTE-om (Hrvatskim operaterem tržišta energije op. a) radi prodaje proizvedene električne energije po povlaštenoj tarifi i predaju ovlaštenom distributeru električne energije HEP-u, kažu u Čistoći. Sva dokumentacija je kompletirana i za izgradnju novog Centralnog reciklažnog dvorišta Mihačeva draga, koje će se izgraditi na mjestu postojećeg dvorišta koje se nalazi u dolini Pulca. Novo dvorište izgradit će se sukladno Pravilniku o gospodarenju otpadom, a prostirat će se na površini od nekih 10.000 metara kvadratnih. Ovaj projekt naš list je najavljivao još početkom prošle godine. Novo reciklažno dvorište od građana će preuzimati sav iskoristivi otpad iz kućanstva kao što su papir i karton, ambalaža od plastike, metala i stakla, tetra ambalaža, ostala plastika, staklo i metali, tekstil i drvo, ali i problematične vrste otpada, a riječ je o baterijama i akumulatorima, lijekovima, bojama, tinti, ljepilima, smolama, otpadnim uljima (i jestiva i motorna), metalnoj ambalaži pod tlakom, ambalaži od opasnih tvari, električnom i elektroničkom otpadu, fluorescentnim i štednim žaruljama i sličnom. Za tu investiciju dobili smo i građevinsku dozvolu te je u postupku prijava projekta Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost za sufinanciranje. Naime, izgradnja reciklažnog dvorišta može se podržati i do 80 posto bespovratnih sredstava te tu mogućnost treba iskoristiti, rekla nam je Marina Babić-Brusić. Izgradnja ovog dvorišta najavljena je do kraja godine.
www.novilist.hr


OBILAZAK ODLAGALIŠTA OTPADA VIŠEVAC I BUDUĆEG CENTRA ZA GOSPODARENJE OTPADOM MARIŠĆINA

Do kraja lipnja ove godine bit će dovršena nulta faza izgradnje Centra za gospodarenje otpadom Marišćina, čime je osigurano zbrinjavanje komunalnog otpada u naredne četiri godine po najvišim ekološkim standardima. To je, među ostalim, istaknuto tijekom obilaska odlagališta otpada Viševac i budućeg Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina. Na odlagalištu nulte faze izgradnje novog Centra za gospodarenje otpadom Marišćina bit će moguće odložiti oko 425.000 m3 otpada, što je dostatno za oko 4 godine odlaganja, dakle do polovice 2016. godine. Nakon ishodovanja uporabne dozvole prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. Odlagališta je obišao gradonačelnik Vojko Obersnelo sa suradnicima. „Nitko od nas nije sretan što je situacija na deponiju Viševac ovakva. Mi smo tu priču naslijedili, jer se otpad ovdje odlaže više od 50 godina, a tada su na snazi bili drugi propisi. Trenutačno nam je prioritet u što kraćem roku sanirati Viševac i staviti u funkciju novi Centar za gospodarenje otpadom Marišćina, kao jedini lokalitet u Hrvatskoj koji trenutačno ispunjava visoke ekološke i europske standarde“, kazao je gradonačelnik Obersnel u čijoj su pratnji bili i načelnik Općine Viškovo Goran Petrc, pročelnica Odjela za komunalni sustav Grada Rijeke Irena Miličević, direktor Komunalnog društva Čistoća Zlatko Štok, predsjednik Uprave tvrtke Ekoplus Dušan Šćulac, ravnatelj Direkcije plana razvoja i gradnje u Odjelu za komunalni sustav Grada Rijeke Dragan Blažević i voditelj projekata modernizacije odlaganja komunalnog otpada u Gardu Rijeci Eddy Ropac. „I stanovnici Općine Viškovo konačno će imati puno veću kvalitetu života, jer se smeće, čim se dovrši nulta faza izgradnje CGO-a Marišćina, više neće odlagati na Viševcu; tu će se provoditi jedino sanacija koja je već u tijeku. Čim se doveze, smeće se odmah balira i odvozi na Marišćinu“, kazao je novinarima gradonačelnik Obersnel pozivajući da se i sami uvjere da kritike koje su se mogle čuti u javnosti o balama koje se raspadaju, nikako nisu utemeljene. Možda je, dodao je Obersnel, na početku i bilo problema, ali samo dok se ljudi nisu uhodali sa strojem. Gradonačelnik Obersnel naglasio je kako je riječka Čistoća vodeća tvrtka u Hrvatskoj po količini prikupljenog sekundarnog otpada, zbog čega je bitno smanjen volumen smeća. Gradonačelnik je poručio da na tomu i dalje treba raditi, apelirajući na odgovornost građana. Na odlagalištu Viševac otpad se ne odlaže od početka ove godine, a do svibnja 2012. godine lokacija je korištena kao privremeno skladište baliranog otpada koji će biti premješten na područje budućeg odlagališta Marišćina. Na Viševcu se i privremeno nalazi postrojenje za baliranje u kojem se balira sakupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad, koji se ne može dalje upotrijebiti. Bale se omotavaju slojevima polietilenske mreže i polietilenske film folije. Balirani otpad odvozi se i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina, a bale otpada skladištene na odlagalištu Viševac odvest će se na istu lokaciju što je moguće prije. Odmah po izgradnji Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina, balirani otpad bit će adekvatno zbrinut. Nakon preseljenja privremeno uskladištenog baliranog otpada s Viševca na Marišćinu, intezivno će se nastaviti aktivnosti na sanaciji odlagališta Viševac čiji je završetak planiran krajem 2013. godine. Iako je prema projektima sanacije na odlagalištu Viševac preostalo još slobodnog prostora za odlaganje otpada, što je pokazalo zadnje geodetsko snimanje, zbog kvalitete života okolnog stanovništva, od siječnja 2012. godine odlagalište je zatvoreno za odlaganje, a otpad se počeo balirati i baliran se privremeno skladištio u sklopu odlagališta Viševac. Naime, kao prijelazna faza od zatvaranja odlagališta Viševac do otvaranja Županijskog centra za gospodarenje otpadom Marišćina planirana je izgradnja Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. Obzirom da je predviđeni rok njezine izgradnje polovina 2012. godine, kao premosnica uvedeno je baliranje i privremeno skladištenje baliranog otpada, najprije u sklopu odlagališta Viševac, a zatim od svibnja 2012. godine na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina.Plato namijenjen skladištenju baliranog otpada na dijelu terena budućeg odlagališta Faze "0-1" ŽCGO Marišćina završen je u travnju, a uporabna dozvola izdana je u svibnju. Trenutno se skupljeni komunalni i neopasni proizvodni otpad koji se ne može dalje uporabiti, vozi na postrojenje za baliranje koje je sa svom pripadajućom opremom smješteno u sklopu odlagališta Viševac. Postrojenje je Komunalnom društvu Čistoća ustupio na korištenje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, bez naknade. Bale se omotavaju slojevima polietilenske mreže i polietilenske film folije, pa su nepropusne za zrak i oborinske vode. Balirani otpad odvozi se i skladišti na platou u obuhvatu ŽCGO Marišćina. Balirani otpad skladišti se tako da omogućuje jednostavno manipuliranje i transport te sprječavanje pojave štetočina i raznošenje otpada vjetrom, a provode se i sve potrebne mjere zaštite okoliša, zdravlja i sigurnosti ljudi te mjere zaštite od požara. Odmah po izgradnji ŽCGO Marišćina balirani otpad bit će adekvatno zbrinut. Bale će se rastvarati, a otpad iz bala bit će obrađen i odložen na uređeno odlagalište. Grad Rijeka u ime općina i gradova tzv. Riječkog prstena i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 2004. godine sklopili su ugovor o sufinanciranju sanacije. U sklopu sanacije izgrađena je monitoring stanica za kontrolu kakvoće zraka i ambijentalne buke, protupožarni put, postavljena je zaštitna ograda te su posječeni šiblje i stabla. Postavljena je i prekrivka na tzv. probnom polju odlagališta na površini od 3.500 m2 koje je uređeno i ozelenjeno kako bi se dobila predodžba izgleda odlagališta nakon sanacije. Započelo se i s izgradnjom sustava odvodnje na odlagalištu, a nabavljena je i instalirana plinska stanica s bakljom za spaljivanje odlagališnog plina. Izgrađeno je i 20 plinskih bunara s cjevovodima koji odvode prikupljeni odlagališni plin do plinske stanice i drugo, a gradi se još plinskih bunara i ukupno će ih biti 52. Predviđeni rok izgradnje prve etape Faze "0-1" ŽCGO Marišćina je do kraja lipnja 2012. godine. Nakon ishodovanja uporabne dozvole prestat će se s baliranjem otpada na odlagalištu Viševac i početi s odlaganjem na odlagalištu Faze "0-1" ŽCGO Marišćina. S obzirom da ova varijanta predstavlja prijelazno rješenje na lokaciji budućeg centra, do početka rada ŽCGO Marišćina, o tom početku ovisi i prestanak odlaganja na odlagalište Faze "0-1". Predviđeni zahvat prve etape odlagališta Faze "0-1" uključuje izgradnju 3 odlagališne kazete s izvedbom donjeg brtvenog sustava i obodnih kanala za skupljanje oborinske vode, kao i izgradnju ulazno-izlazne zone i pristupne ceste, te zaštitne ograde. U sklopu odlagališta bit će izgrađena kompletna infrastruktura, plato za pranje vozila sa separatorom i taložnikom, objekti za radnike odlagališta, kolna vaga, čuvarska kućica i drugo. Županijski centar za gospodarenje otpadom Marišćina središnji je dio integralnog sustava gospodarenja otpadom u Primorsko-goranskoj županiji na kojem će se nalaziti postrojenja za mehaničko-biološku obradu (MBO) nesortiranog komunalnog otpada. Cilj projekta je smanjiti količine otpada na najmanju moguću mjeru, uz potpunu zaštitu tla, podzemnih voda i zraka, te uz primjenu visokih standarda zaštite okoliša poboljšati kvalitetu života u Primorsko-goranskoj županiji. Partneri u projektu ŽCGO Marišćina su Ministarstvo zaštite okoliša i prirode, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Eko plus. Proračun projekta je 49,3 milijuna eura. Europska unija sufinancira projekt, u okviru pretpristupnog programa IPA s 22,3 milijuna eura, a preostala sredstva u iznosu od 27 milijuna eura osigurat će Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Primorsko-goranska županija, Grad Rijeka i Ekoplus d.o.o. Ukupna ulaganja Grada Rijeke što direktnim, što indirektnim angažiranjem sredstava u realizaciji ovog projekta, među ostalim za izgradnju dijela prometnice prema Marišćini, vododvoda do Marišćine i ostale komunalne infrastrukture, iznosit će oko 122 milijuna kuna.
www.rijeka.hr

Vrhunski projekti iskorištavanja šumske biomase 'Made in Croatia'

Proizvodnja, izvođenje i ugradnja uređaja, opreme i postrojenja za energetsko iskorištavanje šumske biomase dio je hrvatskog gospodarstva koji je manje poznat široj javnosti. Ipak, hrvatski proizvođači opreme, kotlova i cjelovitih energetskih postrojenja, ali i hrvatski izvođači radova na njihovoj ugradnji, servisiranju i održavanju sve više postaju poznati širom svijeta. Kotlovi i kontejnerske kotlovnice na biomasu... od Austrije do Makedonije Tvrtka Centrometal ima dugu tradiciju u proizvodnji visokoučinkovitih, udobnih, ekoloških i posve automatiziranih sustava grijanja i pripreme potrošne tople vode na šumsku biomasu. Riječ je o proizvođaču koji je već odavno poznat izvan hrvatskih granica, a kao nedavni primjeri uspješno izvedenih projekata mogu se izdvojiti sustav grijanja kampusa Državnog sveučilišta u Tetovu u Makedoniji pomoću tri kotla na pelete u kaskadi i kotlovnica na pelete za dogrijavanje u toplinarskom sustavu u Millstattu u Austriji. Glavni razlog ugradnje nove kotlovnice za sustav grijanja kampusa tetovskog sveučilišta bili su dosadašnji visoki troškovi grijanja na loživo ulje, ali i potrebe za dogradnjom novih objekata. Pri tome je umjesto postojećih uljnih kotlova predviđena ugradnja četiri nova toplovodna kotla na pelete EKO-CKS P Unit 560, pojedinačnog nazivnog učina 560 kW, odnosno ukupno 2240 kW. Za opskrbu kotlova peletima projektirana su dva velika ukopana spremnika peleta, pojedinačnog volumena 30 m3. Spremnici su natkriveni i imaju pristup za kamionski istovar peleta. Do kotlovnice se peleti dovode pužnim prijenosnikom, pri čemu je pokraj svaka dva kotla smješten po jedan međuspremnik peleta volumena 2,7 m3. S obzirom na to da rekonstrukcija kampusa još nije završena, u novoizgrađenu kotlovnicu su za sada ugrađena tri od četiri predviđena kotla, dok će četvrti uslijediti kada se dovrše svi predviđeni objekti. Kotlovnica je posve automatizirana, a prema riječima predstavnika investitora, zahvaljujući grijanju na drvne pelete, računi za gorivo su u odnosu na prijašnje stanje manji za više od 30%. Poznata je činjenica da kotlovnice na biomasu zahtijevaju više prostora od uljnih i plinskih kotlovnica jednakog učina. Stoga, zamjena postojećih kotlova onima na biomasu nije uvijek jednostavna, a ponekad je i nemoguća bez ozbiljnijih zahvata, što u konačnici dovodi u pitanje isplativost cijelog projekta. Jedno od mogućih rješenja za taj problem su kontejnerske kotlovnice koje, dakako, kao gorivo mogu koristiti i drvne pelete ili sječku. Vođeni željom za smanjenjem štetnih emisija u atmosferu, stanovnici austrijskog gradića Millstatt odlučili su zamijeniti postojeći kotao na loživo ulje kotlom na drvne pelete. Kako bi troškovi ulaganja bili što niži, uz postojeći toplinarski sustav u kojem je zadržan dosadašnji uljni kotao za pokrivanje vršnih opterećenja, ugrađena je kontejnerska kotlovnica s kotlom na drvene pelete EKO-CKS P Unit 280 nazivnog učina 280 kW s automatskim čišćenjem i izvlačenjem pepela, zaštitom povratnog voda, graničnicima tlaka i ekspanzijskom posudom. U istom kontejneru, iza kotla, nalazi se spremnik peleta volumena 8,5 m3, iz kojeg se fleksibilnom zavojnicom peleti dovode do kotla. Spremnik se puni iz kamiona silosa, pri čemu osjetnici koji se nalaze u njemu omogućavaju dojavu razinu peleta i potrebu za punjenjem.

Nova kotlovnica za školu i sportsku dvoranu u Ivanić Gradu
Tvrtka MI-Maris upravo završava projekt izgradnje zajedničke kotlovnice na biomasu koja će Osnovnoj školi Stjepana Basaričeka i Školsko-športskoj dvorani ‘Žeravinec’ u Ivanić Gradu osigurati odvajanje od gradske toplane i omogućiti povećanje energetske učinkovitosti sustava grijanja na osnovi ušteda na energiji, smanjenje emisije ugljičnog dioksida i snižavanje troškova za grijanje. Investitor je Zagrebačka županija, a MI-Maris je na osnovi dvadesetogodišnjeg iskustva u gradnji, rekonstrukciji i održavanju kotlovnica za izvođača odabran na javnom natječaju. Zgrada škole izgrađena je 1984, a dvorane 2006. godine i obje su priključene na centralnu toplinsku stanicu naselja Žeravinec. Međutim, kako se centralna plinska kotlovnica, s ukupnim instaliranim toplinskim učinom 5 MW, do 2015. godine koristila isključivo za grijanje tri objekta s ukupnim instaliranim učinom oko 1,583 MW, jasno je da je bila prekapacitirana, što je uz stari toplovod i njegovu lošu izolaciju, sustav činilo energetski neučinkovitim. Također, unatoč ugrađenim mjeračima, potrošnja toplinske energije se nije se naplaćivala prema stvarnim potrebama, već prema korisnoj površini zgrade, što je bio dodatni razlog za odvajanje od toplane i gradnju vlastite kotlovnice. Na taj sustav je do 2015. godine bila priključena i Podružnica Žeravinec Dječjeg vrtića Ivanić Grad, no tada je također MI-Maris instalirao novu plinsku kotlovnicu i omogućio odvajanje od toplane. Od tada su škola i dvorana jedine građevine priključene na sustav toplane. Za potrebe grijanja škole i dvorane odabrana je toplovodna kotlovnica na biomasu (sječku, pelete) s toplinskim učinom 104,7 - 499 kW. Kotlovnica je smještena u prizemlju zgrade i u njoj se nalazi toplovodni kotao Herz Firematic T-control na biomasu. Uz kotao je postavljen i spremnik tople vode volumena 5000 l koji pokriva vršne potrebe za toplinom i smanjuje inertnost izvora topline. Postojeći toplovod, koji je u ispravnom stanju, koristi se za spoj nove kotlovnice i toplinske stanice sportske dvorane. Toplovod se trajno odvaja od toplane blindiranjem u novom šahtu ispred dvorane. Pored kotlovnice, u zasebnom požarnom sektoru, smješteno je spremište biomase (sječke, peleta) volumena oko 26 m3. Djelatnici MI-Marisa su potkraj travnja ove godine bili u završnoj fazi instaliranja opreme u kotlovnici, a za puštanje u pogon još će trebati isključiti grijanje iz toplane. U skladu s time, završetak radova bi trebao uslijediti sredinom svibnja, kada prestaje sezona grijanja. U svakom slučaju, projekt će omogućiti povećanje energetske učinkovitosti u zgradama škole i dvorane, čime će i investitor i izvođač radova mladim generacijama poručiti da je važno brinuti o energetskoj učinkovitosti javnih objekata.

Uspješno ostvaren projekt BE-TO Glina
Kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu (drvni otpad i sječku) u Glini električne snage 1,2 MW i toplinskog učina 4 MW zapravo je prvo takvo 100% hrvatsko postrojenje: s hrvatskim projektom, cjelokupnom hrvatskom opremom, montažom i puštanjem u pogon. Tvornica turbina je u tom projektu sudjelovala u projektiranju strojarnice i u proizvodnji i isporuci parne turbine, vakuumskog kondenzatora, parnog ejektora, potrebnih pumpi (kondenzata, cirkulacijske, napojne i rashladne vode), rashladnog tornja i opreme za automatski nadzor, zaštitu i upravljanje. Nadzorno-upravljački i sustav zaštite izvedeni su na platformi Siemens PCS7 zajedno s elektroničkim uređajem Woodward. Srce postrojenja je parna višestupanjska kondenzacijska turbina s jednim oduzimanjem reguliranog tlaka. Važne komponente turbine su ležajevi i ležajna postolja, brzozatvarajući ventil svježe pare, parni regulacijski ventili visokog i niskog tlaka i njihov prigon, labirintne brtve, aerodinamične lopatice statorskog i rotorskog protočnog aparata i njihova učvršćenja u kućištima, odnosno na osovini rotora. Broj turbinskih stupnjeva (15) i veličina lopatica, a time i veličina unutarnjeg i vanjskog kućišta prilagođeni su projektu u pogledu zahtijevanih parametara pare, količine oduzimanja i proizvedene snage. Nazivna brzina vrtnje turbine iznosi 10 500 okr. / min, što je optimalno za turbine takvih snaga, a pomoću reduktora smanjuje se na 1500 okr. / min, što je ujedno i sinkrona brzina generatora električne energije. Višak proizvedene električne energije predaje se u javnu elektroenergetsku mrežu, dok se proizvedena toplinska energija koristi za vlastite potrebe (za sušaru, parionicu, grijanje drvnog centra), ali i za grijanje nekoliko javnih ustanova (Kaznionice, škole, vrtića, Doma zdravlja) i stambenih objekata u Glini. Taj i slični projekti imaju veliku važnost kao doprinos hrvatskoj energetici i zaštiti okoliša, a ne treba posebno naglašavati važnost otvaranja novih radnih mjesta. U skladu s time, Tvornica turbina već može najaviti sljedeće projekte, a to su još jedno kogeneracijsko postrojenje na drvnu biomasu u Hrvatskoj, čija će električna snaga iznositi 2 MW, a toplinski učin 5 MW te drugo postrojenje s električnom snagom 3,5 MW i toplinskim učinom 8 MW.
www.energetika-net.com

Kauaʻi Utility Signs Deal With SolarCity for First Dispatchable Solar Storage System

Līhu‘e, Kaua‘i – Kauaʻi Island Utility Cooperative (KIUC) has signed a power purchase agreement (PPA) with SolarCity (Nasdaq: SCTY) for electricity from the first utility-scale solar array and battery storage system designed to supply power to the grid in the evening, when demand is highest. The proposed SolarCity project next to KIUC’s Kapaia power plant is believed to be the first utility-scale system in the U.S. to provide dispatchable solar energy, meaning that the utility can count on electricity being available when it’s needed, even hours after the sun goes down. The 52 MWh battery system will feed up to 13 megawatts of electricity onto the grid to “shave” the amount of conventional power generation needed to meet the evening peak, which lasts from 5 p.m. to 10 p.m. By using the solar energy stored in the battery instead of diesel generators, KIUC will reduce its use of imported fossil fuels and also cut its greenhouse gas emissions. Under the terms of the 20-year contract, KIUC will pay SolarCity a lower rate than the current cost of conventional generation and only slightly more than the cost of energy from KIUC’s two existing 12 megawatt solar arrays, whose output is available only during the day. “KIUC has been investigating energy storage options for more than two years and price has always been the biggest challenge,” said David Bissell, President and CEO of KIUC. “This is a breakthrough project on technology and on price that enables us to move solar energy to the peak demand hours in the evening and reduce the amount of fossil fuel we’re using.” “SolarCity is excited to bring the first dispatchable solar storage system to the island of Kaua‘i. Hawai‘i has been and continues to be at the forefront of new technology and research for solar and storage,” said Jon Yoshimura, Director of Policy and Electricity Markets for SolarCity. “This solution will allow for more efficient load balancing and will reduce dependence on fossil fuel-based power.” Pending state and county approvals, the array and battery storage facility will be built on 50 acres of land owned by Grove Farm Company, Inc. adjacent to KIUC’s Kapaia power station off Mā‘alo Road, just north of Līhu‘e. KIUC has requested an accelerated timetable for approval by the Hawai‘i Public Utilities Commission. To qualify for federal investment tax credits that will substantially reduce the cost of the project, construction work must begin by April 2016 so the project can be in commercial operation by December 31, 2016. SolarCity was the contractor on KIUC’s first 12-megawatt solar array in Kōloa, which went into commercial operation in September 2014 and supplies about 5 percent of Kaua‘i’s electricity.
About KIUC
KIUC is a member-owned cooperative serving 33,000 customers on the island of Kaua‘i. Formed in 2002 and governed by a nine-member, elected board of directors, KIUC is one of 930 electric co-ops serving more than 36 million members in 47 states.
About SolarCity
SolarCity® (NASDAQ: SCTY) provides clean energy. The company has disrupted the century-old energy industry by providing renewable electricity directly to homeowners, businesses and government organizations for less than they spend on utility bills. SolarCity gives customers control of their energy costs to protect them from rising rates. The company makes solar energy easy by taking care of everything from design and permitting to monitoring and maintenance. Visit the company online at www.solarcity.com and follow the company on Facebook & Twitter.


SolarCity selects Tesla batteries for Kauai solar+storage project

SolarCity has chosen Tesla to supply a 52 MWh utility-scale energy storage system destined for the Hawaiian island of Kauai. The storage system will back up a 13 MW solar array SolarCity is building for the Kauai Island Utility Cooperative (KIUC). The Tesla Powerpack lithium-ion battery system will feed up to 13 MW to the grid to shave the amount of conventional power generation needed to meet peak demand between 5 p.m. to 10 p.m. SolarCity says its solar-plus-storage project next to KIUC’s Kapaia power plant is the first utility-scale system in the United States to provide “dispatchable” solar power that is available after the sun goes down. As much as the island’s abundant solar energy, the project benefits from the high rates of traditional generation on the island, which has to be fired by imported fuel. Under the terms of a 20-year power purchase agreement, KIUC will pay SolarCity $0.145/kWh, which SolarCity says is only slightly more than the cost of energy from KIUC's two existing 12 MW solar arrays whose output is available only during the day. Using the stored solar energy instead of diesel generators will enable KIUC to reduce its use of imported fuels and cut its greenhouse gas emissions. SolarCity says the project, on 50 acres owned by Grove Farm Co. just north of Līhu'e, has already received most of its state and county approvals and is awaiting approval by the Hawaii Public Utilities Commission. KIUC and SolarCity have requested an accelerated timetable for the project so that construction work can begin by April in order to lock in investment tax credits before scheduled rate reductions take place. The project is expected to enter service by the end of 2016. When the project was announced last September, talk in the industry was that Tesla was on the short list of battery suppliers. SolarCity Chair Elon Musk is also the CEO of Tesla and is the cousin to SolarCity executives Lyndon and Peter Rive. SolarCity says it chose Tesla after “conducting a comprehensive competitive solicitation in the battery marketplace.”
www.utilitydive.com

Novo rješenje za pohranu električne energije od Sunca

Na Havajima je u pogon pušten sustav za pohranu električne energije od Sunca koji omogućava njezino iskorištavanje po noći. Kako je izvijestio američki portal 'Renewable Energy World.com', poznati američki proizvođač električnih vozila Tesla nedavno je završio projekt na Havajima koji omogućava noćnu prodaju električne energije proizvedene od Sunca. Riječ je o postrojenju Kapaia koje uključuju sunčanu elektranu snage 13 MW i baterijski sustav za pohranu električne energije u iznosu 52 MW h, koji omogućava pohranu tako proizvedene električne energije tijekom dana i njezino iskorištavanje tijekom noći. U skladu s time, Tesla je sklopio ugovor o isporuci električne energije iz postrojenja s Energetskom zadrugom otoka Kauai (KIUC). Zahvaljujući takvom načinu proizvodnje i pohrane električne energije na otoku Kauai će se značajno smanjiti troškovi u odnosu na dosadašnju proizvodnju pomoću dizelskih agregata. Sve to je u skladu s politikom Savezne države Havaji o potpunom prelasku na obnovljive izvore u proizvodnji električne energije do 2045. godine. Naime, na Havajima su cijene električne energije najviše u SAD-u jer se ona ponajviše proizvodi iz fosilnih goriva čija je dobava do otočja vrlo skupa. U sklopu tog projekta će također na otoku Kauai i isto tako za KIUC kao investitora američka elektroenergetska tvrtka AES sagraditi još jednu sunčanu elektranu, snage 28 MW i sustav za pohranu energije snage 20 MW.
www.energetika-net.com

Most za proizvodnju iz obnovljivih izvora uvodi trošarine između 10 i 15 posto

Opksrbljivači će odgoditi izlazak na tržište, Ministarstvo će ih povezati s europskim burzama kako bi postizali bolje cijene. Iako je javnost jučer zabrinula vijest da će uskoro skuplje plaćati struju, ministar energetike Slaven Dobrović naknadno je poručio kako građani ipak ove godine neće osjetiti nikakvo poskupljenje. To će se postići uvođenjem trošarina, odnosno namjenskog poreza za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Činimo sve kako bismo spriječili da se preko leđa građana prelomi loša odluka Kukuriku koalicije. Kao što znate, bivša Vlada je 2013. enormnim povećanjem ugovora za izvore obnovljive energije drastično povećala potrebe izdvajanja za poticaje koji su dio računa za građane. Zaustavili smo stupanje na snagu tog zakona od 1. siječnja i spriječili drastično poskupljenje za građane. Ministarstvo je pripremilo paket mjera koje će za građane značiti jeftiniju struju nego što su je imali do kraja prošle godine – objašnjava nam državni tajnik za energetiku Ante Čikotić. Prvo korak je, dodaje, bilo smanjenje PDV-a s 25 na 13 posto na cijenu električne energije. Time je samo privremeno zaustavljen rast cijena pa je Ministarstvo energetike s opskrbljivačima dogovorilo da odgode planirani izlazak na tržište te se obvezalo da će im u međuvremenu stvoriti preduvjete da tržište bude spremno, ali ih i povezati s europskim burzama kako bi postizali bolje cijene. Trenutačno jedino Hrvatska i Bugarska, dodaju, nisu povezane s europskim burzama. Sljedeći korak je uvođenje namjenskog poreza za proizvodnju iz obnovljivih izvora energije. Zakon je, kaže Čikotić, pripremljen, a u Vladi traje usuglašavanje o visini – 10-15 posto. Idemo u smjeru destimulacije poticajne cijene na obnovljive izvore energije. To je uobičajena praksa u članicama EU, proučili smo sve njihove modele i temeljem toga napravili naš – objašnjava Čikotić. Time se, dodaje, spašava i Hrvatski operator tržišta energije jer je i on ostao bez velikog dijela sredstava nakon što je ranije država snizila otkupnu cijenu koju mu opskrbljivači plaćaju. – Opcija je bila spašavati HROTE povećanjem cijene struje, ali je odlučeno da se novac namakne uvođenjem ove trošarine – zaključuje Čikotić.
www.vecernji.hr


Vlada uvodi trošarine na obnovljive izvore energije

Gostujući u emisiji 'Otvoreno', državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane, što se poprilično kosi s najavljenim hitrorezom Martine Dalić, čiji Akcijski plan predviđa ukidanje stotinjak nameta i trošarina. Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije koji su preplaćeni, a cijena električne energije prelila se u džepove građana, javlja HRT. Državni tajnik tvrdi da građani neće osjetiti poskupljenje. "Što se tiče poskupljenja plina, još se ne zna koliko će ono biti. Država ima svoje mehanizme kojima može utjecati da cijena bude što niža", tvrdi Čikotić. Vlada će odluku o najvišoj mogućoj cijeni za kućanstvo donijeti kroz 10 dana. Obećao je da će učiniti sve da se poskupljenje ne prelomi preko leđa građana. Rekao je kako su u tijeku pregovori sa svim igračima na tržištu i da im je zato sada potreban mir i koncentracija. Ugradili smo zaštitne mehanizme u ovaj zakon da građani ne osjete poskupljenje, ponovio je nekoliko puta.
Portal croenergo.eu


Obnovljivci protiv trošarina na vjetroelektrane

Ako se uvede porez ulagači ne bi mogli ispunjavati obveze prema bankama. Gostujući u emisiji 'Otvoreno', državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Ante Čikotić najavio je uvođenje trošarina na vjetroelektrane. Dogovor na razini cijele Vlade je da se ide u trošarine za obnovljive izvore energije za koje se drži da dobivaju previsoke poticaje. Državni tajnik tvrdi da građani neće osjetiti poskupljenje električne energije, iako je plan da će naknada koju plaćaju potrošači porasti s 3,5 do maksimalno 7 lp/kWh. Platforma za dobru energiju, neformalna zagovaračka i suradnička platforma koja okuplja predstavnike civilnog sektora, akademske zajednice i gospodarskih udruženja s ciljem promicanja i provedbe javnih politika iz područja OIE, protivi se takvoj politici. Primjenom najavljenog modela trošarina povlašteni proizvođači koji su izgradnju svojih postrojenja većinom financirali modelom projektnog financiranja, što je model koji se bazira na procjeni budućih prihoda, ne bi bili u mogućnosti ispunjavati svoje obveze prema financijerima što bi u konačnici dovelo do prevaljivanja obveza povlaštenih proizvođača (prema bankama) na državu, upozorava Platforma. To bi dovelo i do propasti postojećih postrojenja čime bi se trenutni i po međunarodnim obvezama Republike Hrvatske nedovoljan udio obnovljivih izvora energije smanjio, a što bi nas dodatno udaljilo od ispunjenja međunarodnih obveza te povećalo energetsku ovisnost. Skreću pažnju i na odredbu članka 49. stavka 4. Ustava Republike Hrvatske prema kojoj se "prava stečena ulaganjem kapitala ne mogu umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom". Europska unija se snažno suprotstavlja bilo kakvim retroaktivnim promjenama uvjeta pod kojima su izgrađeni postojeći projekti te je suprotno prikazivanje situacije potpuna obmana ili posljedica nerazumijevanja politike EU.
www.energetika-net.com


Ne žele trošarinu na struju iz obnovljivih izvora energije

Može li se uvođenjem trošarine na obnovljive izvore energije osigurati dostatna sredstva kako Vlada ne bi morala povećati naknadu za obnovljive izvore energije? Ovo je bio prijedlog koji je očito naišao na negativan stav povlaštenih proizvođača električne energije iako velik dio njih ostvaruje izuzetne profite na proizvodnji struje. Doc. dr. sc. Mladen Zeljko, voditelj Odjela za proizvodnju i transformaciju energije u Energetskom institutu Hrvoje Požar, za naš list jesenas je podsjetio kako postojeći proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije koji su potpisali ugovor o isporuci struje po fiksnoj cijeni danas ostvaruju velike zarade. Tržišna cijena struje u međuvremenu je pala, tako da oni struju isporučuju po cijeni i tri puta većoj od tržišne. Prema neslužbenim informacijama, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike održalo je sastanak s predstavnicima povlaštenih proizvođača električne energije kako bi se i u pregovorima s njima pronašao model uz koji cijena električne energije ne bi porasla za krajnje potrošače zbog obveze povećanja naknada za obnovljive izvore energije. Valja podsjetiti kako je Vlada odgodila donošenje odluke o povećanju ove naknade koja iznosi 3,5 kuna (bez PDV-a) po kilovatsatu. Od 1. siječnja snižen je PDV na električnu energiju s 25 na 13 posto, što bi kod građana moglo poništiti poskupljenje struje zbog uvođenje naknade, no višu cijenu struje ipak bi imala primjerice poduzeća, s obzirom na to da je kod njih PDV prolazna stavka. Kako je intencija i ove Vlade da se gospodarstvo što više rastereti kako bi mu se povećala konkurentnost, svako povećanje cijene struje stvorilo bi negativne učinke i to se nastoji izbjeći. No, subvencija za otkupljenu struju iz obnovljivih izvora energije na neki način se mora prikupiti. Samo ove godine za subvencije proizvodnje energije iz obnovljivih izvora HROTE bi trebao prikupiti 600 milijuna kuna više nego 2016. (milijarda kuna). Iz CROBIOM-a, Hrvatske udruge za biomasu, oštro su reagirali na samo najavu mogućnosti uvođenja trošarina na sve oblike obnovljivih izvora energije, koja je, kako navode, izazvala “veliki šok, nevjericu i nesigurnost kod ulagača u koneneracijska postrojenja na drvnu biomasu”. “Radi se o ulagačkom presedanu, koji svojom formom i sadržajem podsjeća na tranzicijska okruženja, koja su davno trebala ostati iza modernog hrvatskog gospodarstva. Štoviše, retrogradna promjena ulagačkih uvjeta predstavlja udar na sve one ulagače koji su već investirali stotine milijuna eura u proizvodnju energije iz drva, koji su percipirali Hrvatsku kao stabilno ulagačko područje, kao i na desetke domaćih i inozemnih poslovnih subjekata, koji su u različitim fazama pripreme i realizacije projekata kogeneracija na biomasu”, navode iz te Udruge. Dodaju kako bi prijedlog uvođenja trošarina, odnosno odgovarajućeg poreza, mogao “u konačnici imati nemjerljive i dalekosežne posljedice za više industrijskih sektora, kao i za budućnost ruralnih područja te nepovoljno utjecati na zaposlenost i konkurentnost na šumi baziranih industrija, koje u RH ostvaruju deset posto izvoza RH i sudjeluju s 3,6 posto u BDP-u. “Konkretno gledajući, uvođenjem trošarina mogu se ugroziti već realizirana ulaganja od preko 190 milijuna eura te projekti od preko 450 milijuna eura u pripremi”, navodi CROBIOM izražavajući vjerovanje da će to uvidjeti i Vlada i resorno ministarstvo. “U suprotnom, eventualno daljnje ustrajanje institucija na prijedlogu oporezivanja poslova s biomasom, potaknut će odgovarajuće reakcije CROBIOM-a u Hrvatskoj i u Bruxellesu, kako bi se sačuvala radna mjesta i zaštitila elementarna poslovna prava ulagača”, upozoravaju iz Udruge.
www.glas-slavonije.hr


Trošarina će uništiti cijelu industriju peleta

Uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase ili napuštanje usvojenog koncepta porezne reforme - naziv je analize koju su načinili ekonomist Guste Santini i direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran kako bi pokazali koje bi negativne efekte Hrvatskoj donijelo moguće uvođenje trošarine na energiju proizvedenu od biomase. Uvođenje trošarine kod proizvodnje energije iz obnovljivih izvora energije pojavilo se kao jedno od mogućih financijskih rješenja koje bi smanjilo potrebno povećanje naknada za obnovljive izvore energije u strukturi cijene električne energije. Cijena struje, naime, upravo bi zbog povećanja te naknade trebala biti nešto viša nego danas, a Vlada to nastoji izbjeći. Valja također podsjetiti kako pojedini postojeći proizvođači struje iz obnovljivih izvora energije, koji su prije više godina potpisali ugovor o isporuci struje po fiksnoj cijeni, danas ostvaruju velike zarade, jer je tržišna cijena struje pala, pa oni struju isporučuju po cijeni i trostruko višoj od tržišne. Ministarstvo je, kako neslužbeno doznajemo, napravilo i svojevrsni nacrt prijedloga trošarina, pa je tako namjera da se na energiju nastalu u kogeneracijama na biomasu uvede taksa ili trošarina od 12 do 15 posto, za solarne energane osam posto, a za vjetroelektrane 15 posto. Proizvođači energije iz obnovljivih izvora u petak su imali sastanak s državnim tajnikom u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike Antom Čikotićem. Direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran pohvalno se izrazio o nastojanjima da se uvede reda u području obnovljivih izvora energije, predbacivši Ministarstvu da tek sada poziva proizvođače iz Hrvatske udruge za biomasu, “kada ima financijsku rupu od 350 milijuna kuna, a nisu nas zvali od 2007., kada je kreirana ta politika”. - Mi s biomasom činimo manji dio proizvođača iz obnovljivih izvora energije i na određeni smo način kolateralna žrtva usklađivanja koje nastoji provesti Ministarstvo. Bilo bi šteta kažnjavati one koji imaju najviše logike za postojanje, a to su bioplin i biomasa, koji za proizvodnju električne energije iskorištavaju ostatke od poljoprivredne proizvodnje te šumsku biomasu i ostatke od drvne industrije. To su upravo lokalni resursi. Ministarstvo još nema konačnu odluku i o tome će se još razgovarati, a to je političko pitanje - kaže Kavran za naš list. U analizi dr. Santinija i Kavrana ističe se kako je već i najava mogućeg uvođenja trošarina na proizvodnju struje iz biomase izazvala šok i nevjerovanje među proizvođačima i ulagačima. “Grijesi prethodnih vlasti, kada se površnim pristupom interveniralo u obnovljive izvore energije, sada se pokušavaju, retrogradno, rješavati dodatnim oporezivanjem. Ovaj i ovakav pristup ne samo što nije primjeren nego je i štetan, kako za stabilnost institucionalnog okvira toliko važnog za dinamiziranje investicijske aktivnosti (čitaj: dinamiziranje gospodarstva) tako i za kolateralne žrtve, kao što je to proizvodnja struje iz biomase”, ističe se. Autori analize upozorili su na činjenicu da se kogeneracije na biomasu te proizvodnja drvnog peleta odvijaju isključivo u ruralnim područjima. “Tada najavljeno uvođenje trošarina i namjera vlasti da zadrže što veći broj građana u ruralnim područjima (što je ujedno ključno pitanje opstanka Hrvatske) zvuči potpuno neshvatljivo i nerazumno”, naglašavaju. Santini i Kavran navode kako hrvatska proizvodnja od sadašnjih 260.000 tona drvnog peleta čini jedan posto svjetske proizvodnje peleta. “Mogućih 400.000 tona drvnog peleta velik je razvojni izazov i enormna prilika, koja će ostati tek priča bez sadržaja i bez prilike za realizaciju. Na kraju ćemo postaviti i dva ključna pitanja: u kojoj ozbiljnoj gospodarskoj aktivnosti Hrvatska i njezine tvrtke participiraju s udjelom od jedan posto u svjetskoj proizvodnji? Zašto hrvatski proizvođači peleta moraju u izvoz plasirati čak 92 posto proizvedenih peleta, a istovremeno je cijeli hrvatski sustav proizvodnje energije utemeljen na fosilnim paradigmama i tehnologijama”, pitaju. U zaključku Santini i Kavran navode kako bi najavljeno uvođenje trošarina na proizvodnju struje iz biomase značilo “eutanaziju svih ulagača u kogeneracijska postrojenja i pripadajuće proizvođače drvnog peleta”. “Eutanazija tvrtki koje su ulagale desetke milijuna eura u proizvodnju električne energije ili proizvodnju ekološkog goriva drvnog peleta smanjit će zaposlenost u ruralnim područjima, što će nesumnjivo dinamizirati iseljavanje. Dinamiziranje iseljavanja progresivno smanjuje smisao ruralnih područja, što, sa svoje strane, resurse na tim osjetljivim područjima čini jalovim resursima. Područja bez ljudi stvaraju besmisao postojanja države kao takve”, ističu njih dvojica. Zbog toga izražavaju uvjerenje kako će Vlada RH, odnosno premijer Andrej Plenković sa suradnicima, nastaviti progresivnu politiku poticanja razvojnih procesa, dinamiziranje ulagačke klime i europskih vrijednosti te pronaći najbolja rješenja za sve građane Lijepe Naše. “To se neće dogoditi samo zbog toga što su stranke na vlasti to obećale. Vlada to mora učiniti kako bi se vratilo poljuljano povjerenje građana, time i poduzetnika i ulagača. Uvođenje trošarina na obnovljive izvore energije ugrozilo bi mnoge vrijednosti i procese”, zaključuju. Trošarinu TREBA povećati na proizvodnju iz fosilnih goriva. Mogućnost uvođenja trošarina na obnovljive izvore energije nailazi na velike kritike, posebice postojećih proizvođača, koje bi se retrogradno opteretilo novom obvezom. Osim toga, većina ih smatra kako je apsurdno trošarinom opterećivati proizvođače energije iz obnovljivih izvora kada su obnovlji izvori energije budućnost europske energetske politike te da se trošarinom treba dodatno opterećivati proizvodnja iz fosilnih goriva. Apsurd: Biomasu izvozimo, a u zemlji koristimo fosilna goriva. Biomasa je specifična kada je riječ o ulaganju u proizvodnju električne energije od tog energenta, s obzirom na to da je za jedan megavat struje koja će biti proizvedena od biomase potrebno uložiti najmanje pet milijuna eura, objašnjava Kavran. Kod vjetra je to, kaže, 1,5 - 2 milijuna eura. “No korištenje biomase donosi višestruke efekte, poput zapošljavanja ljudi u ruralnim sredinama, korištenja drvnog ostatka koji se inače izvozi u Mađarsku, Austriju, Italiju i Sloveniju. Našu drvnu sječku izvozimo, a u zemlji HEP uporno ustraje na korištenju fosilnih goriva te smo ovisni o uvozu energenata”, naglašava Kavran.
www.glas-slavonije.hr

U Ćosića mlinu uskoro mala hidrocentrala i meljava na kamenu

Stari mlin u Drenovcu, poznatiji kao Ćosićev mlin, sagrađen je 1889., a vlasnik mu je bio Karlo Stehno. Nakon što je stradao u nesreći na radu u mlinu, njegova supruga se udala za prvog Ćosića, po čijim nasljednicima mlin dobiva ime. Prije desetak godina Ljiljana Šoch kupuje već pomalo devastirani mlin, koji više ne melje žitarice, a prije tri godine, sada već kao umirovljenica, nakon povratka s rada u Njemačkoj trajno se naseljava u mlinu sa svojim životnim partnerom Ivom Ložnarom. Planovi su brojni, a jedan od njih je ekološka poljoprivreda i proizvodnja struje. Mlin više ne radi i teško bi ga bilo obnoviti, iako je postrojenje očuvano gotovo u cjelini, a Ljiljana planira samo meljavu žitarica, cjelovitog zrna, na vodenički kamen, i proizvodnju integralnog brašna. Rođena sam i odrasla u mlinu koji se nalazi uzvodno od ovog mlina, u Ratkovici. Uvijek sam željela živjeti u mlinu, ali i baviti se upravo ovim što danas radim, ekopoljoprivredom i proizvodnjom zdrave hrane. Ovdje u staroj sušari nadogradili smo objekt gdje smo napravili ekosavjetodavni i edukacijski centar. U ekološkom uzgoju imam veliki povrtnjak sa svime što treba jednom velikom gospodarstvu i četiri hektara soje u ekouzgoju. Jako smo se naradili jer smo sav korov i travu iz soje uklonili ručno, motikom – priča Ljiljana, koja je godinama radila u Njemačkoj čak dva posla, i privatno kao prevoditeljica i ovlašteni sudski tumač, a svu zaradu uložila u ovaj projekt. Pokušali smo zadržati sve one elemente u mlinu koji su naslijeđeni. Odlučili smo mlin, koji je radio do Domovinskog rata, vratiti u prijašnje stanje. Njegova prava funkcija prerade žitarica neće se potpuno obnoviti. Kada turbina bude u funkciji, pokrenut ćemo dva kamena za meljavu cjelovitog zrna. Sada smo krenuli u obnovu proizvodnje obnovljive energije jer mlin je za svoje potrebe imao struju. Već smo ušli u investiciju i ove godine smo na natječaju Fonda za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije dobili 700 tisuća kuna poticaja. Sada još čekam odobrenje kredita da možemo nabaviti kompletnu opremu i završiti investiciju. Polovina radova već je napravljena, a trebamo još oko 1,5 milijuna kuna za dovršenje. Instalira se nova turbina Centra za kompetenciju iz Varaždina, s kojima sam radila cijeli projekt i Sever generator. Snaga će biti maksimalna, od 110 KW, a zbog oscilacije protoka vode godišnja proizvodnja je planirana od 680 tisuća kW. Imamo ugovor o isporuci struje i očekujemo još koncesiju za vodu – ističe Ljiljana, koja želi na ovom imanju postaviti apsolutnu održivost. Želi podići jedno pravo seljačko imanje sa životinjama i ekološki održivom poljoprivredom, na koje će moći dolaziti i djeca sa školom u prirodi, ekolozi i ekološki proizvođači na razne edukacije, a želi postići da se cijelo imanje samo održava, financira i ekološki prehranjuje. Ta ideja ekologije i ekoproizvodnje sama će smanjivati i količinu otpada. Za ručak sam gulila mrkvu i krumpir, a ostatke će pojesti kokoši. Imam u vrtu i kompostnjak i prostor za gliste koje proizvode humus, koji stavljam natrag u povrtnjak. Planiramo u svrhu turizma urediti i nešto ležajeva, a posebno u glavnom stanu mlina, koji je i onda kada je građen građen otmjeno jer mlinari su uvijek bili imućni. Danas se taj prostor može preurediti u desetak soba – navodi Ljiljana, koja je aktivna i u pokretu za očuvanje prirodnosti rijeka i bori se protiv kanaliziranja rijeka.Iznad edukativnog centra postavljena je velika izložbena dvorana sa starim namještajem i izložbom slika, koja već privlači posjetitelje. “Žao mi je da to sve propadne. Mlin je građen u vrijeme Austro-Ugarske, a takvih sam mlinova viđala puno u Njemačkoj. Na svim strojevima u mlinu još su originalne tvorničke pločice proizvođača iz Budimpešte. Ovdje će se poslije i zaposliti nekoliko ljudi, na održavanju i proizvodnji, no sve bi to brže išlo kad bi banke i birokracija predmete brže rješavale”, kaže Ljiljana.
www.glas-slavonije.hr


VARAŽDINSKI PROIZVOD Mala hidroelektrana Orljava 8 je nedaleko Slavonskog Broda puštena u rad

Mala hidroelektrana (mHE) Orljava 8, instalirane snage 110 kW, a projektirana u varaždinskoj tvrtci CKOIE - Centar kompetencije za obnovljive izvore energije, danas je puštena u rad u Brodskom Drenovcu, malom mjestu tridesetak kilometara zapadno od Slavonskog Broda. Budući da je mHE Orljava 8 projektirana u CKOIE elektrostrojarska oprema i software za upravljanje predstavlja varaždinski odnosno hrvatski proizvod. Radi se o CKOIE vertikalnoj propelernoj turbini sa zakretnim privodnim lopaticama koja pogoni asinkroni generator od 110 kW. Upravljanje elektranom je u potpunosti automatizirano, a proizvedena električna energija se putem frekvencijskog pretvarača isporučuje u elektroenergetsku mrežu HEP-a po povlaštenoj cijeni. Investitor je MAHE HIDROELEKTRANA j.d.o.o. iz Brodskog Drenovca, a vrijednost ugovorenog posla je 1 milijun i 400 tisuća kuna. CKOIE je tvrtka u vlasništvu Grada Varaždina i smještena je u Tehnološkom parku Varaždin.
evarazdin.hr