Biometan iz mulja
    Ponedjeljak, 27 Ožujak 2017 20:39

    Biometan iz mulja

    Glavni pogon za prečišćavanje otpadnih voda u Beču snabdijevaće se od 2020. godine obnovljivom energijom i to iz mulja otpadnih voda, što predstavlja najveći bečki ekološki projekat. Pri postavljanju kamena temeljca za projekat postrojenja za energetsku optimizaciju mulja, gradonačelnik Beča Mihael Hojpl (Michael Haupl) objasnio je da Beč ovim projektom postavlja nove standarde koji već postaju uzor u svijetu. “Štedljivi odnos prema nama raspoloživim resursima predstavlja jedan od glavnih izazova za gradove u 21. vijeku”, naveo je gradonačelnik Beča. Postrojenja za prečišćivanje otpadnih voda se ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije. U Beču se jedan posto cijelokupne potrošnje struje u Beču koristi upravo ovdje. Efikasnim iskorištavanjem energije koju sadrži mulj, glavno postrojenje bi moglo od 2020. godine da proizvodi potrebnu energiju od prečišćenog gasa. “Pomoću mulja postrojenje za čišćenje otpadnih voda će postati ekološka elektrana. Tako će i klimatski bilans u Beču profitirati, jer će od 2020. godine ispuštanje ugljen-dioksida biti umanjeno za 40.000 tona godišnje. U cijelokupni projekt će biti uloženo oko 250 mil EUR, jer Grad Beč ulaže u životnu sredinu, čak i u ekonomski teškim vremenima”, rekao je Hojpl. Do sada je u fokusu bila samo stabilizacija i smanjenje prečišćenog mulja. Dobijena energija je, pritom, bila samo sporedni proizvod. Ovim projektom se zapravo sve mijenja. U saradnji sa Institutom za kvalitet voda Tehničkog univerziteta u Beču došlo se do inovativnog postupka dobijanja energije. Prije nego što mulj dospije u silose za truljenje, iz njega treba da se ukloni voda i što je mulj deblji, bolji je za energetski bilans. Mulj je potrebno zagrijavati radi truljenja, a mali udio preostale vode štedi energiju. Odvojena prljavština pri prečišćavanju vode iznosi oko dva miliona kubnih metara godišnje. Najvidljiviji znak novog postrojenja za prečišćavanje mulja jesu šest silosa za truljenje visokih po 30 metara sa zapreminom od 75.000 kubnih metara. Tu se mulj zagrijava na 38 stepeni i usljed nedostatka vazduha bakterije razgrađuju organske materije. U 25 dana dugom postupku anaerobne stabilizacije nastaje prečišćeni gas koji se sastoji od dvije trećine energetski obogaćenog metana.Od toga se dobija 20 miliona kubika godišnje. Istruhli mulj se zatim uklanja iz silosa za truljenje i spaljuje. Prečišćeni gas se potom u lokalnim toplanama sagorijeva pri čemu nastaje mehanička energija od koje nastaje električna energija, ali i toplotna koja se koristi za grijanje i zagrijavanje vode. Pritom ukupni stepen iskorištenosti energije u ovim lokalnim toplanama iznosi više od 80 posto.
    energis.ba


    Bečki pročistač vode postat će energetski samostalan

    Postrojenje veličine Vatikana od 2020. godine samostalno će se opskrbljivati energijom potrebnom za rad. Bečki pročišćivač vode koji je u pogon pušten 1980. godine u međuvremenu se prostire na površni veličine Vatikana. Pročišćena voda koja iz njega izlazi ne ostavlja nikakav ekološki otisak i puno je čišća od dunavske u koju se vraća. Iz 2400 kilometara dugačkog bečkog sustava postrojenje u sekundi zaprimi 6.400 litara otpadnih voda. Pročišćavanjem otpadnih voda svakodnevno se prikupi oko 15 tona mulja i otpada. Na pokretanje jednog tako velikog postrojenja odlazi čak jedan posto ukupne gradske potrošnje električne energije. Zahvaljujući novom projektu uprave poduzeća koji podrazumijeva efikasno korištenje energije iz otpadnog mulja bečki bi prošićivač od 2020. godine u potpunosti trebao samoopskrbljivati energijom. To predstavlja veliki uspjeh s obzirom da se pročišćivači vode ubrajaju u najveće komunalne potrošače energije. Izgradnja novog postrojenje za proizvodnju plina tj. šest 30 metara visokih spremnika za mulj zapremine od 75.000 m3 Beč će koštati 250 milijuna eura. Inovativni postupak prerade mulja u plin razrađen je u suradnji s Tehničkim sveučilištem iz Beča, a gradska je uprava 2012. godine odobrila cijeli projekt. U Beču godišnje nastane dva milijuna kubičnih metara mulja koji će bakterije u buduće u novim spremnicima uz izostanak kisika pretvarati u plin. Riječ je o 20 milijuna kubika plina godišnje. Istrunuli će se mulj ispumpavati iz spremnika i spaljivati, a plin će biti filtriran i preusmjeravan u termoelektranu. Pri tom neće nastajati samo mehanička energije koja će uz pomoć generatora pretvarati u struju nego i toplinska energija potrebna za zagrijavanje vode. Dakle izgradnjom novog pogona neće se smanjiti samo potrošnja energije nego i emisije ekvivalenata CO2 za 40 tisuća tona godišnje. O kvaliteti projekta svjedoči i činjenica da je 2011. nagrađen europskim Ekološkim Oscarom te veliki interes stručnjaka iz cijelog svijeta koji u Beč dolaze po potrebni know-how. Bečki je pročišćivać pored Londona i Pariza treći po veličini u Europi. Zapošljava 170 ljudi i u pogonu je 24 sata na dan, a godišnji troškovi njegova rada iznose 84 milijuna eura.
    www.energetika-net.com

    Pročitano 403 puta

    O nama

    Hrastović Inženjering d.o.o. od 2004. se razvija u specijaliziranu tvrtku za projektiranje i primjenu obnovljivih izvora energije. Osnova projektnog managementa održivog razvitka društva je povećanje energijske djelotvornosti klasičnih instalacija i zgrada te projektiranje novih hibridnih energijskih sustava sunčane arhitekture. Cijeli živi svijet pokreće i održava u postojanju stalni dotok Sunčeve energije, a primjenom transformacijskih tehnologija Sunce bi moglo zadovoljiti ukupne energetske potrebe društva.

    Kontakt info

    HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o.
    Kralja Tomislava 82.
    31417 Piškorevci
    Hrvatska

    E-mail: info@hrastovic-inzenjering.hr
    Fax: 031-815-006
    Mobitel: 099-221-6503
    © HRASTOVIĆ Inženjering d.o.o. - design & hosting by Medialive