T. Kearney: Budućnost energetskih tvrtki regije je u konsolidaciji i restrukturiranju

Cijene nafte će i dalje biti iznimno nestabilne. Kako bi opstale naftne kompanije moraju povećati svoju efikasnost. Povećanje potražnje za električnom energijom od 35 posto s jedne strane, te povećanje udjela obnovljivih izvora na čak 23 posto ukupne proizvodnje energije s druge strane, samo su neka od predviđanja konzultantske kuće AT Kearney za 2035. godinu, predstavljena danas na 3. Energetskoj Areni 2011., regionalnoj konferenciji o energetskom sektoru u organizaciji Infoarene, piše nacional.hr

Kako bi se zadovoljile svjetske potrebe za energijom u idućih 20 godina, naftne kompanije godišnje investiraju više od milijardu dolara. Dok Kina čini čak jednu trećinu rasta potražnje za električnom energijom, Europa će i dalje rasti no puno sporije te će s vremenom stagnirati. Takva tržišna kretanja uvelike utječu na odluke o investicijama u određene regije.

„Vidljiv je trend izlaska naftnih kompanija izvan okvira svojih država. Nacionalne kompanije sve više postaju regionalnim igračima, te danas pet puta više posluju izvan granica svojih država u odnosu na samo pet godina ranije. Tako je i u Jugoistočnoj Europi vidljiv trend konsolidacije vlasništva nacionalnih naftnih kompanija", rekao je ekspert za naftnu industriju principal u AT Kearneyu Ingo Schroeter.

Najnovije AT Kearneyevo globalno istraživanje pokazuje veću uspješnost specijaliziranih kompanija u odnosu na integrirane naftne kompanije.

„Cijene nafte će i dalje biti iznimno nestabilne. Kako bi opstale naftne kompanije moraju povećati svoju efikasnost. Najuspješnije će biti one koje se fokusiraju na određeni segment u kojem posluju bolje, bilo da je riječ o eksploataciji nafte ili o preradi nafte i maloprodaji. Ovakvi globani trendovi će zasigurno utjecati i na regiju Jugoistočne Europe. Maloprodajnu mrežu treba dalje razvijati, rafinerijske kapacitete modernizirati i tražiti nove izvore nafte i plina izvan regije.

Bit će presudno birati ulaganja koja će se najviše isplatiti, a vjerujemo da će se i kod naftnih kompanija u ovoj regiji specijalizacija pokazati kao dobra poslovna odluka", komentirao je Schroeter. Stručnjak za energetiku i telekomunikacije u Jugostočnoj Europi, principal u AT Kearneyu Tomislav Čorak, rekao je kako u regiji očekuje daljnji rast potražnje za energijom, koja će rezultirati ne samo konsolidacijom lokalnih naftnih kompanija, već i ulaskom konkurencije na tržištu električne energije.

„Energiju će u Hrvatskoj i regiji početi nuditi strane kompanije s zapada i istoka, koje su već prošle kroz proces restrukturiranja i koriste modernu tehnologiju. Kako bi bile konkurentne, energetske kompanije u regiji moraju investirati u nove tehnologije. Postupna tranzicija prema obnovljivim izvorima, svjetski je trend prisutan i u našoj regiji. Čiste tehnologije neće još jako dugo vremena u potpunosti zamijeniti fosilna goriva, no zbog rasta cijena nafte obnovljivi izvori postaju sve konkurentnijima te važno područje investiranja naših energetskij kompanija.

Istovremeno su važna i ulaganja u modernizaciju mrežne infrastrukture preko kojih će biti moguće upravljati obnovljivim izvorima te stvoriti preduvjete ze štednju električne energije. Tako će efikasnije korištenje električne energije smanjiti utjecaj rasta cijena zbog većeg udjela obnovljivih izvora. Osim investicija u nove tehnologije, bitan je element uspjeha povećanje efikasnosti regionalnih kompanija kroz restrukturiranje te pojačano umrežavanje energetske infrastrukture, resursa i znanja", zaključio je Čorak.
www.ezadar.rtl.hr


U razvoju energetskog sustava kaskamo 20-ak godina za Europom

Hrvatska svoju energetsku budućnost treba graditi na korištenju suvremene tehnologije proizvodnje, kao i na sve većem korištenju obnovljivih izvora energije i plina, drže energetski stručnjaci okupljeni na 5. međunarodnoj konferenciji 'Energetska budućnost Hrvatske' održanoj u utorak u organizaciji tjednika Lider

Ivica Jakić, konzultant i vlasnik tvrtke Ijex, istaknuo je da trenutno sve vodeće europske energetske kompanije izdvajaju svoju konvencionalnu proizvodnju energije u posebne tvrtke, kao što to čine banke osnivajući tzv. loše banke. Istodobno se okreću obnovljivim izvorima energije, i to sve više u regiji jugoistočne Europe, što je prilika za Hrvatsku.

Jakić je kao hrvatsku prednost naveo činjenicu da u razvoju energetskog sustava za razvijenom Europom kaskamo 20-ak godina, tijekom kojih nismo značajnije razvili 'prljavu' proizvodnju. Sada imamo šansu i velik potencijal brzo razviti taj sektor kroz korištenje suvremene tehnologije, odnosno ulaganja u svojevrsni miks hidroelektrana, elektrana na plin i proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, uz maksimalno korištenje geografskog položaja koji nam pruža velike mogućnosti interkonekcije.

Osvrnuo se i na projekt izgradnje LNG terminala, kazavši da se danas takav projekt ne bi isplatio niti jednoj tvrtki zasebno te da stoga u planiranju projekta treba uzeti u obzir da se radi o projektu koji nije namijenjen samo hrvatskom tržištu, već i ostatku Europe pa u njegovu realizaciju treba zajednički ući više regionalnih kompanija.

Europa je veliki uvoznik energije i o tome ovisi i europski gospodarski rast te je stoga hrvatski LNG terminal, po riječima zamjenika ministra gospodarstva Lea Preleca, trenutno jedan od važnijih energetskih projekata u Europi, što su prepoznali i podržali ga i hrvatska Vlada i Europska komisija.

No, za sigurnost i stabilnost hrvatskog tržišta, podjednako su važni i prošlog tjedna potpisani ugovori o istraživanju i podjeli eksploatacije ugljikovodika na području Slavonije, koji bi u konačnici trebali rezultirati višim udjelom domaće proizvodnje u potrošnji plina, istaknuo je Prelec.

Pritom je najavio planirane izmjene Zakona o tržištu plina, naglasivši kako će ovo biti zadnja godina u kojoj će Vlada određivati cijenu plina u javnoj usluzi.

U Hrvatskoj trenutno 16 bilančnih grupa kroz 56 tvrtki opskrbljuje kupce plinom, a zakonskim će se izmjenama veleprodajno tržište plinom posve otvoriti, a plin za javnu uslugu nabavljat će se putem javnih natječaja, najavio je Prelec.

No, i on ističe da je veći zaokret prema obnovljivim izvorima energije i alternativnim gorivima nužan, iako Hrvatska već sada spada među zemlje s višom proizvodnjom energije iz alternativnih izvora.

'U odnosu na postojeće stanje, potreban je značajan odmak, ako ne i potpuni zaokret, jer postojeća energetska strategija iz 2009. godine ne korespondira ni sa suvremenom realnošću u svom kvantifikacijskom dijelu niti s novom energetskom i klimatskom politikom Europske unije u svom kvalitativnom dijelu', rekao je Prelec.
www.tportal.hr

Prvo europsko 'e-Drvo'
Neobično stablo s velikim kvadratičnim listovima koji služe kao solarni paneli, "izraslo" je usred Neversa, grada u središnjoj Francuskoj koji je u ponedjeljak predstavio prvo europsko "e-drvo" čiji će fotovoltaični listovi omogućiti punjenje mobilnih električnih uređaja, surfanje internetom ili zaštitu od sunčevih zraka. E-Drvo (eTree) podsjeća na ekološke solarne klupe (Green Sun Rising Solar Benches) koje korisnicima omogućuju da se sklone u hlad, da napune električne uređaje te im pružaju Wi-Fi hotspotove. Nadahnuta stablom akacije iz izraelske pustinje Negev, ova futuristička konstrukcija koristi solarne panele, montirane na "granama", za pohranu energije i proizvodnju električne energije iz sunca. Koristeći ovu struju, e-Drvo napaja USB punilišta za mobilne uređaje, omogućuje besplatan Wi-Fi za to područje i LCD zaslon koji donosi informacije poput količine električne energije proizvedene na stablu, a može poslužiti i kao noćna rasvjeta. Osim što proizvode električnu energiju, grane i solarni paneli pružaju hlad za sjednje ispod "stabla". Izum je plod suradnje dviju tvrtki, francuske i izraelske, čiji je prototip proizveden 2014. E-Drvo dijelom je društveno-ekološka tvrtka, a dijelom ekološka skulptura čiji je cilj promicanje svijesti o okolišu i održivosti, kao i uspostavljanje veza između zajednice i prirode. "To je simbol angažmana gradske uprave još od 2014.", s ponosom je istaknuo gradonačelnik Neversa Denis Thuriot, koji vodi računa o razvoju digitalne ekonomije u svojem gradu. "Denis Thuriot bio je vrlo motiviran i imao je jasnu viziju o tomu na koji bi način e-Drvo moglo koristiti njegovim kolegama, ali i stanovnicima grada, pa smo odlučili postaviti prvi primjer takvog "stabla" u Europi", rekao je sukreator solarnog drveta Bernard Bitan. Prvo e-Drvo postavljeno je 2014. u Parku prirode Ramat Hanadiv u Izraelu. Ondje ga je "zasadila" izraelska tvrtka za obnovljive izvore Sologic. Godine 2015. prvo funkcionalno e-Drvo predstavljeno je na UN-ovoj konferenciji o klimatskim promjenama COP 21, održanoj u Francuskoj krajem 2015. Identična će "biljka" biti postavljena i u Neversu. Osim u Izraelu, najviše e-Drveta postavljeno je u Sjedinjenim Državama te u Kazahstanu.
hr.n1info.com

Tvrtka iz Viteza proizvodit će gorivo od starih guma
Recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, teška ulja, karbon, žica i drugi proizvodi. Tvrtka Greta Green iz Viteza podnijela je zahtjev za izdavanje okolišne dozvole za postojenje za recikliranje otpadnih autmobilskih guma. Investitor planira graditi pogon u industrijskoj zoni Vitezit u Vitezu, a recikliranjem starih guma proizvodilo bi se dizel gorivo, benzin, teška ulja, karbon, žica i drugi proizvodi koji se mogu dobiti recikliranjem starih guma, piše Radio Vitez Tvrtka je podnijela zahjev za okolišnu dozvolu Federalnom ministarstvu okoliša i turizma, a u njemu se ističe da bi proizvodni proces bio ekološki čist, bez emisije otpadnih plinova (otpadni plinovi se ponovo procesuiraju i filtriraju), bez otpadnih materijala i nus produkata. Cjelokupan proizvodni proces bi reciklirao 98% uporebljivog materijala. Postrojenje je opremljeno suvremenom i efikasnom opremom za zaštitu okoliša, koju čine sustav za uklanjanje prašine, za spaljivanje otpadnog plina i sustav za prečišćavanje ulja, navodi se u zahtjevu na stranici Ministarstva.
www.vecernji.ba

Više novca iz Europskog fonda za regionalni razvoj - 1.000 gradilišta u narednih 18 mjeseci
Alokacije sredstava u okviru poziva "Energetska obnova višestambenih zgrada“ povećana je sa 152 milijuna kuna na 560 milijuna kuna bespovratnih sredstava, izvijestili su nadležni ministri. Ukupno je zaprimljeno 649 prijava, od čega kriterije prihvatljivosti zadovoljava 596 prijava što dovodi do ukupne investicije u vrijednosti 940 milijuna kuna. Svrha ovog Poziva je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije za grijanje/hlađenje kroz integrirani pristup. 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava za energetsku obnovu zgrada. Nadalje, u okviru Poziva na dostavu projektnih prijedloga "Energetska obnova zgrada i korištenje obnovljivih izvora energije u javnim ustanovama koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja" osigurano 152 milijuna kuna iz Europskog fonda za regionalni razvoj, no zbog velikog broja prijava koje su zadovoljile kriterije prihvatljivosti traženo je i odobreno od strane Upravljačkog tijela povećanje alokacije u ukupnom iznosu od 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Radi se o 234 prijave od kojih kriterije prihvatljivosti zadovoljava 223 prijava, iznos ukupne investicije 781 milijun kuna od kojih je 348 milijuna kuna bespovratnih sredstava.

1,7 milijardi kuna investicija u idućih 18 mjeseci
Svi prijavljeni projekti za energetsku obnovu višestambenih zgrada i javnih ustanova koje obavljaju djelatnost odgoja i obrazovanja, a koji zadovoljavaju kriterije prihvatljivosti bit će sufinancirani iz EU fondova. Ovim novcima otvorit će se preko tisuću gradilišta, što je oko 1,7 milijardi kuna ukupnih investicija, pri čemu projekti moraju biti završeni u narednih 18 mjeseci. Za javne ustanove koje se bave odgojem i obrazovanjem odnosno vrtiće, osnovne i srednje škole, učeničke domove i fakultete sufinancirat će se 223 projekta, odnosno 61 vrtić, 4 fakulteta, 138 osnovnih škola, 17 srednjih škola, jedna školska dvorana i dva učenička doma.

Obnova Firula, Lepoglave, Poljuda, Zarazne...
Vlada RH prošli je tjedan donijela Odluku o produžetku financiranja provedbe Programa energetske obnove zgrada javnog sektora za razdoblje 2014.-2015. godine koju je predložilo Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja. Riječ je o korištenju nacionalnih sredstava za projekte koji su već ugovoreni. Radi se o KBC Firule – Split, Kaznionica Lepoglava, Sveučilište Sjever-Varaždin, Zatvorska bolnica u Zagrebu, Zgrada državnog zavoda za mjeriteljstvo, Klinika za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljević u Zagrebu, Opća bolnica Varaždin, Športski centar bazeni Poljud, KB Merkur, Policijska akademija Zagreb, Opća bolnica Šibensko-Kninske Županije, čijim će se završetkom obnove ostvariti uštede od ukupno 30 milijuna kuna godišnje i 51 milijun kWh godišnje.
Izvor: MGIPU

Ministar Kuščević otkrio koliko će zgrada dobiti sredstva za energetsku obnovu
Ministarstvo graditeljstva i prostornog uređenja zajedno s Ministarstvom regionalnog razvoja i europskih fondova kreće u realizaciju dvaju programa. Prvi se odnosi na energetsku obnovu višestambenih zgrada u koju će se uložiti 939 milijuna i 928 tisuća kuna uz sufinanciranje države u iznosu od 60 posto. Drugi program odnosi se na energetsku obnovu odgojno-obrazovnih ustanova. Iznos te investicije je 781 milijun i 344 tisuće kuna, od kojih će država sufinancirati od 35 do 60 posto. U Dnevniku Nove TV gostovao je ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević.

Ambiciozan vam je plan. Prvo je financiranje energetske obnove više-stambenih zgrada. Za to ste povećali iznose, kako vam je to uspjelo?
Puno rada i uspjeh je tu. Ministarstvo je izradilo program, pripremili uvjete i osiguralo 152 milijuna kuna europskih sredstava. Raspisali smo natječaj kojeg je evaluirao Fond za zaštitu natječaja. Stiglo je 649 prijava, od kojih dokumentaciju zadovoljava njih 596. Ukupno se za višestambene zgrade od nas traži 560 milijuna kuna, a vrijednost investicije je 939 milijuna kuna. Kad smo vidjeli da se traži više sredstava od predviđenog, sjeli smo za stol s ministricom Žalac i dogovorili povećanje alokacije i odobrena su sredstva za 596 zgrada.

Kada će početi prvi radovi?
Sad će oni primiti odluku u narednih 15 dana. Slijedi potpisivanje ugovora, a radovi moraju biti gotovi u idućih 18 mjeseci,

Imate više novca i za obnovu zgrada javnih ustanova, vrtića , bolnica... Koje su prve na redu?
Napravili smo istu stvar. Raspisali smo poziv na 152 milijun kuna. Javio se veliki broj škola i vrtića. Odobrili smo ih 223. Ukupna vrijednost investicija je 780 milijuna kuna, a mi ćemo sufinancirati 350 milijuna kuna. Sve županije su zastupljene. Ukupno je riječ o 61 vrtiću, 4 fakulteta, 38 osnovnih škola, 17 srednjih škola, školska dvorana, studentski domovi i tako dalje.

Kad će novi natječaji?
Kad realiziramo cijeli projekt vrijedan 1,7 milijardi kuna ide novi program. Vlada je nedavno usvojila novi program energetske obnove zgrada javnog sektora. Tu će se moći javljati i općinske zgrade, društveni domovi, vatrogasni domovi i zgrade u vlasništvu vjerskih zajednica. Tu očekujemo da ćemo koncem godine ili početkom sljedeće raspisati novi natječaj za kojeg smo osigurali novih 50 milijuna eura.

Što je sa sufinanciranjem stambenih kredita?
Danas sam potpisao konačan prijedlog Zakona i uputio ga u vladu. Očekujem da će vlada usvojiti kroz dva tjedna i uputiti ga u Sabor u drugo čitanje. Nakon što ga Sabor usvoji, u očekujem, prvoj polovici lipnja, tada ide raspisivanje natječaja. Ako sve ide po planu, u srpnju očekujem raspisivanje poziva.
DNEVNIK.hr.

Otvoren treći Regionalni energetski forum u Tuzli
Premijer Tuzlanskog kantona Bego Gutić otvorio je danas treći dvodnevni stručno-poslovni skup ”Regionalni energetski forum Tuzla – REF” na kojem će stručnjaci iz Bosne i Hercegovine i država okruženja diskutovat o aktuelnim temama iz oblasti energetskih politika, primjeni novih tehnologija i pravcima razvoja energetike uopšte. Prvi tematsko-programski fokus ovogodišnjeg REF-a je proces izgradnje Energetske unije, kao i osnovni koncepti takozvanog ”zimskog paketa reformi EU” s osvrtom na refleksije na region. Energetski sektor se nalazi na velikoj prekretnici i za njegov opstanak i razvoj potrebne su nove investicije u savremene tehnologije. Vlada TK-a je svjesna ovog stanja i nastoji da bude aktivan partner u pronalaženju najboljih razvojnih rješenja. Mi s pažnjom pratimo procese restrukturiranja elektro-energetskog sektora u BiH i regionu, a posebno realizaciju započetih investicija na području TK-a – rekao je Gutić. Poseban događaj u okviru REF 2017 posvećen je uključivanju i pružanju prilika mladim stručnjacima iz BiH i regiona da predstave svoje istraživačke radove i projekte kojima doprinose procesu energetske tranzicije. Kao i prethodnih godina, na forumu učestvovuju predstavnici Sekretarijata Energetske zajednice iz Beča uz brojne druge međunarodne i bh. stručnjake u oblasti energetike i ekonomije, predstavnike nadležnih ministarstava, regulatornih institucija, operatora sistema, tržišta i akademske zajednice. Nosilac aktivnosti REF-a 2017 je Udruženje za razvoj NERDA uz podršku European Climate Foundation sa sjedištem u Briselu, saopćeno je iz Vlade TK-a.
www.biznisinfo.ba

Bežično punjenje: Ovo će zamijeniti benzinske postaje u budućnosti!
U budućnosti sve više ljudi vozit će električne automobile, a u Nissanu vjeruju kako ćemo takva vozila puniti bežično putem punjača ugrađenih u gradsku infrastrukturu. Iako je sigurno da će većina ljudi sljedećih godina i dalje voziti klasične automobile koje ćemo morati puniti gorivom na benzinskim postajama, tehnološke i automobilske kompanije već nam pokazuju što možemo očekivati u nekoj daljoj budućnosti. Trenutno možemo prepoznati dva velika trenda koji bi u budućnosti trebali obilježiti tržište automobila – prvi trend su električni automobili te danas i na hrvatskim cestama možemo vidjeti e-vozila, a sve je više i punionica za njih, a drugi trend su autonomna vozila, odnosno automobili kojima upravljaju računala. Takvi automobili bez problema su već odvozili stotine tisuća (testnih) kilometara, no proći će još dosta vremena prije nego postanu svakodnevica na (hrvatskim) cestama. Kako bi se što bolje pripremili za budućnost kojom će dominirati električna vozila, Nissan je najavio planove vezane uz način punjenja ovih vozila, odnosno pokazali su što bi u budućnosti moglo zamijeniti današnje benzinske postaje. Umjesto parkiranja automobila na posebna mjesta i povezivanja s izvorom energije putem kabela, u Nissanu vjeruju kako će se automobili puniti bežično, pri čemu vlasnici ovih automobila neće morati odlaziti u posebne postaje za punjenje, već će se bežični punjači ugraditi u gradsku infrastrukturu. U videozapisu kojeg je ova kompanija objavila na YouTubeu, prikazan je bežični punjač ugrađen u pločnik tako da kada vlasnik parkira automobil pored njega, on se automatski počne puniti. Iako smo još daleko od masovnog korištenja bežičnih punjača (neki modeli pametnih telefona danas se mogu bežično puniti, no ta tehnologija ipak još nije dovoljno usavršena), tehnološke kompanije već dugo vremena razvijaju tehnologiju bežičnog punjenja koja će nam u budućnosti omogućiti da baterije telefona, tableta i prijenosnih računala punimo bez potrebe za njihovim povezivanjem kabelima s izvorom električne energije, ali i da na ovaj način punimo baterije električnih automobila. Nissan će više informacija o ovom konceptu bežičnog punjenja automobila predstaviti sljedeće godine, najvjerojatnije na sajmu automobila u Ženevi.
zimo.dnevnik.hr

NISSAN OTKRIVA: Evo kako će izgledati benzinske stanice u budućnosti
Kako će izgledati benzinske stanice u budućnosti i hoće li to uopće više biti benzinske stanice, ovih dana pokušao nam je dočarati Nissan. Ponudili su nam mali uvid u njihov projekt koji će biti predstavljen u ožujku sljedeće godine. Prema kratkom video zapisu i nekoliko fotografija može se zaključiti kako je riječ o bežičnom punjaču smještenom u rubnom dijelu nogostupa. Detaljniji opis morat ćemo pričekati još neko neko vrijeme, no jasno je kako Japanci namjeravaju označiti punjač LED svjetlima kako bi bio vidljiv. A svjetla će promijeniti boju iz zelene u plavu kako bi signalizirali početak punjenja. Jednako tako, prošlog mjeseca Nissan je predstavio 7-kilovatni bežični punjač koji može za jednu noć punjenja napuniti nove baterije (60 kW) za koje u Nissanu navode kako bi trebale omogućiti autonomiju od oko 500 km. Vjeruje se kako se projekt “benzinskih stanica bUdućnosti” temelji na ovom uređaju. Inače, Nissan na ovom projektu surađuje s Foster + Partners, tvrtkom koja se bavi inovacijama u arhitekturi. Za svoj dosadašnji rad dobili su 680 nagrada, a pobijedili su i na 120 nacionalnih i međunarodnih natjecanja.
net.hr

Inine samoodržive, ekološki prihvatljive i inovativne postaje bit će prve ove vrste u Hrvatskoj
Na danas održanoj konferenciji za novinare predstavljeni su rezultati natječaja za izradu idejnog urbanističko-arhitektonskog rješenja benzinske postaje Kman Jug u Splitu koji su proveli INA, d.d. i Društvo arhitekata Splita - DAS. Ocjenjivački sud koji je djelovao u sastavu: prof. Ante Kuzmanić, dipl.ing.arh. (predsjednik Ocjenjivačkog suda), Davor Peruško, Zoran Obradović, Saša Bui, dipl.ing.arh., Lea Pelivan, dipl.ing.arh. i Marijana Bronzović, dipl.ing.arh. (zamjenica člana Ocjenjivačkog suda) donio je odluku o redoslijedu nagrada: nagradu u iznosu od 50.000 kn dobili su autori Goran Karlović, dipl.ing.arh. i Petra Starčević, dipl.ing.arh; nagradu u iznosu od 30.000 kn dobili su autori Stanislava Odrljin, dipl.ing.arh., Nikša Vukša, diz.viz.komunikacija i Jelena Zanchi, dipl.ing.arh; nagradu u iznosu od 20.000 kn dobili su autori SKROZ d.o.o. Zagreb, Andrea Jelčić, dipl.ing.arh., Marin Jelčić, dipl.ing.arh. i suradnik: Saša Mitrović, dipl.ing.građ. Nagrađeni radovi predstavljeni su u prostorijama Društva arhitekata Split. Ovo je drugi natječaj za idejno urbanističko-arhitektonsko rješenje samoodržive benzinske postaje koji INA provodi u suradnji s Društvom arhitekata. Izgradnja prve "zelene" postaje planirana je u Zagrebu na lokaciji sadašnje BP Stupnik-Istok. Projekt "Energija za budućnost" INA je pokrenula 2013. godine, a "zelene" postaje čiju izgradnju ovaj projekt predviđa bit će u potpunosti samoodržive kroz primjenu alternativnih izvora energije u svrhu grijanja/hlađenja, ventilacije i klimatizacije prostora, upotrebu kišnice za čišćenje, ispiranje toaleta i zalijevanje zelenih površina, grijanje prometnih površina u svrhu otapanja snijega, upotrebu nano-tehnologije na vanjskim i unutarnjim površinama u svrhu visoke izdržljivosti i efekta samo-čišćenja, upotrebu LED rasvjete u interijeru i eksterijeru sa sistemom kontrole potrošnje te upotrebu recikliranih materijala gdje god je to moguće i opravdano.
Portal croenergo.eu